Dubrovnik Press Dubrovnik Press
  • Naslovna
  • Aktualno
  • esPRESSo
  • Marketing
  • Kontakt
  • Pretraživanje

EURO 2024. HRVATSKOJ SAMO BOD PROTIV ALBANIJE

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 19 Lipanj 2024
  • nogomet
  • europsko prvenstvo
  • euro
  • hrvatska albanija

Hrvatski nogometaši su u dramatičnoj utakmici odigranoj u Hamburgu osvojili samo bod protiv Albanije u drugoj utakmici u skupini Europskog nogometnog prvenstva, a dvoboj je završio 2:2.

Qazim Lači je doveo Albaniju u vodstvo u 11. minuti. Hrvatska je došla do preokreta, kad je Andrej Kramarić izjednačio u 74. minuti, a Klaus Gjasula autogolom donio vodstvo Hrvatskoj u 76. minuti. Isti je igrač u petoj minuti sučevog dodatka pogodio za konačnih 2:2.

Španjolska i Italija ostaju na vrhu skupine B sa po tri boda, a Albanija i Hrvatska drže treću i četvrtu poziciju sa bodom.
Hrvatska je propustila nokautirati grogiranog suparnika. U 88. minuti je zapucao Luka Modrić, ali je njegov udarac prošao pokraj vratnice, dok je udarac Martina Baturine obranio Strakosha.

Hrvatskoj ostaje u posljednjem kolu pobijediti Italiju i nadati se da će to biti dovoljno za plasman u osminu finala.

Južni

Foto / DJEČICA IZ „MALE KUĆE” U NOŠNJAMA NASTUPILA U ACI MARINI U RIJECI DUBROVAČKOJ

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 18 Lipanj 2024
  • aci
  • aci marina dubrovnik
  • vrtić mala kuća

Završna priredba polaznika Dječjeg vrtića „Mala kuća” iz Dubrovnika po mnogočemu je bila posebna zasluživši da ju se izdvoji. Naime, osim što je održana u prekrasnom ambijentu ACI marine u Rijeci dubrovačkoj, djeca su nosila i prekrasne nošnje, a izveli su ples kontradancu, zaplesali su i linđo te „čičak”

Dubrovačka ACI marina jedna je od najistaknutijih jedinica nacionalnog nautičkog lanca te luka koja pripada samom vrhu nautičke ponude Mediterana, što i ne čudi s obzirom na značaj grada Dubrovnika za hrvatski turizam. ACI marina Dubrovnik prvi je izbor mnogobrojnih domaćih i svjetskih nautičara te izvrsna polazna točka za istraživanje Elafitskog otočja i čitavog dubrovačkog arhipelaga.

Izvrsna nautička infrastruktura, bogata gastronomska ponuda, raznolika ponuda vrhunskih usluga za sve korisnike te iznimna lokacija kontinuirano u dubrovačku marinu privlače sve veći broj nautičara. ACI marina Dubrovnik spoj je nautičke tradicije, impozantne arhitekture, kulturno - povijesnog nasljeđa te prirodnih ljepota. Kao takva, ACI marina Dubrovnik mjesto je susreta brojnih zaljubljenika u nautiku, prirodna bogatstva, kulturu, povijest te umjetnost.

Nastup djece iz „Male kuće” događaj je koji oživio bogatu povijest ovog kraja i bio je i odlična prilika da se najmlađe generacije podrže u očuvanju i promicanju dragocjene kulturne baštine.

JPA

Opširnije: Foto / DJEČICA IZ „MALE KUĆE” U NOŠNJAMA NASTUPILA U ACI MARINI U RIJECI DUBROVAČKOJ

Foto / FORUM MLADIH NA TARACI REVELINA

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 16 Lipanj 2024
  • forum mladih

Prva od dvije završne priredbe cjelogodišnje manifestacije „Forum mladih grada Dubrovnika” za školsku godinu 2023/24. pod nazivom „Što smo znali, to smo odabrali” održala se na taraci tvrđave Revelin u četvrtak.
 
Ova je priredba svojevrstan rezime dosad održanih forumskih radionica, a nastupili su mladi recitatori, glumci i plesači iz dubrovačkih osnovnih i srednjih škola i plesnih studija.
 
Priredbu je sjajno vodila učenica dubrovačke Klasične gimnazije Paula Miloslavić.
 
U ime organizatora Foruma mladih, Upravnog odjela za obrazovanje šport, socijalnu skrb i civilno društvo, svim sudionicima, mentorima, organizatorima i domaćinima forumskih radionica i priredbi zahvalio je pročelnik Dživo Brčić, istaknuvši veliko zadovoljstvo porastom zanimanja djece i mladih za ovu smotru njihovog stvaralaštva, kao i sjajnom kvalitetom izvedbi.

dpp

Opširnije: Foto / FORUM MLADIH NA TARACI REVELINA

Foto / OTVOREN JE FESTIVAL SLANO FILM DAYS

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 19 Lipanj 2024
  • slano
  • slano film days

Sinoć je u prekrasnoj, intimnoj atmosferi vrta Ville Riva u Slanom održana konferencija za novinare kojoj su prisustvovali svi sudionici i gosti Slano Film Days, jedinstvenog formata događanja posvećenih filmu koji povezuje filmske autore u usponu i istaknuta imena iz svijeta filma i filmske industrije. Kroz sljedećih će pet dana Slano postati mjesto filmskih razgovora, razmjene iskustava i ideja, neformalnih druženja i filmskih projekcija, a održat će se i večernje projekcije nagrađivanih filmova gostujućih svjetskih autora.

