Pred vijećnicima na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, koja će se održati u srijedu, naći će se prijedlozi dviju odluka koje reguliraju pitanje buke na području grada Dubrovnika.

Prva je izmjena Odluke o ugostiteljskoj djelatnosti kojom se uređuje nadzor, odnosno propisuje se da je Komunalno redarstvo to koje će moći narediti akustička mjerenja ugostiteljima i zabraniti glazbu, ali i rad objekta zbog buke te naplaćivati kazne na mjestu počinjenja prekršaja.

Druga odluka donosi popis lokacija na kojima je moguće, uslijed održavanja javnih događanja na otvorenom, prekoračiti dopuštene razine buke. Riječ je o iznimkama za održavanje javnih manifestacija, a sukladno posebnim odlukama, što je mogućnost koju propisuje Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke. Prema prijedlogu ove Odluke prekoračenje dopuštene razine buke na navedenim lokacijama, kao iznimka za održavanje manifestacija, dopušteno je tijekom cijele kalendarske godine u vremenu do 24 sata, a iznimno do dva sata poslije ponoći na datume 31. prosinca i 1. siječnja, 9. i 10. srpnja, 25. kolovoza te u vrijeme održavanja manifestacije „Noć muzeja”.

Najviše dopuštena razina buke u ovom slučaju iznosi 90 dB(A), a organizator je dužan osigurati ugradnju ograničivača (limitatora) razine emisijske buke na elektroakustičkim uređajima i mjerenje buke tijekom održavanja javnog događanja. Nadzor također provodi Komunalno redarstvo Grada Dubrovnika, a popis lokacija je sljedeći:

dm

Gradsko će vijeće na sjednici u srijedu izmijeniti UPU Gruški akvatorij, čime se, ističu iz gradske uprave, stvaraju preduvjeti za realizaciju projekata poput terminala za kruzere. Nuncijata je dobila dugo očekivani pješački prijelaz, a ishodovana je građevinska dozvola za izgradnju azila za životinje.

IZMJENE UPU-a GRUŠKI AKVATORIJ KORAK DO REALIZACIJE TERMINALA ZA KRUZERE

Strateškim promišljanjem gradske uprave osigurano je da visokovrijedni prostori, od stjecanja vlasništva nad UTD Ragusom, preuzimanja većinskog vlasništva nad Lukom Dubrovnik sve do kupnje TUP-a, postanu imovina svih građana te da Grad postane gospodarom tog vrijednog prostora.

Nakon brojnih pokušaja da se društvo Luka Dubrovnik obezvrijedi te da se cruise terminal dodijeli drugoj tvrtki, čime bi bila upitna sama budućnost društva, Grad Dubrovnik je ispunio sve svoje obveze prema Vladi Republike Hrvatske koje nisu bile ispoštovane najmanje 15 godina.

Grad je putem društva UTD Ragusa otkupom dionica postao većinski vlasnik Luke, a upravo će se izmjenama UPU-a Gruški akvatoriji redefinirati koncesijsko područje Luke Dubrovnik čime će se steći uvjeti da se konačno nakon 32 godine dodjeli koncesija za izgradnju terminala za brodove na kružnim putovanjima na području Luke Dubrovnik.

Predloženim izmjenama i dopunama razmotrit će se i mogućnost prenamjene dijela zone TUP-a u javnu i društvenu namjenu s ciljem transformacije istog u kulturni centar grada.

Također, nakon što je s tvrtkom Laguna Trade dogovoreno novo koncesijsko područje prema kojem građani neće izgubiti nijedno parking mjesto na Lapadskoj obali, revizijom će se obuhvatiti i područje Marine Gruž temeljem čega će Vlada donijeti Odluku o novim granicama koncesije.

Stoga je upravo prijedlog Odluke o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja "Gruški akvatorij" koji je upućen Gradskom vijeću jedan od koraka koji će, ukoliko bude usvojen od strane vijećnika, omogućiti realizaciju strateških projekata i stvaranje jednog novog urbanog identiteta cijelog ovog područja Grada.

NUNCIJATA DOBILA DUGO OČEKIVANI PJEŠAČKI PRIJELAZ

Završeni su svi radovi na uređenju i opremanju pješačkog prijelaza na Nuncijati, na Državnoj cesti D8. Nakon što su odrađeni pripremni radovi, postavljena je vertikalna signalizacija, ocrtan pješački prijelaz i postavljeni semafori.

