U sklopu manifestacije Kršćansko lice kulture u petak je održana sada već tradicionalna Noć crkvenih muzeja i otvorenih vrata dubrovačkih crkava u organizaciji Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije.

Posjetitelji su mogli vidjeti muzej franjevačkog samostana, muzej dominikanskoga samostana, moćnik katedrale Gospe Velike, biskupsku pinakoteka u Biskupskoj palači i muzejsku zbirku samostana Sigurata te crkve otvorene za ovu priliku: crkva sv. Jakova Pipunara na Pelinama, crkva sv. Roka, crkva Gospe od Karmena, crkva sv. Vida u ulici Miha Pracata i crkva sv. Stjepana.

Povjesničar umjetnosti Ivan Viđen održao je tri stručna vođenja u muzeju franjevačkog samostana, moćniku katedrale Gospe Velike i biskupskoj pinakoteci u Biskupskoj palači te u muzeju dominikanskog samostana. Mladi volonteri dočekivali su posjetitelje na ulazu otvorenih vrata gradskih crkvica, a unatoč lošim vremenskim prilikama mnogobrojni posjetitelji su odlučili sudjelovati u ovogodišnjem programu.

Svaka od odabranih crkvica koje su ove godine otvorile vrata na ovoj manifestaciji ima svoje zanimljivosti i posebnosti, pa tako crkvica sv. Jakova Pipunara prvi se put spominje 1225. godine  kada redovnici dominikanci  dolaze u Dubrovnik i naseljavaju se uz nju. Ova je crkvica rijedak sačuvani primjer romaničkoga stila u Dubrovniku. Crkvica  posjeduje oslikani oltar od štuka u baroknome stilu na kojemu se čuva slika Bogorodice s djetetom, rad nepoznatoga dubrovačkog slikara iz 15. stoljeća (ikona “Gospe od Pelina”).

Crkvica Preobraženja Gospodinova nazvana „Sigurata“ (što dolazi od latinskoga naziva za blagdan Preobraženja: Transfiguratio Domini). Uz crkvu od pamtivijeka žive redovnice, a danas su to školske sestre franjevke. Nakon što je stara čudotvorna ikona Gospe od Porata (koja je nakon potresa 1667. spašena iz ruševina katedrale) 1706. godine izgorjela u crkvi sv. Vlaha, dubrovačka vlada je od redovnica zatražila ikonu Gospe sa sinom koja se u crkvi Sigurati od davnina štovala. Ona je tako postala nova slika Gospe od Porata. U ovoj se crkvi nalazi i bambin – kip Djetešca Isusa s obiteljskoga (kućnog) oltarića obitelji Ruđera Boškovića koji je oporukom ostavila njegova sestra, pjesnikinja Anica Bošković.

Odluka o izgradnji  crkve sv. Roka donesena je 1535., očito nakon epidemije kuge koja je bila poharala Dubrovnik 1527. godine. Bratovština Sv. Roka utemeljena  je 1542. godine, a jedna od njezinih zadaća bila je da se brine za osuđenike na smrt. Na istočnom zidu crkve (u  Zlatarićevoj ulici) urezan je natpis: “Pax vobis. Memento mori quiludetispilla 1597.” (latinski: “Mir s vama. Sjetite se da ćete umrijeti, vi, koji se igrate  loptom. 1597”) i još jedan, kraći: “Ego vosanimadvertoludentes (“Igrači, opominjem vas”). Taj je grafit svjedočanstvo da se i u Dubrovniku igrao renesansni nogomet, poznat i iz arhivskih izvora.

Na mjestu sadašnje crkve Gospe od Karmena u srednjemu vijeku nalazila se crkva sv. Ivana evanđelista, koja je dala i ime susjednoj velikoj kuli koja štiti gradsku luku. U unutrašnjosti crkve nalaze se  oltarne  pale talijanskih baroknih slikara i sva su ova barokna umjetnička djela vrlo vrijedna i posljednjih su godina restaurirana. Iznad glavnoga portala nalazi se grb Dubrovačke Republike i posvetni natpis. Nakon potresa 1979. zbog oštećenja nije više u funkciji, a dosad su obavljena arheološka istraživanja i statička sanacija građevine, očekujući završetak obnove interijera u budućnosti.

