Povodom Dana jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112, koji se tradicionalno obilježava 11. veljače,  predstavnici Službe civilne zaštite Dubrovnik, jučer su posjetili djecu Dječjeg vrtića Škatulica gdje su održali edukativno - kreativnu radionicu u sklopu koje su djeca različitim tehnikama izrađivali broj 112, te su još jednom ponovili kako reagirati u slučaju nesreće.

Danas, tijekom jutra, Služba civilne zaštite Dubrovnik ugostila je mališane Dječjeg vrtića Škatulica i dio učenika prvih razreda OŠ Lapad kojiam je predstavljena uloga i značaj jedinstvenog broja za žurne službe 112. Djeca su upoznala predstavnike službi koje se mogu dobiti pozivom na broj 112 – policije, vatrogasaca, hitne pomoći i gorske službe spašavanja koje djeluju u hitnim situacijama, a koji su ih i ovom prigodom podsjetili kako se ponašati u slučaju nesreće, ali i u nekim svakodnevnim situacijama kada je potreban oprez da do nesreće ne bi ni došlo.

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić primili su danas Stjepa Roka, člana Judo kluba "Dubrovnik 1966." i seniorskog prvaka Hrvatske u judu.
 
Gradonačelnik Mato Franković i pročelnik Dživo Brčić uputili su čestitke dubrovačkom sportašu te, također prisutnima, glavnom treneru Mateu Semizu i predsjedniku Judo kluba "Dubrovnik 1966." Franu Stjepoviću na ovom, ali i drugim sportskim uspjesima.
 
Stjepo Roko do zlatne medalje stigao je na Prvenstvu Hrvatske za seniore održanom u Splitu ostvarivši pobjede u sve četiri borbe. U finalnoj borbi u svojoj kategoriji do 73 kilograma bio je bolji od Marina Franušića, člana Judo kluba Zagreb.
 
Ova titula dodatno je vrijedna jer označava povratak Stjepa Roka na tatami nakon tri godine izbivanja. Zlatna medalja dosadašnji je najveći uspjeh bivšeg juniorskog prvaka i seniorskog doprvaka Hrvatske.
 
Tijekom prijema razgovaralo se o stanju u dubrovačkom profesionalnom sportu s naglaskom na pokrenutim investicijama Grada Dubrovnika u sportsku infrastrukturu. Ovom prilikom gradonačelnik Franković najavio je nova ulaganja s naglaskom na dvoranske sportove. Kazao je kako uz energetsku obnovu postojeće sportske dvorane, koja će se financirati EU sredstvima, Grad u ovoj godini također planira uređenje bivše stanice za tehnički pregled u tzv. dvoranu „Gladijator“, a koja će također biti dostupna svih sportskim klubovima. Nova sportska dvorana, koja je u fazi projektiranja, gradit će se pored postojeće.
 
Judo klub „Dubrovnik 1966“ svoje korijene vuče još od prvog dubrovačkog judo kluba „Nacui“, osnovanog 1966. godine, nekoliko mjeseci nakon prve javne prezentacije ovog olimpijskog sporta i borilačkih vještina u našem gradu.

dpp

Zajednica tehničke kulture Dubrovačko - neretvanske županije i Grada Dubrovnika i Informatički klub Futura, u suradnji s Laboratorijem za inteligentne autonomne sustave (LARIAT) sa Sveučilišta u Dubrovniku u petak su održali radionice robotike i programiranja bez ekrana s Cubetto robotima za tri grupe predškolaca u Dječjem vrtiću Župa Dubrovačka.

