Dubrovnik Press Dubrovnik Press
  • Naslovna
  • Aktualno
  • esPRESSo
  • Marketing
  • Kontakt
  • Pretraživanje

Za ciljani lov ovrate sada je dobro mamčiti volka

Šime Duvančić esPRESSo 15 Travanj 2022
  • ribolov
  • ješka
  • ovrata
  • podlanica
  • komarča
  • orada
  • volak

Konačno je počeo period dobrog lova ovrate ili orade, podlanice, jedne od najcjenjenijih lovina jadranskih udičara. No, čak i kada je najraspoloženija za ishranu, kao u ovo doba godine, ako može, podlanica bira što će jesti. Zato nije svejedno što joj ponuditi.

Sada, nakon što što se oporavila od napora mrijesta, ovrati više nije potrebna energetska, masna, nego hrana puna bjelančevina, proteina, neophodnih za razvoj i rast mišićne mase. Zato će sada najradije posegnuti za rakovima, crvima, školjkama i puževima. Kako su sada na istim terenima veoma aktivne i male te manje cijenjene ribe, za ciljani lov podlanice najbolje je koristiti mamce kao što je puž volak, koje može pregristi ovrata i još samo nekoliko riba jakih čeljusti.

U našem moru živi osam puževa obitelji bodljikavi volak, od kojih su za mamčenje dovoljno veliki te brojni samo dva - kvrgavi i bodljikavi. Bodljikavi ima duže bodljikave izrasline na kućici, ali manje i mekše tijelo od kvrgavog. No, i meso bodljikavog volka je žilavo, zbog čeka se iznimno dobro drži na udici, čak i pri najjačim odbačajima. Osim toga, otporno je na napade sitnih riba, zbog čega ostaje netaknuto sve dok ga ne nađe podlanica. A nalazi ga vođena tragom njegovog specifičnog i jakog mirisa koje podlanicu privlači i s velike daljine. Osobito intenzivno, ljudima neugodno, miriše volak koji je nekoliko dana razbijen bio izložen suncu.

Iako je podlanica u stanju zdrobiti kućicu volka, puni je bolje mamčiti samo meso volka. Osloboditi ga od kućice najlakše je tako da se ona razbije, ali pažljivo, da se pužu ne ošteti meso. Bez lomljenja ljušture meso je moguće izvaditi na način da se plamenom upaljača lagano zagrijte vršni dio ljušture. Kako bi pobjegao od vrućine, puž će izići nekoliko centimetara iz ljušture pa ga neće biti teško dohvatiti rukom i izvući.

volak150422

Prije nadijevanja treba odrezati tvrdi „poklopac“, rožnatu ploču kojom volak u slučaju opasnosti zatvara ljušturu. No, čak i bez tog najtvrđeg dijela, da bi se riba lakše zakačila udica mora izvirivati iz namamčenog volka. Na terenima gdje ima krupnijih podlanica, preporučljivo je koristiti relativno velike udice, otprilike broj 1 do 2/0, odnosno širine luka od 15 do čak 21 mm, što je maksimalno dozvoljena veličina udica u sportskom ribolovu na moru. Na tako velike udice mogu se nadjenuti po jedan veliki ili dva manja volka, obvezno tako da obilato nadmašuju dimenzije udice. Većina specijalaca za lov podlanice koristi modele kratkog vrata i vrha povijenog k vezištu udice.

Za ciljani lov sitnijih podlanica, ali i usputni lov kantora, arbuna, sarka, fratara i piceva, manjih riba koje dijele stanište s podlanicom i mogu jesti volka, mamac se može rezati na prutiće ili kockice veličine primjerene udici i ribi koja se lovi. Kao i pri razbijanju njegovog oklopa, pri rezanju volka treba paziti da se ne ošteti njegov stomak, odnosno žuta kesica s tekućinom. Njena purpurna boja se ni poslije nekoliko dana ne može ukloniti s ljudske kože, a nikada s tkanina. No, puno je važnije da sadržaj te kesice neodoljivo mami ribe. Kad sitnije uspiju iskidati vrećicu, tekućina iz nje će se razliti i nošena kurentom raširiti te privlačiti velike ribe.

