Caritas Dubrovačke biskupije organizirao je protekli vikend humanitarnu akciju „Buket ljubavi”, a sav prihod od akcije ići će za pomoć izbjeglicama iz Ukrajine.

U subotu su volonteri i djelatnici Caritasa u Rijeci dubrovačkoj brali narcise (lulice), a u nedjelju nakon misa buketi svježe ubranog žutog cvijeća koje najavljuje proljeće s ljubavlju su ponuđeni vjernicima u župama dvaju dubrovačkih dekanata: Dubrovnik 1 i Dubrovnik 2. U branju lulica su volontirale učenice i odgajateljice iz Učeničkog doma Paula di Rosa, djelatnici Ordinarijata i vjeroučitelji, mladi iz SKAC_DU i animatori Dubrovačke biskupije, volonteri župnih Caritasa i župa biskupije kao i volonteri iz Caritasove baze volontera.

Pomoć u humanitarnoj prodaji pružili su skauti, djeca i mladi. Cijena buketa nije bila određena nego su vjernici davali onoliko koliko su mogli za ovaj plemeniti cilj.

Iz Caritasa zahvaljuju svima koji su se na bilo koji način uključili u ovu akciju i na djelu pokazali ljubav. Dodajmo ovome i da će akcije župnih Caritasa kroz korizmu također biti usmjerene i za ovu namjenu.

dpp

Župan Nikola Dobroslavić, pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević i privremena pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Ana Čeović primili su danas u Palači Ranjina učenike 3. i 4. razreda Osnovne škole Slano i njihove učiteljice.

Pročelnica Marević upoznala je učenike s načinom funkcioniranja Županije kao institucije, a učenici su iskazali interes za brojne teme od gospodarskih, preko komunalnih do infrastrukturnih. Otvoreno, iskreno i izravno su razgovarali sa županom Dobroslavićem uz posebni naglasak na poslove koje obavlja župan i njegovi suradnici, a pokazali su i zavidno znanje o geografskim značajkama Dubrovačko-neretvanske županije. Privremena pročelnica Ana Čeović učenicima je uručila knjige na dar kao podsjetnik na posjet županiji i promicanje kulture čitanja među najmlađima.

dpp

Veljača i ožujak ove godine posvećeni su edukativnim glazbenim aktivnostima u organizaciji Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Umjetničke škole Luke Sorkočevića i Kazališta Marina Držića. Nakon uspješnog koncerta mladih glazbenika s DSO-om, na redu su edukativni koncerti Simfonijska bajka Petar i Vuk. Ovi će se koncerti održati 10. ožujka u 10 te u 11:30 sati; 11. ožujka u 10 sati te 12. ožujka u 18 sati.

Na ovom zanimljivom događaju, namijenjenom prvenstveno djeci osnovnoškolskog uzrasta, nastupaju glazbenici DSO-a pod dirigentskom palicom maestra Ivana Huta te uz naraciju Marije Šegvić iz Kazališta Marina Držića. Kao potpora ovom događaju, tijekom koncerta će se prikazivati animacija koju je izradila profesorica Sandra Poštić iz Osnovne škole Ljudevita Modeca u Križevcima.

S obzirom na to da su koncerti namijenjeni učenicima osnovnih škola, velika je većina mjesta već popunjena, no ako ostali sugrađani žele doći sa svojom djecom, mogu se javiti na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na broj 091 613 7314 kako bi napravili rezervaciju u terminima u kojima je još ostalo slobodnih mjesta. Ulaz je besplatan.

DSO

Treća virtualna izložba Univerzalnog istraživačkog instituta UR u sklopu projekta „Dubrovnik Postmodern” pod nazivom "Aqua_forensic" dubrovačkog novomedijskog umjetnika Gjina Šutića i slovenske novomedijske umjetnice Robertine Šebjanič dostupna je putem web platforme Mozilla Hub. Link je dostupan do 21.ožujka na stranici www.dubrovnikpostmodern.art

