Zbog nedostatka kadra na području Dubrovnika, Grad Dubrovnik i Dubrovačka razvojna agencija DURA objavili su Javni poziv za program osposobljavanja njegovatelja/njegovateljica starijih i nemoćnih osoba.

Uvjeti za prijavu u program su završena osnovna škola i navršenih 18 godina života, dok prednost u programu osposobljavanja imaju nezaposlene i dugotrajno nezaposlene osobe, osobe preko 50 godina života, osobe s prebivalištem na području Grada Dubrovnika i osobe po preporuci Domova za starije s područja Grada Dubrovnika.
 
Verificirani program osposobljavanja trajat će ukupno pet i pol mjeseci te obuhvaća tri nastavne cjeline: njega bolesnika, praktična nastava i praktični rad. Program osposobljavanja će se održati u prvom tromjesečju 2026. godine, a ukupan broj polaznika je 15.
 
Pozivaju se svi zainteresirani za program osposobljavanja da svoju prijavu na propisanoj  prijavnici dostave do 19. prosinca 2025. na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.  ili na adresu Grad Dubrovnik, Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, Iva Vojnovića 31.
 
Svi ostali detalji Javnog poziva mogu se pronaći OVDJE.

Grad Dubrovnik

Da se mene pita, novi GUP bi bio usvojen prije četiri godine. - kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, odgovarajući na pitanje kad se može očekivati usvajanje, tog, uz proračun, najvažnijeg dokumenta.

- Da sam ja izrađivač, to bi bilo već prije četiri godine, ali postoje određene zakonske forme. GUP je završen, PPU je završen i svi akti su poslani mjerodavnim tijelima na suglasnosti. – kazao je, istaknuvši:

- Čeka nas javna rasprava u idućih par mjeseci, javna rasprava koja će biti iscrpna, posebna jer GUP je brutalan. - kazao je.

- Taj GUP je ključan jer sve što vidite u prostoru, sva gradnja, a neka se odnosi na razdoblje GUP-a iz ranijih godina pa onoga iz vremena Dubravke Šuice, pa onog najgorega jer najgori GUP, najdevastirajuće izmjene, donesene su u mandatu Andra Vlahušića 2014. kad se dozvolio sve što se sad događa u prostoru. I zanimljivo mi je kad se ide putem i krsti se kad se vide neke građevine, a prije toga se za to glasalo. Zaborav brzo dođe za nešto loše. – kazao je, istaknuvši:

- U idućoj godini, siguran sam i to vam jamčim će GUP biti izglasan. Moje je da osiguram većinu za ono što struka odredi. Ja se struci ne miješam. Kod mene ne dolaze investitori pitati može li zeleno postati žuto. To od mene nećete doživjeti. – zaključio je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

nm

Nakon što je pozvao USKOK da istraži radnje županijskog pročelnika Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Iva Klaića, dubrovački gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare odgovorio je na pitanje zašto to nije učinio ranije. Izrazio je ozbiljne sumnje da resorni županijski pročelnik nije svoj posao radio časno i odgovorno.

- Očekivao sam od nadležnih tijela da će to uraditi. Zašto bi ja radio tuđi posao? - pitao je Franković kazavši:

- Ja stalno radim tuđi posao. Kad je problem plaže u Uvali, koga pitate? Samo mene pitate zašto nije čisto, zašto nije pokošeno, uređeno. Tko je pitao bivšeg župana?! Samo mene! – kazao je Franković.

- Upozoravao sam da koncesije nema, jasno sam to rekao, a resorni pročelnik Ivo Klaić je rekao da je ima. - istaknuo je Franković, postavivši pitanje:

- Ako u koncesijskom ugovoru jasno stoji rok u kojem morate ishodovati uporabnu dozvolu, a plaža je dobila privremenu uporabnu dozvolu na godinu dana. Pitam kao laik, koji se nešto razumije u pomorsko pravo, ako sam ishodovao koncesiju pod određenim uvjetima i ako je u tim uvjetima pisalo da moram imati uporabnu dozvolu u tom i tom roku, dobio sam privremenu, nisam dobio trajnu uporabnu dozvolu, kako onda imam koncesiju? Zbog čega to koncesionar prešućuje? - pitao je Franković.

