Predstavljanjem monografije na svečanosti u cavtatskom Hotelu Croatia Zračna luka Dubrovnik proslavila je u četvrtak 60 godina djelovanja.

Direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić istaknuo je kako ZLD predstavljaju zaposlenici, trenutno njih više od 600, od kojih je većina iz Konavala.

- Ponosni smo na tu činjenicu. Zračna luka je motor ovog kraja. I u prošlosti i danas omogućila je pristojnu egzistenciju mnogim obiteljima juga Hrvatske. Zahvalni smo na pomoći i izvrsnoj suradnji s vlasnicima: Vladom RH, Dubrovačko-neretvanskom županijom, Gradom Dubrovnikom i Općinom Konavle. - rekao je Luetić i dodao kako sve što je stvoreno u 60 godina nije čin pojedinca, već zasluga svih djelatnika.

- Nije zaludu ono što piše u Kneževom dvoru: „Zaboravite privatno i brinite o javnom.” - poručio je Luetić.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić istaknuo je kako o Zračnoj luci Dubrovnik neposredno ovisi 1100 ljudi i njihovih obitelji. 

Hvala vam što ste u najtežim trenucima nakon Domovinskog rata bili socijalno osjetljivi i zadržali stalne i sezonske zaposlenike. Shvatili ste situaciju i odradili vrhunski posao u obnovi nakon rata. - rekao je Lasić.

Autor monografije Mario Raguž rekao je kako je riječ o svojevrsnom nastavku dvije prethodne monografije o ZLD.

- Prva monografija 2006. bila je opsežnija, s temom 70 godina povijesti organiziranog letenja na dubrovačkom području. U svim smo se monografijama dotakli i „prapovijesti”, odnosno prvih zrakoplova u Dubrovniku još 1913. godine. Jedni smo od rijetkih koji znamo kad se to točno dogodilo. - izjavio je Raguž i dodao kako monografija u tri dijela donosi povijest ZLD, uz velik broj arhivskih fotografija.

Na svečanosti su govorili i izaslanik premijera državni tajnik Alen Gospočić, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić.

Prve letove za Dubrovnik ostvarivali su hidroavioni u vrijeme Austro-Ugarske i Kraljevine Jugoslavije, a prvi je sletio 1913. godine na dubrovačku plažu Banje.

Odluka o izgradnji Zračne luke Dubrovnik na lokaciji u Močićima donesena je nakon čestih izlijevanja rijeke Ljute koje je onemogućavalo slijetanje na stariju travnatu pistu, koja je otvorena 1936. u Konavoskom polju kod Popovića i Grude.

Pista u Močićima je izgrađena 1962. godine, a razvitkom turizma povećavao se promet pa je u prvih devet godina porastao za devet puta. Milijun putnika ZLD prvi je put ostvarila 1978. godine, a 1987. je ostvareno gotovo 1,7 milijuna putnika. S 3300 metara bila je to najduža poletno-slijetna staza u Jugoslaviji.

U srpsko-crnogorskoj agresiji 1991. promet je prekinut, a ZLD opljačkana i uništena. Već 1992. ZLD je oslobođena i započinje mukotrpna i dugogodišnja obnova. Tek 2005. ostvaruje se opet promet od milijun putnika, a 2015. premašen je promet iz najbolje prijeratne godine. Rekordna je godina bila 2019., kad je ostvareno gotovo 3 milijuna putnika.

Iako se očekivalo da će i 2020. biti rekordna, pandemija koronavirusa u ožujku je zatvorila Zračnu luku Dubrovnik pa je do kraja godine ostvareno svega 11 posto prometa iz 2019. Oporavak je uslijedio 2021. s ostvarenih 30 posto prometa iz 2019. dok je 2022. donijela novi rast te je trenutno ZLD na 80 posto prometa iz 2019.

Južni

Nakon provedenog postupka internog oglasa, načelnikom Postaje prometne policije Dubrovnik, imenovan je Andrija Margeta, rođen 1977. godine policijski je službenik s dugogodišnjim policijskim iskustvom, završenom policijskom školom i diplomskim studijem ekonomije.

U sustavu Ministarstva unutarnjih poslova je od 1997. godine, a službu je započeo kao policajac, potom i vođa sektora u Policijskoj postaji Ston, nakon čega je kao kriminalističko - prometni tehničar i šef smjene radio u Postaji prometne policije Dubrovnik. Iskustvo rada ima i kao pomoćnik načelnika PGP Gruda, a posljednjih nekoliko godina službu je obavljao u Službi policije kao policijski službenik za prometnu preventivu.