Prisutnima se obratio direktor Slano Film Days Miro Purivatra, koji je na početku svog obraćanja pozdravio sve goste i sudionike, redatelje Alfonsa Cuaróna, Paweła Pawlikowskog, Michela Franca, Juhoa Kuosmanena, Eliu Suleimana, Ognjena Glavonića, redateljicu Lili Horvát, direktora fotografije Michaela Seresina i utjecajne predstavnike filmske industrije Christiana Jeunea, programskog direktora i zamjenika generalnog delegata na Filmskom festivalu u Cannesu, producenticu Emilie Georges, producenticu i izvršnu direktoricu Timku Grin, predsjednicu Međunarodnog udruženja casting direktora. Posebnim je aplauzom pozdravljen i svaki sudionik Slano Film Days ponaosob, a riječ je o mladim filmskim umjetnicima koji predstavljaju svijetlu budućnost regionalne filmske scene; glumice i glumci Era Balaj, Milica Janevski, Saško Kočev, Anuša Kodelja, Lidija Kordić, Boris Ler, Goran Marković i Anita Ognjanović, redateljice i redatelji Ivan Bakrač, Blerta Basholli, Dina Duma, Urša Menart i Vladimir Tagić te snimateljice Milica Drakulić, Dubravka Kurobasa i Maja Radošević.

- Želja nam je stvoriti mjesto u kojem će biti moguće razgovarati o filmu bez pritiska natjecateljskih programa, želimo da ovo bude mjesto gdje se filmski autori susreću i inspiriraju jedni druge. Koncept je vrlo jednostavan, mladi, ali već dokazani redatelji, glumci i snimateljice susreću se s prominentnim filmskim autorima i filmskim profesionalcima. Moja supruga i ja živimo u Slanom i želja nam je dati svoj doprinos da Slano zaživi kao mjesto susreta filmskih autora. Zahvaljujem svim Slanjanima koji su u ovih petnaest godina učinili da se u Slanom osjećamo kao doma. Posebno zahvaljujem načelniku Općine Dubrovačko primorje Nikoli Knežiću i županu Dubrovačko – neretvanske županije Nikoli Dobroslaviću koji su doprinijeli tome da smo svi mi večeras tu. - izjavio je Miro Purivatra.

Nakon konferencije za novinare održana je i prva ovogodišnja filmska projekcija na Slano Film Days i to filma, jednog od najvećih redatelja današnjice, Alfonsa Cuaróna, „Djeca čovječanstva”, s Clive Owenom i Julianne Moore u glavnim ulogama.

Prije projekcije gledateljima se obratio redatelj, peterostruki Oscarovac:
- Čast je i privilegij biti dijelom ovog festivala, hvala vam svima što ste došli na ovu projekciju, duboko sam počašćen što će se moj film prikazati na ovako prekrasnom mjestu.

Prijateljstvo Mira Purivatre i Alfonsa Cuaróna seže još u 1995., godinu. Naime, te je godine Cuarón došao u opkoljeno Sarajevo i donio svoj film „Mala Princeza” te ga prikazao pred 900 učenika sarajevskih škola. Riječima Mira Purivatre, Cuarón je riskirajući svoj život, tada pokazao ne samo hrabrost i karakter, nego i ljubav prema filmu.

Večeras će se u vrtu Ville Riva održati projekcija filma „Anđeosko srce”, Alana Parkera, s Mickeyjem Rourkeom, Robertom De Nirom, Lisom Bonet i Charlotte Rampling u glavnim ulogama. Prije projekcije, prisutnima će se obratiti slavni direktor fotografije Michael Seresin.

Slano Film Days održava se u Slanom i na Elafitskim otocima do 22.lipnja 2024.

JPA

Opširnije: Foto / OTVOREN JE FESTIVAL SLANO FILM DAYS

Foto / MIHO SKVRCE IZLAŽE NA SUPETARTU

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 18 Lipanj 2024
  • cavtat
  • miho skvrce
  • supetart

Suvremeni dubrovački fotograf Miho Skvrce predstavio je sinoć seriju polaroid fotografija koje pod nazivom „Na rubovima realnosti“ izlaže u sklopu umjetničkog projekta SupetART u Cavtatu. SupetART je jedinstveni „artist-in-residence” program, koji promovira umjetnost i podržava lokalne umjetnike, pružajući im prigodan ambijent hotela Supetar u Cavtatu za prezentaciju svojih djela domaćim i inozemnim ljubiteljima umjetnosti.

Izložba obuhvaća ciklus od deset polaroid fotografija nastalih u razdoblju od 2018. do 2024. godine. Skvrce na njima bilježi zamagljenu stvarnost, monokromatske slike i odbljeske okruženja koristeći pritom zamagljeno staklo ispred objektiva koje stvara duboki narativ i pomno ocrtava detalje, suptilne sjene i mističnost.

- Riječ je o autoru koji je 2018. godine u tehnici polaroida započeo jednu seriju djela koja se zove ''On the edge of reality''. Autor snima polaroide na jednoj pustinji svijeta, napuštena područja bez prisustva čovjeka. Postavlja zamućeno staklo i snima refleksiju zbilje u tom staklu. Sva refleksija koja se događa, nema manipulaciju slike i to možete vidjeti u izloženim djelima. Refleksija u mutnom staklu je izrazito metafizički pristup promatranju zbilje i kako se u stvari mi možemo poistovjetiti s tim refleksijama u svakom danu, sekundi, sa samim sobom i onda se vizualno događaju apstrahiranja i koračanje prema duhovnom teritoriju koji pacifistički bilježi Skvrce. - rekla je kustosica Petra Golušić.

