Montiranjem posljednjeg spojnog segmenta konstrukcije u srijedu će u večernjim satima Pelješki most biti spojen. I dok će most od trenutka spajanja praktički biti fizički prohodan, preko njega se ipak neće moći prometovati. Na mostu će se naime još raditi, nakon čega će uslijediti tehnički prijem objekta kojim je Hrvatska konačno spojena. Prometovanje preko Pelješkog mosta trebalo bi biti moguće u ožujku iduće godine, kada se očekuje i završetak radova na dijelu pristupnih cesta, ističe župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikoa Dobrosavić.

- Radovi na pristupnim cestama su nešto kasnije ugovoreni jer je bilo problema s javnom nabavom, jer su žalbe i tužbe izvođača koji su se prijavili na natječaj otežale postupak i to je utjecalo na početak radova na pristupnim cestama. No radovi idu dobrim tempom i jedna tvrtka jako dobro sustiže rokove, mislim da je čak i ispred ugovorenog roka. Druga tvrtka također sve bolje napreduje i te bi ceste do pelješke ceste kod Zaradeža, vjerojatno i do Prapratnog trebale biti gotove do proljeća uoči početka predsezone iduće godine. Ostali dio, odnosno dva tunela i most preko Malostonskog zaljeva, jedan od tunela već je probijen i treba probiti još jedan. Prema projekciji koju imamo, pred iduću sezonu vozit ćemo se Pelješkim mostom i pristupnim cestama, barem do Prapratnog, a onda vrlo skoro i drugim dijelom cesta. Kad budu gotovi radovi do Prapratnog kroz Ston će se izlazit na magistralu kao i dosad, a nakon završetka idu dva tunela i most kod Broca i tada će se izlazit u Zaton Dole na petlji koja se već nazire. - kazao je Dobroslavić.

- Iznimno sam zadovljan što smo uspjeli postići da će ovaj veliki i važni projekt realizira i mislim da su i svi naši građani ponosni. Jako veseli činjenica da je Hrvatska spojena i da je Europska unija na ovom dijelu također spojena. To nam je gospodarski, prometno, strateški i geostrateški važno i će se se u godinama koje dolaze vidjeti važnost Pelješkog mosta. - rekao župan Dubrovačko – neretvanske županije.

Nakon što u srijedu u noćnim satima, ukoliko vremenski uvjeti ostanu povoljni, bude okončano spajanje Pelješkog mosta, na njemu će se i dalje raditi. Do kraja siječnja, kada bi Pelješki most trebao biti gotov, izvodit će se asfaltiranje, postavljanje instalacija i završne opreme, a potom će uslijediti tehnički pregled mosta. Preko njega bi automobili mogli prometovati već u ožujku jer bi most preko postojeće ceste trebao biti spojen sa čvorom Brijesta.

Prvu dionicu pristupnih cesta Strabag bi trebao okončati do kraja srpnja iduće godine, dok bi radovi na pristupnim cestama koje izvodi grčki AVAX-a, koji su iznimno zahtjevni. Trebali biti gotovi početkom rujna 2022.

Dug 2,5 kilometra sa četiri prometna traka, Pelješki most put od Zagreba do Dubrovnika skratit će za oko dva sata. Posljednje tri godine na njemu gotovo danonoćno radi 500 radnika i 120 inženjera.

Regionalna agencija DUNEA započela je s provedbom novog projekta COASTING PLUS u kojem, uz šest projektnih partnera s mediteranskog područja, sudjeluje i Hercegovačko-neretvanska županija.

Povodom početka projekta održan je i prvi online sastanak u organizaciji vodećeg partnera Saveza gradova i općina Andaluzije iz Španjolske (FAMP) na kojem su dogovorene buduće aktivnosti. Naime, kroz projekt će se posebno uspostaviti suradnja s Hercegovačko-neretvanskom županijom, ujedno i ciljnim područjem projekta na kojem će se primijeniti nova metodologija u cilju rješavanja zajedničkih pitanja na temu očuvanja okoliša i održivog razvoja turizma.