Crkva sv. Vida izgrađena je na mjestu istoimene starije crkvice koja je srušena u Velikome potresu 1667. godine. Neki pretpostavljaju da se ova crkvica izvorno nalazila uz gradsku kuću brodovlasnika i dobrotvora Miha Pracata, po kojemu i ova ulica nosi ime. Godine 1932. popravila ju je obitelj Katić (nasljednici obitelji Pucić i Pozza-Sorgo) u spomen svojih predaka, o čemu svjedoči spomen-ploča postavljena desno od oltara. Danas o njoj redovno skrbe obitelji Gozze-Gučetić, Katić i Dragičević. Zahvaljujući njima bogoslužje se u ovoj kapelici uredno odvija svake godine na svečev blagdan 15. lipnja.

Crkva sv. Stjepana na Pustijerni jedna je od najstarijih crkava u Dubrovniku, a spominje je još i bizantski car Konstantin VII Porfirogenet u 10. stoljeću. Arheološka istraživanja Prema predaji, ovdje se nalazila prva zbirka svetačkih relikvija (moći) u gradu, a ovdje se 971. godine dogodilo i ukazanje sv. Vlaha svećeniku Stojku. Uz ovu crkvu vezuje se i legenda o boravku hrvatskoga kralja Stjepana Miroslava i njegove supruge Margarite iz sredine 10. stoljeća. Kralj je, prema predaji, u ovoj crkvi i pokopan, o čemu svjedoči i spomen-ploča koju je 1927. postavila Družba braće hrvatskoga zmaja na vanjskome zidu. Arheološka istraživanja i obnova provedeni su 2011.-2017. godine zahvaljujući Društvu prijatelja dubrovačke starine. Istraživanjem je raščlanjeno nekoliko razvojnih faza crkve od kojih su predromanička i romanička najvažnije, a tada je oko crkve bilo i pripadajuće groblje. Crkva je također bila u upotrebi u gotičkom, renesansnom i baroknom periodu, a crkva je napuštena nakon što se urušila u Velikom potresu 1667. godine, no njezine ruševine i poslije su bile korištene za različite svrhe.

Tea Kuzek Marević/Dubrovačka biskupija

Dok trkači sa svih strana svijeta odbrojavaju dane do dolaska u Dubrovnik, organizatori ubrzano rade na pripremama za 6. izdanje Du Motion - Runners’ Days Dubrovnik najavljeno za 30. travnja i 1. svibnja. Održavanje Du Motiona nezamislivo je bez nesebične podrške volontera, stoga se pozivaju svi željni izvrsne prilike za volontiranje da se pridruže organizaciji ovogodišnjeg događaja.

Očekuju ih zadaci poput dočeka trkača na Expu, osiguravanja staze, posluživanja na okrepnim stanicama i dijeljenja medalja, a organizatori će im zauzvrat osigurati volontersku majicu, posebnu volontersku iskaznicu s pogodnostima, okrepu i zahvalnicu.

Ove će se godine domaćim volonterima pridružiti i grupe mladih volontera iz Bugarske, Italije, Poljske, Švedske i Turske, koji u Dubrovnik dolaze povodom velike međunarodne Volonterske konferencije - završnog događaja EU projekta za edukaciju volontera na sportskim natjecanjima, čiji je nositelj upravo Du Motion.

Teško da može postojati bolji poziv za stjecanje novih iskustava, druženje i davanje svog doprinosa organizaciji od ovakvog internacionalnog okruženja.

Prijavite se, ponosno obucite žutu majicu i volontirajte na Du Motionu!
Prijave se primaju putem službene web stranice ili e-maila Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Du Motion

U sklopu terenske nastave Moje mjesto - Upoznajmo Općinu Župa dubrovačka, 49 učenika župske škole, učenici 2.a i 2.c razreda sa svojim učiteljicama Ankicom Ćuić i Lucom Čučić posjetili su župske vatrogasce u Vatrogasnom domu u Buićima.

Djelatnici župskog DVD-a učenike su upoznali s opremom kojom gase požare i idu na intervencije, prošetali su i kroz prostorije Vatrogasnog doma, a održana je i mala  pokazna vježba gašenja požara.

Nakon vježbe Vatrogasna  zajednica Dubrovačko - neretvanske županije poklonila je edukacijski materijal, a župski vatrogasci marendu!

dpp

Pobjednik Dubrovačke regate modela klase Dragon Force 65 je Zoran Kalinić iz Splita. Pehar za drugo mjesto je također pošao u Split, u ruke Marina Kocetića. Treće mjesto je osvojio domaći jedriličar Lovre Peović.