Cijele ili komade volka najlakše je nadijevati pomoću specijalnih igli.

U lovu podlanice pomoću volka, kao i s drugim tvrdim mamcima, ne treba žuriti s kontriranjem, osobito ako se lovi „Circle“, tzv. kružnom udicom. Ribi treba dopustiti da ponese mamac nekoliko metara i počne ga gutati. Zato, ako se lovi štapom i rolom, treba preklopnik, odnosno hvatač strune na roli ostaviti otvoren do kontre ili loviti rolom sa slobodnim hodom kalema.

Otvorena izložba Dubrovačkih muzeja „Likovnost i simbolika Uskrsa u tradicijskoj kulturi”

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 13 Travanj 2022
  • dubrovački muzeji
  • rupe
  • uskrs

U sklopu obilježavanja 150. godina osnutka Dubrovačkih muzeja, u žitnici „Rupe“ u srijedu je otvorena izložba „Crvena jaja i zelena trava - Likovnost i simbolika Uskrsa u tradicijskoj kulturi“ autora višeg kustosa Ivice Kipre.

Na izložbi je predstavljeno preko 400 predmeta poput devocionalija, pisanica, poma te čestitki iz Zbirke predmeta uz običaje, vjerovanja, igre i folklor Etnografskog muzeja, kao i onih u privatnom vlasništvu. Na otvorenju je uz autora Ivicu Kipru, govorila ravnateljica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl, dok je izložbu koja ostaje otvorena do 4. svibnja otvorila pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika dr. sc. Julijana Antić Brautović.

Nakon otvaranja, preparator za drvo Željko Ćatić održao je radionicu „Moja mala zvrčoka“ na kojoj su djeca izradila tradicijsko glazbalo – zvrčoku, koje se koristi pri obredima Svetog trodnevlja.

dpp

Opširnije: Otvorena izložba Dubrovačkih muzeja „Likovnost i simbolika Uskrsa u tradicijskoj kulturi”

Dubrovnik domaćin dramskim amaterima Dubrovačko - neretvanske županije

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 11 Travanj 2022
  • amatersko kazalište
  • dramski amateri

Dubrovnik je ovog tjedna domaćin dramskim amaterima Dubrovačko -neretvanske županije prijavljenim za Festival hrvatskih kazališnih amatera koji prikazuje najkvalitetnija dramska ostvarenja amaterskih kazališnih skupina različitih kazališnih poetika.

Smotra će se održati u Kazalištu Marina Držića, 13. travnja (srijeda), a nastupit će Kazališna družina Kolarin i Metkovsko amatersko kazalište, te će se odigrati dvije komedije: "Do posljednje kapi krvi" prema tekstu Nine Horvat u režiji Paola Tišljarića i "Drug lovac" Georgesa Feydeaua u režiji Radovana Marčića.

17:30 – Do posljednje kapi krvi // KD Kolarin

19:30 – Drug lovac // Metkovsko amatersko kazalište

Ulazak za obje predstave je slobodan, ali će biti humanitarnog karaktera uz dobrovoljne priloge za udrugu "Tata je tata" koja humanitarno djeluje u Dubrovniku.

dpp

Otvorene prijave za glazbeno - pjevačku radionicu za djecu

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 15 Travanj 2022

Profesorica pjevanja, operna solistica i voditeljica la la la glazbenog centra Gorana Biondić Ruško, od nedjelje 24. do četvrtka 28. travnja u ljetnikovcu Bunić-Kaboga vodit će glazbeno-pjevačku radionicu Prodigies Music Lesson namijenjenu djeci u dobi od 3 do 9 godina. Radionica će se održati u organizaciji Dubrovačkih ljetnih igara, a pod pokroviteljstvom zaklade Caboga Stiftung.