Na početku radionice je Dinka Lale iz LARIAT-a s Odjela za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Dubrovniku djeci ispričala i prezentirala na koji način rade roboti. Zatim je voditelj radionice Tomo Sjekavica iz Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika i Informatičkog kluba Futura polaznicima radionice pokazao kako funkcioniraju Cubetto roboti i kako se oni mogu isprogramirati. Cubetto set se sastoji od malog drvenog robota naziva Cubetto, koji omogućuje davanje naredbi s blokovima (pločicama) koje se slažu na Cubetto kontrolnu ploču. Prema zadanim naredbama se Cubetto robot kreće. Svi polaznici su uspješno savladali prve korake u programiranju uz pomoću Cubetto robota. Na kraju  radionice svi polaznici su dobili uvjerenja o uspješno odrađenoj radionici.

Ovo je bila prva gostujuća radionica robotike i programiranja bez ekrana u dječjim vrtićima. S radionicama će se nastaviti dalje po vrtićima i nižim razredima osnovnih škola.

dpp

U najromantičnijem vikendu u godini, od 14. do 16. veljače, Turistička zajednica grada Dubrovnika u suradnji s dubrovačkim restoranima organizira „Gastro vikend Valentinovo”. Programu za najromantičnije doba godine pridružilo se sedamnaest restorana koji su pripremili posebne i maštovite menije za sve zaljubljene, a to su Restoran Azzurro, Bistro 49, Oyster & Sushi Bar Bota, Chihuahua Cantina Mexicana, Bistro Dalmatino, Konoba Forty Four, Restoran Sphere – Hotel Kompas, Restoran Kopun, Restoran Maskeron, Restoran Momenti – Valamar Lacroma, Restoran Orsan, Restoran Porat , Restoran Royal – The Pucić Palace, Rhea Silvia Wine & Tapas Bar, Sunset Beach Trattoria, Restoran Taj Mahal-grad te Restoran Taj Mahal-Hotel Lero.

Uz domaće specijalitete, slatke i ukusne deserte te vrhunska vina iznenadite svoje najdraže i provedite romantičnu večer u ugodnom ambijentu u jednom od navedenih dubrovačkih restorana.

Popis i ponudu restorana možete pogledati na web stranici TZGD OVDJE, a brošuru u tiskanom izdanju možete preuzeti u Turističko informativnim uredima TZ-a.

TZ grada Dubrovnika

Marketing

Dubrovčani u New Yorku ovu subotu svečano su proslavili Festu sv. Vlaha u prostorijama restorana Dubrovnik u vlasništvu Željka Tomića. Festanjuli ove godine bili su Matija Žarak, upravitelj restorana Dubrovnik i Vukan Stanišić iz dua Vukan i Srđan.

Potpredsjednica Kluba Dubrovnik Noris Boccanfuso obratila se kratkim govorom i čestitala 79. godišnjicu Kluba Dubrovnik, nakon čega je vođenje programa preuzeo Nino Gjivoje. U glazbenom dijelu programa su nastupili duo Vukan i Srđan, grupa Dalmati, folklorna grupa Hrvatska Ruža, mlada hrvatsko - američka jazz pjevačica Thana Alexa i hrvatsko - američka pjevačica i umjetnica Tommi Mischell. Večeru je blagoslovio fra Vedran Kirinčić iz župe Most Precious Blood u New Yorku.

Restoran Dubrovnik je pripremio dubrovačke specijalitete – hobotnica na salatu, lignje na gradele, crni rizot, ribu i teletinu te na kraju rozatu i palačinke.

Slijedeće godine Klub Dubrovnik slavi 80. godina i u toku je priprema velike zabave koja će se održati na Manhattanu početkom 2021. godine. Utemeljen 1941. godine, kroz taj period klub je na razne načine pomagao iseljenicima iz Grada, prvenstveno pomorcima, u snalaženju s papirima i dokumentima za useljenje u SAD, a kasnije novčanom pomoći potrebitima u Gradu, što je dan danas primarna funkcija kluba, pored odavanja časti parcu sv. Vlahu.

dpp

Umijeća izrada čipki, nekad sveprisutnih ukrasa u kućanstvima, odijevanju i sakralnom ruhu, polako nestaju iz suvremenog života. Na području cijele Hrvatske čipke nalazimo na ruralnom i sakralnom ruhu, bilo da je riječ o čipkama na iglu ili na batiće. Za razliku od čipke na batiće, nama u primorskom kraju poznatije su čipke na iglu kao što su paška i hvarska čipka. Čipku na batiće danas poznajemo kao lepoglavsku čipku premda je nalazimo i u konavoskom ruhu što potvrđuje njenu sveprisutnost u prošlosti.