Dubrovačka regata modela klase Dragon Force 65 u organizaciji Jedriličarskog kluba Hydro održana je jučer u akvatoriju plaže Copacabana. Regata je prvotno bila planirana u akvatoriju Uvale Lapad, ali zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta se prebacila rezervno regatno polje na plaži Copacabana.

Prije regate je nacionalni voditelj klase Dragon Force 65 za djecu i mlade Josip Marasović pri Hrvatskom jedriličarskom savezu i Hrvatskoj zajednici tehničke kulture predstavio jedriličarsko modelarstvo i jedrilice klase Dragon Force 65, a nakon prezentacije zainteresirana djeca su se okušala i u upravljanju jedrilica u Uvali Lapad.

Nakon prezentacije u Uvali Lapad, program se prebacio na plažu Copacabana. Na Dubrovačkoj regati modela klase Dragon Force 65 se natjecalo desetak jedriličara iz Splita i Dubrovnika. Sudac regate je bio dubrovački jedriličar Denis Vukas.

dpp

Obnovljeni dubrovački Akvarij za posjetitelje se otvara od petka, 1. travnja, u radnom vremenu od 10 do 16 sati svaki dan osim ponedjeljkom, a dan prije, u četvrtak Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku upriličit će svečano otvorenje preuređenog Akvarija i predstavljanje monografije „Sedamdeseta godišnjica Instituta u Dubrovniku”.

Dio dubrovačkog Akvarija u Tvrđavi svetog Ivana renoviran je u sklopu projekta EXChAngE (Explore Cross-border Aquatic Biodiversity). Riječ je o projektu

U sklopu obnove renovirana su tri podna, najveća bazena u dubrovačkom Akvariju. Vrijednost te investicije je oko 3,5 milijuna kuna većinom financirane iz fondova EU iz projekta EXChAngE koji razvija novi prekogranični turistički proizvod, „Plavu kartu”, a koji omogućuje posjete tematskim rutama: Dubrovnik i Akvarij, Kotor i Akvarijum Boka, Vodena staza Hutovo Blato, kao i Stari most u Mostaru i rijeka Neretva.

Monografija „Sedamdeseta godišnjica Instituta u Dubrovniku”, a koju je Institut obilježio u travnu 2019. predstavlja Institut u Dubrovniku od početaka do danas te njegovu ulogu u znanstvenoj zajednici i društvu općenito.

„Imajući u vidu da je Jadransko more, a poglavito otvoreno more južnoga Jadrana ekosustav koji značajno utječe na njegov preostali dio, još uvijek nedovoljno istraženi dio Hrvatske, pred nama i nasljednicima još je puno posla. Potreba za takvim istraživanjima posebno je naglašena u uvjetima klimatskih i drugih promjena koje su, velikim dijelom, posljedica ljudskog djelovanja.” - istaknuli su u predgovoru monografije urednici prof. dr. sc. Nenad Jasprica i dr. sc. Mirna Batistić.

dm

Niko Pulić, legendarni „leteći Konvaljanin”, oprostit će se od auto sporta na najvećem natejcanju te vrste koje se održava u Hravtskoj, utrci WRC -a Croatia Rally 2022. Oproštaj će biti simboličan, Pulić naime namjerava okupiti prijatelje na večeri, ali to i nije kraj sezone za njega koju misli odraditi do kraja na Europskom prvenstvu na brdskim stazama.

Hrvatska je inače dobila WRC utrku prvi put prošle godine, a ove godine na 20 atraktivnih „brzinaca” kroz pet hrvatskih županija - Zagrebačku, Karlovačku, Krapinsko - zagorsku, Primorsko - goransku i Varaždinsku, uz ceremonijalni start i cilj u Zagrebu, gdje će ujedno biti i tzv. park vozača, u tri dana, od 21. do 24. travnja, očekuje se i do 350 tisuća gledatelja.

Nastupit će 66 posada s pet kontinenata, iz 26 zemalja, od kojih je osam iz Hrvatske, među njima je i Niko Pulić koji je sa suvozačicom Aleksandrom Kovačić u Škodi Fabiji R5 nedvano osvojio treće mjesto na Quattro River Rallyju, odnosno rallyju Četiri rijeke Karlovac.

dm

Tijekom travnja obali i površini se primiču i sve intenzivnije hrane mnoge vrste riba. Najbrojnije i najraspoloženije za ishranu su usnače. U Jadranu ih ima 20 vrsta, međusobno vrlo različitih, ali ipak imaju dosta zajedničkih osobina. Zato manje iskusnim te udičarima kojima je važnija količina od kvalitete ulova usnače su idealan odabir za ciljani proljetni ribolov s obale.