Program za rano učenje glazbe Prodigies Music Lesson, temeljen je na kombinaciji različitih glazbenih metoda poput Orffove, Kodaly i Tandea, a osmislio ga je profesor glazbe Rob Sayer poznatiji kao Mr. Rob. Koristeći mnoštvo audio-vizualnih materijala na hrvatskom i engleskom jeziku, udaraljkama i glazbenim zvonima u bojama te knjigama uz posebno osmišljene glazbene vježbe s bojama, program pozitivno utječe na poboljšanje senzorne integracije, motorike, ritma, sluha i intonacije djeteta, a osobito korisnim pokazao se i kod djece s poteškoćama u razvoju.

Tijekom pet dana, u sesijama od 40 minuta kroz program će proći 3 grupe od 8 polaznika. Radionica u nedjelju započinje u 10, 11 i 12 sati, dok su radnim danima (od ponedjeljka do četvrtka) osigurani termini u 16:30, 17:30 te 18:30 sati. Tijekom trajanja radionice za roditelje će biti osiguran prigodan kutak u kojem mogu pričekati svoje mališane.

Gorana Biondić Ruško je operna solistica i profesorica s višegodišnjim iskustvom predavanja pjevanja. Radila je na brojnim uspješnim projektima za djecu, a njezin la la la glazbeni centar jedini je centar u Hrvatskoj koji omogućava djeci u dobi 3-9 godina da ih kroz raznolik, zabavan i jednostavan program s točno određenim bojama uvede od najranije dobi u svijet glazbe.

Prijave za sudjelovanje zaprimaju se na mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., a trebaju uključivati ime, prezime i dob djeteta te željene termine pohađanja radionice. Ukoliko želite prijaviti dijete s poteškoćama, koje iz nekog razloga možda nije u mogućnosti sudjelovati u grupnom provođenju programa, prijaviti ga možete na polusatni termin individualnog rada s voditeljicom, koji će se osigurati sukladno potrebi i prethodnom dogovoru. Dodatne informacije o la la la glazbenom centru potražite na njihovoj Facebook stranici.

DLJI

Srebrni timovi Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik na natjecanju festivala Biser mora

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 13 Travanj 2022
  • turistička i ugostiteljska škola
  • biser mora

Biser mora međunarodni je kulinarski festival kojeg organiziraju šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER). Festival je osmišljen kao kuharsko natjecanje profesionalnih kuhara, slastičara, pizza majstora i turističko ugostiteljskih škola (srednjih i viših). Osim natjecanja manifestacija uključuje radionice, kulinarske programe, gastro izložbe, enološke radionice, prezentacija strane i domaće kuhinje, okrugle stolove i zabavni program.

Ovogodišnji festival održao se od 8. do 12. travnja u Supetru na otoku Braču i dio je projekta “Uspostave regionalnog centra kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva Split” kojem je nosilac Turistička škola u Splitu.

Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnika također je jedan od nositelja projekta “Uspostave regionalnog centra kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva” koji je financiran EU fondom s ciljem podizanja kompetencija učenika i njihovog lakšeg prilagođavanja potrebama tržišta rada, te podizanje kompetencija nastavnika/mentora kroz niz stručnih usavršavanja.

U sklopu projektnih aktivnosti projekta “Uspostave regionalnog centra kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva” Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnika sudjelovala je u natjecateljskom dijelu festivala, “Timskom natjecanju škola – kategorija kuhari”, gdje su dobili priliku demonstrirati stečena znanja i vještine.

