Završni koncert polaznika majstorske gitarističke radionice Petrita Çekua održat će se u subotu, u 21:00 sat u ljetnikovcu Bunić-Kaboga. Ulaz je slobodan, no zbog ograničenog broja mjesta, besplatne ulaznice je potrebno preuzeti ranije na blagajni u Festivalskoj palači.

Majstorska radionica za gitaru i komornu glazbu koju vodi istaknuti gitarist i miljenik festivalske publike Petrit Çeku održava se od 18. do 24. srpnja u Umjetničkoj školi Luke Sokočevića, u sklopu 72. Dubrovačkih ljetnih igara i pod pokroviteljstvom zaklade Caboga Siftung. Fokus majstorske radionice je na interpretaciji, izražajnosti i općem umjetničkom razvoju glazbenika, a pet je polaznika iz Slovenije, Hrvatske i s Kosova, uz sudjelovanje tri učenika iz Dubrovnika. Završni koncert polaznika održat će se u ljetnikovcu Bunić-Kaboga, 24. srpnja u 21 sat. Besplatne ulaznice mogu se od danas pa do isteka zaliha, preuzeti na blagajni u Festivalskoj palači.

Petrit Çeku još će jednom nastupiti pred publikom 72. Igara i to 23. kolovoza u atriju Kneževa dvora. Na programu gitarističkog recitala djela su Bacha, Mozarta i van Beethovena u prvom dijelu, te Listeša, Barriosa i Ville-Lobosa u drugom dijelu programa.

kl/dlji

Župan Nikola Dobroslavić uputio je, povodom Dana Općine Zažablje i zaštitnika Općine sv. Liberana, čestitku vodstvu i žiteljima Općine, koju prenosimo u nastavku:
 
Poštovana načelnice Vrnoga, poštovani gosp. Vidović, u ime Dubrovačko-neretvanske županije i u svoje osobno ime upućujem vam iskrene čestitke povodom Dana Općine Zažablje i blagdana vašeg zaštitnika sv. Liberana.

Čestitam vam na svim dosada ostvarenim projektima, zahvaljujući kojima je vaša općina krenula pravim putem, putem uspjeha i daljnjeg razvoja.
Uvjeren kako ćete tako nastaviti raditi i u budućnosti, a na dobrobit svih žitelja Općine Zažablje i cijele Dubrovačko-neretvanske županije, još jednom Vam upućujem iskrene čestitke i srdačno vas pozdravljam.
 
S poštovanjem,
Nikola Dobroslavić

Klub vijećnika HDZ -a i partnera Županijske skupštine reagirao je na priopćenje srđevaca o Lučinom razdolju. Iz HDZ -a tako navode kako projekt Centra za gospodarenje otpad, kako pišu, „nije političko pitanje”.

„Na 2.sjednici Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije zatraženo je uvrštenje točke o novom trasiranju za Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Takav prijedlog nije dobio potrebnu većinu glasova, no potaknuti sve češćim kritikama i istupima pojedinih županijskih vijećnika po ovom pitanju, primorani smo reagirati. Projekt Centra za gospodarenje otpadom nije političko pitanje, bez obzira koliko se neki trudili prikazati ga takvim. Traženja stranke Srđ je Grad su čisti populizam, a buđenje strahova kod naših sugrađana je prikupljanje jeftinih političkih poena.” - navode iz HDZ -a.

„Postupak trasiranja uredno je proveden u sklopu Studije utjecaja na okoliš te, ukoliko su ga pojedini kolege već htjeli osporavati, mogli su to činiti tada kad je odrađeno -2013., a ne 2021. godine kad kreće gradnja Centra. Vegetiranje na katastrofičnim scenarijima nije ono što prolazi kod naših sugrađana, a to se vidjelo i na izborima.” - napisali su još iz HDZ -a.

dpp

Obnovljen je krov zgrade u Gružu u kojoj djeluje gruški ogranak Dubrovačkih knjižnica. Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić sudjelovala je na virtualnoj konferenciji pod nazivom „Restarting of the touristic sector in the Adriatic area“, održanoj u okviru Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija –Hrvatska REMEMBER.