U pravilu, usnače se zadržavaju na stjenovitom dnu, a najbolje love na dnu s naizmjeničnim plohama posidonije i stijena, s nekoliko polja pijeska ili koralja. Prisustvo ove trave i olupine dobar je pokazatelj za traženje jer ova obitelj riba posebno cijeni to okruženje za ishranu. Kao i kod svakog drugog ribolova s kamenite obale, ne treba se libiti čestog odbacivanja udice na različita mjesta kao bi se pretražio teren. Pretraživati treba u daljinu i širinu, kako bi se postigli optimalni ulovi. Neposredna blizina polja posidonije, koje se prepoznaje po tamnijoj boji mora na površini, najbolje je mjesto za lov ovih riba.

Ponuđene mamce brzo će napasti sitne usnače, ali ne treba reagirati nego pričekati dolazak krupnijih koje uvijek dođu privućene aktivnošću ribica. No, krupnije uvijek malo pričekaju prije nego zagrizu. Napad usnača je uvijek nagao, nasilan jer one imaju običaj da brzo uzimaju i progutaju hranu, a zatim se obvezno vrate u svoje skrovište i miruju. Preporučljivo je ne reagirati odmah na prve znake uzimanje mamca, ali i nakon toga odlučno, no ne i snažno reagirati kako bi se spriječio ulazak ribe u skrovište i kidanje usne ribe.

Zato što brzo napadaju mamac treba loviti stalnim držanjem štapa u rukama kao bi se napad bolje i na vrijeme uočio te pravovremeno kontriralo. Ipak, uvijek je bolje loviti s dva štapa, od kojih jedan treba biti na držaću.

Štap težine bacanje 30 do 120 grama omogučuje najbolje signaliziranje dodira i optimalnu mogučnost izvlačenja. Najbolje rješenje su štapovi koji imaju nekoliko izmjenjivih vršnjaka različitih osjetljivosti tako da se brzo mogu prilagoditi daljini bacanja, uvjetima mora i vremena (vjetar, snaga kurenta...) kao i konfiguraciji terena i dubini mora. Preporučuje se štap dužine 4 do 4,5 m kako bi se što više smanjilo zapinjanje i struganje strune o dno. Na štap je dovoljno postaviti malu rolu jer u tom ribolovu ne treba puno strune, ne više od 100 m najlona promjera 0,25 do 0,30 mm ili 200 m „PE“ višenitke promjera 0,10 do 0,14 m. Višenitka omogučava bolju osjetljivost pribora, dodira mamca, a prednost joj je što se s njom lakše isčupa riba koja se uvukla u rupu.

Usnače teže od pola kilograma su rijetke pa udice ne trebaju biti velike, dovoljne su one širine luka 5 do 10 mm, najbolje „Limerick“, „Crystal ili „Aberdeen“ oblika.

Jedna od glavnih karakteristika usnača jest da su vrlo sumnjičave, ali radoznale. Tu znatiželju treba iskoristiti kako bi ih se privuklo udici. To je moguće s nekoliko jednostavnih trikova. Primjerice, na sistem za lov usnača treba postaviti svjetleće plutnjake koji u pokretu, zbog djelovanja kurenta, djeluju kao provokatori koji privlače pozornost k mamcu i s velike razdaljine. Druga prednost im je što plutaju i svjetle poviše livade čineći mamce vidljivim. No, kako se usnače uglavnom hrane na dnu, mamac će neko vrijeme ostati netaknut dok riba ne stigne do njega. Preporučljivo je imati plutnjake nekoliko veličina kako bi se prilagodio veličini mamca. Ponekad će trebati postaviti i dva, čak više plutnjaka. Koliko najbolje je odrediti probom.