Na inicijativu Grada Dubrovnika, u suradnji s Hrvatskim cestama, ovime je riješen dugogodišnji problem stanovnika Nuncijate koji nisu imali adekvatno označen prijelaz preko ceste ispod svog naselja. Grad je financirao prometni elaborat Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, ishodio sve potrebne suglasnosti te financirao pripremne građevinske radove.

Tako je prvo izgrađen nogostup s obje strane ceste kao siguran prilaz pješačkom prijelazu, postavljena je zaštitna ograda te prilagođeni postojeći skalini na spoju ceste s Ulicom Đura Basaričeka. Drugu fazu, označavanje pješačkog prijelaza te ugradnju semafora i odgovarajuće opreme, financirale su Hrvatske ceste, u čijoj nadležnosti je navedena dionica ceste.

ZBOG PREKIDA OPSKRBE POVIJESNE JEZGRE GRAD POKREĆE RASKID UGOVORA S KONCESIONARIMA

Zbog prekida opskrbe povijesne jezgre posebnim vozilima, Grad Dubrovnik u dva navrata pozivao je koncesionare ove komunalne djelatnosti na dijalog kako bi se usuglasilo rješenje, prvi put 8. srpnja i u drugom navratu 14. srpnja. Na pozive na obostrani dogovor isti se nisu odazvali niti su otklonili utvrđene nepravilnosti, zbog čega je Grad Dubrovnik pokrenuo postupke raskida ugovora.

Naime, sukladno članku 11. predmetnog ugovora, navedeni koncesionari dužni su uredno bez obustave obavljati  poslove opskrbe trgovina i građana unutar povijesne jezgre Grada posebnim vozilima. Od 9. srpnja dostava je obustavljena čime koncesionari direktno krše ugovor kojim im je dodijeljena koncesija za obavljanje ove komunalne djelatnosti. Slijedom navedenoga, Grad Dubrovnik je kao davatelj koncesije pokrenuo postupak temeljem članka 17. koji propisuje uvjete jednostranog raskida ugovora. Temeljem istog članka, davatelj koncesije naplatit će naknadu štete koju je prouzročio koncesionar aktiviranjem datih zadužnica.

Grad Dubrovnik uredio je područje pretovarne zone na Pločama konceptualnom podjelom javne površine na prihvatno-pretovarnu zonu i otvaranje javne površine građanima i turistima. Koncesionari su prethodno obaviješteni o planiranim radnjama te im je tijekom trajanja radova u potpunosti omogućen rad.

DOBIVENA JE GRAĐEVINSKA DOZVOLA ZA AZIL ZA ŽIVOTINJE

Grad Dubrovnik ishodio je građevinsku dozvolu za gradnju skloništa za životinje na Grabovici. Kompleks suvremenog gradskog azila na obuhvatu od 12.000 metara kvadratnih bit će jedan od najvećih objekata ovakve vrste u Europi kojim upravlja jedinica lokalne samouprave.

Azil će raspolagati maksimalnim smještajnim kapacitetom za 352 psa u ukupno 12 paviljona projektiranih kaskadno. Sastojat će se od središnje građevine s prostorima za osoblje, posjetitelje i zaposlenike, veterinarskom službom i ostalim servisnim prostorima te od zone paviljona s pripadajućim otvorenim prostorima za smještaj i rekreaciju životinja. Projektom je predviđen i prostor za volontere koji se budu željeli uključiti u rad azila, kojim će upravljati stručno tijelo. Među paviljonima je projektirana šetnica i sve je uklopljeno u okoliš i postojeći teren, a osigurat će se i prostori za obuku i socijalizaciju pasa. Implementacijom fotonaponskih elektrana azil će svoje potrebe za električnom energijom ostvarivati putem solarne energije.

Za realizaciju projekta prethodno je usvajanjem Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika uvrštena nova lokacija budućeg gradskog azila čime se otklonila temeljna administrativna barijera. Završenom izradom projektne dokumentacije, koja je u potpunosti izrađena prema referentnim pravilnicima i zakonima te prema smjernicama međunarodnih udruga za zaštitu životinja, projekt je poboljšan u smislu energetske učinkovitosti i održivosti. U redovnom postupku izdavanja građevinske dozvole, prethodno je završena e-konferencija tijekom koje nije bilo primjedbi pozvanih javnopravnih tijela te su saslušane stranke u postupku.