Nakon provedenog postupka internog oglasa, načelnikom Policijske postaje Ploče, imenovan je Marijo Petković, rošen 1967. godine dugogodišnji policijski službenik koji je najveći dio radnog vijeka proveo u Policijskoj postaji Metković, a posljednjih deset godina radio je u Službi kriminalističke policije u Policijskoj upravi dubrovačko - neretvanskoj.

Marijo Petković ima završen preddiplomski stručni studij kriminalistike, a u Ministarstvu unutarnjih poslova je od 1991. godine. Policijsku službu započeo je kao policijski službenik pozorničke djelatnosti, a od 1993. godine kontinuirano je u liniji kriminalističke policije. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata i ima završene brojne tečajeve za organiziranog kriminaliteta, suzbijanja zlouporaba droga i krvnih delikata.

dpp

Prije nekoliko dana iz tvrtke Royal Hotels & Resort ispred vile Elite postavili su željezne stupiće s lancima te potom ocrtali dva parkirna mjesta čime su zapravo uzurpirali dio javne površine na dijelu Šetnice na kojem nikada nije bilo ocrtanih parkirnih mjesta.

Nakon što Gradsko vijeće usvoji izmjene Odluke o komunalnom redu koje se odnose na Šetnicu Nika i Meda Pucića tvrtki Royal Hotels & Resort naložit će se brisanje dva ocrtana parkirna mjesta. Pitanje je samo hoće li gradske službe u tom poslu brisanja boje preteći građani.

Gradsko će vijeće naime izmijeniti prijedlog Odluke o komunalnom redu koji se odnosi na Šetnicu Nika i Meda Pucića prema kojem je to zapravo pješačka zona kojom nije dopušteno prometovanje motornim vozilima koja nemaju odobrenje Grada Dubrovnika. Prometovanje prijevoznim sredstvima u toj novoj pješačkoj zoni odobrit će se osobama koje posjeduju parkirališno mjesto na Šetalištu Nika i Meda Pucića.

Prometovanje Šetalištem bit će odobreno u vremenu od 5 do 9 sati, a 24 sata za osobe koje posjeduju parkirališno mjesto na Šetalištu na dijelu od spoja s Ulicom kardinala Stepinca, na zapadu do vile Elite.

nm

Iz dostavljenih materijala za raspisivanje javnoga poziva zainteresiranima za izgradnju nogometnoga stadiona u Lapadu, na zemljištu u vlasništvu grada Dubrovnika, puno je nepoznanica, koje bi trebalo otkloniti prije bilo kakve ozbiljnije odluke. Ne znamo idejno rješenje budućega kompleksa, jer nije napravljeno. Ne znamo po kome se zakonskom modelu imati namjera graditi centar, koncesija, javno privatno partnerstvo ili pravo građenja na gradskome zemljištu od 16 000 kvadrata u najstrožem gradskome središtu. Ne zna se prometno rješenje najgušće naseljenoga dijela Dubrovnika. Ne zna se gdje će trenirati atletičari, jer nema lokacije atletskoga stadiona. Ne zna se financijska konstrukcija cijeloga projekta, jer neophodna financijska analiza nije napravljena. - piše u priopćenju nezavisnog vijećnika u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika Andra Vlahušića.

Ostatak priopćenja prenosimo u cijelosti:

„Hoćemo li imati ponovo arbitražu od 263 milijuna kuna kao za garažu na Iljinoj glavici. Gradski vijećnici iz predloženoga teksta ne mogu saznati kvalitetne činjenice, temeljem kojih bi donijeli bitne odluke za građane Dubrovnika.

Znamo kako se natječajem traži da (ne)poznati ponuditelj izgradi Zabavno trgovački centar sa garažama na više etaža, te da krov ozeleni hibridnom travom , na kome će četveroligaš odigravati svoje utakmice sa seoskim momčadima iz Dalmatinske zagore.

Traži se poznato / nepoznati ponuditelj koji će napraviti idejno rješenje, te javni arhitektonski natječaj , na kome će izabrati najbolje rješenje za sebe.

Ponuditelj će nam besplatno izgraditi stadion koji će kao i velebni Trgovačko zabavni centar nakon pedeset godina pripasti našim praunucima.