- Ta tvrtka nije imala koncesiju. Poslušajte izjave resornog pročelnika Iva Klaića na temu Uvale Sumratin u prošloj godini i u svakoj ćete naći jednu te istu stvar - da oni imaju koncesiju i da je pitanje pravnog spora, ali da je stav Županije da imaju koncesiju. - podsjetio je Franković, izrazivši potom sumnju u neku drugu vrstu rabote.

- Ne može biti stav koncesionara, Županije, onoga koji je dao, da netko tko nije ispunio uporabnu dozvolu ima koncesiju, osim ako nešto drugo nije u pitanju. - kazao je Franković, koji smatra da je nešto drugo u pitanju i u slučaju kuće u Palmotićevoj ulici koju koristi obitelj Bonačić.

Na novinarsko pitanje je li bilo trgovine utjecajem u slučaju Palmotićeve ulice i je li tu Klaić bio u nekom dosluhu s obitelji Bonačić, Franković je odgovorio potvrdno.

- Apsolutno! Kako drukčije objasniti... Znači, obitelj Bonačić na sudu pokrene postupak kojim se pokušava uknjižiti. Na kuću u Palmotićevoj ulici, sud ih odbije i kaže - niste ti. Postoji li još neki drugi element kojim ćete dokazati vlasništvo da možete iznajmljivati? Ne postoji! Zar Županija u tom trenutku nije trebala pokrenuti reviziju postupka i utvrditi da je netko nekada njima dao dozvolu. Kako i zbog čega i na osnovu kojih materijala? – zapitao se Franković, zamolivši novinare da pokušaju ishoditi dozvolu za iznajmljivanje njegova stana.

- Uzmite moj stan u Mokošci i pođite u Županijski ured bez moje suglasnosti i ishodujte dozvolu za najam na vaše ime. Dakle, to je obitelj Bonačić napravila. – rekao je Franković, istaknuvši što je napravio nadležni županijski odjel.

- Nakon što je upozoren, županijski ured od Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja, od Nikše Raspopovića, pisano mu poslano, i znate što on radi, pošalje odbijenicu jer kao nije dokazano vlasništvo od strane Muzeja, ali dokazano je obitelji Bonačić – kako? Ako u ovom trenutku postoji dvojba u županijskom uredu, znate tko treba imati dozvolu za iznajmljivanje – nitko, nitko! - rekao je Franković, naglasivši još jednom:

- Što bih trebao pomisliti nego da je to trgovina utjecajem. Nije trgovina narkoticima, nije trgovina alkoholom, ali nečim jest jer zašto bi ja to nekome dao? – zapitao se Franković i potom najavio:

- Nekim stvarima i pojavama u ovom gradu ne treba stat na rep nego ih treba trajno ukinuti. U ovom mandatu sam odlučio puno više govoriti o temama o kojima se desetljećima šutjelo jer je netko smatran moćan, bitan, ugledan u ovom društvu, u crkvi sjedi u prvom redu, moli boga ovako, moli Boga onako. Ja neću više o tome šutjeti. Dakle, bobu bob, a popu pop. – zaključio je gradonačelnik Mato Franković.

Grad Dubrovnik je u suradnji s Dubrovačko - neretvanskom županijom 19. i 20. studenoga organizirao i proveo stožerno - zapovjednu i pokazno-terensku vježbu operativnih snaga sustava civilne zaštite na temu reagiranja i saniranja posljedica u slučaju potresa.
 