Održana je četvrta sjednica Vijeća za prevenciju kriminaliteta. Filmskoj redateljici Antoneti Alamat Kusijanović čiji je dugometražni igranim film „Murina“ na Filmskom festivalu u Cannesu dobio prestižnu nagradu Camera d’Or, gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku. U Milanu je otvorena izložba "Marin Držić – hrvatski Shakespeare: iz riznice hrvatske i europske književne i kulturne baštine".

ZAVRŠENA SANACIJA PROSTORA OGRANKA GRUŽ DUBROVAČKIH KNJIŽNICA

Obnovljeni su krov i pročelje zgrade na adresi Obala Stjepana Radića 29, u vlasništvu Grada Dubrovnika u kojoj djeluje i gruški ogranak Dubrovačkih knjižnica. Korisnici prostora u kojeg je zbog dotrajalosti prodirala vlaga, što je zahtijevalo nužnu sanaciju, sada imaju suhe prostore primjerene za rad.

Grad Dubrovnik u proteklom je razdoblju ulaganjima poboljšao uvjete za rad Dubrovačkih knjižnica te je, nakon što je godinama bio ugašen, prije tri godine otvoren novi prostor ogranka Lapad u zgradi Atlant centra, a uređenjem prostora ogranka Gruž nastavljeno je ulaganje u gradske knjižnice.

Iduća na listi prioriteta je sanacija i obnova prostora ljetnikovca Skočibuha na Boninovu koji će dobiti namjenu smještaja građe Znanstvene knjižnice.

ZAMJENICA TEPŠIĆ SUDJELOVALA NA VIRTUALNOJ KONFERENCIJI O OBNOVI TURISTIČKIH AKTIVNOSTI NA JADRANU

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić sudjelovala je na virtualnoj konferenciji pod nazivom „Restarting of the touristic sector in the Adriatic area“, održanoj u okviru Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija –Hrvatska REMEMBER.
Ključne teme o kojima su raspravljali sudionici konferencije, predstavnici gradskih i lučkih uprava te turističkog sektora, bile su utjecaj krize prouzrokovane virusom COVID-19 na turistička kretanja te nautički turizam na području Jadrana.

U tom kontekstu, u svom izlaganju „Dubrovački turizam prije i poslije COVID-19 pandemije“ zamjenica Tepšić predstavila je sliku stanja primarne gospodarske grane u Gradu prije koronakrize u 2020. godini, a govorila je i o projektima na kojima Grad Dubrovnik trenutno radi kako bi pokrenuo paralizirano turističko tržište. U sklopu programa „Poštujmo Grad“, jedan od ključnih ciljeva gradske uprave je dugoročna održivost destinacije, istaknula je zamjenica Tepšić.

- Fokus strateškog projekta Poštujmo Grad je upravljanje i bolja koordinacija, kao i korištenje svih korisnih smart city alata, a od 2017. su napravljeni značajni pomaci. Iznimno nam je važna suradnja s udruženjem kruzerskih tvrtki CLIA-om, s kojom je ova gradska uprava izgradila partnerski odnos, a zajedničkim naporima postignuta je bolja organiziranost na terenu. U ovom se segmentu Grad Dubrovnik pokazao kao primjer ostalim kruzerskim destinacijama. - rekla je između ostalog zamjenica Tepšić.

Dodala je kako je Dubrovnik prvi grad u Hrvatskoj sa „smart city“ strategijom, skupom projekata i aplikacija koji podižu kvalitetu boravka posjetitelja, a ovu tezu ilustrirala je brojnim primjerima dobre prakse.

Aplikacijom Dubrovnik Visitor Grad Dubrovnik prati podatke o kretanju ljudi u povijesnoj jezgri, a dostupna je i web aplikacija za predviđanje gužvi na odabrane datume. Implementiran je i sustav za uspostavljanje zone zagušenja prometa oko povijesne jezgre Grada, koji uz opremu i inovativno softversko rješenje omogućuje upravljanje prometnim sustavom i automatsku provjeru turističkih autobusa koja podliježu naplati parkiranja na platou Pile.

