Član Badmintonskog kluba Dubrovnik Marko Janičić danas je u Zagrebu postao kadetski prvak Hrvatske u pojedinačnoj konkurenciji, ali i u muškim parovima s kolegom iz Zagreba Rokom Pipunićem, kojeg je, zanimljivo, pobijedio u finalu singla u dva gema.
Marko je dominatno bez izgubljenog gema došao do dvostruke titule.

Sljedeći vikend je na raporedu PH za mlađe kadete na kojem nastupaju čak šest igrača BK Dubrovnik. U istoj konkrenciji BK Dubrovnik suvereno je odnio titulu ekipnog pobjednika mlađe kadetske lige Hrvatske, te očekujemo nove medalje za naš klub slijedećeg vikenda.

DPP

Turistička zajednica grada Dubrovnika s ciljem poticanja turističkih posjeta tijekom zimskih mjeseci, već šestu godinu zaredom, za posjetitelje koji borave u Dubrovniku organizira „Subotnje zimsko jutro u Gradu“.

Tako će se svake subote, počevši od 9. studenoga. pa sve do 28. ožujka 2020. organizirati besplatni razgled povijesne gradske jezgre s vodičem na engleskom jeziku, s početkom u 10 sati ispred TIC-a Pile, Brsalje 5.  

Za ovaj besplatni obilazak potrebno se prijaviti dan ranije (petak) do 18 sati u TIC Pile (tel: +38520312011; E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.).

Ponuda je namijenjena individualnim posjetiteljima te se ne odnosi na grupne aranžmane.  Nakon razgleda grada sa stručnim vodičem, u 11.30 sati ispred crkve sv. Vlaha, Turistička zajednica grada Dubrovnika poklanja svim posjetiteljima također i nastup Folklornog ansambla Linđo koji se u slučaju lošeg vremena neće održati. Ovaj besplatni program obogatit će i doprinijeti raznovrsnoj ponudi zabavnih programa tijekom zimskih mjeseci.

TZ grada Dubrovnika

U sredini donje šetnice, na južnoj strani klaustra Male braće, nalazi se fontana, a s njene istočne i zapadne strane su mali vrtovi s cvijećem i različitim raslinjem. Između vrtova je kamenom popločani prolaz s kamenim klupama za odmor.

Piše: fra Stipe Nosić

Prema fra Urbanu Taliji (Arhiv sam. kut. 14/119) taj dio popločan je kamenom s Korčule 1903., kada je ponovno u fontanu željeznim cijevima dovedena voda. Podrazumijeva se da je fontana bila opskrbljena vodom od vremena njene izgradnje oko 1440.

Izgradnju je vodio poznati umjetnik Petar Martinov iz Milana (Pietro di Martino da Milano, ili kako je u državnim knjigama Dubrovnika nazvan „magister Petrus filius Martini de Sormano de Mediolano lapicida“) (? – 1473.), koji je radio malu i veliku fontanu u staroj gradskoj jezgri, poznate pod imenom „Onofrijeve fontane“.

Te dvije fontane dobile su imena po inženjeru Giordano Onofrio della Cava, koji je projektirao dubrovački vodovod i fontane. Datum rođenja ovog inženjera nije poznat, a datum smrti također nije siguran. Neki dokumenti kao dan njegove smrti navode 5. siječnja 1479. Projekt fontane u franjevačkom klaustru može se također pripisati tom inženjeru, jer je opskrbljivana vodom iz njegova vodovoda. Ne zna se točno kojom je trasom iz vodovoda kroz klaustar voda dolazila do nje, ali je činjenica da je samostan imao i jedan ogranak tekuće vode iz istog vodovodnog sustava, prema velikom kamenom „pilu“ (umivaoniku) u blagovaonici, što je potvrdio i nedavno pronađeni ostatak dovodne olovne cijevi prema njemu. Ne bi ni bilo logike da je vode bilo u klaustru za vodoskok, a da je nije bilo u blagovaonici za pranje ruku redovnika prije i poslije jela.
Fontana je isklesana od pješčanika, i jedno je od ljepših klesanih gotičkih djela na području Dubrovnika. Na vrhu fontane danas se nalazi kip sv. Franje Asiškoga, s ugrađenim mlaznicama, koji je tu zasigurno stavljen 1903., kada su do fontane došle nove vodovodne cijevi. U nekoj ranijoj fazi tu je bio drugi kip sv. Franje koji u tijelu također ima ugrađene cijevi s mlaznicama, a danas je izložen u muzeju.
Vrlo vjerojatno, na njihovu mjestu izvorno se nalazio kameni kip Gospe s Isusom u naručju, rad Petra Martinova, koji se također sada nalazi u muzeju. Iako je figura djeteta Isusa s tog kipa odlomljena i nedostaje, njegovu vrijednost ilustrira podatak da mu se sadreni odljev nalazi u zbirci odljeva fragmenata nepokretnih spomenika hrvatske kulturne baštine od IX. do XV. stoljeća, u gliptoteci HAZU u Zagrebu pod inv. br. HZ-654.

Što se kipova na fontani tiče, sigurno je ipak da, u trenutku pripreme knjige Rudolfa Eitelbergera, tiskane u Beču 1861., na njoj nije bilo kipa, što odaje crtež fontane u toj knjizi.

Majstor Petar Martinov izradio je i propovjedaonicu u blagovaonici franjevačkog samostana s kamenim oslikanim reljefom sv. Franje Asiškog. Njegovo djelo bila je i kamena oltarna pregrada u crkvi Male braće koja je stradala u požaru nakon potresa 1667. Ne zna se točno kad je fontana, odnosno Gospin kip oštećen. Možda je to bilo baš za vrijeme istog potresa?
U svakom slučaju oštećenja na fontani bilo je i kasnije, i to na njenom donjem osmerokutnom bazenu, što otkriva stara razglednica klaustra objavljena u knjizi Dubrovnik sa starih razglednica, Dubrovnik 1996.

Fontanu iz klaustra Male braće u modelu 3D postavio je na Google Earth Stipan Ujdur u sklopu izrade klaustra i franjevačkog samostana i crkve Male braće u tom modelu.

Špilja Kukova peć iznad Brsečina povremeno je korištena tijekom sedam tisuća godina! Rezultati su to dosadašnjih arheoloških istraživanja koja je tijekom 2017. i 2019. godine proveo Arheološki muzej Dubrovačkih muzeja pod vodstvom dr. sc. Domagoja Perkića i u suradnji sa speleolozima Speleološkog kluba Ursus spelaeus iz Karlovca.

U najranijim razdobljima srednjeg neolitika, okvirno od 5500. do 4800. godine prije Krista te kasnog neolitika, od 4800. do 4000. godine prije Krista, špilja je rijetko korištena, moguće kao povremeno stanište. Slijedi razdoblje njenog najintenzivnijeg korištenja kao izvjesnog oblika staništa tijekom razvijenog eneolitika, od 2900. do 2150. godine prije Krista. No, korištena je i u narednim razdobljima.

U prijelaznom razdoblju s eneolitika na brončano doba (cca 2150.-2000. g. pr. Kr.) korištena je kao nekropola, kao i na samom kraju brončanog doba (cca 980-830. g. pr. Kr.). Izvjesno korištenje špilje opet se odvija kroz mlađe željezno doba, od 4. do 2. stoljeća prije Krista, a pronađeni su i nalazi koji svjedoče o korištenju špilje i u nemirnim kasnoantičkim razdobljima krajem 4. stoljeća.

Prvi sljedeći nalazi potječu tek iz razvijenog novog vijeka, s kraja 18. stoljeća. Iako brojnošću oskudniji, iznimno su vrijedni i atraktivni. Riječ je o nalazu tzv. ostave odnosno „manjeg skrivenog blaga“ u okviru kojeg je bilo osam komada zlatnog, srebrenog i brončanog novca, koji potječu iz Venecijanskih, Austrijskih, Turskih i Dubrovačkih kovnica novca, zajedno sa četiri željezne udice, dvije manžete, svetačkom medaljicom i privjeskom od zuba morskog sisavca, vjerojatno dupina, lulicom i staklenim perlicama.
- Normalno, ne možemo znati okolnosti u kojima je netko ostavio - sakrio i očigledno nikad više nije došao po skriveno „blago“. Međutim, s obzirom da su svi nalazi iz istog vremena, s kraja 18. stoljeća, a u svakom slučaju iza 1795. godine, možemo pretpostaviti korištenje špilje kao skloništa u nemirnim vremenima. To je turbulentno vrijeme kada se kroji nova politička karta cijele Europe. Nakon gotovo tisućljetnog postojanja dolazi do pada Mletačke Republike 13. svibnja 1797. Posljednji mletački dužd Ludovico Manin, upravo onaj s novca iz Kukove špilje, predaje Veneciju Napoleonu i abdicira, a Veliko vijeće proglašava ukidanje Republike. Veliki dijelovi Istre i Dalmacije, koji su stoljećima bili u sastavu Mletačke Republike, pripali su Austriji, odnosno Habsburškoj monarhiji. Požunskim mirom 1805. svu Dalmaciju i Boku kotorsku dobivaju Francuzi, a jedino je teritorij Dubrovačke Republike prekidao kopnenu vezu među njima. U sukobu Napoleona i Ruskog carstva, Dubrovačka Republika bira manje zlo te staje na stranu Francuza. - navodi Perkić.

- Dubrovački je teritorij, pogotovo istočni dijelovi, opustošen 1806. godine od strane ruskih vojnih i crnogorskih paravojnih snaga, potpomognutih i pravoslavnim stanovništvom iz zaleđa Republike. Iste godine, gotovo na prevaru, francuske postrojbe ulaze u Grad, a 31. siječnja 1808. Marmontovim dekretom se ukida Dubrovačka Republika. Sljedeće godine njen je teritorij zajedno s Dalmacijom uključen u „Ilirske provincije“ te tako ostaje do dubrovačkog ustanka protiv Francuza i njihove kapitulacije 1814. godine, kada Dubrovnik okupiraju trupe austrijskog cara. Dakle, u Kukovoj peći nalazimo zadnje kovane dubrovačke i venecijanske novce, zadnje relikte država koje su vladale Jadranom i Mediteranom kroz više stoljeća. U takvim vremenima nije začuđujuće skrivanje po špiljama, pa samim tim i skrivanje dragocjenosti koje, na njihovu žalost, nisu ugledale danju svjetlost narednih dvjestotinjak godina. – objasnio je Perkić.