Jedan od ključnih ciljeva stožerno - zapovjedne vježbe  bio je pregled i ažuriranje planskih dokumenta iz područja civilne zaštite te njihova prilagodba novim scenarijima. Dok je kod pokazno – terenske vježbe glavni  cilj bio uz koordinaciju između sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije prikazati upotrebu opreme potrebne za djelovanje i saniranje posljedica nastalih uslijed potresa kao  npr. bioradara, vibraskopa, seta hidrauličkih podupirača, šatora, agregata te drugu skupne i pojedinačne opreme. 
 
U vježbi su uz pripadnike JVP Dubrovački vatrogasci sudjelovali i pripadnici JVP Dubrovačko primorje, tim Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije, volonteri Zajednice udruga društava Crvenog križa Dubrovačko - neretvanske županije, HGSS Stanica Dubrovnik i Orebić, predstavnici Područne službe civilne zaštite Dubrovnik, Policijske postaje Dubrovnik te pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite.
 
Vježbe civilne zaštite su uspješno provedene izvršavanjem zadaća operativnih snaga sustava civilne zaštite Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.

DPJ

Kompletni endovaskularni popravak bifurkacije aorte (CERAB) nedavno se izveo u Općoj bolnici Dubrovnik. Takva kompleksna procedura inače se izvodi samo u kliničkim bolničkim centrima. Kako kažu danas iz OB Dubrovnik radi se o tehnici rekonstrukcije račvišta aorte endovaskularnim putem.

„Postupak se radi poštednom tehnikom, punkcijom u obje prepone te se s odgovarajućim žicama prođu lezije u ilijačnim krvnim žilama, naknadno se lezije tretiraju balonima i pripremaju se za stentiranje”, navode iz bolnice.

- U velikoj većini slučajeva koriste se tri stenta od kojih jedan ide u aortu i po jedan u svaku zajedničku ilijačnu arteriju. Ponekad je potreban i dodatni stent u aortu ili ilijačne žile. – govori dr. Periša Konjuh, specijalist vaskularne kirurgije iz Opće bolnice Dubrovnik.

Zamjena za ovu proceduru je angiokirurško liječenje u smislu aorobifemoralnog bypasa što predstavlja veći kirurški zahvat i značajno dulji postoperativni oporavak.

- Navedena tehnika do sada se izvodila samo u KBC-ima te smo ovim zahvatom napravili iskorak u endovaskularnom liječenju uopće u jednoj općoj bolnici i ne mislimo na ovome stati. U budućnosti planiramo i dalje razvijati endovaskularne procedure koliko nam to bude moguće zbog tehničkih i kadrovskih mogućnosti. Ovdje moram još jednom zahvaliti doc.dr.sc. Tomislavu Krčmaru na požrtvovnosti, kolegijalnosti i nesebičnoj pomoći koju je pokazao više puta te i dalje planira usku suradnju s našom ustanovom i odjelom. - ističe dr. Periša Konjuh, specijalist vaskularne kirurgije OB Dubrovnik koji zahvaljuje i Odjelu kardiologije Opće bolnice Dubrovnik na izvrsnoj suradnji osobito dr.Peru Markunoviću i tehničaru Brunu Mihatoviću.

Opća bolnica Dubrovnik nabavila je i novi uređaj.

„Možemo se odnedavno pohvaliti i novim uređajem za poštedno liječenje varikoznog sindroma. Nabavili smo uređaj za radiofrekventnu ablaciju vena (RFA) te se uskoro planiraju novi zahvati navedenom tehnikom uz suradnju kolega iz Slovenije. Ovakva procedura dodatno podiže kvalitetu usluge na našem odjelu, bolnici te još jednom dokazujemo da možemo i hoćemo pratiti trendove koji su aktualni u Europi i svijetu.”
Posebnu zahvalu dr. Konjuh upućuje i ravnatelju izv.prof.prim.dr.sc. Mariju Bekiću te Upravi dubrovačke bolnice na razumijevanju i potpori u svim nastojanjima poboljšanja zdravstvene skrbi Opće bolnice Dubrovnik.