- Zadovoljstvo mi je izložiti polaroide kojima uprizorujem niz monokromnih zapisa, snimajući kroz zamagljena stakla, posebne filtere kojima iscrtavam konture, suptilnost sjena, naznake interijera i eksterijera svijeta. Bilježeći međuprostore, stvaram svoj vlastiti fotografski potpis. Kao glava tema i motivi najčešće su to neka smirujuća mjesta, napušteni mistični motivi ili pak pejzaži gdje na neki način ulazim u trenutke odmaknut od svega, gdje ulazim u svoj svijet ponesen fokusom određene fotografije. Preferiram crno-bijelu fotografiju zbog te čistoće i naglašenosti oblika koja onda ima bezvremensku kvalitetu, a koja se jednostavno ne može prenijeti slikama u boji, dok istovremeno unosi dramatičnost, emocije i strast. - istaknuo je na otvorenju izložbe umjetnik Miho Skvrce.

Rođen u Dubrovniku 1976. godine, Miho Skvrce upisao je 1997. studij slikarstva na Accademia di Belle Arti u Veneciji, gdje se tijekom studija fokusirao na fotografiju. Po povratku u Dubrovnik, posvetio se umjetničkoj i profesionalnoj reporterskoj fotografiji te je radio kao suradnik u Kazalištu Marina Držića i za nekoliko dubrovačkih medija. Trenutno radi kao muzejski fotograf u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik i vanjski je suradnik Turističke zajednice grada Dubrovnika, Sveučilišta u Mostaru i brojnih časopisa i publikacija. Član je Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, te je imao brojne samostalne i kolektivne izložbe u Hrvatskoj.
Projekt SupetART prošle su godine pokrenuli Jadranski luksuzni hoteli kako bi sugrađanima i inozemnim posjetiteljima na poseban način, kroz umjetnost, predstavili ljepote mjesta, ljude i lokalnu kulturu.

- Veliko nam je zadovoljstvo što u hotelu Supetar i ovoga ljeta imamo priliku ugostiti eminentne lokalne umjetnice i umjetnike, čije izložbe u okviru projekta SupetART nailaze na odličan odaziv posjetitelja. Djela ovih talentiranih umjetnika idealno se uklapaju u ambijent hotela, obogaćujući ga jedinstvenim šarmom i estetikom. Vjerujemo da će posjetitelji uživati u seriji jedinstvenih fotografija Miha Skvrce, koje na poseban način bilježe trenutke i atmosferu našeg predivnog kraja. - izjavila je Nikoleta Kušelj iz Odjela korporativnih komunikacija Jadranskih luksuznih hotela.

Ovogodišnji program projekta SupetART, koji se održava drugu godinu zaredom, započeo je u svibnju izložbom dubrovačke akademske slikarice Romane Milutin Fabris, koja je predstavila svoje radove iz opusa ''Homage to Dubrovnik''.

Aktualnu izložbu Miha Skvrce „Na rubovima realnosti“ posjetitelji mogu svakodnevno razgledati do 11. srpnja uz prethodnu najavu hotelu na broj 020 479 833.

dpp

Opširnije: Foto / MIHO SKVRCE IZLAŽE NA SUPETARTU

Video / VATRENJAČA STIGLA I U LASTOVSKO PODMORJE

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 16 Lipanj 2024
  • lastovo
  • vatrenjača
  • riba lav
  • park prirode lastovsko otočje

U Parku prirode Lastovsko otočje po prvi put je uočena invazivna riba lav (lat. Pterois miles). Čuvarica prirode Ivana Lagetar i instruktor ronjenja Goran Butajla tijekom zarona otkrili su i uklonili mladi primjerak te vrste na dubini od 15 metara.

Ova vijest je izazvala zabrinutost s obzirom na poznatu štetnost koju ova vrsta može prouzročiti. Riba lav, poznata po otrovnim bodljama, već je izazvala ozbiljne probleme u drugim dijelovima svijeta.

Riba lav ili kako je negdje zovu riba paun, đavolja riba, vatrenjača, lako je prepoznatljiva po svojim dugim, šarenim perajama i karakterističnim prugama koje podsjećaju na lavlje grive. Odrasle jedinke mogu narasti do 35 centimetara u duljinu, svoje otrovne bodlje koriste kao obrambeni mehanizam protiv predatora.

Ono što čini ovu ribu posebno opasnom u invazivnim uvjetima je njen apetit i reproduktivna sposobnost. Riba lav je izuzetno prilagodljiva i može preživjeti u različitim uvjetima, dok njen predatorski način života ozbiljno ugrožava lokalne riblje populacije. Osim toga, brzo se razmnožava, što dodatno otežava kontrolu njenog širenja.

Iako potječe iz Indopacifičke regije, kroz Sueski kanal ova vrsta dospjela je u Mediteran i počela se širiti i u Jadransko more.

Dolazak ove vrste u Jadran, uključujući i Park prirode Lastovsko otočje, povezuje se s globalnim zatopljenjem i promjenama u morskim strujama. Povećanje temperature mora omogućava ovoj tropskoj vrsti da preživi i razmnožava se u novim područjima, a toplija mora postaju pogodno stanište za vrste koje inače ne bi preživjele u tim uvjetima.

