*S obzirom na to da fotografije nisu dio javnog događanja osobe koje se nalaze na njima u prvom planu, ukoliko to smatraju za potrebnim iz bilo kojeg razloga, uklanjanje mogu zatražiti na e-mail naveden u rubrici Kontakt.

U sklopu 11. Good Food Festivala, u četvrtak se održala vođena vinokušnja u Muzeju vina, gdje su svi prisutni imali priliku kušati razne izričaje pošipa pod vodstvom Ksenije Matić.

Također, u hotelu Kazbek održana je tematska večera „Istarske delicije” u izvedbi chefice Floriane Ružić, a sve uz glazbenu pratnju Tedija Spalata.

U Lazaretima je započeo street food festival „Foodravanje”, koji je otvoren nastupom benda Opća opasnost.

Festival se nastavlja bogatim programom i odličnom gastronomskom ponudom.

TZ grada Dubrovnika

Festival „Grad od riječi” u organizaciji dubrovačkog ogranka Matice hrvatske uz 70. obljetnicu njegova djelovanja završen je u subotu nizom događanja.

Tako su predsjednik Društva dubrovačkih pisaca Boris Njavro i tajnik Vinko Rožić održali predavanje o izazovima s kojima se susreće izdavaštvo u Dubrovniku. Njavro je kazao kako je Društvo dubrovačkih pisaca, osnovano 2009. godine, do danas je izdalo oko stotinu knjiga, uglavnom djela dubrovačkih autora. Iako je u gradu, kako on kaže, prisutno četiri, pet ozbiljnih izdavača, istaknuo da je najveći problem nedostatak medijske pozornosti. On naime kaže kako autorima u manjim sredinama nedostaje podrška, koja, naglašavam, postoji u većim gradovima poput Zagreba, „gdje mediji redovito prate i promoviraju autore”.

Lokalni izdavači također se suočavaju s financijskim izazovima, a jedan od glavnih problema je i suradnja s tiskarama, istaknuo je Boris Njavro.Tako je iznio informaciju da zbog visokih troškova Društvo dubrovačkih pisaca svoje knjige tiska u Poljskoj, gdje su cijene povoljnije nego kod domaćih tiskara.

Njavro je također pohvalio podršku lokalnih institucija, poput Narodne knjižnice, koja im je, kazao je, uvijek izlazila u susret u organizaciji događanja. Izdavački posao u Dubrovniku opisao je kao težak, gotovo „rudarski”, ističući da bez strasti prema knjigama ovaj posao ne bi bio održiv.

Na kraju predavanja Vinko Rožić osvrnuo se na važnost poštivanja autorovih želja prilikom dizajniranja knjiga te je pohvalio visoku kvalitetu pojedinih naslova koje je Društvo izdalo, napominjući da je suradnja s tiskarama ključno pitanje kada se radi o kvaliteti konačnog proizvoda.

Nakon predavanja Društva dubrovačkih pisaca, Tina Di Reda, konzervatorica i restauratorica u Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik, održala je predavanje o Dubrovačkim knjižnicama, s posebnim naglaskom na Znanstvenu knjižnicu Dubrovnik i njezine vrijedne zbirke.

U svom izlaganju, Di Reda je predstavila bogatstvo lokalnih i nacionalnih povijesno - kulturnih zbirki koje se čuvaju u palači Bassegli - Kaboga. Nakon uvodnog pregleda knjižničnog fonda, naglasila je važnost očuvanja tih zbirki, kao i rad Odjela zaštite i restauracije građe, koji je započeo s radom krajem 2008. godine.

Predavanje je također obuhvatilo konkretne konzervatorsko -restauratorske projekte, s posebnim osvrtom na odabrane projekte restauracije koji čuvaju kulturnu baštinu Dubrovnika.

U okviru kulturnog programa Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, povjesničar umjetnosti i član uredništva časopisa „Dubrovnik” Ivan Viđen održao je predavanje na temu „Od ogranka do Matice i obratno - povijest, struktura i djelatnost Matice hrvatske u Dubrovniku od 1954. do 2000.”