PREDSTAVLJEN DUBROVNIK PASS – DIGITALNA TRANSFORMACIJA DU CARDA

Predstavljen je projekt digitalizacije Dubrovačke kartice, u okviru kojega je napravljen i redizajn vizualnog identiteta te prilagodba naziva - Dubrovnik Pass. Novi model omogućava jednostavnije funkcioniranje te kontrolu korištenja uključenih sadržaja, ekonomičnije upravljanje sredstvima i vremenom, efektivnije marketinške aktivnosti, kao i nadogradnju, umrežavanje te daljnji razvoj projekta, posebno u smislu upravljanja tokovima posjetitelja.

- Riječ je ne samo o digitalizaciji nego o digitalnoj transformaciji, jer osim što je u digitalnom obliku Dubrovnik Pass omogućuje cijeli niz pogodnosti i jednostavnijih rješenja te je riječ o još jednom od 'smart city' rješenja Grada Dubrovnika. Umjesto analognog sada imamo digitalni sustav, koji će omogućiti jednostavniju kupnju, prodaju, kontrolu, sustav koji donosi uštedu novca, vremena i ljudskih resursa te sustav koji će omogućiti nadogradnju.- kazala je u prigodi predstavljanja Dubrovnik Passa pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika Julijanu Antić Brautović.

Dubrovnik Pass ima cilj objediniti sve vrste kartica u elektronskom obliku pod jednim QR kodom i omogućiti korisnicima da s jednim medijem koriste sve pogodnosti. Za realizaciju projekta angažirane su tvrtke Flomaster (rebrending i redizajn), RAO (izrada web i mobilne aplikacije), Atomski marketing i Mijić Media Consulting (digitalna strategija i online oglašavanje).

Siniša Lukač iz tvrtke RAO, koja je s tehničke strane pripremala ovaj projekt, pojasnio je na koji način funkcionira sustav.
- Govorimo o sustavu koji će se koristiti masovno i u cijelosti je digitalan, koji će se koristiti 24/7 te je zbog toga dizajn samog sustava bio prilično zahtjevan. Postoji mogućnost nadogradnje i prednost sustava je što će se moći pratiti korištenje aplikacije te je na taj način prilagođivati korisnicima. Moći će se tako i planirati posjete lokacijama u vrijeme kada su manje gužve, dobiti pregled koje su lokacije više, a koje manje posjećene i raditi onda na promociji te je upravo povratna veza, koja prije nije postojala, najveća snaga ovog sustava.- istaknuo je Siniša Lukač.

U tijeku je i digitalno oglašavanje Dubrovnik Passa, a predstavljajući kampanju Marjan Palić iz tvrtke Atomski marketing predstavio je način na koji je kreirana strategija, naglašavajući kako je usmjerena na one koji su već u Dubrovniku, dok će finalne brojke kampanje, koja je krenula lipnju, biti predstavljene u rujnu ove godine.

Kako je pojašnjeno iz Studija Flomaster, koji je radio redizajn, slijedeći logiku starog vizualnog identiteta Dubrovnik carda zadržan je osnovni kod boja koje proizlaze iz tradicionalnog poimanja „dubrovačkih boja“ tako da, iako preoblikovanjem komuniciramo novi tip usluge, referirajući se bojom na stari identitet zadržavamo komunikacijski kontinuitet. ''U procesu konceptualizacije logotipa posegnuli smo za skraćenjem naziva Dubrovnik Pass u D Pass težeći pojednostavljenju forme i širenju polja interpretacije - moguća tumačenja (čitanja) tako su sada Dubrovnik pass, ali i The Pass (Di pas), kao ultimativni pass ili propusnica.''

Kao kompromisno rješenje u prijelaznoj fazi ili fazi navikavanja na novu uslugu privremeno će se koristiti i puni naziv Dubrovnik Pass.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Hrvatski sabor usvojio je danas izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je potaknuo dubrovački gradonačelnik i saborski zastupnik Mato Franković. Zakonskim izmjenama, u koje je uvršten i prijedlog Grada, Dubrovnik će konačno moći regulirati promet na svom području. Naime, u Zakon je uveden pojam „zona prometa u zaštićenoj kulturno povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni” koji povijesnim gradovima pod zaštitom UNESCO-a omogućuje uvođenje organizacije i kontrole prometa s fokusom na građane i njihove potrebe.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković istaknuo je kako je današnjim usvajanjem Zakona o sigurnosti prometa na cestama donesen još jedan zakonski okvir od interesa za Grad.