Ova riba nema prirodnih predatora u Jadranu, što znači da se može nekontrolirano razmnožavati i prekomjerno loviti lokalne riblje vrste. To može dovesti do smanjenja biološke raznolikosti i destabilizacije ekosustava.

Prisustvo ribe lav u Lastovskom otočju može imati ozbiljne ekološke posljedice te predstavlja značajan izazov. Potrebno je hitno poduzeti mjere za praćenje i kontrolu širenja ove vrste kako bi se zaštitili lokalni ekosustavi i spriječile dugoročne štete.

U slučaju da primijetite ovu ili drugu invazivnu vrstu u lastovskom akvatoriju, prijavite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Ukoliko ste u mogućnosti, ako je vidite uklonite je iz mora uz mjere opreza zbog otrovnih bodlja. A oni koji vole kušati nova jela, mogu od nje pripremiti ukusan obrok.

Video možete pogledati u prilogu ispod teksta.

Bruna Rizvanović

SVJETSKI DAN GLAZBE UZ DSO ISPRED SVETOGA VLAHA

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 19 Lipanj 2024
  • svjetski dan glazbe

Svjetski dan glazbe slavi se svake godine 21. lipnja, na prvi dan ljeta, kada se diljem svijeta organiziraju koncerti kako bi se slavila - upravo glazba! U skladu s ovom tradicijom, Turistička zajednica grada Dubrovnika i Dubrovački simfonijski orkestar organiziraju besplatan koncert, ispred crkve sv. Vlaha, s početkom u 21 sat, namijenjen svim građanima i posjetiteljima Dubrovnika.

Ove godine, program donosi osvježenje uz izbor novih djela te uključuje filmsku, latino i popularnu glazbu koja uvijek privlači brojne ljubitelje glazbe. Publika će moći uživati u temama poznatih filmova, popularnim evergreenima i latino hitovima. Orkestrom će ravnati maestro Ivan Hut, a kao solist će se pridružiti istaknuti trubač Džemal Cakić.

Pozivamo sve građane i posjetitelje da nam se pridruže ispred crkve sv. Vlaha i zajedno proslave Svjetski dan glazbe uz nezaboravan koncert na otvorenom.

TZ grada Dubrovnika

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ ČESTITAO BOKSAČKOM KLUBU DUBROVNIK

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 17 Lipanj 2024
  • boksački klub dubrovnik

Povodom trećeg mjesta u konkurenciji seniora na kraju Hrvatske boksačke lige 2023./24., gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku Boksačkom klubu Dubrovnik. Prenosimo je u cijelosti:

Dragi boksači, veliko mi je zadovoljstvo čestitati vam na trećem mjestu u konkurenciji seniora na kraju Hrvatske boksačke lige 2023./24. Sama činjenica da ste nakon sedam desetljeća ponovno pokrenuli boks u Dubrovniku zaista puno znači, a sada su pokal i brončane medalje potvrda da se svaki trening, odricanje i upornost itekako isplati.

Upravo kako biste imali sve uvjete za trenažni proces i mogućnosti za daljnji napredak, gradska uprava inzistirala je na gradnji prve dvorane za borilačke sportove što smo prije tri godine i realizirali. Zadovoljstvo mi je svjedočiti danas vašem rezultatu kojim dokazujete kako ulaganja u poboljšavanje uvjeta za naše sportaše donose vidljive rezultate. Vrsni sportaši kao što ste vi vjetar su nam u leđa za daljnji razvoj i investicije koje nastavljamo provoditi prema našoj Strategiji razvoja sporta i sportske infrastrukture.

Čestitam od srca Dolores Mirković, Ivi Cetinić, Jaku Kojakoviću, Marinu Ivušiću, Ivanu Sambrailo i Gordanu Lovriću te treneru Sergeju Vakeryni koji vas je bodrio i doveo do ovog zaista povijesnog uspjeha, ali i Kristijanu Peraku koji je vjerovao da Dubrovčani i u boksu mogu ostvarivati velike rezultate.

Dragi Kristijane, san koji si dijelio sa svojim bratom Marom živi dalje, vjerujem da bi on itekako bio ponosan na sve vas.
Želim vam puno sreće u svim daljnjim natjecanjima!

S poštovanjem,
Gradonačelnik
Mato Franković

Foto / HRVATSKA DOŽIVJELA TEŽAK PORAZ, A EVO KAKO SE NAVIJALO U GRADU

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 15 Lipanj 2024
  • nogomet
  • euro
  • španjolska hrvatska

Hrvatska nogometna reprezentacija otvorila je Europsko prvenstvo porazom, u Berlinu je Španjolska, u dvoboju prvog kola skupine B, slavila s uvjerljivih 3:0 (3:0).

Španjolska je kompletan posao obavila u prvom poluvremenu. Postigli su Španjolci tri gola u prvih 45 minuta, a strijelci su bili Alvaro Morata u 29., Fabian Ruiz u 32., te u nadoknadi Dani Carvajal.

Hrvatska je promašila i kaznenmi udarac nakon što je u 78. minuti u šenaestercu srušen Petković, koji ga je i izveo, a španjolski vratar je usipo obraniti. Prvi je do odbijene lopte stigao Perišić koji je dodao Petkoviću, a ovaj je tada ipak zabio. No, hrvatski gol je poništen jer je odlučeno kako je Perišić ranije od dozvoljenog utrčao u šesnaesterac kod izvođenja jedanaesterca.