Tema natjecanja bila je “Nacionalna kuhinja – predjelo, glavno jelo i desert – moderna prezentacija”. Timovi natjecatelja imali su zadatak u zadanom vremenu pripremiti, skuhati i servirati menu od tri slijeda, jedan žiriju, a drugi postaviti na izložbeni stol uz naziv jela i recept po kojem su jela pripremili. Nakon pripreme i posluživanja ocjenjivalo se i pospremanje i čišćenje radnog prostora.
Školu su predstavila dva natjecateljska tima, tim 1; Maro Prizmić, mentor, učenici Frano Cvjetanović, 3 f, smjer kuhar i Ivan Vareškić, 3 f, smjer kuhar te tim 2; Leo Ljubičić mentor, učenici Maro Marčec 3 f smjer kuhar i Ivan Muhoberac, 3 f smjer kuhar

Menu prvog tima sastojao se od srdela u savuru sa zrakom limuna za predjelo, za glavno jelo grdobina u panceti s pireom od kukuruza i umakom od špinata, a za desert biskvit od maslinovog ulja s kremom od svježeg sira s jagodama i couliseom od šumskog voća.

Drugi tim je pripremio za predjelo marinirane tikvice sa skutom i tapenadom od crnih maslina sa salsom fresca od rajčice i emulzijom od peršina, za glavno jelo pečena pačja prsa s pariškim njokama, sotiranim porilukom i umakom od crvenog ribizla, a za desert poširane kruške u crnom vinu s crumbleom od lješnjaka i šlagom s limetom.

Oba tima dubrovačke škole osvojili su srebrne medalje koje su potvrda uloženom napornom radu i trudu učenika i njihovih mentora.

dpp

Nevjerojatni podaci o hobotnicama zbog kojih je nastala i pobuna protiv uzgajališta

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 11 Travanj 2022
  • hobotnice
  • uzgajalište

Nadživjele su dinosaure, razmišljaju krakovima, emotivne su i mogu naučiti gotovo sve što im se pokaže. Vijest o otvaranju prve farme hobotnica potaknula je nedavno prosvjede diljem svijeta. Više od 75 svjetskih organizacija za zaštitu i prava životinja prošle je nedjelje u brojnim svjetskim gradovima prosvjedovalo protiv otvaranja prve svjetske farme hobotnica u Španjolskoj.

Zgroženi su i znanstvenici koji poručuju da se ova bića ne bi smjela komercijalno uzgajati za hranu. Tim stručnjaka proučio je više od 300 znanstvenih studija koje potvrđuju da hobotnice pokazuju emocije, od radosti i uzbuđenja do tuge i boli. To potvrđuje također instruktor ronjenja i istraživač Velimir Vrzić koji je jednom zgodom svjedočio čudesnom prizoru - ugledao je vršu s četiri zarobljene hobotnice dok je peta bila slobodna i dvama krakovima se dodirivala s jednom unutra. „Taj dirljivi prizor dokaz je njihove inteligencije“, drži.

Ova nevjerojatno prilagodljiva bića uspjela su preživjeti stotinama milijuna godina u oceanima punim predatora. Njihove prilagodbe na okolinu hitrije su nego u bilo koje druge životinje, promjena kamuflaže događa se brže od najbržeg treptaja oka. U sat vremena jedan je istraživač izbrojao čak 177 prilagodbi.

„Dimenzije i građa mozga hobotnice relativno sliči ljudskom“, kaže Marko Miliša, izvanredni profesor na PMF-u u Zagrebu koji studente poučava o beskralježnjacima.

Međutim, cijelo hobotničino tijelo isprepleteno je neuronima i većina ih se nalazi u krakovima, ne u mozgu. Krakovima razmišlja, njima osjeća okus i miris pa je sposobna iznimno brzo analizirati okolicu i shodno tome munjevito reagirati. Znanstvenici vjeruju da za gledanje ne koristi samo oči već cijelu kožu.

Iako uglavnom živi samo godinu-dvije može se podičiti sposobnošću planiranja. Poput sisavaca, primjerice, plijen zna spremiti 'za poslije'.

„Vrlo je zagonetno kako i kada je to naučila“, rekao je Hini Miliša koji smatra da takvo ponašanje hobotnicama nije urođeno.

Hranu ponekad skriva u ljuske ili rupe koje zatvara kamenjem. Donedavno se mislilo da takva ponašanja mogu demonstrirati samo ljudi, neki primati i određene vrste ptica. Zna, osim toga, odvrnuti čep na boci ili otvoriti kutiju kako bi došla do hrane. Izvrsna je također u testovima memorije. Može raspoznati različite ljude, čak kada su jednako odjeveni.