Osvrnula se i na urbani razvoj Grada u budućnosti, a iz planova je izdvojila dubrovački električni brodski tramvaj te sustav Park´n´Ride parkirališta nadomak gradskog centra na Pobrežju s 624 parkirališna mjesta.

- Takav sustav parkiranja privilegira lokalno stanovništvo, a posjetiteljima omogućuje puni doživljaj destinacije, bez zastoja i gužvi. Korak je to bliže k restrikciji vožnje motornih vozila uz samu kontaktnu zonu povijesne jezgre pod UNESCO-vom zaštitom, što je jedan od finalnih ciljeva našeg projekta Poštujmo Grad. - naglasila je zamjenica Tepšić.

Organizator konferencije je Lučka uprava Dubrovnik, a uz predsjednika Upravnog vijeća Lučke uprave Dubrovnik Kristijana Pavića, konferencija je okupila i predstavnike lučkih uprava hrvatskih i talijanskih gradova, poput Venecije, Trsta, Ravenne, Ancone, Zadra i Splita. Među ostalima, govornici su bili i predstavnici organizacije MedCruise te Ministarstva turizma i sporta.

Projekt prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija –Hrvatska REMEMBER promiče pomak prema održivom turizmu i rastu na programskom području kroz valorizaciju vrijedne pomorske kulturne baštine osam jadranskih talijanskih i hrvatskih luka kao pokretača konkurentnijih i uravnoteženijih razvojnih putova.

ODRŽANA ČETVRTA SJEDNICA VIJEĆA ZA PREVENCIJU KRIMINALITETA GRADA DUBROVNIKA

Četvrta sjednica Vijeća za prevenciju kriminaliteta i narušavanja javnog reda i mira Grada Dubrovnika održala se u Gradskoj vijećnici 16. srpnja 2021. Glavna tema dnevnog reda Vijeća bila je realizacija Operativnog plana Vijeća za tekuću godinu.

Članovi Vijeća izvijestili su o provedbi prioritetnih aktivnosti u ovoj godini, istaknuvši postignuća, ali i probleme i poteškoće u provedbi pojedinih mjera. Predstavnici Policijske uprave izvijestili su da su se, u vremenu od održavanja treće sjednice Vijeća, osnovala vijeća za prevenciju kriminaliteta za Gradski kotar Grad i Gradski kotar Ploče iza Grada. Kao najveći problem u dosadašnjem radu tih vijeća istaknuta je razina buke, poglavito u povijesnoj gradskoj jezgri. Zaključak članova Vijeća je da postoje zakonska rješenja kojima se regulira jačina buke u naseljenim područjima, no da postoje problemi u proceduri i pravovremenom osiguravanju aparata za mjerenje buke, na čemu će se ubuduće pojačati napori gradskih i inspekcijskih službi.

Obzirom da je glavna odrednica djelovanja Vijeća preventivno djelovanje na svim područjima, poglavito u prevenciji zlouporabe opojnih droga i alkohola u mlađoj populaciji, zatražit će se izvješće dubrovačkih školskih ustanova o provedbi školskih preventivnih programa.

Projekt "Ti si moj heroj", koji se temelji na materijalu Vijeća Europe o zaštiti djece tijekom epidemije izazvane virusom Covid 19, provodit će dubrovačka Policijska uprava uz potporu Grada Dubrovnika u novoj školskoj godini. Predložit će se da se u Izmjene i dopune Proračuna Grada Dubrovnika uvrsti izrada prigodne brošure, koja bi se dijelila učenicima dubrovačkih škola prilikom predavanja u okviru projekta "Ti si moj heroj".

ČESTITKA GRADONAČELNIKA FRANKOVIĆA REDATELJICI ANTONETI ALAMAT KUSIJANOVIĆ

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku filmskoj redateljici Antoneti Alamat Kusijanović čiji je dugometražni igranim film „Murina“ na Filmskom festivalu u Cannesu dobio prestižnu nagradu Camera d’Or, što je jedan od najvećih uspjeha hrvatskog filma u inozemstvu. Camera d’Or službena je festivalska nagrada i dodjeljuje se najboljem debitantskom filmu unutar svih festivalskih programa, a u konkurenciji je ove godine bio 31 naslov.