Hrvatska će u 2. kolu igrati protiv Albanije u srijedu 19. lipnja u Hamburgu, dok će u 3. kolu 24. lipnja igrati protiv Italije u Leipzigu.

Utakmica između Hrvatske i Španjolske na Olimpijskom stadionu u Berlinu oborila je neslužbeni rekord po broju hrvatskih navijača na gostovanjima. Od 68.844 gledatelja na tribinama se okupilo možda i 50.000 navijača Hrvatske što je sasvim sigurno rekord po broju hrvatskih navijača na utakmicama van domovine, a navijalo s i u Gradu, kako je bilo pogledajte u fotogaleriji.

dpp

Opširnije: Foto / HRVATSKA DOŽIVJELA TEŽAK PORAZ, A EVO KAKO SE NAVIJALO U GRADU

UČENICI 2. C RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE MONTOVJERNA POSLALI PORUKU KOJA JE SVE IZNENADILA

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 19 Lipanj 2024
  • studenac natječaj

Povodom Europskog tjedna mentalnog zdravlja Studenac je proveo kreativni nagradni natječaj za učenike nižih razreda osnovnih škola.

Sveopća digitalizacija ubrzala je našu svakodnevicu i ponekad se čini teškim zadržati fokus. Osim što je u potpunosti promijenila naš dnevni ritam, višestruko je utjecala na odrastanje djece i mladih. Najmlađi se tako suočavaju s brojnim izazovima, od pritiska školskih i izvannastavnih obveza, novih socijalnih interakcija, trendova koji postavljaju društvene mreže, a ponekad i negativnih iskustava poput vršnjačkog nasilja te nasilja u obitelji. Navedeni izazovi ujedno su i potencijalni rizici koji mogu imati značajan utjecaj na njihovo mentalno zdravlje. Zato je ključno od najranije dobi poticati zdrave životne navike i educirati ih o njihovoj emocionalnoj i mentalnoj dobrobiti.

studenac 190624 2

Edukativnim kvizom učenici su se podsjetili koliko je usvajanje zdravih navika važno za njihovo odrastanje

Zašto je važno brinuti o mentalnom zdravlju?

Briga o mentalnom zdravlju pomaže djeci da razviju svoje potencijale i pripremi ih za suočavanje s budućim izazovima. Aktivnosti poput igre, kreativnog izražavanja i edukacije o emocijama omogućuju im da bolje razumiju sebe i svijet oko sebe, što pozitivno utječe na njihov razvoj. U cilju educiranja roditelja o ispravnom usmjeravanju odgoja djece prema suradnji i razumijevanju, ali i upućivanja djece na zdrave životne navike i korake kojima će na uspješan način očuvati te kvalitetno razvijati svoje mentalno zdravlje, trgovački lanac Studenac pokrenuo je projekt „Mijaus Family“. Riječ je o edukativnom programu vjernosti kojim su djeca dobila priliku upoznati se s članovima „Mijaus Family“ te kroz igru, edukativna videa i interaktivni sadržaj naučiti više o zdravim životnim navikama i uspješnom suočavanju s problemima koji ih opterećuju.

studenac 190624 1

„Mijaus Family“ programom Studenac je istaknuo važnost očuvanja mentalnog zdravlja djece i usvajanja zdravih životnih navika

Natječaj „Mijaus mace zagrli i dobre navike prigrli“

Kako bi dodatno naglasio važnost očuvanja mentalnog zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika, Studenac je povodom ovogodišnjeg Europskog tjedna mentalnog zdravlja, u svibnju pokrenuo nagradni natječaj „Mijaus mace zagrli i dobre navike prigrli“. Cilj je bio potaknuti učenike nižih razreda osnovnih škola na kreativnost i zabavu, odnosno da osmišljavajući originalnu izvedbu pjesme edukativnog programa vjernosti „Mijaus Family“, zajedno s učiteljima i učiteljicama pričaju o važnosti mentalnog zdravlja i usvajanju zdravih životnih navika. S obzirom na to da je Studenac, kao susjedski dućan u kojem možete pronaći i sitno i bitno, posebno usmjeren na lokalnu zajednicu, ovoga puta na prezentaciju pjevačkog umijeća i plesnih koraka izazvani su učenici nižih razreda osnovnih škola s područja grada Dubrovnika.

Dobro uvježbanom točkom učenici 2. C razreda OŠ Montovjerna osvojili su nagradni natječaj Studenca „Mijaus mace zagrli, dobre navike prigrli”

Bravo za 2. C Osnovne škole Montovjerna!

Ovoga su se puta najbolje „upjevali“ i „rasplesali“ učenici 2. C Osnovne škole Montovjerna koji su zajedno sa svojom učiteljicom Anamarijom Daničić osmislili originalnu plesnu točku i otpjevali himnu edukativnog programa vjernosti „Mijaus Family“ te svima poručili da budu sretni, jer je „sreća jako važna za zdravlje“! Mališani su tako na svoj način prepoznali koliko je važno svakodnevno se usmjeravati prema postizanju sreće jer ona poboljšava kvalitetu našeg života, potiče pozitivne odnose s drugima i doprinosi našem općem blagostanju i zdravlju. Pobjednički razred u njihovoj su školi posjetili predstavnici Studenca koji su mališane obradovali poklon paketima u kojima su se nalazile najumiljatije Mijaus mace te paket slatkog, ali zdravog iznenađenja. Osim toga, za učenike je priređen i edukativni program koji je obuhvatio kviz i zajedničko gledanje edukativnih videa „Mijaus Family“ programa kojima se djeci dodatno naglasila važnost usvajanja zdravih životnih navika.