Zaigrane su i vrlo znatiželjne, no nisu društvene pa je nejasno zašto i kako im se inteligencija toliko razvila. Stručnjaci naime smatraju da upravo socijalizacija potiče njezin razvoj. Proučavajući hobotnice, čini se da je u tom pogledu ipak presudna borba za preživljavanje.

„Njihova inteligencija usporediva je s onom u kitova. Teško da bi našli organizam, pogotovo u beskralježnjaka, koji je sličniji našoj vrsti“, navodi Miliša.

Neobično je, ističe, da su ove životinje toliko udaljene od ljudi na evolucijskom stablu razvile tako kompleksna ponašanja. Dodaje da visoka razina inteligencije inače ima smisla kod vrsta s duljim životnim vijekom što cijelu priču čini još nelogičnijom. Fascinantna je i njihova briga za potomstvo. Kod nekih vrsta, ženke danonoćno štite oplođena jaja za vrijeme čega se manje ili više iscrpe, ponekad i ugibaju od gladi.

Lakoća kojima ih ljudi mogu uloviti čini se apsurdnom. Naime, na stjenovitim plažama mogu se vidjeti kupači kako ih rukom vade iz mora što je moguće objasniti time da se ne boje jer se radi o vršnim predatorima, ali i njihovom znatiželjom.

Istraživač Vrzić smatra da je krivolov poguban za brojnost morskih organizama. Kaže da se ne radi o “nonićima koji bace vršu da ulove dvije kile ribe za objed“. Radi se o ozbiljnom kriminalu pojedinaca koji od prodaje ilegalnog ulova na crnom tržištu jako dobro žive, upozorava.

Nelojalnu konkurenciju želi suzbiti i EU upozoravajući da je ilegalni ribolov ozbiljna prijetnja registriranim ribarima, održivosti i bioraznolikosti. Stoga u skladu s ciljevima Zelenog plana i Strategije biološke raznolikosti Europski parlament i Komisija rade na jačanju zaštite morskih ekosustava.

"Nelegalnim izlovom morskih organizama životinje se masakriraju", upozorava Vrzić.

"Nemojmo raditi okolišu ono što ne bi htjeli da se radi nama“, poručuje. Međutim, ne vidi kako tom problemu stati na kraj jer bi “za učinkovito nadgledanje podmorja trebalo tisuće ronioca“.

Kako bi doskočili problemu, eurozasupnici su sukladno EU strategiji Od polja do stola u 2021. zatražili osiguranje sljedivosti proizvoda ribarstva i akvakulture u cijelom prehrambenom lancu. EP ustraje na tome da potrošači znaju kada, gdje i kako su ulovljeni proizvodi koje kupuju.

Hobotnice žive u svim morima svijeta i u najraznolikijim staništima. Miliša ne strahuje za njihov opstanak jer su “postojale prije dinosaura i još uvijek su tu“. U Jadranu je najzastupljenija obična hobotnica težine oko dva kilograma koja poživi godinu do dvije. Najveće su pacifičke, poznatije kao divovske, koje mogu težiti do 50 kilograma. Žive nešto duže, u akvarijima čak i do pet godina.

Miliša je ispripovijedao zgodu o Amerikancima i ulovljenim divovskim hobotnicama. Nisu ih imali kamo smjestiti pa su završile s morskim psima. Sljedeće jutro u akvariju su našli samo hobotnice.

Ogromne ili sasvim male, zapanjujuće pokretljive, majstori kamuflaže, iznimno inteligentne, fantastične i bizarne – hobotnice nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, napose znanstvenike. Oni su, shodno tome, osudili planove španjolske tvrtke nazvavši ih etički i ekološki neopravdanim.

Znanstvenici su uvjereni da je "humani" uzgoj hobotnica nemoguć, stoga su pokrenuli kampanju "Suosjećanje u svjetskoj poljoprivredi".