Osim što se nalazi na konavoskim pokrivačama koje su nošene do druge polovice 19. stoljeća, čipka na batiće krasi brojne upotrebne tekstilne predmete koji su korišteni u kućanstvu. Posljednje osobe koje su izrađivale čipku su dumne picokare u gradu, dok na terenu nije zabilježena takva radinost.
Upravo zbog oskudnih saznanja i potrebe da upoznamo mogućnosti umijeća, Muzeji i galerije Konavala organizirali su radionicu čipkarenja na batiće s vrsnim čipkarom i edukatorom Igorom Berošom iz Zagreba koji niz godina provodi edukaciju čipke na batiće. Radionica će se održavati od 10. do 14. ožujka, od 16 do 20 sati. Osigurali su za Vas batiće i sav materijal koji je potreban.

Broj polaznika je ograničen, pa mole sve da se prijave na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefon 020 690 641, 020 772 249.

Općina Konavle

Plivač Juga Vlaho Nenadić osvojio je dvije brončane medalje na kadetskom Prvenstvu Hrvatske koje je održano protekli vikend u Korčuli.

Vlaho se penjao na postolje u disciplinama 100 i 200 leđno. U disciplini 100 slobodno bio je četvrtoplasirani. Vlaho je ovim uspjehom potvrdio kvalitetu, te nakon lanjske bronce na ljetnom PH ponovno u Grad donio medalje s državnog prvenstva.

Uz Nenadića za Jug je plivao i Marko Vuletić te je također imao dobar nastup. U svim disciplinama u kojima je nastupio ostvario je osobne rekorde, a treba naglasiti da je godinu dana mlađi od konkurencije izlaznog godišta na natjecanju.

Norme za nastup na prvenstvu imalo je ukupno četvero Jugovih članova: Vlaho Nenadić, Roko Zvone, Marko Vuletić i Marko Tevšić. Nažalost, Roko Zvone i Marko Tevšić razbolili su se neposredno prije natjecanja, te su morali otkazati nastup. Zbog toga Jugova štafeta nije bila kompletna, te nisu mogli konkurirati za medalju.

Jugaši su na Korčuli nastupili pod vodstvom njihove trenerice Matijane Staničić.

dpp

U Zračnoj luke Dubrovnik 8. ožujka u 17:30 sati startat će jedna posve jedinstvena utrka. Riječ je o novoj Du Motionovoj utrci Runway Run koja će sudionicima po prvi puta pružiti jedinstveno iskustvo trčanja pistom dubrovačkog areodroma.

- Čim se pojavila ideja o organiziranju ovog događaja, objeručke smo ju prihvatili jer, osim što postoji velik broj trkača zainteresiranih za ovakve utrke, to nam dodatno pomaže u osnaživanju Du Motion brenda te pozicioniranju Dubrovnika kao atraktivne destinacije za aktivan odmor. - rekao je Alen Bošković u ime Du Motiona koji, uz Zračnu luku Dubrovnik, potpisuje organizaciju ove neobične utrke.

Utrka Runway Run duga je 5 kilometara što je čini idealnom i za početnike i za one koji se aktivno bave trčanjem.

Cijena startnine iznosi 100 kuna, a atraktivni paket za trkače uključuje službenu majicu utrke, atraktivnu medalju, startni broj, službeno mjerenje vremena, okrijepu, ulaz na Newrest Pasta Party te besplatan parking na parkiralištima zračne luke.