DPJ

Grad Dubrovnik je osvojio prestižnu titulu Green Pioneer of Smart Tourism 2026, najviše europsko priznanje koje se dodjeljuje malim turističkim destinacijama, predvodnicama održivog i pametnog turizma. 
 
Nakon osvajanja prestižnog priznanja World Travel Awards (WTA), kojim je još jednom potvrđen status Dubrovnika kao vodeće održive turističke destinacije, ovaj uspjeh dodatno je okrunjen najvećim europskim priznanjem za održivi turizam za manje gradove, dodijeljenim od strane Europske komisije. U ime Grada Dubrovnika nagradu je preuzela pročelnica Upravnog odjela za kulturu, baštinu i turizam Julijana Antić Brautović.
 
Nagrada „Green Pioneer of Smart Tourism“ prepoznaje europske gradove koji se ističu izvrsnošću u održivosti, digitalnoj transformaciji, pametnoj mobilnosti, energetskoj učinkovitosti te očuvanju kulturne i prirodne baštine. Dubrovnik je osvojio ovo priznanje zahvaljujući nizu strateških projekata i pionirskih rješenja, od kojih je mnoge Europska komisija istaknula kao primjere najbolje prakse.
 
- Ovo priznanje rezultat je dugogodišnjeg rada i jasne vizije koju smo započeli razvijati 2017. godine. Tada smo pokrenuli projekt Respect the City, u vrijeme kada je Dubrovnik bio suočen s velikim izazovima prekomjernog turizma. Kroz sustavno upravljanje brojem posjetitelja, uvođenje pametnih rješenja, digitalizaciju i snažan fokus na održivost uspjeli smo transformirati način na koji se upravlja destinacijom. Danas sam u Bruxellesu imao priliku predstaviti sve što smo od 2017. do danas ostvarili, a interes stručnjaka i institucija Europske unije još jednom je pokazao da je dubrovački model prepoznat kao jedan od najuspješnijih u Europi. Ovo priznanje pripada svim našim sugrađanima. Nastavit ćemo raditi odgovorno, strateški i s jasnim ciljem – očuvati naš grad, njegovu baštinu i kvalitetu života, ali i ostati predvodnici održivog i pametnog turizma na europskoj razini. – rekao je ovom prigodom gradonačelnik Mato Franković.
 
Grad Dubrovnik zahvaljuje svim partnerima, institucijama, stručnjacima i građanima koji su pridonijeli ovom velikom uspjehu te će i dalje provoditi projekte koji osiguravaju dugoročnu održivost i razvoj turizma u skladu s najvišim europskim standardima.
 
U kategoriji velike turističke destinacije iznad 100 tisuća stanovnika, nagradu je dobio finski grad Tampere.

Grad Dubrovnik

Na međunarodnoj konferenciji Sun&Blue, održanoj u gradu Almería u Španjolskoj, Grad Dubrovnik dobitnik je prestižne nagrade Sun&Blue Award for Blue Destination. Nagrada je svečano uručena 20. studenoga, potvrđujući Dubrovnik kao jednu od najistaknutijih destinacija koje uspješno integriraju održivi razvoj, zaštitu pomorskog okoliša i odgovorno upravljanje turizmom.

Sun&Blue Awards dodjeljuju se destinacijama i projektima koji svojim radom ističu važnost održivog upravljanja, inovacija i očuvanja morskog ekosustava. Dubrovnik se istaknuo među jakom međunarodnom konkurencijom zahvaljujući dugogodišnjem strateškom pristupu smanjenju turističkog pritiska, zaštiti kulturne i prirodne baštine te stvaranju kvalitetnog iskustva za posjetitelje i građane.

Posebno je prepoznat program „Poštujmo Grad“, prekretnica u transformaciji Dubrovnika u održivu, odgovornu i tehnološki naprednu destinaciju. Upravljanje posjetiteljskim tokovima, pametni gradski alati, digitalne inovacije, reguliranje kruzing prometa i kontinuirana briga o kvaliteti života građana bili su ključni kriteriji zbog kojih je Dubrovnik ove godine ponio titulu Blue Destination.