Loviti je najbolje klasični „očenaš“ završnjakom, ali treba ih imati nekoliko komada jer u ribolovu s kamenite obale ima puno zapinjanja. Priveze, pjoke je dovoljno čvorom spojiti za predvez, najbolje „uz dlaku“, što smanjuje mogućnost zaplitanja i povećava ljuljanje mamaca. Ako se lovi u gustoj posidoniji bolji je završnjak s tri priveza, jer se bolje vide pogotovo najgornji. Za lov na čistom terenu dovoljna su dva priveza, obvezno malo duža kako bi ih kurenat pokretao i tako učinio mamac uočljivijim. Kad se lovi na čistom kamenitom dnu najbolji je što kraći završnjak. Završnjak s osnovnom strunom treba spajati pomoću male vrtilice s kopčom kako bi se omogučila brza zamjena i ograničio problem uvrtanja pribora.

Kada je u pitanju hrana usnače nisu nimalo probirljive pa je odabir mamca za njihov lov lagan posao. Luduju za komadom velikog ili cijelim raznoraznim malim crvima, kao što obožavaju i komade dagnje, te sve račiće. Međutim, rado će uzeti i od drugih riba prezreni priljepak te crva cjevaša. No, ma koji bio, mamac treba redovito provjeravati jer je na kamenitom dnu dosta sitnih riba koje veoma i brzo oštećuju mamce, a takav i slabo prezentiran mamac neće zanimati krupnije ribe.

Usnače od udičara ne zahtijevaju posebnu vještinu i lukavstvo. Mamac treba položiti na teren gdje bi mogle biti usnjaće pa lagano zategnuti osnovnu strunu. Ako su u blizini, ribe će bez oklijevanja priči i posegnuti za mamcem. Proljetni ribolov usnača s kamenite obale može biti posebno plodan, u jednom ribolovu može se ostvarit bogat ulov, ne samo usnača nego i škrpina te ostalih bodeljki, pijerki...

U organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika i Turističke zajednice dubrovačko - neretvanske županije, u Dubrovniku do 31. ožujka, boravi snimateljska ekipa češke nacionalne televizije, koja ima oko 400 tisuća gledatelja.

Naime, osmeročlana ekipa tijekom trodnevnog boravka u Dubrovniku snima iznimno popularnu turističku emisiju kojom će prikazati zanimljive lokacije, kulturne i povijesne znamenitosti te gastronomiju, a sve u svrhu približavanja destinacije potencijalnim gostima i posjetiteljima. U novoj sezoni turističke emisije Bedekr, uz Zagreb, Plitvička jezera, posebna emisija biti će posvećena Dubrovniku te će se uz vodstvo glavnih aktera emisije, poznatih čeških glumaca Martina Pisarika i Ivane Jirešove emisija emitirati krajem rujna ove godine.

Češka TV ekipa u Dubrovniku je u pratnji vodičke za češki jezik Petre Žeravice snimila poznate dubrovačke atrakcije, gastronomsku i turističku ponudu Dubrovnika. U 2020. godini češki turisti ostvarili su 3.572 dolaska te 15.674 noćenja, a u 2021. 6.669 dolazaka te 28.609 noćenja što pokazuje pozitivan trend i rast broja čeških posjetitelja u gradu Dubrovniku.

dpp

Zbog najavljenih loših vremenskih prilika odgođen je sajam „Dubrovnik Flower Market” koji je trebao biti održan od 1. do 3. travnja, a novi datum održavanja je od 8. do 10. travnja.

U sklopu ove manifestacije održat će se već tradicionalni sajmovi i prodaja cvijeća na šetnici u Uvali Lapad i u Parku Luja Šoletića u Gružu, a novi raspored događanja bit će naknadno objavljen, a predviđen je istovjetan program koji se trebao održati i u prvom terminu.

dpp

Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku upriličio je svečano otvaranje preuređenog dubrovačkog Akvarija te je ovom prigodom predstavljena i monografija „Sedamdeseta godišnjica Instituta u Dubrovniku“. Akvarij u Tvrđavi svetog Ivana za posjetitelje će biti otvoren od petka 1. travnja u radnom vremenu od 10 do 16 sati svaki dan osim ponedjeljkom. Ulaz za građane Dubrovnika je besplatan.

Na svečanosti otvaranja okupljene je pozdravio ravnatelj Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku dr. sc. Nenad Antolović koji je rekao više o preuređenju Akvarija u sklopu EU projekta EXChAngE (Explore Cross-border Aquatic Biodiversity).