Pred šest godina Vlada Republike Hrvatske raspisala je natječaj za koncesiju Terminala u gruškoj luci, koga je vodila Lučka uprava Dubrovnik i Ministarstvo prometa, na čijem je čelu bio današnji ministar i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske gospodin Oleg Butković. Izabran je koncesionar temeljem zakona i javnoga natječaja, koji je dobio koncesiju na četrdeset godina. Raspisan je javni arhitektonski natječaj, temeljem UPUa Gruški akvatorij te izabrano prvonagrađeno rješenje.

Nije izabrano najbolje rješenje, nego najjeftinije rješenje za ponuditelja. Bio sam član Komisije sastavljene od predstavnika Komore arhitekata, grada Dubrovnika i ponuditelja . Glasao sam protiv lošega i jeftinoga rješenja, te ostao u manjini.

Osim opravdanih prigovora na izbor arhitektonskoga rješenja, najveći prigovor Lučkoj upravi i Ministarstvu prometa, provoditeljima natječaja bio je financijski razlog. Navodila se ogromna količina novca koje će izabrani koncesionar zaraditi za vrijeme trajanja četrdesetgodišnje koncesije.

Primijenimo danas ista pravila za Trgovačko zabavni centar u Lapadu sa krovnim stadionom na zemljištu u vlasništvu grada Dubrovnika, kao na lučko područje u vlasništvu Vlade Republike Hrvatske. Izračunajmo koliko će poznato/nepoznati ponuditelj zaraditi za 600 mjeseci trajanja ugovora ili u narednih 50 godina.

Budući centar gradi se na više etaža, od kojih svaka tlocrtno ima najmanje deset tisuća četvornih metara, od kojih je jedna garaža. Dvije etaže Zabavno trgovačkog centra , plus prostori ispod tribina sačinjavaju najmanje dvadeset tisuća kvadrata komercijalnih prostora. Neto korisna površina za iznajmljivanje veća je od dvanaest tisuća kvadrata komercijalnih prostora. Plus deset tisuća kvadrata garaže, koja se naplaćuje građanima Dubrovnika.

Prosječna cijena najma zabavno trgovačkoga centra u narednih pedeset godina ili 600 mjeseci najmanje je 20 eura po četvornome metru. 12 000 m2 x 20 eura po kvadratu x 600 mjeseci je 150 milijuna eura. Cijena izgradnje velebnoga trgovačko zabavnoga centra sa zelenim krovom i tribinama, može biti maksimalno pedeset milijuna eura.

Zaključno: Kome poklanjamo sto milijuna eura zarade i zašto?” - napisao je Vlahušić.

dpp

Zbog prekida opskrbe povijesne jezgre posebnim vozilima, Grad Dubrovnik u dva navrata pozivao je koncesionare ove komunalne djelatnosti na dijalog kako bi se usuglasilo rješenje, prvi put 8. srpnja i u drugom navratu danas, 14. srpnja. Na pozive na obostrani dogovor isti se nisu odazvali niti su otklonili utvrđene nepravilnosti, zbog čega je Grad Dubrovnik pokrenuo postupke raskida ugovora. - navodi danas gradska uprava u priopćenju u kojem stoji kako su „karićari” još 9. srpnja prestali s dostavom robe u povijesnu jezgru.
 
„Sukladno članku 11. predmetnog ugovora, navedeni koncesionari dužni su uredno bez obustave obavljati poslove opskrbe trgovina i građana unutar povijesne jezgre Grada posebnim vozilima. Od 9. srpnja dostava je obustavljena čime koncesionari direktno krše ugovor kojim im je dodijeljena koncesija za obavljanje ove komunalne djelatnosti. Slijedom navedenoga, Grad Dubrovnik je kao davatelj koncesije pokrenuo postupak temeljem članka 17. koji propisuje uvjete jednostranog raskida ugovora. Temeljem istog članka, davatelj koncesije naplatit će naknadu štete koju je prouzročio koncesionar aktiviranjem datih zadužnica.” - piše u priopćenju.
 