Utrka je ograničena na svega 250 natjecatelja, a mogu je trčati stariji od 16 godina. Prijave su otvorene do 29. veljače 2020., a svi detalji mogu se pronaći na web stranicama Du Motiona.

dpp

„Što nam je skriveno pod pločnikom ispred crkve sv. Vlaha?” naziv je izložbe otvorene u petak navečer u Lazaretima. Ova izložba Zavoda za obnovu Dubrovnika i Kreativne četvrti Lazareti dio je programa ovogodišnje Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika. Rezultate istraživanja posjetiteljima je prikazala arheologinja Nela Kovačević Bokarica iz Arheo plana koji je vršio arheološki nadzor za vrijeme izvođenja radova.

Naime, Zavod za obnovu Dubrovnika proveo je sanaciju pločnika ispred sjevernog pročelja crkve sv. Vlaha temeljem Programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2019. i preporuke Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Uz stalan arheološki nadzor, radovi su trajali od 2. rujna do 25. studenoga prošle godine. Sanaciji pločnika pristupilo se pažljivom demontažom kamenih ploča kako bi se uz postavu novih ploča, što više postojećih ploča iskoristilo za ponovnu ugradnju.

Prilikom radova na dubini od dvadesetak centimetara pronađen je stari pločnik koji datira još iz 14. stoljeća, većinom izrađen od opeke narančastih, crvenih i oker tonova, veličine 24x4x7 cm i 24x6x7 cm. Slagan je na podlogu od naboja crvenice, debljine do 7 cm. Pronađeno je ukupno 41 kvadratno polje dimenzija 210x210 cm. Polja su obrubljena kamenim rubnicima. Opeka je u dvadeset osam polja položena na nož u tehnici riblje kosti (opus spicatum), a u dvanaest polja je slagana na način da tvori kvadrate. Samo jedno polje popločeno je oblucima.
Kako bi se povijesni pločnik što bolje očuvao, nakon snimanja i detaljnog dokumentiranja, zaštićen je geotekstilom i slojem šljunka na kojeg je potom nanesena podloga, odnosno nosivi sloj na kojeg su položene kamene ploče.

Otkriveni srednjovjekovni pločnik pobudio je velik interes naših sugrađana, a kako je samo gradilište bilo ograđeno i nije mu se moglo pristupiti te su iz Zavoda za obnovu Dubrovnika ovom izložbom odlučili prikazati što je sve pronađeno.

Izložba se može razgledati do 25. veljače, od ponedjeljka do petka od 10 do 19 sati, subotom od 10 do 14 sati. Ulaz je slobodan.

dm

Dubrovački simfonijski orkestar za Dan zaljubljenih, baš kao i svake godine, priređuje koncert kako bi svi zaljubljeni, oni koji vole i tek žele uživati u glazbi, mogli poslušati odabrani program ljubavnih skladbi. Koncert će se održati 14. veljače u Kazalištu Marina Držića s početkom u 20 sati, a budući se koncert održava u sklopu Dubrovačkog karnevala, svim maškaranima, zaljubljenima i željnima dobre glazbe, ulaz je besplatan – potrebno je samo preuzeti ulaznice ranije.

Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnat će Marc Tardue, dok će kao solistice nastupiti tri darovite dubrovačke glazbenice, pjevačice Maja Grgić, Andrea Marić i Lucija Pećar. Neka od djela koja će publika imati priliku čuti su Nocturno, Što me čini sretnom, So In Love, I'm a Fool To Want You, My Baby Just Cares for Me, Is You Is, Or Is You Ain't My Baby i brojne druge ljubavne pjesme hrvatskih i stranih autora, a za koje je aranžmane priredio Damir Butigan.

Koncert je organiziran u suradnji DSO-a s Gradom Dubrovnikom, Turističkom zajednicom grada Dubrovnika, Kazalištem Marina Držića, a u sklopu manifestacije Dubrovački karnevo.

