„Svoju igru „Moj prvi milijun“ najnoviji hrvatski milijunaš iz Dubrovnika odigrao je putem interneta. Odigrao je više brojčanih lutrija, a zadnja je bila najsretnija.” - objavila je danas Hrvatska lutrija.

„...dobitniku smo poslali obavijest, a kako nekoliko dana nije otvarao poštu, bili smo nestrpljivi pa smo ga nazvali da mu čestitamo i javimo sretnu vijest o dobitku”, pišu iz Lutrije i navode:

„Digao je slušalicu upravo u trenutku kad je u nevjerici gledao našu obavijest da je osvojio glavni dobitak. Ispričao nam je kako do sada nije osvajao „ništa posebno“: „Upravo čitam obavijest i teško mi je povjerovati u to da sam osvojio glavni dobitak. I da, ovo je doista moj prvi milijun.“ te nastavo: „Ovaj dobitak je desetogodišnja plaća, morao bih deset godina raditi za taj iznos.“ Osim što će veliki dio uložiti u svoje obrazovanje, ne zna na što će potrošiti ostatak novca, nije baš planirao ovakav dobitak, sada je previše zbunjen i uzbuđen.”

„Brojčana lutrija „Moj prvi milijun“ iznjedrila je 600 dobitnika po tisuću kuna, a neki još nisu podignuli dobitke pa molimo sve koji su odigrali da provjere svoje potvrde, možda je baš njihova dobitna. Čestitamo našem sretnom dobitniku na njegovom prvom milijunu, a svima drugima želimo više sreće u novoj 2020. godini.” - navode iz Hrvatske lutrije.

dpp

Prva beba u dubrovačkom rodilištu u OB Dubrovnik u 2020. godini rođena je svega pet minuta iza ponoći.

Dječak je težak 3370 grama, dug 47 centimetara i donio je neizmjernu radost mami Maji i tati Peru.

DPP

Brojni Konavljani i ljudi iz šire okolice odazvali su se u nedjelju navečer na humanitarni koncert grupe Dalmatino na Grudi. Sav prihod od koncerta namijenjen je jednoj djevojčici s Konavoskih brda koja vodi bitku s teškom bolesti.

Kako doznajemo od organizatora, konto se još uvijek zbraja, ali prodano je čak 700 ulaznica za koncert. Iz organizacijskog odbora su od srca zahvalili udruzi Agroturizam Konavle, DVD Gruda, Gruda open, ljudima okupljenim u FB grupu Srcem za Konavle, MNK Jadran - Ljuta, UM Konavoska brda, KUD "Stjepan Radić" i Moto klubu Dvije rote na nesebičnoj pomoći u organizaciji, kao i svima koji su dolaskom na koncert ili ijedan drugi način pomogli jednoj curici u potrebi.

Načelnik Božo Lasić istaknuo je kako ga čini ponosnim što su se Konavljani, nakon što su pokazali humanost za Ninu i Marijana, ponovno okupili za jednu djevojčicu s Konavoskih brda.

- Zaista sam ponosan na sve koji su na ijedan način dali svoj doprinos. To je smisao zajednice, da se skupimo i budemo jaki za oni koji to trenutno ne mogu biti. - rekao je načelnik Lasić.

DPP

Pet minuta nakon ponoći rođena je prva beba u 2020. godini u dubrovačkoj Općoj bolnici. Dječaka Luku i njegovu majku Maju Burmas Barović obišli su danas dubrovački gradonačelnik Mato Franković i župan Nikola Dobroslavić, uz lijepe želje i prigodne poklone.
 
Isto tako posjetili su i bebu koja je rođena posljednja u prošloj 2019. godini, djevojčicu i njezinu majku Marijanu Šimunić.

- Na lijepi način smo ispratili 2019. godinu, s novom curicom, našom novom sugrađankom, a u 2020. smo ušli s novim sugrađaninom, malim dječakom. Grad Dubrovnik će i u novoj godini nastaviti raditi sve ono što radi po pitanju demografije i poticanja mladih obitelji da ostanu živjeti u našem gradu, kroz cijeli niz mjera, počevši od trenutka kada se dijete rodi i tijekom cijelog životnog ciklusa, preko vrtića, osnovne i srednje škole, sve do fakulteta i dalje. - kazao je ovom prigodom gradonačelnik Mato Franković.

- Nadam se i vjerujem da će se ovaj pozitivan trend prepoznavanja Grada kao mjesta kvalitetnog življenja, od strane mladih obitelji, nastaviti i dalje u novoj godini. Idemo hrabro naprijed, s našim novim, najmlađim sugrađanima. - rekao je gradonačelnik Franković u prigodi obilaska rodilišta i novorođenih beba.

Župan Dobroslavić ovom prilikom je istaknuo kako je ovaj posjet rodilištu već postao jedna lijepa tradicija.