Ovaj znanstveno - umjetnički rad bavi se problemom suvremenih nevidljivih zagađivača vodenih staništa te njihovom posrednom djelovanju na nas same. Šutić i Šebjanič u ovom djelu su uporabom znanstvene metodologije istraživali suvremene polutante vode koji nisu vidljivi golim okom, zbog čega ih obično nismo svjesni, a otpuštaju se u podvodni okoliš narušavajući ravnotežu osjetljivog eko-sustava globalnog podmorja. Istraživanja su provedena tijekom 2018. godina na Dunavu pored Linza u Austriji i u Jadranskom moru na području Dubrovnik te su koncipirana kao umjetnička instalacija s popratnim audio - vizualnim materijalom. Autori su svoja istraživanja predstavili na izložbama diljem svijeta. Djelo je bilo nominirano za prestižnu nagradu Europske komisije za inovacije STARTS 2020.

dm

Caritas Dubrovačke biskupije, nakon pandemijske pauze, ponovno organizira akciju “Buket ljubavi” koja će se u nedjelju 13. ožujka provesti na župama dekanata Dubrovnik 1 i Dubrovnik 2.

Riječ je o humanitarnoj prodaji cvijeća, lulica (narcisa), koje će volonteri Caritasa ubrati dan ranije i ponuditi vjernicima na humanitarnoj prodaji nakon prijepodnevnih misa. Cijena buketa nije određena već će vjernici dati koliko mogu.

Sav prihod namijenjen je pomoći izbjeglicama iz Ukrajine.

Dubrovačka biskupija

Vatrena kugla opažena s više lokacija iz Hrvatske u subotu navečer je tzv. meteor bolid, izvijestio je Hrvatski astronomski savez.

„Riječ je o izgaranju svemirskog tijela, vjerojatno porijeklom iz Asteroidnog pojasa, koje je prema trenutnim procjenama izgorilo u atmosferi negdje iznad srednje Italije. Vatrena kugla (meteor bolid) trajala je desetak sekundi, a iz naših krajeva je bila sjajnija od Mjeseca starog 4 - 5 dana, što znači da je iznad mjesta preleta vrlo vjerojatno bila značajno sjajnija od punog Mjeseca.” - navode iz HAS -a.

Hrvatska odnosno Globalna meteorska mreža je zabilježila pojavu te se trenutno prikupljaju i obrađuju podaci, naveo je HAS koji je objavio i snimke događaja koje su uhvatile meteorske kamere iz Huma i Roča u Istri.

dpp

U Centru za mlade Dubrovnik u subotu je otvorena zanimljiva izložba retro računala, igraćih konzola i kalkulatora u organizaciji Zajednice tehničke kulture Grad Dubrovnika i Peek&Poke muzeja starih računala iz Rijeke.

U Centru za mlade Dubrovnik je izložen dio bogate kolekcija Peek&Poke muzeja. Među brojnim izloženim kalkulatorima svoje mjesto je našao i jedan mehanički kalkulator iz 1930. godine. Od računala i igraćih konzola među izlošcima su svoje mjesto našli ZX Spectrum, Schneider CPC464, Amiga 500, Amiga 1200, Commodore 64c, Super Nintendo, Playstation2, Iskra Delta Partner, Orao i mnogi drugi.

Ono što čini ovu izložbu još zanimljivijom je što je ona interaktivna. Dio izloženih računala je u upotrebi i posjetitelji ih mogu koristiti, odnosno isprobati. Tako da se posjetitelji mogu vratiti u svoju mladost i zaigrati neke stare retro igre ili programirati u Basicu.

Izložba je otvorena svaki dan do 27. ožujka od 18 do 21 sat. Za grupne posjete svi zainteresirani se mogu obratiti Zajednici tehničke kulture Grada Dubrovnika, za dogovor vremena posjete tijekom cijelog dana i van termina kada je izložba otvorena za posjetitelje.

Izložba je organizirana kroz Program javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Dubrovnika za 2022.

dpp

U okviru EU projekta WONDER, koji ima za cilj unaprijediti postojeću te razviti dodatnu infrastrukturu za zabavno - edukativno - rekreacijske potrebe djece iz Dubrovnika kao i djece turista, novim su eksponatima opremljeni parkovi za djecu u Gružu i na Batali.

Riječ je o pilot aktivnost ovog projekta, kojeg provodi Razvojna agencija Grada Dubrovnika DURA, a obuhvaća postavljanje posebne opreme Znanstvenog parka, uz koju će se poboljšati atraktivnost ponude namijenjene djeci i obiteljima.