- Netko rad u Hrvatskom Saboru mjeri brojem rasprava, replika i slično, no ja sam uvijek gledao drugu dimenziju-raditi, kao jedini saborski zastupnik s područja Dubrovnika, u interesu Grada. - rekao je Franković.
 
Podsjetio je da uz Zakon o sigurnosti prometa na cestama do sada usvojeni Zakon o pružanju usluga u turizmu, koji je u potpunosti zaštitio dubrovačke vodiče, Zakon o turističkoj pristojbi, kojim je kroz naplatu pristojbe za brodove na kružnim putovanjima osiguran značajan financijski iznos za proračun Grada te Zakon o žičarama.

- Ono na čemu sada radimo jesu izmjene i dopune zakona koji se tiče obnove spomeničke baštine te izmjene odredbe članka 77. Zakona koji definira povrat nacionalizirane imovine. - dodao je.
 
Gradska uprava prethodno je implementirala tehničko i prometno - tehnološko rješenje u zoni posebnog prometnog režima oko povijesne jezgre Grada. Postavljena je oprema koja uključuje video nadzor za regulaciju zaustavljanja i parkiranja turističkih autobusa i osobnih automobila (8+1)  i pokrenuta web aplikacija na kojoj se rezerviraju termini zaustavljanja vozila u zoni. Primjenom novog zakona, Grad Dubrovnik sustavno će regulirati i urediti načine i uvjete ulaza, prometovanja i izlaza svih kategorija vozila u kontaktnoj zoni kako bi se promet optimizirao te, sukladno smjernicama UNESCO-a i Plana upravljanja, smanjio štetan utjecaj motoriziranog prometa na zaštićenim kulturno - povijesnim cjelinama.

dpp

Nakon što su ispred vile Elite, poslije što su uklonjeni od strane građana, ponovo osvanuli stupići na nelegalno ocrtanim parkirnim mjestima, a koji su postavljeni od strane „Royal Dubrovnik Resorta” te je, neslužbeno doznajemo, i Grad Dubrovnik pokrenuo upravni postupak s ciljem njihova uklanjanja, Igor legaz poziva građane u utorak na prosvjed. Inače, na tom području angažirani su i zaštitari.

- Pozivam građane da se u utorak 19. srpnja u 18 sati u što većem broju okupe na ovom mjestu, tu pokraj vile Elit kako bi samim svojim prisustvom olakšali djelovanje građana. Ono što vrijedi, to je da nema galame, svatko tko dođe mora jednostavno šutjeti, samo promatrajte. - naveo je Legaz u videu koji je objavio.

On navodi također da bi „bilo poželjno ponijeti alat, i to pajser ili kakvu drugu polugu, malu macu”, kaže Legaz navodeći kako će to biti dovoljno za uklanjanje nelegalno postavljenih stupića.

Video pogledajte u prilogu.

dm

U Libertasu su uspjeli izmisliti što nitko na svijetu prije nije – pomoćnu autobusnu stanicu! U priopćenju Libertasa Dubrovnik to se danas naziva, pazi sad – projektom! Bog te mazo, pituravanje nekoliko linija na asfaltu je – projekt.

Uglavnom, izgleda da je cijeli trust mozgova osmišljavao taj velebni projekt pa se tako u priopćenju navodi: „I ovaj projekt rezultat je dobre suradnje Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu i Libertasa, koji su, već ranije realizirali niz krupnijih zahvata, poput povećanja operativnosti i pristupa autobusnoj stanici na Pločama (pretovarna zona), postavljanjem niza postolja na kojima su postavljeni vozni redovi.” Eto doslovno tako.

I tako tom, kako piše, „suradnjom Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu i Libertas Dubrovnik d.o.o.- a, a u cilju povećanja protočnosti prometa na platou Pila kao i rasterećenja južne strane prostora ovog dijela kontaktne zone, od danas je u Ulici branitelja Dubrovnika u funkciji pomoćna autobusna stanica”.

Piše još kako su „postavljene i informativne oznake autobusnih linija, napravljena je i sanacija rubnjaka kojima se poboljšao pristup samim autobusnim stanicama te je ocrtan niz autobusnih stanica”.

Sve piše, samo eto ne piše kako ta „pomoćna stanica” funkcionira, čeka li se tamo autobus, kad će se tamo putnici iskrcavati i tako to, sitnice neke koje bi projekt upotpunile.