Gradonačelnik je napisao:
„Draga Antoneta,
Kao gradonačelnik Grada Dubrovnika i u svoje osobno ime, Vama i čitavom timu filma „Murina“ upućujem iskrene čestitke na osvajanju prestižne nagrade Camera d'Or za najbolji debitantski film na najvećoj svjetskoj smotri filmske umjetnosti, filmskom festivalu u Cannesu.
Biti izabran u selekciju festivala u Cannesu trijumf je sam po sebi, a odnijeti ovako vrijednu nagradu, i to u konkurenciji preko trideset filmova, u istoj kategoriji u kojoj su prije Vas pobjeđivali neki od najvećih svjetskih redatelja, pothvat je vrijedan divljenja.

Vaš uspjeh, na koji smo svim ponosni, živi je dokaz da u našoj mladosti još itekako tinja vrelo kreativnosti, a podcrtan je i time što je još dvoje Dubrovčana važan dio pobjedničkog tima „Murine“, pa stoga čestitke upućujem i glavnoj glumici Graciji Filipović i montažeru Vladimiru Gojunu.

Siguran sam da će Vam ova nagrada pružiti prijeko potreban podstrek koji svaki mladi umjetnik treba na početku svoje karijere, a Vi ste svoju maestralno najavili pred cijelim svijetom.“ - naveo je u pismu gradonačelnik Franković.

U MILANU OTVORENA IZLOŽBA MARIN DRŽIĆ – HRVATSKI SHAKESPEARE: IZ RIZNICE HRVATSKE I EUROPSKE KNJIŽEVNE I KULTURNE BAŠTINE”

Otvorenje izložbe „Marino Darsa, Lo Shakespeare Croato: Dal tesoro del patrimonio letterario e culturale croato ed europeo“ upriličeno je u Nacionalnoj knjižnici Braidense u Milanu.

Izložba je realizirana u organizaciji Grada Dubrovnika, Doma Marina Držića i Nacionalne knjižnice Braidense iz Milana, uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Turističke zajednice Grada Dubrovnika i Javne ustanove Rezervat Lokrum. Autorica projekta je povjesničarka književnosti i profesorica na Sveučilištu u Dubrovniku dr.sc. Katja Bakija.

Na izložbi je predstavljeno stotinjak naslova iz povijesti hrvatske književnosti i kulture tiskanih u razdoblju od XVI. do XX. stoljeća uz dvadesetak geografskih karata. Izložene su rijetke i vrijedne knjige iz bogatih knjižnih zbirki Braidense i iz privatne zbirke Pambianchi-Kramarić koje su tijekom povijesti Europi i svijetu otkrivale Hrvatsku i hrvatske autore.

Veliki dio predstavljenih izdanja djela su dubrovačkih autora i naslovi vezani uz dubrovačke teme. Središnji dio predstavljenog kulturnog blaga su djela dvojice znamenitih Dubrovčana – komediografa Marina Držića i znanstvenika, filozofa, diplomata i pjesnika Ruđera Boškovića uz djela Anselma Banduria, Nikole Vitova Gučetića, Marina Getaldića, Benedikta Kotruljevića, Stjepana Gradića, Ignjata Đurđevića, Francesca Marie Appendinija, Sebastiana Dolcea i brojnih drugih.

Izložene knjige značajne su i dragocjene u kontekstu razvoja dubrovačke i hrvatske kulturne i književne povijesti.

Izložbu su uz prigodne govore svečano otvorili zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić i generalni konzul Republike Hrvatske u Milanu Stjepan Ribić, ujedno i izaslanik ministrice kulture i medija Republike Hrvatske Nine Obuljen Koržinek.

Otvorenju su nazočili milanski odvjetnik i bibliofil Cristiano Pambianchi čija su izdanja kao dio privatne zbirke predstavljena na izložbi, ravnatelj Pinacoteca di Brera i Nacionalne knjižnice Braidense James Bradburne, bivša ravnateljica Nacionalne knjižnice Braidense Maria Goffredo, vijećnica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika dr. Katarina Doršner, predstavnica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Sandra Milovčević, i direktorica predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Italiji Viviana Vukelić.