Projekt COASTING PLUS usmjeren je poticanju koordinacije među ključnim dionicima u svrhu unaprjeđenja razvoja održivog i odgovornog obalnog turizma na mediteranskom području te prijenosom metodologije dobrovoljnog integralnog upravljanja obalom na pet novih ciljanih područja. Regionalna agencija DUNEA, u koordinaciji s FAMP-om, iskoristit će iskustvo stečeno u završenom projektu COASTING kao i drugim EU projektima te prenijeti metodologiju integralnog upravljanja obalom za održivi turizam kroz aktivnosti obuke i podrške partnerima koji usvajaju istu.

Podsjetimo, Regionalna agencija DUNEA je kroz projekt ‘COASTING’ izradila dokument „Poželjan plan razvoja turizma poluotoka Pelješca u kontekstu izgradnje Pelješkog mosta“. Plan predstavlja prvi korak u sagledavanju neposrednih i posrednih učinaka izgradnje mosta na postojeći/željeni turistički proizvod poluotoka, ali i na izazove na koje bi vlast u svim jedinicama lokalne samouprave Pelješca trebala odgovoriti. U izradu dokumenta bili su uključeni predstavnici regionalnih i lokalnih vlasti, udruga civilnog društva kao i gospodarstvenici s područja Pelješca koji su svojim sudjelovanjem u projektu omogućili bolji uvid u ulogu turizma i njegovo značenje za poluotok Pelješac.

Uz vodećeg partnera i Regionalnu agenciju DUNEA-u, u projektu sudjeluju Ured vlade Hercegovačko-neretvanske županije (BiH), ANATOLIKI S.A.- Razvojna agencija lokalnih vlasti istočnog Thessaloniki-a (Grčka), Sveučilište Camerino – Škola bioznanosti i veterinarska medicine (Italija), Federacija općina i provincija Valencije (Španjolska). Ukupna vrijednost projekta je 2.345.317,725 kuna, a ugovoren je u sklopu programa Interreg Mediterranean, dok je proračun Regionalne agencije DUNEA 307.335,00 kuna. Projekt je započeo 1. lipnja 2021., a predviđeno trajanje projekta je do kraja lipnja 2022. godine.

Sadržaj Dubrovačko - neretvanske županije

Na području PU dubrovačko – neretvanske najveća novčana kazna u iznosu od 12.300 kuna protekli tjedan izrečena je 45 -ogodišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka koji je u ranim jutarnjim satima u petak 23. srpnja u mjestu Kućište izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom. Vozač je vozilom upravljao pod utjecajem alkohola od 1,77 g/kg.

Osim novčane kazne, izrečena mu je i tromjesečna zabrana upravljanja vozilima B kategorije.

dpp

U suradnji s Pulskim filmskim festivalom i Kinematografima Dubrovnik, Dubrovačke ljetne igre donose projekciju pobjedničkog domaćeg filma „Plavi cvijet“ redatelja Zrinka Ogreste u srijedu, s početkom u 21:30 sati u ljetnom kinu Jadran. Ulaz je besplatan, ali zbog ograničenog broja sjedećih mjesta, besplatne ulaznice potrebno je ranije preuzeti na blagajni u Festivalskoj palači.

„Plavi cvijet“ redatelja Zrinka Ogreste u produkciji Interfilma, drama je koja u 83 minute donosi priču o Mirjani, sredovječnoj službenici zagrebačke tvornice konca. Na dan proslave 20. obljetnice rada, Mirjanini susreti i razgovori s bližnjima osvjetljavaju dijelove njezina života: onaj iza nje, onaj koji vodi i onaj koji joj tek predstoji. „Plavi cvijet“ film je o ženi, majci i kćeri koji budi emotivne asocijacije i potiče gledatelja da dobro promotri samog sebe. Osim Velike zlatne arene za najbolji hrvatski film, na 68. Pulskom filmskom festivalu Zlatna arena za režiju pripala je Zrinku Ogresti, a Vanja Ćirić koja utjelovljuje Mirjanu nagrađena je Zlatnom arenom za najbolju glavnu žensku ulogu.

Fotografiju potpisuje Branko Linta, dok scenarij uz redatelja potpisuje Ivor Martinić. Uz Vanju Ćirić glume Anja Šovagović Despot, Tea Harčević, Nikša Butijer, Doris Šarić-Kukuljica te Alen Liverić. Producent je Ivan Maloča iz Interfilma, a koproducent Lazar Ristovski iz Zillion filma Beograd.