Ulaznice za koncert potrebno je ranije preuzeti na blagajni Kazališta, a mogu se rezervirati na (020) 321 088 ili na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

DSO

Marketing

Biljka perunika, s latinskim nazivom iris, dobila je hrvatsko ime po slavenskom bogu groma i munje Perunu. Po njemu nose ime i neki planinski vrhunci u Hrvatskoj. Na primjer vrh planine Svetog Ilije na Pelješcu zove se Perunovo brdo, a isto ime ima i potok u Stonu. U svijetu postoji više desetaka vrsta perunike s različitim nazivima. U našoj zemlji raste čak dvanaest samoniklih vrsta perunike, među kojima su najpoznatije: hrvatska perunika (iris croatica), patuljasta jadranska perunika (iris adriatica), ilirska perunika (iris illyrica) i jadranska perunika (iris pseudopallida).

Piše: fra Stipe Nosić

Još u starom Egiptu perunika je vrijedila kao kraljevski simbol, a nazivana je „božjom biljkom“, pa je u dubrovačkom kraju vjerojatno zbog toga nazivaju „bogiša“. U Podravini je zovu „aleluja“, što opet govori da je riječ o „svetoj biljci“.

Biljka perunike vrlo je ljekovita. Pripravci od nje koriste se kod bolesti jetre, žučne kesice, žučnih i mokraćnih puteva. Upotrebljava se još kod migrena, kod upala respiratornih organa, za smirivanje živčanih boli nakon operacija i amputacija, i slično.

Možda baš zbog franjevačke veze s ljekarništvom puno je listova perunike uklesano u formi reljefa u kapitele klaustra. Reljefni simboli perunike u različitim oblicima tako su česti i na drugim dijelovima ovog jedinstvenog dvorišta. Na samim kapitelima oko donje šetnice klaustra u različitim formama reljefno su više puta ponovljeni. Obično su tu s jedne i druge njihove prostranije strane. Osim toga nalaze se i na dovratnicima vrata, od glavnog ulaza u samostan do većine samostanskih vrata unutar klaustra. Dva kapitela na sjevernoj strani klaustra posve su posvećeni ovom simbolu.

Na kapitelu 38 s jedne i druge strane uklesani su vrlo veliki simboli perunike, s promjerom 20 cm. Prekrivaju gotovo čitave strane kapitela, koje su ukrašene lisnatom reljefnom podlogom. Prema istoku tu je taj znak u trostrukom obruču. U prvom malom krugu znak je perunike promjera 5 cm. Oko njega je simbol koji s prvim doseže 12 cm, da bi s vanjskim krugom imali promjer 20 cm. Ipak, najoriginalniji simbol Perunove biljke je na zapadnoj strani toga kapitela.

U središtu tog simbola nalazi se mali „rotirajući“ znak perunike. Oko njega formiran je veliki znak ove biljke s promjerom 20 cm. U vertikali toga simbola prepoznaju se cvjetovi irisa, a dva trolista krase njegove horizontalne završetke. U svakoj od četiri odvojene čaške, proporcionalno raspoređene na toj relativno velikoj kompoziciji, nalazi se reljef lista hrasta. Autor ovog kapitela, ovim zaista originalnim i složenim simbolom, želio je ukazati na boga Peruna. Perunika je naime Perunov simbol, ali i drvo hrasta, odnosno list hrasta, također ga često simbolizira, pa je ovdje na dvostruki način potvrđeno da je riječ o simbolu koji se odnosi na Peruna.

Na kapitelu 42 prema istoku također je trostruki simbol perunike s mjerama 4, 11 i 18 cm, dok je prema zapadu na istom kapitelu znak perunike promjera 17 cm. Na tom kapitelu ovi znakovi također se mogu povezivati s božanstvima koji su tu predočeni.