„Podsjetimo, Grad Dubrovnik uredio je područje pretovarne zone na Pločama konceptualnom podjelom javne površine na prihvatno - pretovarnu zonu i otvaranje javne površine građanima i turistima. Koncesionari su prethodno obaviješteni o planiranim radnjama te im je tijekom trajanja radova u potpunosti omogućen rad.” - navode još iz Grada Dubrovnika.

dpp

Završeni su svi radovi na uređenju i opremanju pješačkog prijelaza na Nuncijati, na Državnoj cesti D8. Nakon što su odrađeni pripremni radovi, jučer je postavljena vertikalna cestovna signalizacija, ocrtan pješački prijelaz i postavljeni semafori, koji su trenutačno po uobičajenoj proceduri u režimu rada ''treptajuće žuto'', kako bi se vozači privikli na nove okolnosti na cesti. Nakon tri dana bit će pušteni u redovan rad.

Na inicijativu Grada Dubrovnika, u suradnji s Hrvatskim cestama, ovime je riješen dugogodišnji problem stanovnika Nuncijate koji nisu imali adekvatno označen prijelaz preko ceste ispod svog naselja. Grad je financirao prometni elaborat Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, ishodio sve potrebne suglasnosti te financirao pripremne građevinske radove.

Tako je prvo izgrađen nogostup s obje strane ceste, kao siguran prilaz pješačkom prijelazu, postavljena zaštitna ograda te prilagođeni postojeći skalini na spoju ceste s Ulicom Đura Basaričeka. Drugu fazu, označavanje pješačkog prijelaza te ugradnju semafora i odgovarajuće opreme, financirale su Hrvatske ceste, u čijoj nadležnosti i jest navedena dionica ceste.

dpp

Nakon održanog ciklusa radionica na kojima su odabrani predstavnici gradskih kotareva te privatnog i javnog sektora u Izvršni odbor Upravljačke komisije za provođenje Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“, trinaest članova ovog tijela imenovat će i Gradsko vijeće. Naime, na dnevni red iduće sjednice Gradskog vijeća uvršten je Zaključak o utvrđivanju članova Upravnog odbora i imenovanju članova Izvršnog odbora u Upravljačkoj komisiji za provođenje Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“.
 
Članovima Izvršnog odbora u Upravljačkoj komisiji za provođenje Plana upravljanja imenuju se:
Bruno Diklić – predstavnik Ministarstva kulture i medija RH, Kontakt točke za svjetska kulturna dobra UNESCO-a
Antun Baće – predstavnik Ministarstva kulture i medija RH, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku
Anita Korda – predstavnica Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za poslove gradonačelnika
Mihaela Skurić – predstavnica Zavoda za obnovu Dubrovnika
Marina Oreb – predstavnica Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije
Nikolina Grković – predstavnica Javne ustanove Rezervat Lokrum
Nebojša Stojčić – predstavnik Sveučilišta u Dubrovniku
Mara Kolić Pustić – predstavnica Gradskog kotara Grad
Katarina Doršner - predstavnica Gradskog kotara Pile-Kono
Petra Marčinko - predstavnica Gradskog kotara Ploče iza Grada
Marijana Manenica – predstavnica preostalog kontaktnog područja, gradskih kotareva Gruž, Lapad i Montovjerna
Vedran Kosović – predstavnik udruga civilnog društva
Jelica Čučević – predstavnica privatnog sektora
 
Za razliku od Izvršnog, Upravni odbor u Upravljačkoj komisiji sastavljen je prema funkciji koju članovi obnašaju, a to su: ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović i predstavnica udruga civilnog društva Ana Žuvela.
 
Podsjetimo, Plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“ usvojen je na sjednici Gradskog vijeća u ožujku 2021. godine. Provedba Plana povjerena je javnoj ustanovi Zavod za obnovu Dubrovnika, za što je prethodnu suglasnost izdalo Ministarstvo kulture i medija.
 
Izrada samog dokumenta je započela u srpnju 2019. godine, a temeljila se na opsežnom participativnom procesu, rezultat kojeg su definirani ciljevi i prioriteti. U procesu izrade sudjelovali su brojni dionici, a od iznimne važnosti je aktivna participacija građana i civilnog društva. Kontinuitet utjecaja lokalne zajednice nastavlja se i kroz sudjelovanje predstavnika gradskih kotara u Upravljačkoj komisiji za provođenje Plana, što će doprinijeti i njegovom kvalitetnijem provođenju.
 