Nakon otvorenja uslijedilo je stručno vođenje kroz izložbu autorice Katje Bakija, prikazivanje promotivnog filma Turističke zajednice grada Dubrovnika „Dubrovnik and Time“ i filma o prirodnim ljepotama rezervata Lokrum.

U Nacionalnoj knjižnici Braidense, povodom otvorenja izložbe Marino Darsa, Lo Shakespeare Croato: Dal tesoro del patrimonio letterario e culturale croato ed europeo održana je iznimno uspješna i posjećena online konferencija za talijanske medije sa 106 akreditiranih novinara.

Na konferenciji s talijanske strane sudjelovali su savjetnik za kulturu Grada Milana Filippo del Corno, ravnatelj Pinacoteca di Brera i Nacionalne knjižnice Braidense James Bradburne, Maria Goffredo i bibliofil Cristiano Pambianchi, a s hrvatske strane autorica izložbe Katja Bakija i ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Ljetni mjeseci uvijek su vrijeme kada se aktualiziraju problemi na pomorskom dobru pa je vijećnik SDP -a na Nikola Hajdić na sjednici Županijske skupštine istaknuo kako se tek rijetki usude zamjeriti raznim lobijima koji uzurpiraju pomorsko dobro. Upozorio je kako na nekim dijelovima pomorskog dobra vlada anarhija, odnosno kako veliki broj jahti i plovila koje se vezuju uz rive, nikome ništa ne plaćaju.

- To je tako godinama i ja sam još kao načelnik potezao to pitanje. Znam da Županija nije odgovorna, ali je suodgovorna jer ona je ta koja određuje granice pomorskog dobra.
Ta anarhija se mora rješavati, ne može se sidriti i vezivati gdje god 'ko hoće, a ne plaćati ništa. Radimo na zaštiti mora, kažemo kopa se voga, kopa se ovo, kopa se ono, a da kopamo vi ili ja vjerojatno bi primili kaznu, ali tajkuni je neće dobiti.- rekao je Hajdić, pitavši župana koliki je postotak obale u Županiji kojim upravljaju lučke uprave i na kolikom dijelu pomorskog dobra Županija ne naplaćuje sidrenje i vezove, odnosno koliki je dio pomorskog dobra uzurpiran.

Istaknuvši kako je Hajdićevo pitanje na mjestu, Dobroslavić je istaknuo kako ga treba postaviti u Saboru, uputiti ga Vladi i resornom Ministarstvu. Kazao je kako se jahte mogu sidriti na prostorima koji nisu pod ničijom ingerencijom.

- Pitanje je na mjestu, tema je to koja svakoga zanima i u okviru naše nadležnosti zaista puno radimo. Dio pitanja je za državnu razinu, Vladu, Sabor i Ministarstvo. Ne mogu točno reći koliki je dio pomorskog dobra pokriven lučkim područjima kojima upravljaju lučke uprave, a koji dio nije još obrađen. Mi smo Županija koja puno pozornosti polaže na pomorsko dobro jer to je doista veliki resurs cijele naše obale. Ostvarujemo velike prihode na pomorskom dobru, nažalost kao Županija dobivamo samo trećinu tih prihoda jer zakon nije pravičan. Mi odrađujemo najveći dio posla, nešto malo pomaže Ministarstvo u određivanju granica pomorskog dobra, ali sve odrađuje naš Odjel, a mi onda dijelimo trećinu Županija, trećinu grad i općina. - rekao je Dobroslavić.

- Imamo više od 350 koncesija na pomorskom dobru, za školjkare, ribogojilišta, najveći dio pomorskog dobra je i najzanimljiviji i mora biti pod javnim nadzorom, a to su plaže i velike prihode od toga ostvarujemo i tu naš Odjel zaslužuje svaku pohvalu. Točno je da se neke jahte sidre na neoznačenim prostorima koji nisu u ničijoj ingerenciji i oni se tamo mogu sidriti, znam to iz naših rasprava o tom problemu. Svugdje gdje nije, slikovito rečeno, okrenuto sidro, plovilo se može sidriti. Oni plaćaju, treba i tu biti pošten, određene naknade kao paušal kad ulaze u hrvatske vode, ali trebali bi plaćati više, poput onih koji su vezani uz obalu tamo gdje im se to naplaćuje. Pročelnik će provjeriti situaciju s vezovima uz određene objekte pa ćemo vam i na taj dio odgovoriti.- rekao je župan Dobroslavić.