studenac 2 190624 1 min

Predstavnice Studenca u posjeti OŠ Montovjerna: Ivana Nakić (Studenac), učiteljica Anamarija Daničić, Anja Škulje Makjanić (Studenac) i ravnateljica Lucija Vujica

„Natječaj je odličan primjer sinergije kreativnosti i edukacije“

„U Osnovnoj školi Montovjerna nastojimo sudjelovati u što više projekata koji ističu važnost mentalnog zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika kod učenika. O tim temama kontinuirano govorimo i u sklopu nastavnih programa, stoga smatram kako ovako kreativne priče mogu biti njihova dobra nadogradnja. Nagradni natječaj Studenca odličan je primjer sinergije kreativnosti i edukacije kojom se postiže pozitivan utjecaj na učenike i ostavlja dugoročan utisak na djecu. Sretna sam što su upravo učenici naše škole pobijedili i još jednom želim čestitati čitavom 2. C razredu i njihovoj učiteljici Anamariji“, poručila je Lucija Vujica, ravnateljica Osnovne škole Montovjerna.

studenac 2 190624 2 min

Učenici 2. C za dobrodošlicu su gostima iz Studenca pripremili izložbu crteža maca iz edukativnog programa „Mijaus Family“

„Učenici su uživali pripremajući nastup“

„Kada sam svojim učenicima prenijela sretne vijesti o pobjedi mislili su da se šalim. Ponovila sam im i u razredu je nastala sveopća nevjerica, a prema meni je bilo upereno mnoštvo zbunjenih pogleda. Povjerovali su mi tek iz trećeg puta i trebali ste vidjeti erupciju oduševljenja. Moram priznati da sam i sama bila presretna, jer znam koliko su se marljivo pripremali i uživali kada smo snimali našu točku. Osim što nas je ponovno potaknuo na razgovor o mentalnom zdravlju i zdravim navikama, natječaj je učenicima pokazao kako je u životu važno biti kreativan, ustrajan i raditi timski, što im je uistinu važna životna lekcija. Zbog toga se želim zahvaliti Studencu na ovom hvalevrijednom natječaju koji je razveselio moje učenike i učinio me toliko ponosnom“, istaknula je Anamarija Daničić, učiteljica 2. C razreda Osnovne škole Montovjerna.

studenac 2 190624 3 min

Osim slatkih poklona i Mijaus maca, Studenac je pobjedničkom razredu za uspomenu pripremio i personaliziranu bojanku

Studenac nastavlja provoditi inicijative kojima brine o zajednici

"Projektom 'Mijaus Family' na interaktivan smo način djeci i njihovim roditeljima približili temu mentalnog zdravlja i potaknuli ih na usvajanje zdravih životnih navika. Kako bismo najmlađe dodatno angažirali te na kreativan način osvijestili o ovim temama, pokrenuli smo i nagradni natječaj „Mijaus mace zagrli i dobre navike prigrli“. Nastup i poruka mališana iz 2. C razreda OŠ Montovjerna potpuno nas je osvojila. Zato im čestitam na prvoklasnoj izvedbi, a željela bih čestitati i njihovoj učiteljici te ravnateljici koje su prepoznale vrijednost našeg natječaja. Uživali smo u zajedničkom druženju, a radost na licima djece dok su sudjelovala u edukativnom programu i primala nagrade najbolji su dokaz vrijednosti naše inicijative. Studenac će nastaviti poticati slične inicijative i u budućnosti, jer vjerujemo kako je ulaganje u zdravlje i dobrobit djece temelj sretnije i zdravije zajednice“, zaključila je Anja Škulje Makjanić, voditeljica projekata korporativnih komunikacija u Studencu.

 

Marketing

ZAPOČINJE NOVO IZDANJE FESTIVALA TINO PATTIERA

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 17 Lipanj 2024
  • dubrovački simfonijski orkestar
  • festival tino pattiera

Međunarodni festival opernih arija Tino Pattiera ponovno će u Gradu okupiti brojne operne pjevače te oživiti sjećanje na slavnog cavtatskog tenora i veliko ime svjetskih europskih kuća prve polovice 20. stoljeća. Nakon male pauze, Dubrovački simfonijski orkestar ponovno organizira festival koji nosi ime po neponovljivom Tinu Pattieri, te svojim sugrađanima i gostima priređuje tri vrhunska koncerta na kojima će imati priliku čuti neke od najljepših opernih arija svih vremena. Festival se održava od 19. do 27. lipnja u Kneževu dvoru.

Umjetnička voditeljica festivala i dirigentica na dva koncerta je maestra Samra Gulamović, rezidencijalna dirigentica Sarajevske filharmonije, a otvara festival koncertom filmske glazbe koji nosi naziv „Zvjezdana kutija“. Kao solisti će nastupiti sopranistica Valentina Elizabeta Šilje i tenor Tomislav Jukić te pijanistica Naira Asatryan koja će, između ostalog, premijerno izvesti „Varšavski koncert“ Thomasa Addinsella. Maestra Gulamović ističe kako je filmska glazba fantastičan medij za promociju klasične glazbe te kako skladbe Mozarta, Bellinija, Rahmanjinova i Beethovena daju zvučne kulise bez koje bi mnogi veliki filmovi bili manjkavi.