I na koncu: ili je stanica ili nije stanica, između ne postoji.

Na osnovi podataka komparativne analize proračuna hrvatskih gradova portala gradonacelnik.hr Grad Dubrovnik istaknuo se po izdvajanjima u predškolskom odgoju, odnosno sudjelovanjem u cijeni vrtića, pohvalili su se danas u priopćenju iz dubrovačke gradske uprave.
 
„Sukladno provedenoj komparativnoj analizi o visini sufinanciranja cijene dječjih vrtića u 77 gradova utvrđeno je kako se Dubrovnik nalazi na 1. mjestu po cijeni vrtića za treće dijete s cijenom od 0 kuna. Među hrvatskim gradovima u ovom istraživanju ukupno 44 grada osiguravaju besplatno pohađanje vrtića za treće dijete. Prema cijeni vrtića za drugo dijete po imovinskom cenzusu Dubrovnik je među hrvatskim gradovima koji su se uključili u istraživanje zauzeo 6. mjesto s najnižom cijenom od 125 kn po imovinskom cenzusu. S najnižom cijenom vrtića od 250 kuna po imovinskom cenzusu za prvo dijete, Dubrovniku je pripalo 7. mjesto.” - navode iz Grada.
 
Izvor za navedene podatke su službeni podaci koje o lokalnim proračunima na svojim stranicama objavljuje Ministarstvo financija Republike Hrvatske, kao i službene stranice samih analiziranih gradova na kojima se redovito objavljuju podaci o proračunskim planovima i izvršenjima.
 
„Podsjetimo, u posljednjih pet godina Grad Dubrovnik provodi sustavna ulaganja u predškolski odgoj. Nakon provedbe EU projekta „Grad za djecu“, kojim je osigurano 14 milijuna kuna za unapređenje rada i programa vrtića te novu opremu, Grad Dubrovnik vlastitim sredstvima financira poslijepodnevni rad i rad subotom s ciljem usklađivanja radnog vremena vrtića sa stvarnim potrebama roditelja.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

Otvoreno je novih 14 vrtićkih skupina, i to u novim objektima vrtića „Palčica“ i „Mala kuća“, u proširenom objektu vrtića u Zatonu i u dodatnom prostoru vrtića Pile 2, koji je otvoren u svibnju. Uz osiguranje dodatnih prostora i proširenje kapaciteta u postojećim vrtićima te uz novoplanirana kapitalna ulaganja u sustav predškolskog odgoja i obrazovanja, Grad Dubrovnik radi na ispunjenju svog strateškog cilja – upisi bez lista čekanja i potpuno ispunjenje pedagoškog standarda. Za vrtić u prostoru Biskupskog dvora u Gospinom polju, koji će moći primiti 122 jasličke i vrtićke djece, izrađen je idejni projekt, dok je za dogradnju i nadogradnju vrtića Pčelica ishođena građevinska dozvola. Razvijaju se i projekti novih vrtića u Komolcu i Solitudu. 

dpp

Na sjednici Strukovne grupe hotelijera Županijske komore Dubrovnik analizirani su rezultati poslovanja hotelijera Dubrovačko - neretvanske županije s financijskim pokazateljima za sezonu 2019. te 2020. i 2021. godine.

U strukturi smještajnih kapaciteta Županije najveći udio u broju kreveta od 55 posto ima privatni smještaj koji je ostvario 54 posto noćenja. Hoteli i slični objekti u strukturi smještaja sudjeluju s 24 posto, a realizirali su 31 posto od svih noćenja.

Prosječna iskorištenost kapaciteta ili broj dana pune zauzetosti najbolji je pokazatelj trajanja turističke sezone. Za sve smještajne kapacitete u Županiji prosječno su bila 54 dana ili mjesec i pol dana pune zauzetosti u 2021. godini, što je 26 dana više nego 2020. Po smještajnim kapacitetima situacija je sljedeća: hoteli su imali 71 dan pune zauzetosti (42 dana više nego 2020.), privatni smještaj je imao 52 dana pune zauzetosti (21 dan više nego 2020.), dok su kampovi imali 46 dana pune zauzetosti (21 dan više nego 2020.).