Na današnjoj sjednici Županijske skupštine odbijen je naš prijedlog uvrštavanja na dnevni red točke koja bi omogućila novo trasiranje ne području Lučina razdolja. Zapanjuje lakoća kojom su vijećnici novog „Županijskog dogovora” odbili prijedlog koji se tiče zdravlja svih građana i budućnosti Malostonskog zaljeva, iako je veliki dio njih u izbornoj kampanji govorio upravo suprotno. - navode danas iz Srđ je Grad u priopćenju o Županijskoj skupštini te dalje pišu kako su „nažalost, i ovaj put stranačka stega, mjesta u upravnim odborima i podjela plijena koalicijskih partnera važniji od zdravlja, ekonomije i budućnosti građana”.

„Mi Srđevci smatramo da je rasprava o gospodarenju otpadom i pogreškama projekta Lučino razdolje upravo jedna od ključnih tema na kojima bi se – pred građanima i za građane – trebalo sučeliti argumentima, pokazati odgovornost i snagu ili slabost politika koje zastupaju svi koji su spremni preuzeti odgovornost za upravljanje i vođenje države, jedinica regionalne uprave i lokalne samouprave. Tako se vode stvarne političke borbe, na ozbiljnim i realnim temama. Međutim vladajući se očito boji govoriti o temama koje uistinu utječu na ljudske živote i definiraju budućnost i kvalitetu života svih građana Dubrovačko – neretvanske županije. Mi, naravno, nećemo odustati od novog trasiranja i dokazivanja onoga što je svima jasno  izgradnja megacentra za gospodarenje otpadom usred krškog terena jednostavno nije prihvatljiva.” - napisali su sređevci.

dpp

U noći sa subote na nedjelju 24. na 25. srpnja na prometnicama Policijske uprave dubrovačko - neretvanske provesti će se preventivno represivna akcija nadzora svih prometnih prekršaja s posebnim naglaskom na prekršaje tzv. četiri ubojice u prometu, odnosno prekršaje brzine, korištenja mobitela tijekom vožnje, vožnja u alkoholiziranom stanju i ne korištenje zaštitnog pojasa tijekom vožnje.

PU dubrovačko - neretvanska

Na sjednici Županijske skupštine županu Nikoli Dobroslaviću postavljeno je i pitanje o obaveznom cijepljenju djelatnika javnih ustanova čiji je osnivač Županija. Iako je istaknuo kako nije za uvođenje obaveznog cijepljenja Dobroslavić je kazao kako zaposleni u zdravstvu ipak spadaju u kategoriju onih za koje bi cijepljenje protiv koronavirusa trebalo biti obavezno.

- Nisam za obavezno cijepljenje. Ne treba prisiljavati ljude na cijepljenje već ih treba animirati da to učine za svoju korist i u korist našeg gospodarstva i turizma. Obavezno cijepljenje ne, ali svakako se treba cijepiti.- rekao je Dobroslavić

- Treba li cijepljenje za neke djelatnosti biti obavezno. Ako hoćete moje mišljenje, da za zdravstvo, za školstvo možda. - kazao je župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

nm

U Nacionalnoj knjižnici Braidense u Milanu jučer je upriličeno svečano  otvarenje izložbe izložbe Marino Darsa, Lo Shakespeare Croato: Dal tesoro del patrimonio letterario e culturale croato ed europeo.  

Izložba je realizirana  u organizaciji Grada Dubrovnika, Doma Marina Držića i Nacionalne knjižnice Braidense iz Milana, uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Turističke zajednice Grada Dubrovnika i Javne ustanove Rezervat Lokrum.
Autorica projekta je povjesničarka književnosti i profesorica na Sveučilištu u Dubrovniku dr.sc. Katja Bakija.