Viđen je pružio uvid u strukturu i djelovanje Matice kroz različite povijesne periode, ističući njen značaj za očuvanje kulturne baštine i promociju dubrovačkih književnika te njenu snažnu povezanost s gradom.

Matica hrvatska osnovana je 1842., no ideje o njenom osnivanju postojale su još od 1820-ih. Od prvog dana Matica je bila usko povezana s Dubrovnikom i njegovim kulturnim nasljeđem. Već prva knjiga koju je Matica tiskala bila je Gundulićev „Osman” 1843., što nije bilo slučajno s obzirom na važnost dubrovačkog književnog jezika za Ilirce i hrvatski narodni preporod.

Viđen je istaknuo kako je Matica hrvatska od samih početaka promicala tiskanje starih dubrovačkih pjesnika, kao i narodnih pjesama. Matica je širila svoje djelovanje kroz povjerenike, a među najvažnijima u Dubrovniku bio je Dragutin Pretner.

Posebno se osvrnuo na razdoblje između dva svjetska rata, kada je osnovan pododbor Matice u Dubrovniku 1937. godine na čelu s dr. Ernestom Katićem. Nakon Drugog svjetskog rata, rad Matice bio je suspendiran, ali je obnovljen 1954., kada je Dubrovnik ponovno postao važan centar kulturnih aktivnosti, osobito kroz časopis „Dubrovnik”, koji je prvi put tiskan 1955. godine. Matica je također bila jedan od inicijatora podizanja spomenika Marinu Držiću i Franu Supilu te osnivanja Doma Marina Držića. Viđen je zaključio predavanje istaknuvši kako je Matica hrvatska oduvijek gledala na Dubrovnik kao na izvor hrvatske kulture, a dubrovački ogranak imao je ključnu ulogu u očuvanju baštine i razvoju kulturnog života grada.

Nakon povijesnog pregleda dubrovačkog Ogranka, Željko Andrijanić, novinar Večernjeg lista, predstavio je svoj književni prvijenac „Pisma iz vječnosti”. Na predstavljanju su, uz autora, sudjelovali Đorđe Obradović, docent, doktor znanosti s Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku i predsjednica dubrovačkog Ogranka Matice hrvatske Ivana Grkeš, koja je moderirala predstavljanje.

Ivana Grkeš istaknula je kako je knjiga stigla poštom kao poklon Ogranku, što je dovelo do odluke da je predstave u sklopu festivala.

- Radnja romana djelomično se odvija u Dubrovniku, što je dodatni razlog za ovu promociju. - naglasila je Grkeš, istaknuvši važnost podrške autorima koji su na početku svog stvaralačkog puta.

Obradović je istaknuo emotivnu snagu romana, priznajući da ga je knjiga dirnula do suza.

- Počeo sam plakati na desetoj stranici i nisam prestao do kraja. To je djelo koje u sebi skriva poeziju, a nadam se da će autor jednog dana objaviti i zbirku poezije. - rekao je Obradović, pohvalivši autorov stil i njegovu sposobnost da razotkrije duboke emocije kroz jednostavne trenutke.

Željko Andrijanić je ispričao kako je roman nastajao kroz 17 godina. Počeo ga je pisati 2006. godine, kada je na pet stranica izložio priču o novinaru koji doživljava slom i odlučuje napustiti sve. S vremenom je radio u Večernjem listu, gdje je kao dopisnik iz Mostara paralelno razvijao svoj roman. Ključna je bila 2015. godina jer je tražio „izlaz iz novinarstva i otvorio kafić”. Pri stvaranju lika u romanu surađivao je s psihijatrom, a posebno je inspiraciju crpio iz osobnih iskustava poput gubitka susjede 2017. godine, što je utjecalo na razvoj priče. Roman je priveden kraju 2022. godine, a Andrijanić se zahvalio svima koji su ga podržali i onima koji će pročitati njegovu knjigu.