Tako su u parku Luja Šoletića u Gružu postavljeni eksponati Prugasto ogledalo, Crtić vrtić i Tekući pitagora, dok su u parku Nevinih žrtava rata na Batali postavljeni Glazbena ograda, Živi dimnjak i Zvučna zrcala.

Projekt WONDER, kojem je krilatica “Child friendly destinations”, podržava nove turističke ponude usmjerene djeci i obiteljima kroz usvajanje transnacionalne mreže destinacija turističkih gradova prilagođenih djeci. Financiran je europskim sredstvima iz programa INTERREG V-B Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje 2014. – 2020., a proračun DURA-e za projektne aktivnosti iznosi 1,4 milijuna kuna.

dpp

Dubrovački biolozi proveli su 25 -godišnje istraživanje meduza u južnom Jadranu i rezultate ocijenili povoljnim u odnosu na Sredozemno more i u skladu s ciljevima Okvirne direktive za postizanje „dobrog ekološkog statusa” mora, ali su naglasili i prijetnje koje dolaze od sve brojnijih stranih vrsta.

Biolozi sa Sveučilišta u Dubrovniku Ivana Violić, Davor Lučić, Barbara Gangai Zovko, Ivona Onofri i Marijana Hure; uz Branku Pestorić sa Sveučilišta Crne Gore i Nataliu Bojanić s Instituta oceanografije i ribarstva iz Splita, proveli su od 1996. do 2020. istraživanje o pojavnosti i brojnosti meduza u Dubrovačko - neretvanskoj županiji i rezultate objavili u novom broju časopisa Naše more.

Zapazili su 15 svojti meduza, među kojima su tri su najbrojnije. Zvonolika skifomeduza Pelagia noctiluca najčešća je meduza na južnom Jadranu i trećinu zapažanja otpada na tu vrstu. Neugodna je za kupače i zna uzrokovati zdravstvene poteškoće. Sve veće zakiseljavanje mora uvelike doprinosi njezinu rasprostranjenju. Ta meduza potiče „cvjetanje mora”, a posebno velike mase zabilježene su od 2003. do 2007. godine.

Drugi po brojnosti je rebraš Venerin pojas (Cestus veneris) i na nju otpada petina zapažanja. Vrlo je nježne građe i može narasti do jedan metar duljine.

Treća je skifomeduza Cotylorhiza tuberculata, čija pojavnost iznosi 17 posto, a koja se najčešće javlja u masama. Njezino cvjetanje na južnom Jadranu nije bilo ni blizu opsegu cvjetanja na sjevernom Jadranu, ističe se.

U tekstu se ističe pojava tri vrste meduza koje nisu porijeklom iz europskih voda. To je slatkovodna hidromeduze Craspedacusta sowerbii, čija je izolirana masovna pojava zabilježena u jezeru Kuti blizu ušća rijeke Neretve.

Pored nje u istraživanju dugom četvrt stoljeća zabilježene su strane vrste Aurelia cf. solida, koja je znatno prisutnija na sjevernom Jadranu, i Mnemiopsis leidyi, jedne od najinvazivnijih morskih vrsta, koja je u nekoliko navrata zapažena u luci Ploče.

„Smatramo da je unošenje M. leidyi u ovo područje uzrokovano ispuštanjem balastnih voda s brodova koji dolaze s teretom iz sjevernog Jadrana. Dapače, od ljeta 2016. ta je invazivna vrsta stalno prisutna u sjevernom Jadranu tijekom tople sezone, često u iznimno velikim masama i sada s prepoznatljivim posljedicama na biokemijske cikluse i prehrambenu mrežu.” - ističu autori.

U Sredozemnom moru otkriven je velik broj stranih vrsta meduza, do kojih šest vrsta naseljava Jadransko more. Neke od imaju veliki potencijal naseliti Jadransko more, ističe se.

Primjer negativnog utjecaja na ekološki sustav i biološku raznolikost jest trajno nastanjivanje plavog raka (Callinectes sapidus) u delti Neretve, što je rezultat ispuštanja balastnih voda napominju autori.