- Imali smo sreću da je već iza ponoći rođena prve beba u novoj godini, mali Luka Barović. Posjetili smo i djevojčicu koja je jučer bila zadnja beba rođena u Staroj godini, a evo tijekom dana očekujemo još jednu prinovu. Veliko nam je zadovoljstvo da na ovaj način možemo simbolično iskazati zahvalnost na tome što dobivamo nove sugrađane, majkama smo poželjeli sve najbolje, dječak i djevojčica izgledaju prekrasno i nova je godina počela zaista prelijepo, vjerujem da će se tako i nastaviti. - rekao je župan Dobroslavić.

dpp

Sretna vam Nova godina. Dubrovčani i gosti Grada Novu su na Stradunu dočekali uz Parni valjak, a dio atmosfere s koncerta pred samu ponoć možete vidjeti OVDJE, dok je posljednje sekunde 2019. godine odbrojavao gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković sa suprugom Nikolinom i frontmenom Parnog valjka Akijem Rahimovskim.

DPP

Priklijada, četvrta po redu, u adventskom šatoru u Cavtatu, u organizaciji Udruge Mame Cavtat, održana je u subotu. Prikala za degustaciju nije nedostajalo, dekoriranih stolova i osmijeha natjecatelja također!

Najbolji i najoriginalniji su nagrađeni za svoj rad i trud, za dobro pripremljene prikle, originalno i zanimljivo dekoriran stol te dobru prezentaciju svoga truda!

Najbolji od najboljih ove godine su Postranjske zvončice, drugo mjesto je osvojila Konavoska trpeza, a treće Alisa u zemlji prikala.

DPP

Predsjednik DUSTRA-e, gradski vijećnik i predsjednik uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž ni ovu godinu nije iznevjerio svoj običaj te se okupao, odnosno, otplivao dva i pol kilometra na Novu godinu.

„Kako kažu naši stari bolje da propadne selo nego običaji... Odrađeno 2.5 km na ugodnih 15 stupnjeva. Zdravi i veseli bili u 2020.” - zapisao je Željko Raguž uz video objavljen na Facebooku.

dm

Parni valjak pred odbrojavanje uz doček Nove godine napravio je odličnu atmosferu na Stradunu. Ikone hrvatske rock scene pokazale su zašto ovaj bend toliko traje, a djelić atmosfere prije pogledajte u fotogaleriji, a same trenutke odbrojavanja pred dolazak nove 2020. godine možete vidjeti OVDJE.

DPP

Neno Belan i Mediteran Orchestre nastupili su u subotu navečer na Stradunu, a tim koncertom započeo je ujedno i četverodnevni program dočeka Nove godine.

Prohladno subotnje veče nije na Stradun privuklo masu ljudi, no oni koji su došli vidjeti i čuti Nena Belana mogli su uživati u dobrom koncertu.

D.M.

Tradicionalni Novogodišnji koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra, u suorganizaciji s Turističkom zajednicom grada Dubrovnika održan je danas na Stradunu.

Na programu ovogodišnjeg koncerta, koji je ujedno i dio Zimskog festivala, bili su valceri i polke iz obitelji Strauss, a orkestrom je ravnao maestro Noam Zur.

Koncert je okupio brojne ljubitelje klasične glazbe, a ispred crkve svetoga Vlaha se i zabalalo.

dm

Ukupno 22 medalje osvojio je Plivački klub Jug na zimskom Prvenstvu Hrvatske za dobne skupine seniora, mlađih seniora, juniora i mlađih juniora, održanom od 14. do 16. prosinca 2019. u Splitu, a tim povodom gradonačelnik Mato Franković te pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić primili su ih danas u Uredu gradonačenika mlade plivače i njihovog trenera.

U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno gradonačelnik Franković čestitao je dubrovačkim mladim sportašima Mariju Šurkoviću, Michelu Brassardu, Marku Baletini, Đivu Damiću te njihovom treneru Frani Ćirku na iznimnom uspjehu.

- Ova gradska uprava pokrenula je niz projekata kojima se želi unaprijediti sportska infrastruktura, između ostalog i projekt rekonstrukcije bivšeg hotela Stadion u sklopu gruškog bazena, kojim će se znatno poboljšati uvjeti za rad svih korisnika. Plivački klub Jug i njegovi članovi dobit će svoje mjesto i u budućem Muzeju vaterpola. – istaknuo je gradonačelnik Franković i poželio puno sportskih i privatnih uspjeha u nadolazećoj 2020.

Trener Frane Ćirak zahvalio se na čestitkama i podršci Grada Dubrovnika, naglasivši kako vjeruje da će PK Jug to povjerenje opravdati i nastavljati postizati dobre rezultate i u budućnosti. Na zimskom Prvenstvu Hrvatske nastupilo je 413 natjecatelja iz 36 klubova, a Plivački klub Jug je osvojio ukupno dvadeset i dvije medalje od kojih je jedanaest zlatnih, devet srebrenih, te dvije brončane.

DPP

Najvažniji dio klaustra Male braće je donja šetnica koja je podijeljena u četiri dijela i oblikuje natkriveno dvorište.