Ovaj uspjeh nadovezuje se na nedavno međunarodno postignuće: Dubrovnik je proglašen World’s Leading Sustainable Destination 2025 u sklopu nagrada World Travel Awards, kao i titulu Green Pioneer of Smart Tourism 2026., što dodatno potvrđuje njegovu ulogu lidera održivog turizma na svjetskoj razini. Osvajanjem nagrade Sun&Blue Award for Blue Destination, Dubrovnik još jednom dokazuje da je moguće ostvariti harmoniju između baštine, modernog upravljanja i odgovornog turizma, postavljajući standarde koje brojne destinacije nastoje slijediti.

Grad Dubrovnik

Podnoseći izvješće o radu za 2024. godinu, direktorica Sanitata Klaudija Barčot istaknula je kako tvrtka bilježi porast prihoda, ali i rashoda. Koliki su prihodi i rashodi nije istaknula niti je nažalost to vijećnike zanimalo. Nisu ih zanimali ni izgubljeni sudski sporovi za zaustavljanje putničkih autobusa na Pilama koje Sanitat gubi od 2014. godine, što je rezultiralo poslovnim minusom od oko 250 000 eura.

Tek je vijećnica Viktorija Knežević (Centar) imala nekoliko primjedbi na rad Sanitata. Iako je tijekom rasprave rekla kako se 50 sati pripremala za sjednicu Gradskog vijeća, ni ona nije mogla izračunati koliko je Sanitat poslovno efikasan jer, kazala je, izvješće o radu Brčot je manjkavo.

Istaknula kako nije zadovoljna efikasnošću Sanitata:

- Sanitat je preuzeo dostavu na području stare gradske jezgre, a u ovom izvješću nemamo specificirano koliko ste prihoda imali od te dostave. Da su ti prihodi prikazani, mogli bismo procijeniti koliko ste postali neefikasni. Sasvim sigurno znamo da stvarno niste efikasni jer svi oni silni kamioni koji se u tri trake izmjenjuju na Stradunu ne bi bili tamo i nije ih bilo dok smo imali dva privatna koncesionara, nakon čega je dostava prepuštena Sanitatu. – rekla je Knežević, istaknuvši kako ta odluka nije bila dobra.

- Brojne su pritužbe ugostitelja i vlasnika trgovina unutar stare jezgre i potrebno je ponovo vratiti privatne koncesionare, doduše i bolje urediti njihovu djelatnost i onaj punkt na Pločama. Svaki dan tijekom sezone veliki broj vozila kruži okolo da bi unutar gradske jezgre dostavili sve ono što je potrebno za apartmane. Unutar gradske jezgre je oko 4 000 postelja. Znači, par tona robe svaki dan, samo u tu svrhu mora ući unutar zidina. Lako za tih par tona nego to su doslovne stotine vozila. Svaki prosječan stanovnik Dubrovnika zna koliko je loše otkad je Sanitat preuzeo dostavu unutar stare gradske jezgre. – kazala je Knežević.

Knežević nije zadovoljna ni načinom na koji Sanitat upravlja javnim parkiralištima.

- Vladajući često znaju reći da je Dubrovnik jedini grad u Hrvatskoj u kojem građani imaju osigurano parkirno mjesto za osam eura mjesečno. To nije osigurano parkirno mjesto, to je jedna srećka, lutrija, jer u Dubrovniku je oko 20 000 vozila, a Sanitat upravlja s 2 000 parkirališnih mjesta. Dakle, kad platite onu mjesečnu kartu, kupili ste srećku koja ima 10 posto šanse da nađete mjesto i to ne bi bio toliki problem da sve to što Sanitat ubere od parkiranja ne služi za podjelu plaća, za funkcioniranje samog Sanitata.- kazala je Knežević, dodavši što je jako ljuti.