Plan upravljanja izrađen je ciljem stvaranja pretpostavki za upravljanje zaštićenom spomeničkom cjelinom grada Dubrovnika kako bi se očuvala i unaprijedila svojstva izvanredne univerzalne vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a uz istodobno očuvanje i razvijanje suvremenog života Grada na održivim postavkama. Poslužit će kao prijeko potrebna podloga za sve daljnje planove, odluke i strateške dokumente kojima će se uređivati život na području povijesne jezgre.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Na Mljetu je sinoć akcijom djelatnika JVP Mljet, HGSS -a i samih mještana iz provalije spašen 87 -godišnji mještanin.

Sinoć, oko 23 sata Policijska postaja Ston zaprimila je dojavu JVP Mljet o nestanku 87 -godišnjaka. Odmah nakon zaprimljene dojave, na mjesto događaja upućena je policijska ophodnja koji su zajedno s djelatnicima JVP Mljet, djelatnicima HGSS-a i mještanima započeli pretragu terena. Nestali muškarac pronađen je nakon tri sata u provaliji, na dubini od 10 metara u blizini mjesta Prožura.

Djelatnici HGSS-a su ga izvadili iz provalije te mu je, zbog zadobivenih lakših ozljeda, pružena liječnička pomoć nakon čega je pušten na kućnu njegu.

dm

Dok se ponavlja natječaj za direktora Turističke zajednice Dubrovačko - neretvanske županije, ostale turističke zajednice juga Hrvatske dobile su svoje direktorice i direktore, koje su, prema izmjenama zakona bile dužne izabrati. U Dubrovačko - neretvanskoj županiji djeluje 19 turističkih zajednica, a neke su do ovog ljeta funkcionirale i bez direktora.

Tako su prvi put direktora imenovali u Opuzenu i to Magdalenu Krvavac, zatim u Orebiću gdje je na četverogodišnji mandat izabran Mladen Đeldum i Slivnu gdje će Turističku zajednicu voditi Glorija Boras.

Do promjena je došlo u dubrovačkoj Turističkoj zajednici koju će nakon Ane Hrnić voditi Miroslav Drašković te u korčulanskoj gdje je sada direktorica Milijana Borojević umjesto Hane Turudić. U gradskim turističkim zajednicama u Pločama i Metkoviću ponovno su izabrane Maja Erak i Magdalena Medar Ujdur.

U Janjini je izabrana nova direktorica i to Bianka Jasprica umjesto Milivoja Hercega, dok su u ostalim općinskim turističkim zajednicama ostali isti direktori. Tako je u Konavlima potvrđen mandat Franu Herendiji, u Župi dubrovačkoj Anamariji Kusalo, zatim u Dubrovačkom primorju Slavenu Zvoni te u Stonu Fani Slade. U Blatu ostaje Maja Šeparović, Veloj Luci Dorjan Dragojević, Trpnju Eni Miljak, Lumbardi Ante Šestanović, Smokvici Tonko Pecotić. Mljetsku Turističku zajednicu i dalje će voditi Andrea Anelić, koja je inače javila i na propali natječaj za direktoricu Turističke zajednice Dubrovačko - neretvanske županije. Na Lastovu Diana Magdić zamijenila je Brunu Rizvanović.

Na Mljetu je danas preminula starija Francuskinja nakon što joj je pozlilo u moru.

Jutros na plaži u Pomeni kupači su opazili kako tijelo starije ženske osobe pluta u moru, a unatoč brzoj reakciji osoba koje su se nalazile na plaži, kojima je u pomoć u izvlačenju unesrećene priskočilo i osoblje obližnjeg hotela Odisej, njoj nije bilo pomoći. Izvučena je iz mora na plažu, mljetske liječnice su je pokušale reanimirati, ali nažalost bez uspjeha.

U svega nekoliko dana na Mljetu je ovo već treći slučaj koji dospijeva među vijesti iz „crne kronike”. Podsjetimo, u ponedjeljak se pokraj Pomene dogodila pomorska nesreća u kojoj je život izgubio skiper izletničke brodice „Kača” koaj se prevrnula, a devet je putnika spašeno. Sinoć je nestao 87 -godišnjak iz Prožure, upao je u provaliju, ali taj sčuaj na svru sreću završio je tek s njegovim lakšim tjelesnim ozljedama.

dpp

Direktor Hotela Dubrovnik Palace (Jadranski Luksuzni Hoteli d.d.) Hrvoje Šanje izabran je jučer na Izbornoj sjednici za predsjednika Strukovne grupe hotelijera HGK Županijske komore Dubrovnik, a za zamjenika predsjednika izabran je Matko Marić, voditelj hotela President Valamar Collection (Valamar Riviera d.d.). Mandat im traje četiri godine.