Antolović je istaknuo kako je preuređen dio Akvarija koji uključuje tri najveća podna bazena, a vrijednost te investicije je oko 3,5 milijuna kuna. Ujedno, zahvaljujući ovom projektu dubrovački Akvarij postaje važna točka na Plavoj karti - novom prekograničnom turističkom proizvodu koji omogućuje posjete novim tematskim rutama koje uz dubrovački Akvarij uključuju Kotor i Akvarijum Boka (CG), Vodenu stazu Hutovo Blato, kao i Stari most u Mostaru i rijeku Neretvu (BiH).

Urednik prof. dr. sc. Nenad Jasprica, uz suurednicu dr. sc. Mirnu Batistić, predstavio je vrijednu monografiju „Sedamdeseta godišnjica Instituta u Dubrovniku“ koja je pripremljena povodom sedamdesete obljetnice utemeljenja Instituta koja je svečano obilježena još u travnju 2019. godine, a zbog pandemije je predstavljanje bilo odgođeno. Prof. Jasprica upoznao je okupljene s povijesti i djelatnosti Instituta od osnutka do danas te ukazao na važnost znanstvenog istraživanja i aktivne zaštite ekosustava Jadranskoga mora kojem je Institut od svog osnutka usmjeren i posvećen.

dpp

Pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević sa suradnicima i privremena pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Ana Čeović primile su danas u Palači Ranjina učenike 3. razreda Osnovne škole Stjepana Radića iz Metkovića i njihove učiteljice.

Pročelnica Marević metkovskim je učenicima približila način funkcioniranja Županije kao institucije. Učenici su pokazali zavidno znanje o ustroju i značajkama županije, a iskazali su i interes za poslove koje obavlja župan i njegovi suradnici. Zanimale su ih i teme poput gradnje Pelješkog mosta.

Inače, svi učenici trećih razreda u sklopu obrazovnog procesa uče o svom kraju i svojoj županiji. Kao podsjetnik na posjet Županiji i poticaj kulture čitanja među mladima, privremena pročelnica Ana Čeović uručila je učenicima OŠ Stjepana Radića knjige na dar.

dpp

Prije tri godine na zagrebačkoj se ribarnici pojavio mladi, tek okoćeni morski pas. Čuvari prirode bili su i oduševljeni i zabrinuti. Radilo se sklatu sivcu, jednoj od najmirnijih i najugroženijih vrsta morskih pasa koja se u Jadranu smatrala gotovo izumrlom.

- Mladi sklat na Dolcu ukazivao je na to da postoji populacija koja se razmnožava, međutim činjenica da se na prodaju nudi ugrožena i strogo zaštićena vrsta bila je zabrinjavajuća. - ističe Pero Ugarković, suradnik na istraživanju sklatova u Jadranu.

Nakon tog otkrića krenulo se u istraživanje o tome koliko još jedinki obitava u našem moru. Projekt je vodila neprofitna organizacija WWF Adria u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo.

Rezultati su pokazali da se populacija sklatova, od nekadašnje distribucije koja se protezala cijelim Jadranom, svela na mali dio koji gravitira Molatskom otočju. Ta je populacija zadnja nada za očuvanje ove vrste u Jadranskom moru.

Sklat izgledom podsjeća na ražu i majstor je kamuflaže. Zakapa se u pjeskovita i muljevita dna, lovi iz zasjede, a naraste preko metar i pol. Obitava u Mediteranu i istočnom Atlantiku, ali je svuda kritično ugrožen.

Ugarković je uvjeren da bi sklat mogao postati brend od kojeg bi otoci Molat, Silba i Olib, ali i cijela Zadarska županija profitirala. Primjer su Kanarski otoci gdje se trenutno nalazi najvitalnija populacija, a ronioci plaćaju velike svote da ga vide i to van top sezone. Ta riba ne bježi, kaže, pa ju je lako uslikati.

- Bavi se svojim poslom, nije opasna za ljude i ne radi štetu. - napominje Ugarković i dodaje da je povećanje njezine brojnosti vrlo važno za morsku bioraznolikost.

U Jadranu je do sada zabilježeno preko 30 vrsta morskih pasa i gotovo su sve bezopasne za čovjeka. Brojnost sklatova u Jadranu nekada je bila značajna, čak su postojale mreže sklatare namijenjene gotovo isključivo njihovu lovu. Već desetljećima tome nije tako, ali snimke slučajnih ulova i vraćanja u more, ponekad objavljene na društvenim mrežama, bude nadu u to će sklat opstati.