- Jako se naljutim kad netko reče Sanitat je osigurao. Ma što je osigurao? Svih tih 2000 parkirnih mjesta je bilo i prije. Već 50 godina su takva. Jedino što se promijenilo je to što se sad plaćaju. A to što mi plaćamo, samo i jedino služi Sanitatu da bi za svojih 87 zaposlenika podijelio plaće. Jedina gradska tvrtka koju bi mogli ukinuti, bez da se to osjeti na životu građana je Sanitat.- istaknula je Knežević.

No, direktorica Barčot kaže da se ne može reći da Sanitat nije obavio nikakav posao.

- Sanitat je od prvog do desetog mjeseca ove godine preveo 3 552 tone robe, ili nekakvih 358 šlepera robe.- kazala je Barčot, požalivši se kako Sanitat „nema uvjete za raditi neke stvari”, jer zaboravila je valjda da bi ona kao direktorica te tvrtke trebala stvarati uvjete za raditi, kako ih je nazvala, „neke stvari”.

- Mi nemamo uvjete za raditi neke stvari, da prikupljamo iz ugostiteljskih objekata ambalažu i negdje je skladištimo. Mi radimo tamo na 75 metara kvadratnih. To je naš operativni prostor preko kojega uzimamo robu Znači, tih 358 šlepera robe je preveo Sanitat Dubrovnik. Ne možemo se mjeriti dok se ne napravi druga faza, projekt koji će se kopati unutra, znači onda će se moći preuzeti i veći dio posla, robe koja spada u hladni režim. Bila bi sramota da se nešto dogodi u gradu, nekako trovanje pa da gradska firma ispadne kriva jer je prevozila robu u neadekvatnim uvjetima.- rekla je Barčot.

No, iako je istaknula kako Sanitat nema prostora da bi nešto skladištio, Barčot je najavila kako idu na povećanje kvalitete te da je plan u 2026. rekonstrukcija prostora magazina. Rekla i kako za te vrste poslova interesa nema pa će se morati okrenuti stranim radnicima.

U raspravu se uključio i Marin Krstulović (SJG). Nakon što je Knežević spočitao kako je samo govorila o potrebama apartmana, upozorivši je kako bi usluga Sanitata prvenstveno trebala biti okrenuta ljudima koji žive u Gradu, Knežević mu nije ostala dužna.

- Kad sam govorila o apartmanima, govorila sam i o kvaliteti života svih naših sugrađana. Pošto vam je biračka baza unutar stare gradske jezgre, dominantno vodite računa o tim stanovnicima, ali treba voditi računa i o 400 različitih komercijalnih objekata koji posluju na istom prostoru. I to su ljudi i svima njima je život bitno otežan. A ako vodite toliko računa o životu stanovnika, kako niste iskoristili raspravu za sve one prigovore o kamionima na Stradunu jer ti kamioni nisu tamo zato što ih netko želi nego zato što Sanitat ne može liferovati tu robu. Prije ste bili jako protiv zone na Pločama, za zaštitu Međeda i što ja znam, a niste imali pojma da su dnevne potrebe Grada za robom u sezoni od 60 do 100 tona. Sad više nemamo kaos na Pločama, ali imamo kaos na Stradunu. – zaključila je Knežević.

Dugo godina se najavljivala i kako stvari stoje, cesta na Kineskom zidu, odnosno Montovjerni, blizu je početka izgradnje. Proizlazi to naime iz odgovora gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića na pitanje koje mu je uputio vijećnik Ivan Maslać (HDZ).

- Kakvi su planovi po pitanju cesta u Ulici kneza Branmira koja bi trebala produžiti iza zgrada Kineskog zida. - pitao je Maslać na sjednici Gradskog vijeća, istaknuvši kako je stanje u toj ulici poprilično kaotično.

- Ta cesta će pomoći stanarima tog naselja, prvenstveno hitnim službama jer sadašnja situacija nije baš bojna po pitanju kretanja, posebno vozila hitne pomoći i vatrogasaca. Naravnom, očekujemo i puno bolju situaciju sa parkirnim mjestima. – istaknuo je Maslać.