„Naše istraživanje pokazuje da je istočna obala južnog Jadrana naseljena relativno stabilnom faunom meduza, čiji se sastav i brojnost nisu bitno promijenili posljednjih desetljeća”, kažu autori u zaključku i ocjenjuju da su rezultati u skladu s ciljevima Okvirne direktive o morskoj strategiji EU-a (MSFD) za postizanje „dobrog ekološkog statusa”.

„Želatinozni, mesožderni plankton krupnije veličine, čije se vrste obično nazivaju „meduzama”, može formirati masivno cvjetanje koje ima različite negativne ekološke utjecaje na usluge ekosistema, zdravlje ljudi i gospodarske djelatnosti, posebice ribarstvo i akvakultura”, kaže se u tekstu i zaključuje da njihovo cvjetanje potiču pretjerani ribolov, izmjene staništa i globalne klimatske promjene.

(Hina)

Temperatura mora uskoro će početi rasti, a s njom i aktivnost riba. No, još barem pola mjeseca pri površini i u priobalju neće osjetno porasti pa je u narednom periodu najbolje loviti bulentinom.

Osim uvijek aktivnih pauka i ostalih bodljikaša, lovit će se i cjenjenije ribe poput arbuna, fratra, kantora, ali i, nešto rjeđe, ovrate. Kako su i na većim dubinama ribe još dosta neaktivne i u manjim formacijama, za što uspješniji ribolov važno je koristiti najprimjereniji predvez, voditi računa o izboru najlona, udica i mamaca, njihovom načinu montaže, te težini i boji olova.

Malobrojna i raspršena jata uvjetuju upotrebu završnjaka (sistema) velikih dimenzije, najbolje tipa očenaš, s kod nas najvećim dopuštenim brojem udica na jednom sistemu, a to su tri. Privezi (pjoci, primule) im trebaju biti dužine 60 do 70 cm, razmaknute toliko da se međusobno ne dodiruju.

Završnjake za proljetni ribolov ne treba praviti od osobito tankog najlona iz razloga što će dolaziti do neželjenog mršenja i pucanja najlona. Ovisno o izgledu terena, za ribolov arbuna, fratara, kantara i ostale bijele ribe koja rijetko prelazi težinu od jednog kilograma, dovoljni su predvezi osnove završnjaka debljine 0,26 do 0,28 mm, a privezi od 0,20 do 0,23 mm. Što se tiče osnovne strune, da bi se lakše osjetio ugriz ribe najbolje je koristiti „PE“ višenitku, uz obavezan „shock leader“, ublaživač udara. Dužina mu ovisi o dubini na kojoj se lovi. Tako, za lov na preko 40 metara dubine najlonski „shock leader“ može biti dugačak i svih 15 metara, dok za plitke terene ne treba koristiti duži od dužine štapa.

Pri odabiru udica za ovu vrstu ribolova treba izbjegavati kovane „inox“ te po mogućnosti koristiti udice s pločicom jer su one s prstenastim vezištem u pravilu deblje i teže pa se samim time teško mamče, a riba ih lako osjeti te izbjegava. Najbolje rješenje su udice oblika „Cristal“.

U ovakvom ribolovu boja olova veoma je važna jer uz miris boja ješke te olova je ta koja privlači ribu. Iskusni udičari koriste žutu za dubine iznad 20 metara te crveno-bijelu za pliće terene.

U rano proljeće, kao i zimi, riba najbrže napada bijele mamce. Najvažnije je koristiti svježe, ali veoma važno i dobro pripremljene mamce. Najdostupnija je lignja, od nekih prezrena, a nekima najbolja ješka. Mogu se koristiti i druge, najbolje u kombinaciji. Lignja mora biti oguljena, istučena i izrezana na duže trakice.

Filet lignje je najbolje na udicu nabosti svega dva puta, zatim je podignuti iznad čvora udice na najlon kako bi čvor i pločica spriječili spadanje mamca na krivinu i otkrivanje udice. S probadanjem se zatim nastavi sve dok se ne dođe do vrha udice. Na kraju se ostavi „repić“ ispod vrha da titra i privlači ribu. Tako pripremljena trakica lignje je gotovo neodoljiva većim kantorima, paucima i nerijetko arbunima.