Na izložbi je predstavljeno stotinjak naslova iz povijesti hrvatske književnosti i kulture tiskanih u razdoblju od XVI. do XX. stoljeća uz dvadesetak geografskih karata. Izložene su rijetke i vrijedne knjige iz bogatih knjižnih zbirki Braidense i iz privatne zbirke Pambianchi-Kramarić koje su tijekom povijesti Europi i svijetu otkrivale Hrvatsku i hrvatske autore. 

Veliki dio predstavljenih izdanja djela su dubrovačkih autora i naslovi vezani uz dubrovačke teme. Središnji dio predstavljenog kulturnog blaga  su djela dvojice znamenitih Dubrovčana – komediografa Marina Držića i znanstvenika, filozofa, diplomata i pjesnika Ruđera Boškovića uz djela Anselma Banduria, Nikole Vitova Gučetića, Marina Getaldića, Benedikta Kotruljevića, Stjepana Gradića, Ignjata Đurđevića, Francesca Marie Appendinija, Sebastiana Dolcea i brojnih drugih.

Izložene knjige značajne su i dragocjene u kontekstu razvoja dubrovačke i hrvatske kulturne i književne povijesti.  

Izložbu su svečano otvorili uz prigodne govore zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić i generalni konzul Republike Hrvatske u Milanu Stjepan Ribić, ujedno i izaslanik ministrice kulture  i medija Republike Hrvatske Nine Obuljen Koržinek.

Otvorenju su nazočili milanski odvjetnik i bibliofil Cristiano Pambianchi čija su izdanja kao dio privatne zbirke predstavljena na izložbi, ravnatelj Pinacoteca di Brera i Nacionalne knjižnice Braidense James Bradburne, bivša ravnateljica Nacionalne knjižnice Braidense Maria Goffredo, vijećnica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika dr. Katarina Doršner, predstavnica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Sandra Milovčević, i direktorica predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Italiji Viviana Vukelić.

Nakon otvorenja uslijedilo je stručno vođenje kroz izložbu autorice Katje Bakija, prikazivanje promotivnog filma Turističke zajednice grada Dubrovnika "Dubrovnik and Time" i filma o prirodnim ljepotama rezervata Lokrum.

dpp

U jučerašnjoj prometnoj nesreći koja se oko 7:15 sati dogodila u Opuzenu tri osobe su teže ozlijeđene.

Do prometne nesreće je došlo kada je 62 -godišnjakinja, upravljajući osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka, prilikom uključivanja u promet iz ulice Crepina na kolnik lokalne ceste oduzela prednost prolaska osobnom vozilu dubrovačkih registarskih oznaka kojim je upravljala 40 -godišnjakinja.

Uslijed sudara, na vozilima je nastala materijalna šteta, a 62-godišnja vozačica je zadobila teže ozljede te je prevezena u splitsku bolnicu gdje je zadržana na liječenju.

Vozačica drugog vozila, kao i njen suputnik su također teže ozlijeđeni te su, nakon ukazane liječničke pomoći, prevezeni u dubrovačku bolnicu gdje su zadržani na liječenju.

dpp

Nakon što je vladajuća većina u Županijskoj skupštini odbila podržati prijedlog srđevaca da se na dnevni red sjednice uvrsti prijedlog odluke o novim vodoistražnim radovima trasiranja na Lučinom razdolju, odnosno u obuhvatu budućeg Centra za gospodarenje otpadom, vijećnik HDZ-a Teo Andrić pitao je žuapan Nikolu Dobroslavića u kojoj je stvarnoj fazi taj projekt.

- Centar za gospodarenje otpadom tema je koja se provlači skupštinom godinu dana, a pitanja su što se događa s centrom i kad će biti gotova studija utjecaja na okoliš pa kad smo došli do situacije da treba početi raditi, pitanja su se okrenula pa sad pitamo postoji li modernija i bolja tehnologija i hoćemo li opet radit trasiranje, kao da projektiramo vodovod i kažemo hoće li pumpa bit drukčija jer smo dobili novu tehnologiju. - rekao je Andrić, pitavši župana kad će početi radovi i je li odabran njihov izvođač.