Na kapitelu 47 po dva su znaka perunike sa svake strane. Na kamenoj ogradi oko gornje šetnice na desetke je ovih stiliziranih simbola i to u različitim prikazima.

Stari Slaveni pridavali su perunici magičnu moć, pa su njen korijen vezivali za kolijevku djeteta ili ga stavljali oko dječjeg vrata, kako bi dijete sačuvali od uroka. Ovo praznovjerje i u današnjem svijetu ima vrlo plodno tlo, pa ljudi simbole perunike nose oko vrata u najrazličitijim oblicima i izrađene u različitim materijalima, kao što su drvo, koža, bronca, srebro ili zlato.

Ipak, iako su majstori ove simbole vrlo vjerojatno često povezivali sa starim božanstvima, ne treba ih u ovom franjevačkom dvorištu promatrati isključivo u tom svjetlu. Ne može ih se povezivati ni sa znakovima modernog new age pokreta, koji je u velikoj mjeri preuzeo ove simbole. Ovdje su oni zasigurno i u sakralno-religioznom značenju. Ne smije se na primjer smetnuti s uma da hrast ima i posebno mjesto u knjigama Starog Zavjeta, gdje ga se spominje 33 puta. Knjiga Postanka ističe da se Gospodin ukazao Abrahamu kod hrasta u Mamri. I Jošua sklapajući savez s narodom uzima veliki kamen i stavlja ga „pod hrast koji bijaše u svetištu Jahvinu“, kako bi taj kamen bio svjedok riječi „što ih je govorio Jahve“ (usp. Jš 24, 25-27).

Što vrijedi za znak hrasta još više vrijedi za simbole perunike koji se nalaze na svijećnjacima, na kaležima i na drugim liturgijskim ili praktičnim predmetima u crkvama. Ove znakove ne smije se odbacivati kao poganske. Štoviše, treba ih gledati kao znakove koje je prihvatilo kršćanstvo i zato su česti na sakralnim objektima. Iz istog razloga nalaze se oni u franjevačkom klaustru.

Može se s pravom ustvrditi da je spomenik perunici u kamenoj plastici u ovom klaustru ostavilo četrnaesto stoljeće. Također njeni znakovi, koji ukrašavaju dovratnike i ograde klaustra, govore o vezi ovog zdanja s tom „svetom biljkom“. Neprebrojivi su simboli perunike po kamenim spomenicima Dubrovnika i drugih naših gradova. Nije stoga čudno da je, na prijedlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na Izložbi cvijeća Japan Flora 2000., perunika promovirana kao hrvatski nacionalni cvijet pod sloganom: "Cvijet u svakom kutku svijeta, cvijet shvaćen kao simbol mira među narodima".

Sa svih dijelova našeg mora stižu vijesti o sve boljem i obali sve bližem ulovu kantora. Znak je to da se on počeo okupljati i jata i da je krenuo ka kamenitim obalama na mrijest. Kako je kantor vrlo brojan, dosta krupan i nimalo lukav, dobra je to prilika čak i ne posebno spretnim udičarima da u ovo doba godine najslabijeg lova udicom ostvare dobar ulov jedne od riba iz najcjenjenije - skupine bijelih riba.

Posebno dobri ulovi se mogu očekivati na južnom Jadranu. No, tko zna zašto, za razliku od rođaka u sjevernom, u tom dijelu Jadran kantori se zadržavaju u dubljem moru, rijetko pliće od 30 metara. Znači, mogu se dalekim bacanje loviti s obale ili iz plovila skosavanjem i bulentinom.

Lov iz plovila najbolje je obavljati na srednje dubokim brakovima, kako danju tako i noću, ali se najbolji ulovi ostvaruju u poslijepodnevnim satima, osobito dobro po mirnom moru. Bolji ulovi se postižu u vrijeme plime i kad pušu vjetrovi iz trećeg kvadranta. Dobro se lovi i po jugo, a loviti se može i po buri. Apetit mu je posebno dobar prvog dana iza punog mjeseca.