Osim lignje, u ribolov obvezno treba nositi i mušulu te srđelu. Kod mamčenja mušule važno je ne obmotati je previše s elastičnom niti, kako ne bi bila pretvrda.

Mušula se može koristiti i u kombinaciji s lignjom, na način da se prvo namamči mušula na oko tri četvrtine udice, a zatim na njen vrh natakne lignja tako da je dio visi centimetar, dva ispod vrha. Takav kombinirani mamac je dobar iz više razloga; riba može birati draži zalogaj, udica je dobro skrivena i napunjena te kad prvo uzima viseći dio ješke riba ne osjeća udicu i bez straha guta cijelu ješku.

Srđelu je, pak, najbolje koristiti na početku ribolova, i to na način da se jedan filet namamči na srednju udicu, a drugi tek lagano nabode da spadne s nje pri dodiru pribora s dnom ili najmanjeg dodira ribe. Na taj način abrumavanjem se i dodatno privlače veće ribe.

Sada, dok ribe još slabo rade, dobro je ponekad i neophodno obilatije abrumavati. Abrum je najbolje praviti od srđela, mljevenih mušula i kruha. Mušule treba samljeti i stuči, a srđele, koje ne moraju biti svježe, treba izrezati na komade da osim ispuštanjem krvi mame i veličinom. Veći dio primame treba činiti kruh, bez kore i dobro usitnjen. Sastojke je najbolje pomiješati prije polaska u ribolov kako bi se abrum homogenizirao. Abrum ne treba bacati nego spuštati do malo poviše dna, specijalnom hranilicom ili mrežastom vrećom s utegom. Ukoliko se lovi u kurentu, a to je u najvećem broju slučajeva, abrum nikako ne treba spuštati sa sidrom već posebnim konopom niz provu kako bi ga kurenat nosio u smjeru krme, s koje je najbolje loviti.
Važan čimbenik uspjeha ribolova iz brodice je sidrenje, a smjer i jačina kurenta te vjetra važan su čimbenik sidrenja. Tek kad se oba smjera utvrde može se pristupiti sidrenju i ribolovu. Važno je sidriti prije same pozicije kako bi se popuštanjem sidrenog konopa barka mogla pustiti niz kurenat na željenu poziciju.

Tijekom ribolova nikako ne treba držati štap napetim već valja popuštati do te mjere da vrh stoji ravno bez obzira na težinu olova, ali isto tako da reagira prilikom i najnježnijeg ugriza. U proljeće najčešće se neće osjetiti energično trzanje ribe prilikom prvog spuštanja sistema na dno, kao što je to slučaj u ljetnim mjesecima. Zato treba biti strpljivi. Osim toga, u ribolovu iz brodice vrlo je bitno pretraživanje terena. No, vrlo je važno na jednom mjestu nekoliko puta spustiti pribor, a ne nakon prvog spuštanja bez rezultata produžiti dalje.

U proljetnom ribolovu riba najčešće grize vrlo nježno i oprezno, stoga nikako ne preporučam trzati na prvi ugriz već popustiti i sačekati više uzastopnih ugriza kako bi bili sigurni da je riba progutala udicu.

Malostonska kamenica proslavila je poluotok Pelješac i uvrstila ga na gastronomsku kartu svijeta, za njom uzdišu pravi gurmani diljem svijeta smatrajući da je upravo malostonska kamenica najukusnija i najsočnija na svijetu.

Dan malostonske kamenice, ove godine 19. ožujka, tradicionalno se održava svake godine u mjesecu ožujku, a upravo se taj mjesec smatra mjesecom kamenice jer je ona tada najpunija i najukusnija. Obilazeći brodove i maune lokalnih školjkara u Brijesti, Luci i Bistrini, uživati ćete u toj gastro deliciji. Uz zvukove dalmatinske pjesme, vrhunsko pelješko vino i tradicionalne lokalne proizvode poluotoka Pelješca doživjet ćete čar tradicije i života lokalnog stanovništva, dok će se u ugostiteljskim objektima ovog kraja nuditi raznolika paleta peljeških okusa.