Književna tribina „Što te žulja?”, koja je održana kao završni događaj festivala „Grad od riječi”, okupila je autore koji su kroz razgovor s publikom podijelili što ih inspirira i potiče na pisanje. Na tribini su sudjelovali Danijela Crljen, Žarko Dragojević, Maro Mojaš, Barbara Klepić, Marija Lučić i Željko Andrijanić, a tribinu je vodila Ivana Grkeš. Grkeš je izrazila posebno zadovoljstvo zbog održavanja tribine, naglasivši kako ju uvijek zanima što potiče ljude da pišu te što ih „žulja”.

- Okupljeni autori nemaju mnogo toga zajedničkog osim strasti prema pisanju. - izjavila je.

Danijela Crljen, autorica romana „Strah od kupine”, podijelila je da piše jer je smeta nepravda.

- Žuljaju me obiteljski odnosi, pitanje zašto mislimo da su naše odluke naše, a zapravo nisu. - rekla je i najavila svoj drugi roman, „posve različit od prvog”.

Maro Mojaš je govorio o svojoj knjizi „Smrt/Ljubav”, naglasivši kako je izdavanje knjige iznimno intiman akt. Njegova knjiga je tek prva u planiranom serijalu od četiri djela, a nastavak najavljuje sljedeće godine.

Žarko Dragojević, autor romana „Prolaz na jugoistok”, osvrnuo se na problem ubrzanog tempa života zbog kojeg mnogi ne stignu uživati u književnim i umjetničkim djelima.

- Nažalost, više tražimo inspiraciju od tehnologije poput ChatGPT-a nego iz stvarne literature. - kazao je.

Barbara Klepić, pjesnikinja i autorica zbirke „Džepovi od marcipana”, istaknula je koliko joj poezija znači kao osobni izraz.

- To nije hrabrost, to je potreba. Pjesništvo je moj način da konzerviram iskustva. - rekla je.

Marija Lučić, autorica zbirke poezije „Dubrovnik narančama ozaren” podijelila je kako je pisanje za nju oblik stvaranja i izražavanja dubokih emocija, dok je Željko Andrijanić izrazio zabrinutost zbog prekomjerne upotrebe tehnologije među mladima te izrazio nadu da će mladi autori podići kulturnu scenu na viši nivo.

JPA

Udičarenje štapom učinkovitije je nego „preko prsta“, ali, u lovu na olignje, čija je sezona najboljeg lova u tijeku, najviše dolazi do izražaja njegova loša osobina. Naime, u trenutku izlaska plijena iz mora štap se ponaša kao opruga - ovisno o njegovoj akciji, više ili manje se trza što nerijetko uzrokuje kidanje zakačenog tkiva i gubitak plijena. Iako se to može ublažiti upotrebom štapa spore akcije i načinom izvlačenja plijen, to je razlog zašto se lignje, barem kad su u pitanju tradicionalne tehnike, još uvijek pretežito love „preko prsta“ s priborom montiranim na motovilo (ometac). No, i među motovilima ima više ili manje prikladnih za lov određenim načinom. Tako je za lov odbacivanjem najprimjerenije okruglo motovilo, koje je dobro rješenje i za lov okomitim skosavanjem.

Na našem je tržištu nekoliko okruglih motovila, ali, na žalost, ne i motovila oblika valjka koje je najbolje rješenje za lov odbacivanjem, a barem koliko i ostala dobro za lov inim tehnikama, ne samo lignji nego i drugih glavonožaca, čak i riba. Što više, naši suvremeni udičari ni ne znaju da takvo motovilo postoji, s rijetkim iznimkama koji u nedostatku pravih love s valjkastim motovilima improviziranim od plastičnih boca i bočica, najčešće obujma 0,2 litre.

Rokel, kako su na pojedinim dijelovima Jadrana naši stari nazivali valjkasto motovilo izrađeno od laganog drveta, dugačak je malo više od jednog pedlja. Rukohvat mu je promjera kao kod drške metle, a dio na koji se namotava struna duplo širi. Kompliciranija verzija ima rubove na krajevima dijela za namotavanje strune pa taj dio izgleda poput kalema suvremene role. Osim toga, ima i unutarnju šupljinu s čepom koja služi za smještaj varalica udica, olovnica i ostalih dijelova pribora.