Drugi koncert održat će se 25. lipnja te nosi naziv „Puccini za sva vremena“. Riječ je o recitalu na kojem će solisti: sopranistice Nikolina Pinko-Behrends i Sara Žuvela, mezzosopranistica Joanna Dobrakowska, tenor Roko Radovan i bariton Georg Lehner uz pijanisticu Stefani Grbić izvesti arije vječnih Puccinijevih opera kao što su „Tosca“, „Madama Butterfly“, „La Bohème“, „Djevojka sa zapada“ i „Manon Lescaut“.

Posljednji koncert festivala je u četvrtak, 27. lipnja te nosi nostalgični naslov „Bilo jednom u svijetu opere“. Nastupit će sopranistice Nikolina Pinko Behrends, Petra Radulović i Valentina Elizabeta Šilje, mezzosopranistice Joanna Dobrakowska i Laura Hladilo Kocković, tenor Tomislav Jukić, bariton Georg Lehner i bas Sava Vemić te će publiku zajedno s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom provesti kroz arije velikih skladatelja koje govore o nadama, ljubavi, pobjedi i razočarenju.

Međunarodni festival opernih arija Tino Pattiera organizira Dubrovački simfonijski orkestar uz podršku Grada Dubrovnika, Turističke zajednice grada Dubrovnika i Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije.

Ulaznice za koncert su dostupne u uredu DSO-a (Slanica), u Luži, agenciji Perla Adriatica i online u sustavu ulaznice.hr, a građani na blagajni DSO-a ostvaruju popust od 30% kao i niz drugih pogodnosti o kojima se mogu informirati na broj 091 613 7314.

RRD

STRANE I INVAZIVNE VRSTE U JADRANU; KAKO SE NOSITI S TIM PROBLEMOM

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 15 Lipanj 2024
  • more
  • invazivna vrsta
  • ribe
  • jadran

Razvoj svjetske trgovine i porast broja međunarodnih putovanja početkom dvadesetog stoljeća značajno je utjecao na povećanje broja invazivnih vrsta na našem području. Brojni su organizmi tako dobili priliku „putovati” na teretima brodova, u balastnim vodama ili prihvaćeni za transportna sredstva. Transport biljnih i životinjskih vrsta te mikroorganizama na udaljena mjesta – često nenamjerno – rezultirao je neočekivanim ekološkim posljedicama te omogućio vrstama da prijeđu prepreke koje bi inače za njih bile nepremostive (planine, rijeke, oceane i slično), pišu iz udruge Sunce.

Smatra se da su uz zagađenje, gubitak staništa, prekomjerni izlov i klimatske promjene, invazivne vrste jedna od najvažnijih prijetnji bioraznolikosti.

U 20. je stoljeću, uslijed već spomenutih svjetskih trendova, problem invazivnih stranih vrsta postao je još ozbiljniji. Na snazi su različite strategije i pravilnici koji bi omogućili bolju kontrolu nad brojnosti invazivnih vrsta. No unatoč zakonodavnim mjerama, praćenjima, edukacijama i kontroli, invazivne vrste i dalje ostaju veliki problem, a suradnja na svjetskoj razini često je ključna u njegovom rješavanju.

STRANE VS. INVAZIVNE VRSTE

Važno je razlikovati strane od invazivnih vrsta. Nije svaka strana vrsta invazivna i obrnuto. Strana je vrsta nezavičajna vrsta koja prirodno ne obitava u određenom ekosustavu, nego je u njega dospjela namjernim ili nenamjernim unošenjem. Nazivi pod kojima se takve vrste u literaturi mogu pronaći su: alohtona, nenativna, nezavičajna, egzotična, introducirana ili unesena vrsta.

Ako širenje strane vrste ima negativan utjecaj na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili uzrokuje ekonomsku štetu na unesenom području, tad se ta strana vrsta klasificira kao invazivna.

Natjecanje za hranu i stanište, širenje bolesti i križanje s lokalnim vrstama neke su od prijetnja koje invazivne vrste mogu imati na određeno područje. Ove prijetnje posebno su izražene u osjetljivim ekosustavima te zemljopisno izoliranim područjima, kao što su otoci.

RAZLOZI DOLASKA

Svaka promjena u prirodi, bilo da se radi o doradi, nasipavanju, preinaci ili većem zahvatu, ostavlja trag u okolišu. Posebno značajan utjecaj imaju projekti poput prokopavanja kanala. Najbolji primjer za to su lesepsijske vrste, nazvane prema Ferdinand Lessepsu, koji je 1854. dobio koncesiju za probijanje Sueskog kanala. Riječ je o vrstama koje migriraju iz Crvenog mora, kroz probijeni kanal u Sredozemno more, a kasnije i u Jadransko more. Primjer je za vrstu koja je u Jadransko more došla tim putem srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus).

Prijenos se dosta često odvija i balastnim vodama. Balast je svaki materijal koji se upotrebljava za reguliranje težine ili ravnoteže plovila. Iako su se u prošlosti koristili drugi materijali, od kraja 19. stoljeća koristi se voda (morska, riječna, bočata). Kad brod iskrca teret, ukrcava se balast i obrnuto, kada ukrcava teret, iskrcava balast.

Procjenjuje se da se godišnje preveze između 10 i 12 bilijuna tona balastne vode širom svijeta. Studije provedene u mnogim zemljama pokazale su da pojedini živi organizmi čak mogu preživjeti u vodi i sedimentu koji se prevozi u brodskim tankovima kao balast. Ispuštanje takve vode i organizama koji u njoj obitavaju može predstavljati za obalnu državu vrlo veliku prijetnju s nesagledivim posljedicama za morski okoliš.