Zrinko Ogresta hrvatski je scenarist i filmski redatelj, profesor filmske režije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i član Europske filmske akademije u Berlinu. Njegovi hvaljeni filmovi prikazivani su i nagrađivani na uglednim međunarodnim i domaćim festivalima.

kl/dlji

Za pet primorskih županija te Novalju, Senj i Karlobag od danas do 15. kolovoza na snazi su nove epidemiološke mjere. Na okupljanjima, na kojima nemaju svi COVID potvrdu, ne smije biti više od 50 osoba, a na svadbama 15.

U županijama Dubrovačko - neretvanskoj, Splitsko - dalmatinskoj, Šibensko - kninsku, Zadarskoj, Primorsko - goranskoj te Istarskoj županiji i dijelu Ličko – senjske županije na snazi je zabrana javnih okupljanja na kojima je prisutno više od 50 osoba.

Za osobe s COVID potvrdama dozvoljena su okupljanja na kojim može biti do 1 000 ljudi. Do tisuću osoba s COVID potvrdama može biti i u barovima.

Na svadbama, na kojima uzvanici nemaju COVID potvrde, ne smije biti više od 15 osoba dok za svadbe s više od 15 ljudi uzvanici moraju imati COVID potvrde.

Sajmovi i slični događaji mogu se održavati samo uz suglasnost lokalnog i županijskog stožera.

Sportska natjecanja s gledateljima mogu se održavati samo ako svi gledatelji imaju COVID potvrde. Svi javni događaji ne smiju trajati duže od ponoći.

Stožer je donio i novu odluku kojom se mijenjaju uvjeti za ulazak u Hrvatsku. Valjanost COVID potvrde s 210 produljuje se na 270 dana. Putnici iz zemalja I. kategorije moraju imati negativan PCR test, ne stariji od 48 sati i moraju u samoizolaciju. Putnici iz zemalja II. kategorije pri ulasku u Hrvatsku moraju imati negativan PCR test ne stariji od 72 sata ili negativan antigenski ne stariji od 48 sati, neovisno o statusu cijepljenja ili preboljenju bolesti. U te zemlje spadaju Velika Britanija, Rusija i Cipar.

nm

Tijekom kontrole prometa na području PU dubrovačko – neretvanske protekli tjedan najveća koncentracija alkohola od 2,67 g/kg izmjerena je u prijepodnevnim satima 24. srpnja 74 -godišnjaku koji je s teretnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka, za vrijeme zabrane upravljanja vozilima B kategorije, na Obali pape Ivana Pavla II izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom.

Vozač je uhićen i zadržan u prostorijama policije do otriježnjenja nakon čega je uz optužni prijedlog odveden na Općinski sud u Dubrovniku gdje mu je određeno zatvorsko zadržavanje u trajanju od pet dana.

dpp

Ministrica poljopriv­rede Marija Vučković sastala se danas na Pelješcu s predstav­nicima vinara, a sas­tanku su nazočili i saborski zastupnik Branko Bačić, župan Nikola Dobroslavić, ​ zamjenik župana Još­ko Cebalo te pročeln­ik UO za gospodarstvo i more u Županiji Ivo Klaić.

Tema sastanka su bile nove mjere potpore koje Ministarstvo pruža vinarima, pri čemu je ministrica Vu­čković istaknula da je sada u pripremi paket mjera koje bi se odnosile na pomoć u otkupu grožđa, a sve u cilju očuvanja ovog iznimno važnog sektora.

Na sastanku je takođ­er istaknuto kako su vinari i vinogradari u ovom procesu međ­uovisni, jer vinari trebaju plasmanom na tržište osloboditi svoje kapacitete te otkupiti grožđe od vinogradara kao sirov­inu za daljnju proiz­vodnju vina. U tom kontekstu, ministrica je također iskazala razumijevanje te na­javila mogućnost pot­pore, a ocijenjeno je i da su dosadašnje mjere značajno dopr­inijele očuvanju vin­arstva i vinogradars­tva, ali i gospodars­koj i demografskoj slici županije.

dpp

Stožer civilne zašti­te Dubrovačko-neretv­anske županije upuću­je javni poziv za cijepljenje protiv koronavirusa, koje će biti održano u četvrtak 29. srpnja 2021.