U sklopu inicijative poslali su otvorena pisma svjetskim vladama, među kojima i Španjolskoj, s ciljem zabrane komercijalnog uzgoja.

(Hina)

Edukativni program Dubrovačkih muzeja i Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 15 Travanj 2022

Povodom Dana UNESCO-ve svjetske baštine i 150. godišnjice osnutka Domorodnog muzeja, Dubrovački muzeji i Prirodoslovni muzej Dubrovnik u ponedjeljak, 18. travnja 2022. s početkom u 16 sati u tvrđavi Revelin organiziraju besplatni program za građane s ciljem edukacije o svjetskom kulturnom dobru u kojem žive.

Viša kustosica Ivona Michl održat će stručno vodstvo kroz izložbe Arheološkog muzeja u tvrđavi Revelin, nakon kojeg će okupljeni pogledati animaciju „Od kasnoantičkog kaštela do srednjovjekovnog grada“ te obići gradske zidine s kojih će vidjeti dijelove grada i faze njegovog nastanka.

Oko 17 sati na ulazu s Pila na gradske zidine pridružit će im se djelatnice Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, kustosica Matea Martinović i muzejska pedagoginja Dubravka Tullio i predstaviti živi svijet koji raste i živi u kamenim pukotinama dubrovačkih zidina, s naglaskom na zaštićene životinje i endemske vrste poput bijele čiope i perunike.

DUM

Uskrs u Dubrovniku; Tjedan proljetnih okusa

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 13 Travanj 2022
  • dubrovnik
  • uskrs
  • program uz uskrs

U organizaciji Turističke zajednica grada Dubrovnika, na Uskrs će se, ispred crkve sv. Vlaha, održati nastup Klape Ragusa te KUD Marko Marojica, a tijekom kojih će djevojke u tradicionalnim narodnim nošnjama dijeliti pengana jaja kao prigodan poklon svim posjetiteljima.

Uz vedre proljetne dane, bliži se i Tjedan proljetnih okusa – gastro manifestacija organizirana u suradnji Turističke zajednice grada Dubrovnika i dubrovačkih ugostitelja tijekom koje ćete moći uživati u bogatim, maštovitim i ukusnim specijalitetima pripremljenim u dubrovačkim restoranima u trajanju od 17. do 24. travnja.

Dubrovački chefovi, inspirirani svježim proljetnim namirnicama, pripremili su zanimljive menije sastavljene od jela s divljim šparogama, rotkvicama, mladim lukom, bobom, janjetinom, škampima.
U ovoj gastro manifestaciji sudjeluje osamnaest ugostiteljskih objekata: Restoran Azur Dubrovnik, Restoran Banje Beach, Konoba Blidinje, Konoba Carpaccio, Chihuahua Cantina Mexicana, Restoran Gusta me,Hotel Kazbek,Taverna Loggia,Restoran Eden,Restoran Momenti Hotela Valamar Collection President,Restoran Orsan,Rhea Silvia Wine & Tapas Bar, Konoba Rozario, Restoran Sesame Restoran Stara Loza u Prijeko Palace-u, Bistro Tavulin te Taj Mahal u Gradu i u hotelu Lero. Bogatu ponudu restorana kao i brojeve za rezervaciju možete pronaći na linku.

Posjetite Dubrovnik u proljeće i uživajte u tek probuđenoj prirodi, proljetnim okusima i mirisima juga.

Sadržaj Turističke zajednice grada Dubrovnika

Koncerti DSO-a u Velikom tjednu

esPRESSo 10 Travanj 2022
  • dso
  • koncerti
  • veliki tjedan

Nakon uspješnog Korizmenog koncerta održanog u Katedrali DSO najavljuje dva koncerta tijekom Velikog tjedna.

Prvi koncert na kojem nastupa Puhački kvintet DSO-a održat će se 12. travnja u 20 sati u Saloči od zrcala u Narodnoj knjižnici. U ovom sastavu djeluju: Slavka Jurić (flauta), Martina Hrćan (oboa), Teo Čipčić (klarinet), Tomislav Franić (fagot) i Martin Hrćan (rog).