- U proračunu za 2026. bit će osiguran cjelokupan iznos za izgradnje ceste Kineski zid. - najavio je gradonačelnik Franković, dodavši:
- U postupku smo ishođenja građevinske dozvole i siguran sam da ćemo je dobiti i u idućoj godini započeti gradnju. - kazao je.

- Prije gradnje, naravno, treba osvojiti proračun pa provesti postupak javne nabave za izvođača radova. Naime, nakon što smo završili cestu Tamarić, rekli smo, idemo cestu po cestu, i ovo je iduća. - rekao je Franković.

nm

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković predstavio je u četvrtak 205 milijuna eura vrijedan prijedlog gradskog proračuna za 2026. godinu koji će 28. studenoga predložiti Gradskom vijeću, a riječ je o dosad najvećem dubrovačkom proračunu.

Franković je na predstavljanju u dubrovačkoj Gradskoj vijećnici istaknuo da proračun bez proračunskih korisnika iznosi 182,8 milijuna eura.

- Rast proračuna iz godine u godinu svjedoči odgovornom vođenju grada. Rekordan iznos jasno govori koliko je proračun snažan i koliko dobro smo odradili posao ponajprije na prihodovnoj strani. - poručio je Franković.

Najavio je, uz ostalo da će do kraja iduće godine Grad obnoviti i dati mladim obiteljima pet stanova u svom vlasništvu, od kojih su dva u povijesnoj jezgri.

U planu je i kupnja zemljišta u naselju Mokošica, gdje će se urediti parkiralište s tristo mjesta. Do kraja iduće godine trebao bi biti završen i GUP i Prostorni plan uređenja Grada Dubrovnika.

Prijedlog proračuna za Upravni odjel za izgradnju i upravljanje projektima iznosi 72 milijuna eura, čime će se ponajviše financirati projekti Park Gradac i Park 'N' Ride, dok se za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove planira 15,5 milijuna eura, a za obrazovanje, sport i socijalnu skrb 29,2 milijuna eura.
Od projekata u kulturi, za što je u proračunu planirano 24,8 milijuna eura, Franković je najavio veću financijsku samoodrživost javnih kulturnih ustanova, dovršetak radova na knjižnici u kompleksu TUP te otvaranje Kuće filma u Luži.

U novom proračunu više se izdvaja za uređenje javnih zelenih površina, a u planu je i sanacija dijela Straduna.

Južni

Kako stvari stoje Klaudija Barčot neće još dugo biti direktorica Sanitata. Naime, gradonačelnik Mato Franković kazao je kako je u potrazi za novim direktorom ili direktoricom tog društva.

– U idućih mjesec i pol do dva očekujem da ćemo imati novog direktora ili direktoricu. Još sam u potrazi. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

- Novi sadržaji na gruškoj placi dogodit će se kad stigne novi direktor ili direktorica Sanitata. - dodao je gradonačelnik Dubrovnika.

nm

Iako je bivši direktor Domouprave Pero Milković za direktora Libertasa imenovan tek nedavno, podnio je izvješće radu te javne gradske tvrtke za 2024. godinu u kojoj je, kazao je, prevezeno 8,2 milijuna putnika, što je rezultiralo i povećanjem broja prijeđenih kilometra, ali i rasta troškova.

- Prihodi su u 2024. iznosili 15 milijuna eura, rashodi oko 14,92, a dobit 73 000 eura, no Libertas nije na tržištu da ostvaruje veliku dobit nego da bude na usluzi građanima i godinu završi u nekom plusu. - rekao je Milković, istaknuvši kako je najveći problem u Libertasu nedostatak vozača pa će njihove narančaste autobuse uskoro voziti strani vozači.