Piše: fra Stipe Nosić

Na „početnoj točki“ klaustra s lijeve strane šetnice je zid crkve, pa okolo slijede druge zgrade samostana, a s desne strane šetnica je sa svake strane omeđena ogradom s tri heksafore koja je dijeli od vrta. Širina šetnice na svakoj od četiri strane iznosi oko 5 m. Dužine južne i sjeverne strane šetnice iznose 26,70 m, dok su na istoku i zapadu dužine oko 27 m. Visina od poda do svodova okolo sve četiri strane je oko 6 m.

Šesnaest križnih svodova nose gornju šetnicu, čije dimenzije odgovaraju donjoj šetnici. Svodovi se s lijeva naslanjaju na kamene konzole i na zidove građevina, a s desna se upiru o noseće zidane pilone, kao i o vitke klesane stupove. Kamenom zidane plohe prema vrtu između noseće konstrukcije i lukova rastvorene su okruglim otvorima - rozetama.

Na svakoj strani su po dvije male rozete i jedna velika u sredini, što znači da ih je ukupno dvanaest, a označavamo ih po istom ključu kao stupove i kapitele. Mjere dvorišnog otvorenog dijela nisu identične, pa klaustar nema kvadratni oblik, iako se to na prvi pogled ne uočava, zbog perspektiva iz kojih se on obično promatra.

Kad se gleda s gornje šetnice gotovo da je nepravilnost uočljiva prostim okom. Otvoreni dio klaustra prema vrtu s južne kao i sa sjeverne strane iznosi 15,50 m. Istočna i zapadna strana ima međutim taj otvor dužine 15,90 m. Klaustar je dakle izgrađen u formi romba, a poznato je da klaustri vrlo rijetko imaju taj oblik.

Uglavnom su kvadratni ili pravokutni. Nameće se pitanje, zašto je ovaj klaustar romboidan? Odgovor se, prema jednoj teoriji, može tražiti u povijesnim prilikama u kojima je samostan građen.

Trebalo je vrlo brzo napustiti prijašnji samostan na Pilama, zbog opasnosti koja je prijetila od neprijatelja. Nije postojao plan građenja za novi samostan unutar gradskih zidina i radilo se na brzinu. Planovi su stvarani postupno, pa je do nepravilnosti moglo doći zbog toga što su crkva i neke zgrade samostana formirane prije izgradnje klaustra.

Pisani dokumenti svjedoče da je od samostana unutar gradskih zidina najprije izgrađena crkva, čija je gradnja započeta 1317. Dvije godine poslije započeta je izgradnja sakristije i dijela samostana u produžetku. Teorija koja govori o tome da su izgradnju zgrada diktirale precizno označene zemljišne čestice na kojima se gradilo, ovdje ipak nema čvrsti temelj, jer se dio prema dvorištu mogao izgraditi tako da dvorište bude pravilno formirano, a da zgrade na istoku i zapadu budu nepravilne.

Odgovor na pitanje zašto je klaustar izgrađen u obliku romba, mogao bi biti da je izgrađen na principu održivog razvoja, koji kao termin vrlo vjerojatno u to doba nije bio poznat, ali je kao princip korišten u izgradnji Dubrovnika. Riječ je o činjenici da su građevine u Dubrovniku prilagođene suncu i vjetrovima, tako da svojim konstrukcijama u određenoj mjeri uključuju upravljanje sunčanom toplinom i cirkulacijom zraka.

Romboidnost klaustra može se pravdati takvom nakanom graditelja, pogotovo stoga što i neki drugi dubrovački klaustri imaju takav oblik. Ovom praktičnom principu može se nadodati i teorija da je, u ovoj iznimno skladnoj građevini, romboidni oblik u stvari jedan od namjernih simbola koji je ugrađen u klaustar. Po toj teoriji graditelj je htio reći da u prirodi i nema savršenog geometrijskog tijela, pa tako ni kvadrata, pa je namjerno ovako formirao klaustar?

Razlog ovoj nepravilnosti mogao bi dakle biti umjetnički izraz graditelja koji je takvim nacrtom htio izbjeći statički oblik i klaustru dati dinamičan tlocrt. Nije stoga nemoguće da je romboidnost klaustra u istoj funkciji simbola kao što su brojevi i drugi solarni znakovi kojima klaustar obiluje. Neki autori naime u simbolu romba čitaju i solarni simbol. A kad se romboidnost klaustra poveže s crtežima „trapezoida sa spiralama“ na freskama u sakristiji koje su nastale u isto vrijeme kad i klaustar, može se pretpostaviti da se u nekoj skrivenoj simbolici, još nedekodiranoj, krije pravi razlog ovakvog modela klaustra.

Gornja šetnica nije odmah građena. Jedno vrijeme bila je u klaustru samo donja šetnica koja je bila prekrivena kosim krovom, a dokaz za to su još uvijek vidljivi „pjoveri“ u zidovima okolnih zgrada. Kosi krov nosili su tada piloni i stupovi, te zidane plohe iznad njih, što je zasigurno odmah napravljeno uglavnom ovako kako i danas izgleda. Ne zna se doduše da li je gornja šetnica od početka bila u planu, ali vrlo brzo nakon završetka glavnih radova na ovoj građevini, prema zapisima, klaustar je dobio svodove i gornju šetnicu, pa postupno i ogradu oko gornje šetnice.