Drugi koncert na kojem nastupa Gudački kvartet DSO-a održat će se 14. travnja u 20 sati u Saloči od zrcala. U kvartetu djeluju Đana Kahriman (koncert majstorica), Iva Vukić (violina), Šimun Končić (viola) i Mihaela Martinović (violončelo).

Koncerti u Velikom tjednu bit će obilježeni prigodnim repertoaarom, a ulaz je besplatan. S obzirom na ograničen broj mjesta na koncert je potrebno doći barem 15 minuta ranije.

IG

U Mokalu pored Orebića otvoren „Muzej pelješke tradicije“

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 15 Travanj 2022
  • muzej pelješke tradicije

Impresivna zbirka amfora starih više od dvije tisuće godina, muljače, bačve, kotao za rakiju, stari alati, ognjište ili poprat, peć za kruh, slika Bogorodice zaštitnice vinograda, samari, kamenice, mlinica za maslinovo ulje poznate dubrovačke obitelji Sorkočević iz 19. stoljeća, samo su neki od eksponata jedinstvene zbirke koje su godinama prikupljali članovi obitelji Mikulić.

U želji da ispričaju toplu priču o tradiciji i ljepoti života na Pelješcu, u sklopu svoje poznate boutique vinarije na vinorodnom položaju Postup u Mokalu otvorili su „Muzej pelješke tradicije“. Doživljaj za sva čula, jer obilazak završava degustacijom njihovih vrhunskih pošipa i postupa među kojima se posebno ističe Don Josip.

- Našem poznatom postupu ime je dao moj sin Antonio u znak poštovanja prema svom djedu Josipu, od kojeg je naslijedio ljubav prema vinogradarstvu, vinarstvu i proizvodnji maslina. Generacijama se bavimo uzgojem vinove loze i vinarstvom kao i mnoge obitelji na Pelješcu. Njima, pelješkim težacima, posvetili smo ovaj muzej. Naš obilazak simbolično započinje ispred slike djeda Josipa i unuka Antonia, u fokusu je vino koje se u antici s Pelješca transportiralo amforama, a još do sredine prošlog stoljeća u mjehovima na tovarima i mazgama u karavni poznatoj kao ponos. Sve smo to prikazali u našem „Muzeju“, a za kraj dojmovi se najbolje sabiru uz vino. - ističe Igor Mikulić, koje otvorenjem Muzeja pelješke tradicije ostvario san.

Godinama je stvarao ovu bogatu zbirku, iako je većina eksponata generacijama u vlasništvu obitelji danas itekako poznate u turističkim i vinskim krugovima. Uz sina Antonija u posao su uključene i kćer Adriana i supruga Sabina.

Novim projektom „Muzeja pelješke tradicije“ otvorenim uoči Uskrsa i nove turističke sezone zaokružili su bogatu ponudu. Osim jedinstvenog vinskog resorta kampa i glampinga Adriatic i nagrađivane butik vinarije u Mokalu, vlasnici su luksuznog heritage hotela Adriatic s vrhunskim a la carte restoranom.

dpp

Opširnije: U Mokalu pored Orebića otvoren „Muzej pelješke tradicije“

Žarko Knego jedini hrvatski predstavnik na TCR Eastern Europe kružnim utrkama

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 12 Travanj 2022
  • žarko knego
  • auto utrke
  • tcr eastern europe

Hrvatska ove godine ima jednog predstavnika na kružnim utrkama TCR Eastern Europe, člana AK Dubrovnik Racing Žarka Knego koji će u novoj Cupri Leon Competition TCR pokušati nadmašiti rezultate iz prijašnjih sezona.

Sezona je počela na Hungaroringu Laptiming Cupom koji se, osim za TCR Eastern Europe prvenstvo bodovao i za FIA CEZ, odnosno Prvenstvo srednjoeuropske zone te sedam nacionalnih prvenstava auto utrka na kružnim stazama i ESET Cup Series.