Malostonska kamenica priprema se na razne kreativne načine u lokalnim, restoranima i konobama no ipak, svi su suglasni da je najukusnija kada je svježe izvađena iz mora, dakle sirova te pokapana s tek nekoliko kapi limunovog soka baš na način kako je i domaćini preferiraju

Malostonska kamenica dobila je europsku zaštićenu oznaku izvornosti 2020. godine te je postala 28. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji. Upisana je u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te je zaštićena na području cijele Europske unije, a potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.

dpp

Osnovna škola don Mihovila Pavlinovića u Metkoviću je jučer na županijskoj razini Natjecanja mladih tehničara ugostila 46 učenika od petog do osmog razreda iz rekordnih 14 županijskih osnovnih škola (OŠ Blato, OŠ Cavtat, OŠ don Mihovila Pavlinovića Metković, OŠ Ivana Gundulića, OŠ Lapad, OŠ Marin Držić, OŠ Mokošica, OŠ Montovjerna, OŠ Opuzen, OŠ Orebić, OŠ Slano, OŠ Stjepana Radića Metković, OŠ Vladimir Nazor Ploče i OŠ Župa Dubrovačka). 

Ove godine su djevojčice i dječaci natjecali u osam područja, maketarstvu i modelarstvu, graditeljstvu, strojarskoj konstrukciji, obradi materijala, elektrotehnici, robotici, fotografiji i modelarstvu uporabom tehničkih tvorevina. 

Natjecanje mladih tehničara jedno je od zahtjevnijih natjecanja učenika osnovnih škola. Natjecanje je podijeljeno u tri dijela: pisana provjera znanja, izrada tehničke tvorevine prema zadanoj dokumentaciji i predstavljanja tehničke tvorevine pred povjerenstvom. Također, učenici sa sobom donose i svoj alat, fotoaparate, robote, senzore i slično ovisno u kojoj kategoriji se natječu. Sudjelovanjem u natjecanju mladih tehničara učenici stječu iskustvo iz područja tehničke kulture te se tako usmjeravaju u STEM području.

U H kategoriji, koja obuhvaća redoviti osnovnoškolski program tehničke kulture i programu nastave kroz klubove mladih tehničara, izvannastavni program u školi te izvanškolski program tehničke kulture po područjima najbolji su bili sljedeći učenici:
Maketarstvo i modelarstvo (5. razred) - Luka Grmoja iz OŠ don Mihovila Pavlinovića Metković (mentorica Jelica Lazarević)
Graditeljstvo (6. razred) - Jelena Donjerković iz OŠ Blato (mentor Zoran Sardelić)
Strojarske konstrukcije (7. razred) - Reina Bebić iz OŠ don Mihovila Pavlinovića Metković (mentorica Jelica Lazarević)
Obrada materijala (7. razred) - Ante Obradović iz  OŠ Stjepana Radića Metković (mentorica Marina Nikolić)
Elektrotehnika (8. razred) - Rafael Batina iz OŠ Slano (mentor Toni Bjeliš)
Robotika (od 5. do 8. razreda) - Orsat Kralj iz OŠ Župa Dubrovačka (mentor Josip Misir)

P-kategorija obuhvaća izvannastavni i izvanškolski program u posebnim područjima tehničke kulture za podmladak škola, udruga, centara ili ustanova tehničke kulture. U P kategoriji po područjima najbolji su bili sljedeći učenici:
Fotografija (od 5. do 8. razreda) - Mara Talajić  iz OŠ don Mihovila Pavlinovića Metković (mentorica Jelica Lazarević)
Modelarstvo uporabnih tvorevina (od 5. do 8. razreda) - Marinko Petković  iz OŠ Blato (mentor Zoran Sardelić)

Najbolji mladi tehničari iz Dubrovačko - neretvabske županije će se natjecati na državnoj razini 64. -og natjecanja mladih tehničara koja će se održati od 2. do 5. svibnja.

Sve razine 64. natjecanje mladih tehničara organizira Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje i Hrvatska zajednice tehničke kulture. Za provođenje županijske razine natjecanja mladih tehničara u Dubrovačko – neretvanskoj županiji su bili zaduženi Županijsko povjerenstvo natjecanja mladih tehničara, Zajednica tehničke kulture Dubrovačko - neretvanske županije, Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika, Društvo pedagoga tehničke kulture Dubrovačko - neretvanske županije i škola domaćin natjecanja OŠ don Mihovila Pavlinovića Metković.

dpp