Da je Centar za gospodarenje otpadom na Lučinu razdolju jedan od važnijih projekta Županije, složio se i župan Dobroslavić, no dodao je kako se taj projekt često politizira.

- Centar je strateški projekt Županije i rješava naš problem eventualne zatrpanosti smećem, utječe na turizam i njegov daljnji razvoj, zdravstvenu sliku i zaštitu okoliša i taj projekt nema alternativu. Na sastanku s gradonačelnicima i načelnicima izložili smo projekt i on je javan, o njemu se sve može saznati i čudi da neki uporno zanemaruju činjenice da je prošao sve procedure i nije opravdan zahtjev da se ponavlja procedura trasiranja jer bi se tako moglo ići u nedogled s ponavljanjem procedura. - rekao je Dobroslavić.

- Nama taj Centar treba i nije on nikakav izum Dubrovačko – neretvanske županije već ima sve provjere od hrvatskih i europskih regulatora, a financirat će s 80 posto europskih sredstava. Imali smo javnu nabavu na kojoj su istaknute neprihvatljive cijene radova i u dogovoru s ministarstvom je ponavaljamo i nadamo se realnim cijenama. Centar nije prijetnja ni za okoliš ni za Malostonski zaljev, ne zato što ja to kažem nego je to rekla struka, a da u struci ima onih koji drukčije govore, to je normalno, različiti smo, ali mjerodavna struka je rekla svoje. Europska unija ne bi financirala suspektan projekt, i mi ćemo taj Centra izgraditi.- rekao je Dobroslavić.

Netom što je odgovorio Andriću, vijećnik Ivica Dajak (Most) pitao je Dobroslavića
gdje i na koji način će se zbrinjavati gorivo iz otpada te zna li se cijena zbrinjavanja otpada po toni, odnosno što će ta cijena značiti za poslovanje komunalnih poduzeća, ali i građane.

Dobroslavić je odgovorio kako je cementara iz Kaknja poslala pismo namjere o spremnosti preuzimanja gorivog dijela otpada. No, kazao je kako s Ministarstvom gospodarstva traži odgovarajuće rješenje, odnosno pregovara se energanom u Plominu preuzimanju dijela tog gorivog otpada.
- Centar ima obradu otpada, to nije odlagalište, nije to Grabovica, to je tvornica za obradu otpada čiji su postupci strogo definirani. Postoje tuneli u kojima otpad može stajati određeno vrijeme, a otpad koji se ne odvoji neće biti primljen u Centar,.- kazao je Dobroslavić.

Nakon što je vladajuća većina odbila na dnevni red uvrstiti prijedlog srđevaca o novom trasiranju u obuhvatu centra, vijećnik Marko Giljača pitao je župana kako će se financirati gradnja Centra ukoliko se ne ispoštuje rok do kraja 2023. kada bi projekt trebao biti realiziran.

Dobroslavić je odgovorio kako je rok za realizaciju Centra produžen jer se poništavanjem natječaja cijeli postupak, ovisno o žalbama izviđača može odužiti, ali i zakomiplicirati.

Dogovorili smo način kako proći iduće financijsko razdoblje jer ako do kraja 2023 ne bismo završili projekt mogli bismo plaćali kazne jer EU može reći da trebamo platiti sami jer nismo završili u rokovima. - kazao je župan Nikola Dobroslavić.

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 22 nova slučaja zaraze koronavirusom. Radi se o devet osoba muškog spola i 13 osoba ženskog spola; sedam iz Dubrovnika, pet iz Metkovića, tri iz Opuzena, dvije iz Korčule i dvije osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije te po jedna osoba iz Ploča, Stona i Župe dubrovačke. Izliječeno je šest osoba: četiri iz Dubrovnika te po jedna iz Konavala i Župe dubrovačke. U posljednja 24 sata obrađeno je 629 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 93 918 uzoraka. - priopćenje je Stožera CZ DNŽ u petak.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je deset osoba pozitivnih na koronavirus. U samoizolaciji su 234 osobe, a u posljednja 24 zabilježeno je pet slučajeva kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđena su ukupno 894 slučaja kršenja samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp