Dubrovnik Press Dubrovnik Press
  • Naslovna
  • Aktualno
  • esPRESSo
  • Marketing
  • Kontakt
  • Pretraživanje

Radionice robotike i programiranja bez ekrana u dječjem vrtiću Metković

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 04 Ožujak 2020
  • metković
  • futura
  • radionica
  • robotika

Radionica robotike i programiranja bez ekrana Informatičkog kluba Futura održana je i u Metkoviću. Tajnik Zajednica tehničke kulture Dubrovačko - neretvanske županije i Grada Dubrovnika i član Informatičkog kluba Futura Tomo Sjekavica je održao četiri radionice u Dječjem vrtiću Metkoviću, na kojima je sudjelovalo oko 90 djece.

Na početku radionice je Dinka Lale iz LARIAT-a s Odjela za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Dubrovniku djeci ispričala i prezentirala na koji način rade roboti. Zatim je Tomo polaznicima pokazao kako funkcioniraju Cubetto roboti i kako se oni mogu isprogramirati. Cubetto set se sastoji od malog drvenog robota naziva Cubetto, koji omogućuje davanje naredbi s blokovima (pločicama) koje se slažu na Cubetto kontrolnu ploču. Prema zadanim naredbama se Cubetto robot kreće. Svi polaznici su uspješno savladali prve korake u programiranju uz pomoću Cubetto robota. Osim Cubetto robota danas smo na radionici predstavili i Maqueen robot koji je baziran na microbitu, mBot Ranger i druge robote. Na kraju  radionice svi polaznici su dobili uvjerenja o uspješno odrađenoj radionici.

Radionice robotike i programiranja bez ekrana organiziraju Informatički klub Futura i Zajednica tehničke kulture Dubrovačko -neretvanske županije i Grada Dubrovnika, u suradnji s Laboratorijem za inteligentne autonomne sustave (LARIAT) sa Sveučilišta u Dubrovniku.

S radionicama se nastavlja dalje po vrtićima i nižim razredima osnovnih škola, a organizatori pozivaju sve zainteresirane vrtiće i osnovne škole koji se žele priključiti projektu i da se kod njih održi jedna ili više radionica da se jave na e-mail adresu Future ili ZTK DNŽ i GD: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. radi dogovora oko termina radionice.

dpp

Opširnije: Radionice robotike i programiranja bez ekrana u dječjem vrtiću Metković

Župan Dobroslavić i gradonačelnik Franković čestitali Simoviću na naslovu prvaka Hrvatske

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 02 Ožujak 2020

Župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uputili su čestitke Mihu Simoviću, članu Stolnoteniskog kluba Libertas Marinkolor koji je osvojio naslov seniorskog prvaka Hrvatske u parovima s partnerom Tomislavom Kolarekom.

„Svaki novi naslov prvaka, naročito kada je riječ o seniorskoj konkurenciji, me iznova razveseli. Svaka nova medalja oko vrata naših vrhunskih sportaša zorno pokazuje raznolikost talenata koje naša Dubrovačko-neretvanska županija ima. U svoje osobno ime te u ime cijele Dubrovačko-neretvanske županije od srca čestitam tebi Miho, tvom treneru i Upravi kluba na osvojenom naslovu.” - napisao je u čestitci župan Dobroslavić.

„Dragi Miho, iznimno mi je drago što ti mogu čestitati na tituli seniorskog prvaka Hrvatske. Od tvoje prve brončane medalje 2012. godine nižeš uspjehe i rezultate koji su te doveli do tvoje prve zlatne medalje. Uz predani rad dolaze i rezultati, stoga vjerujem kako je ovo tek prvo u nizu tvojih velikih priznanja. Čestitke naravno idu i tvom suigraču Tomislavu Koleraku te vam želim obojici još puno uspješnih sportskih rezultata!” - napisao je gradonačelnik Franković.

dpp

Fra Pasko Baletin i njegovi satovi

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 01 Ožujak 2020
  • pasko baletin
  • sat

U samostanu Male braće postojalo je više sunčanih satova. Dva su još uvijek sačuvana, jedan u Velikom, a drugi u Malom klaustru.

Piše: Fra Stipe Nosić

U Velikom klaustru nalazi se i mehanički sat kojeg je oko 1770. izradio samouki vrsni precizni mehaničar franjevac Pasko Baletin (Stravča, 1715. – Dubrovnik, 1792.). Fra Pasko, krsnim imenom Josip, sin Petra iz Stravče, ušao je u novicijat na otoku Daksi 2. veljače 1736., kad je imao 21 godinu, i ostao je franjevački brat.

rkp 342 Dok o ulasku u novicijat

Za vrijeme redovničkog života napravio je više satova po samostanima Dubrovačke franjevačke provincije. Za samostan Male braće konstruirao ih je nekoliko. Onaj veliki u staroj ljekarni već dugo nije u funkciji. Njegov mehanizam (dimenzija: visine oko 90, širine oko 60, i dubine oko 60 cm) nalazi se na izvornom mjestu u prostoru stare ljekarne, a naslikani brojčanik i kazaljka vani na istočnom zidu klaustra, u luneti ispod svoda.

Baletinov sat

Fra Paskov sat imao je dva utega, pomoću kojih je navijan, a bio je povezan i sa zvonom u kamenoj preslici koja se nalazi na krovu zgrade, pa je otkucavao sate. U nekim zapisima navedeno je da su ga vlasti Dubrovačke Republike htjele „ušutkati“ jer se njegova zvonjava miješala sa zvonjavom sata na gradskom zvoniku.

U oslikanom dijelu fra Paskova sata, u polukružnom završetku zida ispod svoda klaustra, promjera oko 190 cm, nalaze se tri kruga. U vanjskom krugu, širine oko 16 cm, u obliku povijuše stiliziran je simbol dvojne spirale, a različiti znakovi spirale česti su i u formi reljefa u klaustru.

Iako do kraja nije razjašnjena simbolika spirale, uglavnom se misli da predstavlja borbu između svjetla i tame. Spirale koje idu u smjeru sunca, što je ujedno i uobičajen smjer kazaljke na satu, zasigurno označavaju svjetlo i sve ono pozitivno s tim povezano, a one u suprotnom smjeru mogu značiti i povratak pozitivnome. U drugom krugu, širine oko 22 cm, naslikan je brojčanik sata s rimskim brojevima od 1 do 12, a na njemu su i znakovi za svakih pola sata. U trećem krugu, promjera 115 cm, plavo je nebo, a u njegovoj sredini na osovini koja je povezana s mehanizmom sata nalazi se kazaljka izvedena kao reljef u limu, koju su Dubrovčani zvali „hobotnica“. U sredini hobotnice prikazan je antropomorfni lik boga sunca, a oko njega su sunčane zrake. Hobotnica s portretom muškarca se rotirala, a najduža njena zraka koja na vrhu ima zvijezdu pokazivala je sate.

Restauracija oslika oko brojčanika, koja je obavljena 2012., pokazala je da je prije Baletinova sata na tom mjestu bio stariji sat, čiji je brojčanik imao četiri oslikana kruga. U prvom vanjskom krugu bio je motiv kojeg je zadržao i fra Pasko. Ispod drugog kruga, kojeg prekriva fra Paskov brojčanik, bio je krug širine oko 13 cm s rimskim brojevima od 1 do 24, kao i treći uži krug obojen u plavo.

Sat s 24 znaka zbog velikog broja znamenki nije imao obilježene polu satove. Četvrti krug prijašnjeg oslika zauzimao je površinu kao današnji treći. Neobično je da je na tom satu jedinica na mjestu gdje se kod uobičajenog sata nalazi broj tri. Budući da su gabariti oslika brojčanika ostali isti, nije isključeno da je i hobotnica ista ona koja je prije bila tu. Jedan njen krak, koji je bio slomljen, zalemljen je kod spomenute restauracije oslika.
Da je fra Pasko na ovom satu sam prilagođavao oslik dokaz je i oslikani sunčani sat u Malom klaustru na kojem se nalaze njegovi inicijali „P. B.“

Uz slikane ukrase on je na tom satu ostavio i latinski natpis: »Iter solis signans metitur tempora; ab illo Disce fugam rapidi temporis et pretium.« (Ovaj meridijan mjeri vrijeme bilježeći put sunca. Od njega povuci nauku o vrijednosti i bježanju vratolomnoga vremena). Po latinskim stihovima koje je zasigurno stvorio fra Sebastijan Slade, koji je u to vrijeme s fra Paškom živio u samostanu Male braće, i ovaj sat je mogao nastati oko 1770.

Fra Pasko je 1781. izradio i novi sat na gradskom zvoniku u Dubrovniku. Njegov sat zamijenio je dotadašnji iz 15. stoljeća, koji je imao brojčanik od 24 znamenke i koji je kao i njegov pokretao brončane figure, od Dubrovčana popularno prozvane Maro i Baro. Skulpture vojnika u naravnoj veličini, poznate i pod nazivom „zelenci“, po brončanoj patini koju su s vremenom poprimili, udarale su batom u veliko brončano zvono glasovitog ljevača Ivana Krstitelja Rabljanina.

Senat Republike fra Paska je za radove na satu dobro nagradio, a od toga novca plaćena je kamena ograda ispred velikog oltara u crkvi Male braće.

Na velikoj kamenoj ploči u gradskom zvoniku o fra Paskovu radu stoji natpis: „A.D. M.D.C.C.L.XXXI. OPUS. F. PASCHALIS. BALETIN. A CANALIBUS. O. M. S. FRAN. CI..“ (Godine Gospodnje 1781. djelo fra Paska Baletina iz Konavala, reda male braće sv. Franje.)

Tamošnji njegov sat radio je 105 godina, sve do 1886. Restauriran je i danas se nalazi u Kneževu dvoru. U arhivu Male braće čuva se i pismo Ruđera Boškovića, koji je na molbu Dubrovčana da im preporuči urara koji će napraviti sat na gradskom zvoniku odgovorio da imaju fra Paska Baletina, koji to može dobro obaviti.

U nedjelju utrka pistom dubrovačkog aerodroma

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 04 Ožujak 2020
  • dubrovnik
  • runway run
  • zračna luka

Utrke zrakoplovnim pistama posljednjih godina bilježe sve veću popularnost među trkačima u svijetu, a Dubrovnik je, nakon Zagreba, drugi grad u Hrvatskoj koji se može pohvaliti ovako zanimljivim trkačkim natjecanjem.

Naime, u nedjelju, 8. ožujka s početkom u 17:30 sati na uzletno - sletnoj stazi Zračne luke Dubrovnik održat će se Runway Run, prva utrka dubrovačkim aerodromom čiju organizaciju zajednički potpisuju Du Motion - Runners’ Days Dubrovnik i Zračna luka Dubrovnik.

O atraktivnosti utrke svjedoči i oko 220 prijavljenih trkača svih generacija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Južnoafričke Republike i Sjedinjenih Američkih Država. Svi oni morat će otrčati stazu dugu pet kilometara, odnosno jedan krug po pisti i to u vremenskom roku od 60 minuta.

Uz jedinstveno iskustvo trčanja aerodromskom pistom, sve sudionike prvog dubrovačkog Runway Runa očekuje i unikatna sudionička medalja, službena majica utrke te Newrest Pasta Party druženje u restoranu Zračne luke Dubrovnik.

dpp

Izložba radionice izrade plakata u Kabogi

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 02 Ožujak 2020
  • kaboga
  • plakati

Modularna struktura - izložba radionice plakata na kojoj su učenici slikarskog odjela Umjetničke škole Luke Sorkočevića predstavili svoje radove, održala se u nedjelju u ljetnikovcu Bunić-Kaboga.

Rezultate radionice predstavila je profesorica Ivana Selmani te Sven Sorić i Hrvoje Spudić, dvojac iz projekta „Ovaj grad treba postere!” koji su vodili radionicu s učenicima slikarskog odjela od 26. veljače do 1. ožujka.

Učenici su se bavili osmišljavanjem i izradom jednokratnih plakata, a na radionici je naglasak bio na hibridnim tehnikama i materijalima koji se koriste pri izradi dok se informacija prenosi jasnim tipografskim kompozicijama što se i vidjelo na izložbi.

Dvojac Sorić i Spudić bavi se grafičkim oblikovanjem i ručnim tiskom plakata. U svom radu naglasak stavljaju na materijale, proces i tehniku rada, a sve njihove nedostatke, kao i zanatske nesavršenosti proizašle iz procesa prihvaćaju kao elemente oblikovanja. Na području alternativne kulture nedostatak financijskih resursa kompenzira se alternativnim oblicima produkcije i participacije.

Radionica je organizirana u suradnji Dubrovačkih ljetnih igara i zaklade Caboga-Stiftung.

K.L.

Opširnije: Izložba radionice izrade plakata u Kabogi

Prijavite se na stipendiju „Dubrovnik FestiWine Challenge“ 2020.

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 29 Veljača 2020

Dubrovačko-neretvanska županija raspisala je Javni poziv za dodjelu stipendija „Dubrovnik FestiWine Challenge“ 2020.

Dodjelit će se dvije stipendije perspektivnim kandidatima za usavršavanje znanja i sposobnosti u ugostiteljskoj struci, i to:

– kuhar

– konobar

– sommelier

Stručno usavršavanje kandidata u trajanju od trideset dana održat će se u Zagrebu, u restoranu „TAČ“, uz mentorstvo chefice Vesne Miletić i njezinog stručnog tima tijekom zime 2020. godine, prema dogovoru s mentoricom. Stipendija pokriva troškove: mentorstva, resursa za rad na stručnom usavršavanju, smještaja, putne troškove kandidata i 30 dnevnica u iznosu od 5.000,00 kuna neto koje će izravno uplatiti svakom od odabranih kandidata.

Uvjete javnog poziva možete provjeriti OVDJE.

Županija dubrovačko - neretvanska

Uključi se u Caritasovu korizmenu akciju „Dodaj u košaricu”

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 03 Ožujak 2020
  • caritas
  • dodaj u košaricu

Caritas Dubrovačke biskupije i ove godine pokreće korizmenu akciju u suradnji s trgovačkim lancima i trgovinama na području biskupije.

Pozivaju se svi koji žele da se uključe u akciju „Dodaj u košaricu“ te prilikom kupovine odaberu neke prehrambene i higijenske proizvode koje će moći odložiti na predviđena mjesta na izlazima iz trgovina.

Ove korizme u akciju su uključeni: DB kantun, Konzum, Pemo, Studenac, Tommy, Velpro i Trgovina Mokošica.

Korizmenom akcijom „Dodaj u košaricu“ pomažu se pojedinci i obitelji u potrebi na području biskupije.

Dubrovačka biskupija

Učenici Pomorsko – tehničke škole Dubrovnik izvrsni na 1. Europskom talent festivalu robotike

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 01 Ožujak 2020
  • pomorsko tehnička škola dubrovnik
  • festival robotike
  • dalija milić kralj

Učenici Pomorsko - tehničke škole Dubrovnik osvojili su dva prva i jedno treće mjesto na 1. Europskom talent festivalu robotike „Robostart – igrom do znanja".

U organizaciji ETC Hrvatska te Centra izvrsnosti za nove tehnologije – Program za robotiku, a pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja RH u subotu, u sportskoj dvorani Gospodarske škole u Varaždinu, održao se 1. Europski talent festival robotike „Robostart – igrom do znanja".

Na 1. Europskom talent festivalu robotike je nastupilo preko 200 učenika u pratnji 50 mentora iz 9 hrvatskih županija. Učenici osnovnih i srednjih škola natjecali su se u 4 kategorije: RoboBowling, Rescue Line, Soccer LightWeight 1 na 1 i Remote Controlled Soccer. Osim natjecateljskog dijela programa birao se i najbolji robot i najljepši plakat, te su se održala zanimljiva predavanja i radionice.

Grad Dubrovnik i Dubrovačku – neretvansku županiju na 1. Europski talent festival robotike su predstavljali učenici Pomorsko - tehničke škole Dubrovnik u kategorijama Soccer LightWeight 1 na 1 i Remote Controlled Soccer, s mentoricom Dalijom Milić Kralj.

U kategoriji Remote Controlled Soccer ekipa u sastavu Đino Filippi, Nikola Lučić i Patrik Laštro su osvojili prvo mjesto.

U kategoriji Soccer LightWeight 1 na 1 Patrik Kralj je osvojio 5. mjesto, nakon što je u četvrtfinalu ispao od dvostrukog svjetskog prvaka. Nikola Handabaka u istoj kategoriji je osvojio deveto mjesto.

U kategoriji super timova Nikola Handabaka je osvojio prvo mjesto, a Patrik Kralj treće mjesto.

Učenici Pomorsko - tehničke škole Dubrovnik su imali potporu i podršku za sudjelovanje na 1. Europskom talentu festivalu robotike „Robostart – igrom do znanja" od Društva pedagoga Dubrovačko - neretvanske županije i Zajednica tehničke kulture Dubrovačko - neretvanske županije i Grada Dubrovnika.

dpp

Opširnije: Učenici Pomorsko – tehničke škole Dubrovnik izvrsni na 1. Europskom talent festivalu robotike

70 godina HGSS – a u Gradu obilježeno spuštanjem konopom niz Lužu

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 29 Veljača 2020
  • dubrovnik
  • hgss
  • luža
  • 70 godina

Pod budnim okom članova HGSS stanice Dubrovnik odrasli i djeca okušali su se u jednoj od temeljnih alpinističkih tehnika, spuštanju konopom. Spuštanje niz Lužu bio je prvi od niza aktivnosti pod sloganom „Niti koje nas povezuju“ kojima HGSS slavi 70 godina dugu tradiciju očuvanja ljudskog života te povezuje građane s ljudima koji ih svakodnevno čuvaju, pronalaze i spašavaju.

- Članovi Službe svoj život posvećuju spašavanju i traganju za izgubljenim osobama 24 sata dnevno, 365 dana u godini te posjeduju mnoge specijalne vještine. Spuštanje užetom odnosno, abseil tehniku, koristimo u spašavanju, alpinističkim, speleološkim i ostalim aktivnostima na terenu, a često ju prezentiramo na vježbama. Ovim smo događajem omogućili građanima da se, umjesto samog promatranja, na tren stave u našu poziciju i vide kakav je osjećaj raditi to čime se mi bavimo. Osim adrenalina kojeg su mogli iskusiti, građani su se morali prepustiti u ruke druge osobe i jednostavno joj vjerovati što je dio naše svakodnevice. - istaknuo je Mario Begić, pročelnik HGSS-ove stanice Dubrovnik.

Kao nacionalna i dobrovoljna udruga koja broji preko tisuću visokomotiviranih volontera koji svakodnevno pomažu i tragaju za unesrećenim osobama, HGSS iza sebe ima preko deset tisuća akcija spašavanja. Na godišnjoj razini odvija se oko 500 akcija u planinama, 180 potraga, 270 intervencija, preko 30 akcija koje uključuju i upotrebu helikoptera te velik broj intervencija na vodi. Osim što neprestano djeluju na terenu, građanima dijele i vrijedne savjete kako bi učili na tuđim greškama, a ne na vlastitim.

dpp

Opširnije: 70 godina HGSS – a u Gradu obilježeno spuštanjem konopom niz Lužu

Šest medalja za Jug na Plivatonu

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 02 Ožujak 2020

Natjecanje za najmlađu kategoriju Plivaton Regije 1 održan je u nedjelju u Splitu. Na natjecanju je nastupilo ukupno 11 klubova, te 182 natjecatelja. Jug je predstavljalo 19 natjecatelja, a doma se se vratili s ukupno šest osvojenih medalja.

Ženska štefeta prvak je regije, muška štafeta je brončana, dok su se u pojedinačnoj konkurenciji najviše istaknuli Lea Perak i Franko Savinović sa po dvije osvojene medalje.

Evo i svih osvajača medalja po disciplinama:
Štafeta 4×50 slobodno ženske: zlato (Lea Perak, Mia Perak, Iva Glavinić, Matea Miloslavić)
Štafeta 4×50 slobodno muški: bronca
(Franko Savinović, Lukša Pavić, Roko Plečaš, Ivan Perović)
Lea Perak: 50 slobodno- srebro
100slobodno- srebro
Franko Savinović: 50 leđno- bronca
50 delfin- srebro

Odličan nastup imala je i Mia Perak koja je zauzela čak tri četvrta mjesta i to na: 50 leđno, 50 slobodno i 100 mješovito. Korak do postolja bio je i Lukša Pavić koji je bio četvrti u disciplini 50 prsno.

Za Jug su u Splitu nastupili: Niko Benić, Toni Beran, Ivan Boroje, Mauro Garvan, Marko Ivaniš, Matea Miloslavić, Lukša Pavić, Lea Perak, Mia Perak, Ivan Perović, Roko Plećaš, Luka Smojver, Andro Sambrailo, Mihael Srijemsi, Bruno Štrkalj, Nikša Matičević, Iva Glavinić, Franko Savinović, Matko Handabaka.

Plivači Juga u Splitu su nastupili pod vodstvom trenera Matea Sentića i Ivana Bilića.

Sljedeći vikend (07.-08.03.) najbolji Jugovi plivači i plivačice nastupaju također u Splitu na Ekipnom prventvu Hrvatske.

dpp

Opširnije: Šest medalja za Jug na Plivatonu

Proglašeni najbolji dubrovački sportaši

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 01 Ožujak 2020
  • dubrovnik
  • najbolji sportaši

Judašica Dubrovnika 1966. Petrunjela Pavić i vaterpolist Juga Loren Fatović proglašeni su najboljim sportašima Dubrovnik za proteklu godinu na svečanosti koja se večeras održala u hotelu Valamar Lacroma.

Petrunjela Pavić inače je osvojila broncu na juniorskog Prvenstve Europe, a na Svjetskom juniorskom prvenstvu bila je peta. Loren Fatović najbolji je igrač Juga prošle godine, a Jug je ujedno proglašen i najboljom momčadi dok su najbolja ekipa košarkašice Raguse.

Dobitnik povelje Dubrovačkog saveza sportova, odnosno nagrade za životno djelo je Cvijeto Kapetanić, veliki zaljubljenik u košarku, dugogodišnji košarkaški sudac i jedan od osnivača ŽKK Ragusa. Cvijeto Kapetanić nije mogao doći na proglašenje te je nagradu preuzeo njegov sin.

dm

Opširnije: Proglašeni najbolji dubrovački sportaši

Sipe počele dolaziti u plićak, na vama je da ih ulovite

Šime Duvančić esPRESSo 28 Veljača 2020
  • ribolov
  • sipe

Na skoro svim plićacima južnog Jadrana temperature mora su dosegnule 14 stupnjeva Celzijevih pa su se u njima počele sve masovnije okupljati sipe zbog mrijesta, tijekom koga se najlakše love. Kako će se mrijestit do početka lipnja, predstoji dosta dug period najuspješnijeg lova tih glavonožaca.

Svi plićaci nisu podjednako dragi sipama. One se najradije zadržavaju na pješčanim, u pravilu na dubinama do 15 m, osobito rado u uvalama. Bočata voda im ne smeta. Na takvim mjestima veći dio dana provode vrebajući plijen zakopan u pijesak. Za razliku od oliganja, sunčano vrijeme im ne smeta pa se po njemu podjednako uspješno love kao i po tmurnom ili kišovitom. Dobro se love i noću, jer ne samo što se i tada hrane, nego to čine aktivno - kreću u potragu za hranom, ali se i tada najčešće zadržavaju blizu dna pa im mamac uvijek treba ponuditi neposredno poviše njega. Najbolje ga je nuditi na prijelazu kamenitog u pjeskovito ili šljunkovito dno, gdje je najviše hrane pa zato i sipa.

sipe28022020 1

Loviti na granici mekanog i tvrdog terena najlakše je iz plovila, kako „spinningom“ tako i pendulom. „Spina“ se kao s obale, iz usidrenog ili plovila prepuštenog kurentu. Pritom snaga, odnosno brzina kurenta nije važna, ali jest ako se lovi pendulom. Ona ne smije plovilo nositi brzinom većom od jedne i pol nautičke milje na sat. Kad nema kurenta plovilo treba pokretati, najbolje veslima. Pribor se spušta na dno i poteže desetak metara iza krme, najbolje po mekšoj strani granice dna, kako bi zapinjanja bilo što manje. Zato je potrebno stalno gledati dno, a od velike je pomoći poznavanje lovnog područja.