Cijepljenje će se i ovoga puta održati u Studentskom domu Dubrovnik (Marka Marojice 2). U razdoblju od 8 do 11 sati cijepiti se mogu svi hrvatski državljani, a od 11 do 12 sati strani državljani.
I ovoga tjedna cijepljenje će se obavljati cjepivima proizvođ­ača COMIRNATY (Pfizer) i Janssen (Johns­on&Johnson).

Također napominjemo svim sugrađanima koji dolaze na cijepljenje da se, zbog visokih temperatura, prikladno obuku, uključujući pokrivala za glavu te da sa sobom ponesu vodu.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježen je jedan novi slučaj zaraze koronavirusom. Radi se o muškoj osobi iz Metkovića. Izliječeno je šest osoba: dvije iz Dubrovnika te četiri iz Konavala. U posljednja 24 sata obrađeno je 139 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 95 645 uzoraka. - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije u ponedjeljak.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je sedam osoba pozitivnih na koronavirus. U samoizolaciji su 342 osobe, a u posljednja 24 sata zabilježena su tri slučaja kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđena su ukupno 902 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

U sklopu glazbenog programa 72. Dubrovačkih ljetnih igara sinoć, 25. srpnja, u atriju Kneževa dvora veličanstven koncert održala je jedna od vodećih umjetnica svoje generacije, mlada ruska sopranistica Julija Ležnjeva s ansamblom La Voce Strumentale pod vodstvom violinista i dirigenta Dmitryja Sinkovskog i s lutnjistom Lucom Piancom te izvodeći probran repertoar djela najistaknutijih opernih skladatelja 18. stoljeća nadmašila očekivanja publike.

Očarana domaća i strana publika u Kneževu dvoru svaki je glazbeni komad popratila gorljivim pljeskom, uživajući u bravuroznoj vokalnoj izvedbi izvrsne Ležnjeve koja je gotovo anđeoski blistala, te u majstorskom muziciranju savršeno skladnog ansambla La Voce Instrumentale, odnosno violinistica Marie Krestinskaye i Elene Davidove, violistice Meri Skejic Drobac, Igora Bobovicha na violončelu, Leonida Bakulina na kontrabasu i Elizavete Miller na čembalu uz Lucu Piancu koji je na lutnji besprijekorno ostvarivao bistre i živopisne timbre. Živahno komunicirajući s publikom i ansamblom, Dmitry Sinkovsky sjajno je svojom poletnošću i razigranošću komplimentirao nježnu, ali intenzivno dramatičnu Ležnjevu, kasnije čak i zapjevavši uz nju na sveopće oduševljenje čitavog Dvora koje je iznenadio i zadivio svojim kontratenorom. Ne čudi stoga dugi, višeminutni aplauz na kraju, popraćen ovacijama, kada je publika ustala u zahvalu i za nagradu glazbenicima na neponovljivoj večeri. Ni glazbenici, a ni publika nisu željeli da ova jedinstveno čarobna večer završi pa su Ležnjevu, Sinkovskog i La Voce Strumentale čak četiri puta gromoglasnim pljeskom pozivali na bis.

Oživio je tako na tri sata sav sjaj veličanstvenog 18. stoljeća kroz pomno probran program: Telemannov Koncert za gospodina Pisendela, arija Poput broda usred valovita mora iz Porporine opere Siface, arija Volumnije Senza di te iz Graunova Koriolana, Vivaldijev Koncert za lutnju, gudače i baso continuo u D-duru s Lucom Piancom na lutnji i dvije arije iz opera Bajazet – arija Irene Prezrena sam zaručnica te iz La Griselda Potresena suprotnim vjetrovima, Richterov Adagio i Fuga u g-molu, zatim još jedna Vivaldijeva arija – arija Hipolite iz opere Heraklo na Termodonu pa Händelova Misao što je neprijateljica miru iz oratorija Trijumf Vremena i Trezvenosti nakon čega je ponovno uslijedio Vivaldi, točnije njegov Koncert za violinu, gudače i čembalo „za Pisendela“ sa Sinkovskim na violini, nakon čega su izvedene i Graunova arija Ne, niti pijesak Libije iz opere Silla te iz Händelove opere Alessandro, arija Rossane Sjaj u duši. Vraćajući se na bis četiri puta, sjajni Sinkovsky, La Voce Strumentale i Ležnjeva na radost publike izveli su Vivo in te iz Händelova Tamerlana, zatim Lascia la spina iz oratorija Trijumf Vremena i Trezvenosti i ariju Cara speme iz opere Giulio Cesare istog skladatelja te na koncu i Porporinu Alleluia.