Nikola Kosanović, profesionalni ribar iz Privlake, ne propušta priliku spasiti svaku slučajno ulovljenu jedinku. Kaže da zadnjih par godina primjećuje porast broja sklatova i sve ih prijavljuje Institutu u Splitu te vraća u more. Posebno veseli ulov nekoliko ženki s mladima.

Ova vrsta raste sporo, kasno doseže spolnu zrelost, ima mali broj potomaka i stoga je vrlo osjetljiva na ribolovni pritisak. Osim toga, živi u plitkim priobalnim područjima gdje je ribolov najizraženiji. Nakon proglašenja njegove zaštite, od ciljane vrste postao je prilov – dio nenamjernog ulova. Ugroženost prilovom svih jadranskih ranjivih vrsta najbolje dočarava upravo priča o sklatu.

Patrik Krstinić, stručni suradnik za zaštitu mora i morske bioraznolikosti u WWF Adria, upozorava da je najveća prijetnja sklatu ribolov povlačnim mrežama i mrežama stajaćicama. Smatra da će teško preživjeti s ribolovnim pritiskom kakav postoji u našim priobalnim područjima.

- Neophodna je prostorna regulacija ribolova.Trenutno je najvažnije zaštititi 30 posto mora do 2030., od čega 10 posto treba biti unutar stroge zaštite, dakle bez ribolovnih aktivnosti. - kaže Krstinić i kao dobar primjer navodi Jabučku kotlinu.

Naime, Europski parlament prepoznao je važnost uspostavljanja zaštićenih područja u skladu sa Zelenim planom i Strategijom EU-a o bioraznolikosti do 2030. prema kojoj 30 posto europskih mora treba zaštiti.

- Vrijeme će pokazati efikasnost takvih mjera. Kod nas su zakoni zapravo problem jer se određeno područje zaštiti, a opet neki imaju pravo tamo loviti. Ako je nešto zaštićeno, ne bi smjelo biti iznimaka. - kaže Kosanović.

Slaže se da trebaju konkretne mjere, ali ne smije se zanemariti šira slika. Najlakše je zabraniti ribarenje, negoduje Kosanović. On smatra da treba naći kompromis te ističe da je važno podizati svijest ribara, i profesionalnih i sportskih i rekreativnih - da svi znaju što se smije zadržati, a što ne.

On je s grupom kolega testirao mrežu za selektivan ulov, ali mediteranska uredba ne dozvoljava prepravke alata. Poslali su zahtjev za izuzeće i vjeruju u pozitivan odgovor jer je s takvim alatom neželjeni ulov zanemariv, što je u interesu svima.

No, bitno je utjecati i na stavove šire javnosti. Bečani su, recimo, vrlo svjesni važnosti očuvanja bioraznolikosti pa odbijaju kupovati od prekupaca koji nude komercijalne vrste nekih od ugroženih morskih životinja.

- Govoreći o osjetljivim vrstama, uglavnom se misli na top predatore. Općenito se vjeruje da će bez vršnih predatora ostati više vrsta kojima se oni hrane. Zapravo je potpuno suprotno. - naglašava Krstinić.

Primjerice, kitovi iz dubina u površinske slojeve donose nutrijente neophodne planktonskim algama kojima se zatim hrani zooplankton - osnovna hrana nizu ostalih organizama. Oni time reguliraju cijele ekosustave. Prema tome, sustav bi se bez kitova urušio.

Kako bi zaštitila pojedine vrste, Europska unija je 1992. usvojila Direktivu o staništima iz koje proizlazi Natura 2000, mreža zaštićenih staništa i vrsta. Ona predstavlja skoro petinu kopnene površine EU-a te više od 250 tisuća km2 morske površine.

Sreća u nesreći je da se, ukoliko neko područje ne diramo, bioraznolikost obnavlja vrlo brzo. Da spašavanjem ugroženih vrsta spašavamo ribolov, more, ali i ljudsku vrstu, smatra i Ugarković.

- Optimističan sam jer se svijest budi. Mislim da će uskoro svi znati za sklata i koliko je vredniji pušten nego ubijen. - rekao je Hini.

- Svaka vrsta koja nestane stvara određenu prazninu. - ističe Kosanović koji se nada unucima u nasljeđe ostaviti bogatstvo današnje bioraznolikosti.

- Glupost je uništiti vrstu radi dvije kile mesa. - zaključuje savjesni ribar.

(Hina)