Novoizabrani predstavnici hotelijera su tom prigodom istaknuli problematiku koja muči ovaj sektor, a to je prije svega radna snaga, nedostajući broj i nedostatna kvaliteta. Ne manje važan problem jesu i sve brže rastući ulazni troškovi s kojima će se trebati dobro znati nositi u budućem razdoblju. Osim troškova istaknut je i nedostatak određenih sirovina, tj. namirnica. Naglasili su želju za zajedničkim radom i rješavanjem problema koji muče destinaciju.

dpp

Na sam spomen Arene Dubrovnik, kako se naziva stadion koji bi se trebao graditi na mjestu sadašnjeg u Lapadu, u dubrovačkim političkim krugovima odmah se može čuti kako je taj projekt samo nova igračka koju je Peru Vićanu dao Mato Franković da ga smiri. Zapravo bi bilo dobro kad bi taj projekt ostao tek nova igračka kojom će se neko vrijeme zabavljati Pero Vićan, ali čini se da nije, ukoliko se ne nađe netko pametan da to sve zaustavi ili jednostavno rečeno, ukoliko HDZ ne bude imao političku snagu da tu glupost zaustavi.

Hrvati su narod zaluđen nogometom i gotovo cijela nacija padne s vremena na vrijeme u trans. U Dubrovniku, koji trenutno nema kvalitetan klub godinama se sanja o primjerenom stadionu. Bilo je i polemika gdje ga graditi, u Gospinom polju ili na mjestu sadašnjeg lapadskog stadiona.

Kocka je izgleda pala na mjesto današnjeg lapadskog stadiona. Na starom bi naime trebao niknuti novi stadion, „arena” s 4.500 sjedećih mjesta.

Inače se stadioni u novije vrijeme u normalnim zemljama grade izvan centara gradova. Postalo je to normalna praksa i u gradovima čiji je prostor puno širi od našega, u gradovima koji imaju normalnu i modernu prometnu infrastrukturu. Ali u Dubrovniku, u kojem se od Pošte Lapad do Gruža znamo voziti i po pola sata, u gradu skučena prostora za manevar s uskim prometnim koridorima, nogometna arena će se graditi na mjestu sadašnjeg lapadskog stadiona samo zato što vladajuća politička garnitura fanatičnom nogometnom lobiju predvođenim Perom Vićanom nema snage reći da novom stadionu takvih gabarita tu nije mjesto.

Graditi stadion s 4.500 sjedećih mjesta u centru Lapada, stadion sa shopping centrom, kulturnim i zabavnim sadržajima i podzemnim garažama, na prostoru gdje prometna infrastruktura to ne može podnijeti nije logično. Nije riječ samo o stadionu, to su i postojeći hoteli na Babinu kuku, i oni novi čija je gradnja predviđena, tu je naime i rekonstrukcija DOC-a u novi stambeno – poslovni centar. Sav bi taj promet trebala „posaugati” Lapadska obala? Kako da ne!

Prijedlog zaključka o raspisivanju javnog poziva za iskazivanje interesa za realizaciju projekta izgradnje nogometnog stadiona s trgovačko – zabavnim i kulturnim sadržajima te podzemnim garažama u Lapadu „Arena Lapad” tako ide na sljedeću sjednicu Gradskog vijeća.

Dokument je to za kojega niti jedan od 21 vijećnika, uključujući i njegova autora ne bi trebao dignuti ruku. Osim toga, iščitavanjem dokumenta autor ni sam ne znam zove li mu se stadion Arena Dubrovnik ili Arena Lapad. Ali, ajde da vidimo koji ga to vijećnici, osim srđevaca neće podržati. Ah, da, i Vlahušić će vjerojatno biti protiv.

Tko će graditi tu arenu, e to se još ne zna pa će Grad neodređenom broju osobu uputiti javni poziv za iskazivanjem interesa za gradnju.

„S ciljem ostvarivanja učinkovitog i transparentnog upravljanja i raspolaganja nekretninama koje u naravi čine postojeći gradski stadion u Lapadu, predlaže da Grad Dubrovnik uputi neodređenom krugu osoba poziv za iskazivanjem interesa za realizaciju projekta nogometnog stadiona s trgovačko – zabavnim i kulturnim sadržajima te podzemnim garažama u Lapadu.” - navodi se u aktu upućenom vijećnicima.