Prosječno opremljenom udičaru kantora je najbolje loviti bulentinom, i to onim tipa „očenaš“. No, kako, suprotno vjerovanju, kantor ne skuplja hranu samo na dnu nego i poviše njega, priveze s udicama treba postaviti znatno dalje od olovnice na kraju pribora nego što je to uobičajeno kod „svaštarskog“ bulentina. Donji privez može biti i metar poviše olovnice.

Pribor je dovoljno izraditi od najlona debljine do 0,30 mm, najviše 0,40 mm, ako se lovi „preko prsta“. Ako se lovi na dubinama preko 50, 60 metara, osnovnu struna treba biti debela i 0,70 mm, a može biti i od „PE“ višenitke. Međutim, s višenitkom se ne može loviti „preko prsta“ pa je nužan štap dužine 1,8- 2,4 metra, obvezno brže, akcije. Vršnjak mu mora biti iznimno osjetljiv. Na štap je prijeko potrebno montirati kvalitetnu rolu srednje brzine i veličine.

Kantor ima relativno mala usta pa se i krupni mogu loviti s udicom širine luka 10 mm. Koristiti se mogu „parangalke“ - udice oblika „aberdeen“, ali su bolje „kristalke“, a najbolje one oblika „beak“, s prstenom za vezivanje.

Na udice se mogu staviti bilo koji mamci jer će kantor agresivno napasti sve, ali mu je ipak najdraži obrok mekani dio velikog crva. Mamčiti se mogu i drugi crvi, komadi gavuna, olignje, muzgavca, hobotnice, trpa itd. Neosporno, najbolji mamac je srđela, osobito za lov na dubinama od preko 40 m, na njum se love prosječno najkrupniji primjerci, ali i pagri, koji su se također počeli dobro loviti.

Prije i tijekom ribolova dobro je primamljivati, barem dok se jato ne primami na uski prostor. Primamu je najbolje praviti od usoljene srđele. Međutim, ako je preslana, brzo će primamiti kantore, ali ih i potjerati. Da bi se to izbjeglo primamu treba izraditi od svježe samljevene i malo posoljene srđele, staviti u kakvu „brumalicu“ i spustiti je malo poviše dna i svako malo protresti.

Brumalica se spušta niz konop sidra ili pod plovilo. Prvi način je dobar kad se lovi na dubinama do tridesetak metara. Do tih dubina kurenat je najčešće samo jedan. On i plovilo i primamu nosi u istom smjeru što znači da i ribe dovodi do mamaca. Na većim dubinama, pak, najčešće su dvije morske struje suprotnih pravaca. Spusti li se primama niz sidreni konopu njih, donji bi je kurenat nosio od plovila. Zato je na velikim dubinama najbolje spustiti primamu direktno pod plovilo.

Nakon sidrenja nad vrhom ili najstrmijom padinom braka te obilnijeg primamljivanja, u more se spušta pribor. Kad joj olovnica dotakne dno treba je podignuti pola, čak i jedan ili više metara, ako se lovi nad livadom posidonije, odnosno ovisno o tome na kojoj dubini riba počne gristi. Napad kantora na mamac se osjeti kao nekoliko žešćih udaraca pa još nekoliko pokušaja slabijih. Kontrirati ne treba previše jako, jer bi se moglo dogoditi da udica prekine usnicu ribe za koju se najčešće zakači. Zbog toga razloga završnjak je dobro kompletirati od rastezljivog najlona, koji će dužinom i elastičnošću ublažiti eventualnu žestoku kontru.

Kantor nije osobito borben. Kad se zakači tek povremeno će se očajničkim trzanjem pokuša osloboditi. U pravilu, otpor kantora prestaje negdje oko sredine dubine. Ulovljenog treba premjeriti i vratiti u more ako je kraći od 18 cm.