Struktura smještajnih kapaciteta na području Dubrovnika nešto je povoljnija za hotele u odnosu na Županiju, a hotelski kapaciteti su ostvarili najveći udio u broju noćenja. Privatni smještaj je s udjelom od 45 posto postelja realizirao 42 posto od svih noćenja u 2021. godini. Hoteli i slični objekti u strukturi smještaja sudjeluju s 37 posto, a realizirali su 48 posto od svih noćenja.

Svi smještajni kapaciteti u Dubrovniku prosječno su imali 60 dana ili 2 mjeseca pune zauzetosti, što je 32 dana više nego 2020. Po smještajnim kategorijama situacija je sljedeća: hoteli su realizirali 77 dana pune zauzetosti (44 dana više nego 2020.), privatni smještaj je imao 55 dana pune zauzetosti (34 dana više nego 2020.), dok su kampovi imali 31 dan pune zauzetosti (24 dana više nego 2020.).

Poslovni prihodi prosječno su rasli brže od poslovnih rashoda što je rezultiralo dobiti, međutim konsolidirani financijski rezultat u ovoj djelatnosti i dalje je gubitak.

Na razini Županije dubrovačko - neretvanske fizički pokazatelji broja noćenja (66 posto od 2019.) oporavljali su se bržim intenzitetom od financijskih pokazatelja promatrano ukupnim prihodom koji je 2021. godine bio na razini 63 posto od 2019., dok je na razini grada Dubrovnika financijski oporavak bio intenzivniji, u 2021. godine ostvareno je 63 posto ukupnih prihoda, a 44 posto noćenja iz 2019., ali i 70 posto ukupnih rashoda u odnosu na 2019. godinu.

Prosječna cijena noćenja u anketiranim hotelima Dubrovačko – neretvanskoj županiji u 2021. godini bila je 676 kuna, 2020. 470 kuna a 2019. 691 kunu. U hotelima na području grada Dubrovnika prosječna cijena noćenja 2021. bila je 712 kuna, 2020. iznosila je 444 kune, a 2019. 763 kune.

Prosječna mjesečna plaća po zaposlenom u hotelima Dubrovačko – neretvanske županije u 2021. g. bila je 13 posto niža od one u 2019. i iznosila je 5.995 kuna. U Dubrovniku je prosječna plaća po zaposlenom u 2021. bila niža za 7 posto od one u 2019. i iznosila je 6.695 kuna.

U hotelima s pet zvjezdica prosječna cijena noćenja u 2021. godini bila je 834 kune, u hotelima s četiri zvjezdice bila je 385 kuna, a u hotelima s tri zvjezdice je bila 338 kuna.

U sve tri kategorije hotela prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom u 2021. godini su bile veće nego u 2020., ali još uvijek manje nego u 2019. godini, pa je tako prosječna mjesečna neto plaća u hotelima s pet zvjezidca iznosila 6.884 kune, u hotelima s četiri zvjezdice iznosila je 6.418 kuna, a u hotelima s tri zvjezdice 5.032 kune.

Hoteli s pet zvjezdica imali su 81 dan pune zauzetosti u 2021. godini, dok su isti promatrani hoteli u 2019. godini imali 171 dan pune zauzetosti kapaciteta. Hoteli s četiri zvjezdice su imali 106 dana pune zauzetosti u 2021., a u 2019. godini 216 dana. Hoteli s tri zvjezdice imali su 64 dana pune zauzetosti u 2021., a u 2019. godini 178 dana.

Prosječan broj soba po jednom zaposlenom u hotelima s 5* bio je dvije sobe kroz sve tri promatrane godine. U hotelima s 4* prosječan broj soba je tri sobe po zaposlenom u zadnje dvije godine dok je 2019. godini bio dvije sobe. U hotelima s 3* prosječan broj soba po zaposlenom se popeo s tri u 2019. godini na četiri u naredne dvije godine.

Zaključno, ukupni financijski pokazatelji poslovanja hotelijera u Dubrovačko - neretvanskoj županiji u 2021. godini znatno su bolji nego godinu ranije, ali još uvijek daleko lošiji nego 2019.

dpp

Danas istaknuti podaci potvrda su da smo imali snažan udar na gospodarstvo Dubrovačko - neretvanske županije, ali razvidno je i da smo pokazali žilavost i sposobnost da se suočimo s tako teškim izazovima. - kazao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić danas nakon sjednice Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik. Na sjednici je rečeno kako je 41 posto poslovnih subjekata prošlu godinu završilo s gubitkom, a 59 posto s pozitivnim rezultatom.