Sljedeći koncert na rasporedu je već u četvrtak, 29. srpnja kada u atriju Kneževa dvora nastupa Komorni sastav Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod dirigentskom palicom Ivana Huta i s violinisticom Evom Šulić koja će s ansamblom izvesti Četiri godišnja doba Buenos Airesa Ástora Piazzolle.

kl/dlji

Grad Dubrovnik će i četvrtu godinu zaredom sufinancirati nabavu udžbenika učenicama i učenicima srednjih škola. Zahtjevi za sufinanciranje nabave udžbenika za školsku godinu 2021/22. mogu se podnijeti Upravnom odjelu za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo zaključno s 31. listopada 2021.

Sukladno odredbama Pravilnika o sufinanciranju nabave udžbenika učenicama i učenicima srednjih škola pravo na sufinanciranje mogu ostvariti učenice i učenici čija oba roditelja, skrbnik odnosno skrbnici ili jedan roditelj ukoliko se radi o jednoroditeljskoj obitelji imaju prebivalište na području Grada Dubrovnika najmanje šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva te koji pohađaju kao redoviti učenici jednu od srednjih škola na području Republike Hrvatske.

Nabava udžbenika sufinancira se u iznosu do 1.000,00 kuna uz predočenje originalnog računa za kupnju školskih udžbenika te dokumentacije navedene u zahtjevu za ostvarivanje prava na sufinanciranje udžbenika

Grad Dubrovnik među rijetkim je gradovima u Republici Hrvatskoj koji je uveo program sufinanciranja udžbenika za srednje škole, čiji su osnivači županije, a kojim gradska uprava potpomaže kućni budžet roditelja srednjoškolaca sa svog područja.

Nadležni Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, podsjetimo, prošle godine zaprimio je rekordan broj zahtjeva, pa su ovu mjeru Grada Dubrovnika u 2020. godini iskoristila 853 dubrovačka učenika. Usporedbe radi, za sufinanciranje udžbenika u 2019. godini podneseno je 750 , dok je u 2018. godini podneseno 595 zahtjeva.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Nakon što je u poslijepodnevnim satima u četvrtak Policijskoj postaji Dubrovnik poljska državljanka prijavila krađu novčanika iz ruksaka kojeg je, za vrijeme boravka u jednom turističkom objektu na području Grada, nosila na leđima, a u novčaniku se, osim osobnim dokumenata, nalazilo 1.500 kuna i 500 eura, ubrzo nakon toga jedan naš sugrađanin u blizini mjesta događaja pronašao je odbačeni novčanik bez novca, ali s osobnim dokumentima te je isti vraćen vlasnici.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem već sljedećeg dana otkriveni su počinitelji navedene krađe. Radi se o dvojici rumunjskih državljana u dobi od 51 i 71 godine koji su uz kaznene prijave predani pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave, a potom su sucu istrage Županijskog suda u Dubrovniku koji im je odredio istražni zatvor.

Od početka ovogodišnje turističke sezone ovo je prva zabilježena džepna krađa na području Dubrovačko - neretvanske županije.

„Radi se o kaznenim djelima koje je izuzetno teško otkriti budući počinitelji nisu s našeg područja, vrlo su vješti u krađi, a neupadljivi za primjetiti. Odmah nakon počinjenja kaznenog djela napuštaju mjesto događaja, kao i grad, tako da je svako njihovo razotkrivanje i uhićenje dobar rezultat koji, između ostalih sigurnosnih pokazatelja, značajno doprinosi definiranju Dubrovnika kao jedne od najsigurnijih svjetskih turističkih destinacija.” - navode u priopćenju iz dubrovačke policije.

dpp