Žarko Knego je nakon vrlo stresnog treninga po lošim vremenskim uvjetima prošao kvalifikacije te je u subotu startao s 15. pozicije u prvoj utrci. Knego je svoju prvu utrku u sezoni TCR Eastern Europe 2022. završio na 11. mjestu. Pobjednik prve ovosezonske TCR Eastern Europe utrke je poljski vozač Bartosz Groszek, drugo mjesto je zauzeo Mato Homola iz Slovačke dok je treći bio Milenko Vuković iz Švicarske.

Nedjeljno jutro je donijelo bolje uvjete na stazi Hungaroring, no 11. startna pozicija Knegu nije omogućila dobar konačni plasman te je završio na 13. mjestu.

Iako je kroz ciljnu liniju prvi prošao Slovak Mato Homola pobjednik druge vrlo dramatične utrke je Jáchym Galáš iz Češke, drugoplasirani je Petr Semerád također iz Češke te je na trećem mjestu Švicarac Milenko Vuković. S obzirom na neregularni manevar Homole koji je izravnim kontaktom, pokušavajući preuzeti prvu poziciju, Vukovića spustio na četvrto mjesto, suci su kaznili Homolu te je u konačnici završio na šestom mjestu.
Sljedeća utrka će se održati 4. i 5. lipnja u Austriji na Red Bull Ringu. Nakon toga se družimo u Poznanu u Poljskoj od 24. do 26. lipnja, a Hrvatska će TCR Eastern Europe udomaćiti na Grobniku 23. i 24. srpnja.

dpp

Opširnije: Žarko Knego jedini hrvatski predstavnik na TCR Eastern Europe kružnim utrkama

Počela manifestacija „Uskrs u Primorju”

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 09 Travanj 2022
  • uskrs u primorju

Na Gromači je danas otvorena manifestacija „Uskrs u Primorju” koja promovira kulturne vrijednosti primorskog kraja. Na današnjem otvaranju na lokvi na Gromači nastupili su članovi Folklornog ansambla Linđo – Linđovo blago i klapa Subrenum.

Trag starih običaja i gastronomija privukli su zainteresirane u Gornja sela, a tradicionalni običaji, folklor i aktivni boravak u prirodi su razlozi zbog kojih sve više turista, ali i domaćih, posjećuju Gornja sela. U vikendima koji su pred nama lokalni OPG-ovci otvorit će svoja vrata posjetiteljima i akcijom „Objedujte u nas” dodatno obogatiti program manifestacije.

- Grad Dubrovnik i TZ Grada Dubrovnika organizacijom ove manifestacije približavaju sve ljepote Gornjih sela turistima i domaćima. – rekla je zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić posebno naglasivši očuvanje tradicije kroz sinergiju s turizmom.

- Dubrovačko-neretvanska županija ima potencijal za razvoj ruralnog turizma, a to pokazuju i Gornja sela koja prate trendove i ukorak s Konavlima, Pelješcom i drugim ruralnim središtima grade svoju ruralnu priču, a ova manifestacija je izvrsna dodana vrijednost njihovim nastojanjima. – istaknuo je zamjenik pročelnika Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Dubrovačko-neretvanske županije Ivo Mujo.

dpp

Opširnije: Počela manifestacija „Uskrs u Primorju”

Stranica 269 od 539

  • 264
  • 265
  • 266
  • 267
  • 268
  • 269
  • 270
  • 271
  • 272
  • 273
© 2026 Verbum publicum d.o.o. DubrovnikPress.hr Sva prava zadržana

Powered by DromedarIT.NeT

  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Naslovna
  • Aktualno
  • esPRESSo
  • Marketing
  • Kontakt
  • Pretraživanje

Kolačići (cookies)
Ova web stranica koristi kolačiće. Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcije i uvijek su aktivni. Analitički kolačići pomažu nam razumjeti kako koristite stranicu, a marketinški omogućuju prikazivanje relevantnog sadržaja.