Međunarodna Pomorska organizacija (IMO), kao specijalizirana organizacija UN-a, prepoznala je potencijalnu opasnost, pa je u studenom 1997. godine donesena IMO Rezolucija A.868(20) – Smjernice za kontrolu i upravljanje brodskim balastnim vodama za smanjenje prijenosa nepoželjnih morskih organizama i patogena, a preporučena primjena Smjernica odnosi se za sve obalne države. Trenutno IMO broji 175 članova, a Republika Hrvatska članica je od 1992. godine.

Sve veći utjecaj svakako imaju i klimatske pojave te se već počinju spominjati i „klimatski migranti”. Promjenom temperature za mnoge vrste u toplijim krajevima stvaraju se nepovoljni uvjeti za život te one migriraju u hladnije krajeve. Iako su klimatske promjene jedan od glavnih razloga migracije, one se najčešće događaju u kombinaciji s još jednim negativnim utjecajem (kao što je probijanje kanala).

Slobodnim sidrenjem ne samo da se narušava stanište, već se omogućuje i prijenos vrsta s jednog područja na drugo. To je pretežito slučaj s vrstama algi koje imaju sposobnost vegetativnog razmnožavanja (razmnožavanja otkidanjem, fragmentacijom i slično). Najbolji primjer za ovaj utjecaj je primjer vrste Caulerpa cylindracea koju se može pronaći duž cijelog Jadranskog mora.

Slučajni su ispusti vrsta pri promjeni morske vode u akvarijima još jedan razlog. Tako je 1984. godine pri čišćenju akvarija u Maroku, u Sredozemno more unesena vrsta Caulerpa taxifolia, koja je u Jadranskom moru prvi put zabilježena 1994. godine.

NOVA PRIJETNJA

Vatrenjača (Pterois miles) – na engleskom lion fish, invazivna je indo-pacifička vrsta ribe, ozloglašena zbog prehrane velikom količinom autohtonih ribljih vrsta, velike reproduktivne moći te otrovnih bodlji. Ova vrsta radi velike probleme na području cijelog Sredozemnog mora. U Jadranskom moru, prvi je put zabilježena 2019. godine.

Srebrnopruga napuhača (L. sceleratus) – na engleskom silver-cheeked toadfish, smatra se jednom od najopasnijih invazivnih vrsta Sredozemnog mora, a zbog otrova koji se nalazi u tijelu i koji je termorezistentan, predstavlja prijetnju bioraznolikosti i ljudskom zdravlju. Mesojed je s iznimno čvrstom čeljusti i jakim zubima. Japanska vrsta srodna ovoj, iako je iznimno otrovna, pravi je specijalitet, a mogu je pripremiti samo posebno osposobljeni kuhari. Ova je vrsta u Jadranskom moru prvi put zabilježena 2012. godine.

ŠTO PODUZETI

Ono što je specifično za većinu invazivnih vrsta, pa tako i za vatrenjaču i srebrnoprugu napuhaču, jest to da su otpornije i prilagodljivije od autohtonih vrsta.

Mnoge zemlje imaju velikih problema s invazivnim vrstama, čiji se broj zbog slabe ili nikakve regulacije značajno povećao te gotovo u potpunosti istisnuo autohtone vrste. Kako ne bi došlo do takvog scenarija, potrebno je reagirati na vrijeme. Evo kako:

pri susretu sa stranom vrstom bilježiti i javljati njihove lokacije nadležnim institucijama;

sudjelovati na radionicama i seminarima o invazivnim vrstama kako bi se inforrmirali o vrstama koje bi mogle ući u Jadransko more;

prikupljati savjete stručnjaka i primjere dobre prakse regulacije populacija iz drugih područja u cilju moguće primjene na našem području;

podizati razinu svijesti o opasnostima do kojih može doći svakom intervencijom u prirodi;

prema iskustvu zemalja koje se već bore s vrstama poput vatrenjače, na vrijeme regulirati zakone i omogućiti izlove vrste u cilju smanjenja brojnosti populacije. Treba imati na umu da je riječ o vrsti čijoj migraciji pogoduju klimatske promjene i njezin je ponovni ulazak u Jadransko more neupitan;

riba paun (kad se uklone otrovne bodlje) i mnoge druge vrste, poput plavog raka (Callinectes sapidus), vrlo su ukusne te treba sagledati kako bi se mogle uvrstiti u svakodnevnu prehranu.

„Kad smo već veliki broj autohtonih vrsta prelovili i doveli do ruba istrjebljenja, zašto se ne bi vodili istom logikom pa pojeli i invazivne vrste :) Barem one koje se mogu konzumirati.” - našalili su se iz udruge Sunce.

JPA

Stranica 127 od 539

  • 122
  • 123
  • 124
  • 125
  • 126
  • 127
  • 128
  • 129
  • 130
  • 131
© 2026 Verbum publicum d.o.o. DubrovnikPress.hr Sva prava zadržana

Powered by DromedarIT.NeT

  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Naslovna
  • Aktualno
  • esPRESSo
  • Marketing
  • Kontakt
  • Pretraživanje

Kolačići (cookies)
Ova web stranica koristi kolačiće. Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcije i uvijek su aktivni. Analitički kolačići pomažu nam razumjeti kako koristite stranicu, a marketinški omogućuju prikazivanje relevantnog sadržaja.