S rokelom se lignjarić s olovnicom bez problema može odbaciti tridesetak metara, što je više nego dovoljno za lov svih glavonožaca s obale. Koristiti se može i za lov skosavanjem iz broda, ali i ribolov ometcem, bulentinom te pendulom.

Rokel je najbolje rješenje za mnoge probleme koji se pojavljuju u lovu lignji i ostalih glavonožaca, ali i ribolovu udicom. On je puno manji, a robusniji od štapa pa ga je lakše i sigurnije transportirati i skladištit. S njim se puno lakše nego štapom lovi iz ograničenog prostora, a s njim se odbacivati može svim tehnikama - preko glave, sa strane te podbacivanjem. U odnosu na ostale vrste motovila prednost mu je što se u njega može smjestiti sve osim najlona i tako zaštiti od oštećenja te zapinjanja. Osim toga, rokel pluta u slučaju pada u more, posebno dobro onaj čija se šupljina može hermetički zatvoriti.

Valjkastih motovila nema na našem tržištu pa tko ga želi, mora ga kupiti u inozemstvu po nerealno visokoj cijeni ili ga napraviti sam. Najlakše i najjeftinije od plastičnih sanitarnih cijevi promjera 40 ili 50 i dužine 150 do 200 mm te od njihovih spojnih priključaka. Mogućnosti izrade su brojne.

Najbrže je motovilo sklopiti od sanitarnih cijevi, spojnice i dva čepa. Jednostavno, spojnica se navuče na kraj cijevi i oba kraja tako napravljena motovila zatvore čepovima. Čepovi mogu biti originalni ili napravljeni od kakve pjenaste plastike, najbolje od „policelon“ pjene koja se masovno koristi za pakiranje elektroničkih uređaja. Za lakši rad s njima, na čepove je dobro postaviti kratke petlje od tankog užeta, a na kraj rukohvata dodati i dužu sigurnosnu uzicu za nošenje rokela.

Vaterpolisti Juga Adriatic osiguranja pobjedom su otvorili nastup u skupini A ovogodišnjeg Europskog kupa (Eurokupa) u kojem brane naslov. U Grružu su pobijedili grčki Apollon Smyrnis 14:10 (4:1, 2:2, 6:2, 2;5).

U skupini A još su talijanska Brescia i francuski Strasbourg.

U skupini C Mladost je poražena kod Szolnokija, Mađari su pobijedili nakon raspucavanja s 18: 17.

Po najbolje dvije momčadi iz svake skupine izborit će plasman u osminu finala gdje će se tim klubovima pridružiti treći i četvrti s ljestvica skupina Lige prvaka.

JPA

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković otvorio je u nedjelju međunarodnu brdsku automobilističku utrku 24. Nagradu Dubrovnika „Memorijal Željko Đuratović - Trofej Dubravko Čikor“ koja se vozi na cesti od Mosta dr. Franja Tuđmana prema Pobrežju.

- Prije šest godina započela je izgradnja ceste od Mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja, cilj ove infrastrukture je bio spojiti Osojnik i u budućnosti Gornja sela, otvoriti nove zone stambenog življenja, za poduzetništvo. Onog dana kada smo je započeli, jedan čovjek je to gledao na drugi način. Mi smo je gledali kao cestu koja spaja, a on ju je gledao kao sportsku infrastrukturu. Otac ove trke, ove staze, načina na koji je ona formirana, isključivo i jedino je Dubravko Čikor. Izradom ovog projekta tako smo dobili dvije stvari, cestu koja spaja; ali i sportsku infrastrukturu koja može i treba u budućnosti imati svoju nadogradnju. - kazao je gradonačelnik Franković naglasivši da sport također i proširuje turističku ponudu.

Na utrci sudjeluje 115 vozača iz Hrvatske, Crne Gore, Mađarske, Srbije i Slovenije.

dpp

Good Food Festival / Foodravanje / Lazareti / Atomsko sklonište / petak, 11. listopada 2024.

U sklopu Good Food Festivala nastupom Opće opasnosti u Lazaretima je sinoć otvoren festival brze hrane, tzv. street fooda, pod nazivom FOODravanje.