Stoji dalje kako je „svrha javnog poziva informiranje svih zainteresiranih osoba o planovima i zahtjevima Grada vezanim za projekt Arena Dubrovnik”.

„Predmet predloženog javnog poziva je iskazivanje interesa neodređenog kruga osoba dostavom pisma namjere za realizaciju projekta izgradnje nogometnog stadiona sa zabavnim i kulturim sadržajima. Nekretnine su u naravi stadion Lapad, a Grad Dubrovnik je u svrhu rješavanja imovinsko pravnih odnosa na navedenim nekretninama pokrenuo postupak izadavanja uporabne dozvole pred Upravnim odjelom za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje!” - navodi se.

Stoji i kako bi projektom bile obuhvaćene i nekretnine izvan stadiona koje se odnose na zid iza tribina i parking koje su upisani kao vlasništvo Grada.

„Projekt Arena Dubrovnik podrazumijeva opis projektne ideje, izgradnju i financiranje nogometnog stadiona s trgovačko zabavnim sadržajem te podzemnim garažama kao potpuno funkcionalne građevine u skladu sa zakonima RH. Zainteresirana osoba dužna je o vlastitom trošku na zemljištu Grada Dubrovnika izgraditi nogometni stadion, podzemne garaže te ostali sadržaj. Projekt mora uključivati izgradnju nogometnog stadiona s hibridnom travom kapaciteta 4 5000 natkrivenih sjedećih mjesta. Stadion treba biti izgrađen na način da ima sve prateće sadržaje koji zadovoljavaju stopostotne standarde HNS-a, UEFE i FIFA-e za odigravanje međunarodnih utakmica.” - navodi se.

Također stoji kako projekt mora uključivati „izgradnju prostora za parkiranje - podzemne garaže na više etaža s parkirnim mjestima u zatvorenoj i otvorenoj garaži. Dio parkirnih mjesta mora zadovoljiti potrebe za autobusima i automobilima sukladno međunarodnim standardima za nogometni stadion predmetne veličine i namjene.”- stoji u dokumentu.

Stoji i kako „projekt može uključivati i izgradnju trgovačko zabavnog centra s trgovačkim, ugostiteljskim i uslužnim prostorima te raznim zabavnim sadržajima javne namjene i drugim kompaktibilnim popratnim sadržajima”.

Navodi se i kako „sukladno navedenim obveznim i fakultativnim stavkama, zaintersirana osoba za projekt mora opisati projektnu ideju cjelovite arene s prijedlogom financiranja cjelokupne izgradnje sa zatvorenom financijskom konstrukcijom uz navođenje izvora sredstava za izgradnju”.

U aktu se također navodi kako je „zainteresirana osoba dužna financirati sve troškove vezane za ishođenje dozvola te provođenje postupka javne nabave i drugih sličnih postupaka ukoliko će isti bit potrebno provesti za projektiranje i izgradnju Arene Dubrovnik, a grad neće imati bilo kakvih financijskih obveza u razvoju i izgradnji”.

Osobe zainteresirane za izgradnju i financiranje moraju pribaviti i sve potrebne dozvole i suglasnosti jer cilj projekta je, kako se između ostalog navodi, „da Dubrovnik dobije građevinu koja je tehnički besprijekorna, funkcionalna i koja u trenutku preuzimanja građevine odgovara zadnjem stanju tehnike s ugrađenom prvoklasnom opremom te pripadajućim zakonima i propisima nadležnih tijela s obveznom zainteresirane osobe da u cijelosti financira sve troškove za realizaciju projekta Arena Dubrovnik”.

Inače, bit će zanimljivo vidjeti koji će se to investitori javiti na ovaj poziv kad ga objavi Grad Dubrovnik. Posebno će biti zanimljivo vidjeti u kojem će segmentu ovog projekta, investitori pronaći svoju računicu. U samom nogometnom igralištu u sklopu te trgovačko – sportske arene svakako je nema.

Ipak, najzanimljivije od svega je kako u Dubrovniku na najavu izgradnje ovog suludog projekta nema nikakve reakcije struke, arhitekata, urbanista. Društvo arthitekata Dubrovnik donedavno je inače bilo vrlo glasno. Od golfa do niza drugih projekata često su znali reagirati. Kad je u pitanju arena nema ih za čuti, a oni sami najbolje znaju zašto šute. Možda se nadaju kakvom posliću.