- Najnovija kretanja u turizmu i povezanim djelatnostima pokazuju da izlazimo iz krize i idemo prema očekivanih 80 posto prometa iz 2019., no ostaje nepoznanica što nas, po pitanju Covida-19, očekuje na jesen. – naglasio je župan Dobroslavić.

dpp

Odsjek za komunalno redarstvo Grada Dubrovnika provodi kontinuirani video nadzor pretovarne zone i okolnog prostora na području Ploča zbog nepropisnog iskrcavanja i pretovara robe, kao i parkiranja na nedozvoljenom području. Utvrđeno je kako pojedini trgovački distributeri obavljaju istovar robe, za opskrbu trgovina i građana unutar povijesne jezgre Grada, na prostoru autobusne stanice na Pločama, odnosno na prostoru izvan pretovarne zone u Ulici Frana Supila što je zabranjeno Odlukom o komunalnom redu. - navode danas iz Grada Dubrovnika ističući kako su danas komunalni redari za navedeni prekršaj, kako stoji u priopćenju, „protiv jedne pravne osobe izrekli novčanu kazna u iznosu od 12.000 kuna (10.000 kuna za pravnu osobu i 2.000 kuna za odgovornu osobu)”.

„Po izdavanju kazni, koja se po propisanoj proceduri ispisuje u prisutnosti vozača vozila koje je u prekršaju, vozila se udaljavaju iz zone. Grad Dubrovnik će nastaviti s provođenjem iste Odluke putem sustava video nadzora radi kažnjavanja nepropisnog iskrcaja, pretovara i parkiranja.” - navode iz Grada Dubrovnika.

dpp

Nakon sjednice Koordinacijskog i Partnerskog vijeća, na kojima je predstavljen prvi nacrt Strateškog okvira Strategije, idući korak u provedbi ITU mehanizma je usvajanje Komunikacijske strategije i komunikacijskog akcijskog plana.

Putem ITU mehanizma na ubranom području Dubrovnik pruža se mogućnost financiranja širokog spektra investicija, a koje, između ostalog, uključuje infrastrukturu predškolskog odgoja (radovi i opremanje vrtića), javnu turističku, sportsku i društvenu infrastrukturu kao i ulaganja u digitalne usluge i proizvode.

Komunikacijska strategija služi kao vodič krajnjim korisnicima za sve aktivnosti. Za financijsko razdoblje od 2021. – 2027. godine Hrvatskoj će na raspolaganju u sklopu ovog mehanizma biti 5,16 milijardi kuna.

Grad Dubrovnik, Partnersko i Koordinacijsko vijeće Urbanog područja Dubrovnik će u narednom razdoblju nastaviti usku suradnju s Izrađivačem Strategije razvoja, prvenstveno na dovršetku nacrta Strateškog okvira Strategije te na Akcijskom planu Strategije razvoja nakon čega će se isto uputiti i na javno savjetovanje.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Od 4.230 poslovnih subjekata koji su predali izvješća (156 manje nego godinu ranije) u prošloj godini pozitivno je poslovalo 59 posto poslovnih subjekata u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, a sukladno tome 41 posto izrazilo je gubitke u poslovanju, podatak je sa sjednice Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održane danas u Dubrovniku, a na kojoj se raspravljalo o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko - neretvanske županije u 2021. godini te poslovnim izazovima u 2022.

Gospodarstvo Dubrovačko - neretvanske županije u globalu je poslovalo pozitivno te je ostvarilo 9,9 milijardi kuna ukupnog prihoda, 9,4 milijarde kuna ukupnih rashoda, 822 milijuna kuna dobiti te 417 milijuna kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su dobit u iznosu od 405 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva smanjen je za 65%, dobit razdoblja je povećana za 90%.

U konsolidiranim rezultatima tri djelatnosti su iskazale gubitak u iznosu od 5 milijuna kuna, a ostalih 17 prosječno je poslovalo pozitivno.

Ipak jasnije rezultate uspješnosti gospodarstva u 2021. godini dobijemo kad podatke iz 2021. kompariramo s onima iz 2019., prije covid krize.

Pa su tako u 2021. u odnosu na 2019. godinu, ukupni prihodi bili manji za 24%, isto tako i rashodi za 21%, ostvarena dobit razdoblja manja je za 26%, gubitak razdoblja je veći za 33%. Konsolidirana dobit je u 2021. godine manja za 50% u odnosu na 2019. Broj zaposlenih pada za 12%, a nezaposlenost je u 2021. bila veća za 17% nego u 2019.