U sklopu festivala „Grad od riječi” u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku povodom 70 godina djelovanja, u subotu je održano predstavljanje slikovnice „Mala medicina”, autorice dr. Darije Ostojić i Misijane Brkić Milinković, izvršne urednice.

Autorica na jedinstven način približava medicinske pojmove djeci, a knjiga je nastala kao rezultat višegodišnjeg rada autorice na pisanju edukativnih članaka za časopis „Cvitak”, koji su sada uobličeni u ovoj slikovnici – leksikonu medicinskih pojmova za najmlađe.

Nakon predstavljanja, mali posjetitelji sudjelovali su u radionici izrade straničnika, koju je vodila Monika Grdiša Asić, a posebno su uživali u kreativnom izražavanju. Knjiga je bogata ilustracijama doktorice Monike Galić, a dizajn potpisuje Kristian Ćupurdija.

Ovaj projekt nastao je uz mnogo truda i timskog rada s ciljem da djeci uljepša učenje, probudi njihovu znatiželju i potakne ih na daljnje istraživanje svijeta oko sebe i u sebi. Ova slikovnica predstavlja izvrstan način da se djeci kroz zanimljive i poučne priče približe teme iz svijeta medicine, čime se istovremeno potiče njihova ljubav prema učenju.

Nakon radionice, autor i ilustrator Igor Jurilj, zajedno s predsjednicom Ogranka Ivanom Grkeš predstavili su slikovnicu „Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo”. Otkrio je kako je ova šarmantna priča nastala spontano – tijekom razgovora s Markom Purišićem (poznat kao Baby Lasagna). Slikovnica prati avanture Baby Lasagne i njegovog mačka Stipe, čiji sukob s čipkom na kauču rezultira hit pjesmom „Rim Tim Tagi Dim”, koja ih vodi od Dore sve do Eurosonga.

Slikovnica donosi toplu priču o ljubavi, podršci i zajedništvu, a uz Stipu, u priči se pojavljuju i mačke Branka i Gertruda. Mali posjetitelji su imali priliku razgovarati s autorom o vlastitim ljubimcima, a nakon predstavljanja slikovnice sudjelovali su u kreativnoj radionici crtanja mačaka. Slikovnica je već osvojila srca ljubitelja mačaka i glazbe diljem zemlje, a sada i dubrovačke mališane.

JPA

Prvi književno - kulturni festival „Grad od riječi“ otvoren je u četvrtak u Lazaretima u povodu obilježavanja 70 godina djelovanja Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku.

Tom prigodom obljetnicu je čestitala i zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić istaknuvši pritom veliku ulogu dubrovačkog ogranka u očuvanju hrvatske kulture i jezika.

- Ovaj Ogranak je dao izniman doprinos u očuvanju hrvatske kulture i jezika, u promociji kulture i stvaralaštva, kako pisane riječi, tako i drugog kreativnog stvaralaštva u Dubrovniku, ali i izvan granica našega grada. Pohvaljujemo da u okviru ove proslave imamo i manifestaciju „Grad od riječi”, nadam se da će ona zaživjeti u gradu kulture i umjetnosti. - rekla je tom prigodom Tepšić

Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku Ivana Grkeš uručila je zamjenici Tepšić zahvalnicu za dugogodišnju podršku i suradnju Grada Dubrovnika radu Ogranka.

Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku okupio je ogranke iz Križevaca, Gruda, Boke Kotorske, Vukovara, Blata, Metkovića i Mostara te suradnike iz kulturnih i obrazovnih institucija, poput Dubrovačkih knjižnica, Dubrovačkih muzeja, Doma Marina Držića, Dubrovačkih ljetnih igara, Turističke zajednice grada Dubrovnika, Društva dubrovačkih pisaca, Sveučilišta u Dubrovniku i dubrovačkih srednjih škola. U petak i subotu posjetitelje festivala očekuje raznolik program koji uključuje radionice, književne razgovore, promocije knjiga te sajam na kojem će ogranci Matice hrvatske i suradnici predstaviti svoja izdanja i proizvode.

JPA