Znak da je sipa napala mamac jest otežani pribor. To je najvažniji trenutak lova. Sipa se, vjerojatno, nije zakačila nego je dugim parom lovki tek dohvatila mamac. Kontrira li se odmah, istrgnut će se mamac iz njenog stiska. Zato treba sačekati da sipa priđe, zajaše i mamac ščepa svojim snažnim zubima nalik papagajskom kljunu. To se osjeti kao tri - četiri trzaja. Tada treba zaustaviti plovilo i početi s jednoličnim i laganim namotavanjem strune. Posebno treba biti oprezan i bez naglih kretnji kada lovina stigne na dohvat. Prihvat je najbolje obavljati mrežnom prihvatnicom, ne samo zbog lakšeg i sigurnijeg prihvata, nego i radi izbjegavanja mlaza crnila koje sipa zna izbaciti kad se nađe na suhom. Zbog istog razloga, ulov je najbolje odložiti u kakvu kantu i to leđima nagore.

Ukoliko se uplaši i ispusti mamac prije prihvata, sipu odmah treba ponovo pokušati uloviti pretraživanjem uže zone bijega jer će, najčešće, tek odbjegla odmah ponovo napasti ponuđeni mamac. Zbog istog razloga, dobro je imati i osti.

sipe28022020 3

Štap i rola se mogu koristiti u lovu sipa pendulom, ali je lov „preko prsta“ neusporedivo lakši i učinkovitiji. Nakon što se pribor spusti, preko prsta treba vratiti višak strune, a zatim jednom skosavati. Poslije stanke od dvije ili tri sekunde samo pokretom prsta treba protresti pribor, napraviti malu pauzu pa ponovo protresti, skosavati i sve tako dok se ne ostvari ulov.

Lov na opisani način moguć je raznovrsno kompletiranim priborima. Najjednostavnijim, olovnim lignjarićem na kraju strune lovi se malo drukčije od opisanog načina - varalica se spusti dno i polako skosava između 10 i 50, najviše 100 centimetara poviše dna. Prirodni mamac, cipol, gira oblica, širun, srđela, glavoč ili koja druga sitna riba se nataknu na štapić s vijencem igala i pušta dvadesetak metara iza plovila.
I na tolikoj udaljenosti mamci uglavnom plove poviše dna, pa ako se želi njihov dublji uron, pribor treba dodatno otežati. Težina utega ovisi o snazi kurenta i dubini na kojoj se želi loviti. Za lov u mirnom moru na dubinama oko 10 m, dovoljna je olovnica od 10, dok je duplo teža prikladna za veće dubine i kurenat.

Podjednako teškim olovnicama kompletira se i pribor s plivajućim ili sporotonućim lignjarićem. Varalica i olovnica se povežu vrtilicom s kopčom pa se postave na kraj osnovne strune. Olovnica može biti ovalna, ali je bolja izdužena, najbolje oblika banane, koja teže zapinje. Takav je pribor najbolji za lov na kamenitom dnu, dok se za potezanje po čistom mekanom dnu može koristiti pribor s kliznom olovnicom. Čini ga olovnica na osnovnoj struni nešto veće debljine (0,40 mm). Njen spoj s vrtilicom od udara olovnice štiti gumeni štitnik. S druge strane vrtilice je predvez dug oko jedan metar od najlona debljine 0,30 mm. Na njegovom kraju je plivajući lignjarić.

U rijetkim situacijama kad su sipe poviše dna, najbolje je koristiti pribor s dvije ili čak tri varalice. Olovnica je na kraju predveza, a predvezi su međusobno razmaknuti do jedan metar. Dobro je ako su nejednake dužine, od 30 cm do pola metra, s tim da je duži najdonji. Također je dobro ako su posrestvom vrtilica privezi nanizani na predvez, osnovu završnjaka. U tom slučaju, priveze na željeno mjesto treba postaviti pomoću perlica i lažnih čvorova.

Stranica 338 od 539

  • 333
  • 334
  • 335
  • 336
  • 337
  • 338
  • 339
  • 340
  • 341
  • 342
© 2026 Verbum publicum d.o.o. DubrovnikPress.hr Sva prava zadržana

Powered by DromedarIT.NeT

  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Naslovna
  • Aktualno
  • esPRESSo
  • Marketing
  • Kontakt
  • Pretraživanje

Kolačići (cookies)
Ova web stranica koristi kolačiće. Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcije i uvijek su aktivni. Analitički kolačići pomažu nam razumjeti kako koristite stranicu, a marketinški omogućuju prikazivanje relevantnog sadržaja.