Broj sezonski zaposlene radne snage u 2021. u odnosu na 2019. je bio 9% manji, što znači da je u ukupnom gospodarstvu Dubrovačko-neretvanske županije bilo zaposleno 4.765 zaposlenika manje nego u 2019. godini.

Za one koji žele znati nešto više o strukturi gospodarstva donosimo analizu u nastavku:

U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 21%, s ostvarenim prihodom od 2,1 milijardu kuna prihoda, a zatim slijede trgovina 20% sa 2 milijarde kuna prihoda te dvije djelatnosti građevinarstva i prijevoza i skladištenja sa po 1,2 milijarde kuna (13%).

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 105%, međutim kad se usporedi sa 2019. godinom ukupni prihodi su manji za 27% Najveći udio u ukupnom prihodu ove djelatnosti od 1,2 milijarde kuna (60%) odnosi se na hotele i sličan smještaj, a slijedi ih restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane s učešćem od 27% (582 milijuna kuna), te priprema i usluživanje pića 6% (132 milijuna kuna).

Dobit razdoblja iznosila je 822 milijuna kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane (240 milijuna kuna), što čini 29% od ukupne dobiti. Sa 123 milijuna kuna dobiti trgovina zauzima 15% u ukupnoj županijskoj dobiti, a građevinarstvo 11% ukupne dobiti razdoblja sa iznosom od 86 milijuna kuna.

Trgovačka društva su u 2021. godini su zapošljavala 20.328 djelatnika gotovo identično kao u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 26% ili 5.369 djelatnika. Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko neretvanskoj županiji, prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 43.341 te je u odnosu na kraj 2020. godine manji za 516 zaposlenih (1%). Udio sezonske zaposlene radne snage je veći za 6% u odnosu na 2020. ali u odnosu na 2019. godinu manji za 9%.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2021. godini iznosila je 5.361 kunu što je rast od 6% u usporedbi s 2020. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (8.072kn porast od 19%), a najniža u djelatnosti obrazovanje (4.068 kn). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane prosječna mjesečna neto plaća u 2021. iznosila je 5.568 kn što je rast od 12% u usporedbi s 2020.

dpp

Grad Dubrovnik neće više svim srednjoškolcima sufinancirati nabavku udžbenika već samo onima koji potječu iz obitelji koje primaju dječji doplatak te đacima iz obitelji s troje ili više djece. Iznos sufinanciranja udžbenika isti - tisuću kuna.

Gradsko vijeće izmijenit će Pravilnik o sufinanciranju nabave udžbenika đacima srednjih škola koji je usvojen još u srpnju 2017. godine, a prema kojemu je Grad sufinancirao udžbenika svim srednjoškolcima s prebivalištem na području Grada Dubrovnika.

Projekt sufinanciranja srednjoškolskih udžbenika, navodi se aktu upućenom na Gradsko vijeće, pomogao je brojnim obiteljima u vrijeme kad su se u sklopu reforme „Škola za život” tiskali novi udžbenici. Kako se udžbenici više nisu mijenjali pa ih đaci mogu međusobno razmjenjivati, u Gradu smatraju da je projekt sufinanciranja udžbenika svim srednjoškolcima ispunio svoju svrhu te ga treba ograničiti na određene kategorije korisnika.

Vijeće će u srijedu izmijeniti i Pravilnik o financiranju obrazovnih materijala za osnovne škole, a sukladno izmjenama Grad će financirati radne bilježnice za sve osnovnoškolce dok će likovne mape i tzv. tehničke kutije roditelji morati kupiti sami.

Takva odluka ne sviđa se dijelu roditelja koji smatraju da Grad mora financirati i likovne mape osnovnoškolaca. No, primjera radi, ovisno o njihovu sadržaju, likovne mape za učenike 3. i 4. razreda osnovne škole kreću se od 67 do 70 kuna dok mape za učenike 7. i 8. razreda, također ovisno o njihovu sadržaju, stoje od 69 do 72 kune. Cijena tehničke kutije za 7. razred je 129 kuna.

Komplet knjiga s radnim bilježnicama npr. za učenike 3. razreda stoji 2.051,72 kune, dok komplet knjiga za učenike 7. razreda s radnim bilježnicama stoji 3.301, 72 kune.