- Za vraćanje linija reduciranih u koroni treba vozača. Sad ih je oko 160, a radno sposobno ih je od 145 do 150 i oni su izgurali cijelu sezonu. Broj prekovremenih od 20 000 sati pokazuje da su maksimalno opterećeni i koliki je pritisak na njima i ne rade propuste zato što žele već zato što su umorni, a umoran čovjek radi greške. - kazao je Milković, najavivši dolazak stranih vozača.

- Raspisali smo natječaje po cijeloj zemlji i tek nekidan javi se jedan koji nema uvjete. Problem nedostataka vozača je na nivou cijele Hrvatske i EU. Meni je krivo što ne možemo naći vozače iz Grada pa smo krenuli u neke druge zemlje i u jednom trenutku prije sezone ćemo ih dovesti jer moramo zadržati naše vozače. - rekao je Milković, istaknuvši kako su se vremena promijenila.

- Prije su naši ljudi radili jer smo bili uredna gradska tvrtka, ali u jednom trenutku se Libertas pretvorio u tvrtku u kojoj ljudi rade bez slobodnog dana. To je kao neki sustav robovlasništva jer kad treba voziti, moramo stvoriti vozača i nije to dobra priča niti je to slika i prilika Libertasa. Moramo osigurati dovoljan broj vozača. Osigurali smo smještaj za strane vozače. Treba nam ih 30-tak, javilo ih se pet i ako naši ljudi žele voziti mi ćemo broj stranih vozača smanjivati. – poprilično iskreno je o ključnom problemu u Libertasu progovorio Milković.

No, kako u Libertasu problemi s nedostatkom vozača nisu počeli jučer i kako je u toj tvrtki bilo još problema, koje bivši direktori nisu uspjeli riješiti, od Milkovića, koji je bio uspješan direktor Domouprave, očekivanja su velika. Gradonačelnik Mato Franković, koji očito smatra kako se Milković s tim izazovima može nositi i sam se osvrnuo na stanje u Libertasu.

Iako su problemi s nedostatkom vozača veliki izazov, Franković je istaknuo kako su i plaće u Libertasu poprilično velike.

- Više smo puta kroz kolektivne povišice povećavali plaće djelatnicima Libertasa, samo u ovoj godini 30 posto. Zaposleni u Libertasu imaju dobre plaće, a prosječna plaća vozača je daleko iznad bilo kojeg djelatnika VSS u Gradu, osim zamjenika pročelnika. To su jako dobre plaće. – rekao je Franković, koji je također potvrdio dolazak stranih vozača u Libertas.

- Ide se u dodatni angažman strane radne snage, kvalificirane za prijevoz putnika i to nije čudno. U Hrvatskoj i u Gradu za druge prijevoznike autobuse voze strani vozači, kamione građevinskih tvrtki u Gradu voze stranci. – kazao je.

Istaknuvši kako je Libertas iznimno važan za budućnost Grada, Franković je kazao kako javni prijevoz treba biti brži i efikasni i imati prioritetne linije kako bi se do određenih dijelova Grada stizalo brže autobusom nego autom. U tome je, naglasio je, iznimno važan projekt Park&Ride,

- Dobili smo sredstva za nabavku novih električnih autobusa koji bi onda bili jedna kičma Grada, gdje bi kroz Park&Ride najveći dio opterećenja prometa usmjerili u tu zonu. Promet u mirovanju rasteretili bi smanjenjem broja parkirnih mjesta, ali ne za naše sugrađane već da u budućnosti strani posjetitelji i netko tko nema PPK uopće može negdje parkirati na ulični parking, koji je isključivo jedino prioritetno za građane, a sve drugo na Park&Ride ili u javne garaže, odnosno garaže. Za ispuniti sve te ciljeve, morat ćemo neminovno donositi nekakve drukčije odluke. - kazao je.

- Moramo izaći iz stereotipa linije 1a, 8, linije 4, 5 i napraviti jednu kompletno novu liniju mrežu linije, koja će biti životna, koja će predstavljati život danas i ono što nas čeka. – kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.