Prva speleološka i biospeleološka istraživanja, dokumentiranja te arheološko rekognosciranje Kukove peći obavljeno je u listopadu 2009. godine u organizaciji Hrvatskog biospeleološkog društva Zagreb.

Špilja je duga 81 metar i duboka 22 metra. Ulaz u špilju je vrlo skučen zbog zasutosti i erozije kamenja. Nakon uskog ulaznog kanala, dolazi se do prostrane dvorane koja obiluje sigastim tvorevinama, nepravilnog „L“ oblika. Nastavno, prema istoku, preko siga se nastavlja preostali, veći dio špilje.

Potrebno je naglasiti kako je Kukova peć zaštićena kao dio ekološke mreže Natura 2000 zbog svojih prirodnih vrijednosti i biološke raznolikosti te je zatvorena za javnost.

J.A.B.

Najmlađi natjecatelji PK Jug nastupili su u subotu i nedjelju u Splitu na 26. plivačkom mitingu "Zlatni dupin". Na natjecanju je nastupilo ukupno 241 natjecatelj iz 10 klubova.

Natjecatelji su bili podijeljeni u tri kategorije: A (dječaci 2008, djevojčice 2009), B (dječaci 2009, djevojčice 2010), C (dječaci 2010, djevojčice 2011).

Za Jug je nastupio 21 natjecatelj. Isplivano je mnogo osobnih rekorda, a osvojili su ukupno devet medalja, od toga jednu zlatnu, tri srebrene i pet brončanih. U Dubrovnik su donijeli i jedan pehar za najuspješnije pojedince natjecanja. Medalje su osvojili: Lara Šurković, Lea Perak, Mia Perak i Lukša Pavić.

U A kategoriji:
Najuspješnija predstavnica u A kategoriji bila je Lara Šurković koja je osvojila čak četiri brončane medalje. Bronce je osvojila u trkama: 100 delfin, 100 leđno,100 mješovito, 100 prsno, te je bila četvrta na 100 slobodno.

U C kategoriji:
Najuspješnija predstavnica u C kategoriji bila je Lea Perak koja je osvojila zlato na 25 leđno, te srebro na 25 slobodno. Lea je osvojila i ukupno (zbroj bodova iz jedne discipline po dijelu) drugo mjesto u C kategoriji te je nagrađena peharom.
Uspješna je bila i Mia Perak koj je osvojila srebro na 25 leđno. te je ostala četvrta na 25 slobodno.
Najuspješniji muški predstavnik bio je Lukša Pavić koji je osvojio srebro na 25 prsno i broncu na 25 slobodno.

Štafeta 6x50 slobodno mix za koju su nastupili L. Gverović, P. Kulišić, J. Rašić, L. Pavić, Lea Perak i L. Šurković ostala je također četvrta.

U Splitu su za Jug nastupili: Baletin Đivo, Bolfek Tomislav, Di Leo Damjan, Garvan Mauro, Gverović Luka, Kulišić Petar, Milković Nikša, Miloslavić Matea, Pavić Lukša, Perak Lea, Perak Maja, Perak Mia, Perović Ivan, Perušina Nina, Plečaš Roko, Polanda Petar, Rašić Josipa, Savinović Franko, Štrkalj Bruno, Šurković Lara, Vojinić Antea.
S djecom su u Splitu bili treneri: Mateo Sentić, Nikola Bogdanović te Andrej Drobac.

DPP

Ovog vikenda u dvorani OŠ Mokošica u organizaciji Judo kluba Dubrovnik održan je 23. međunarodni judo turnir Dubrovnik Open. Turnir se odvijao kao ekipno natjecanje, a nastupili su klubovi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore.

Drugu godinu zaredom najuspješniji su bili judaši Judo kluba Onogošt (Nikšić). Drugo mjesto osvojili su judaši JK Miloš Stanković (Podgorica), dok su brončani pehar osvojili mladi judaši Judo kluba Dalmacija Cement (K.Sućurac) ispred odlične ekipe JK Kotor koja je nastupila s jednim predstavnikom manje ali su odličnim borbama uspjeli doći do finalnog bloka.

Još su nastupili JK Vinkovci, JK Dubrovnik, JK Leotar, JK Tempo, JK Mokošica i JK Dubrovnik 1966.

DPP

Dubrovnik Premium Lager, Ragusa piva predstavljena je večeras u Sponzi, a iza nje stoji ekipa koja je jednostavno nazvana Ragusa tim, dok je proizvođač Istarska pivovara, a direktorica proizvodnje Nensi Vojsković Mijatović koja je ujedno i predstavila ovaj proizvod koji će se uskoro naći na policama trgovina, ali naravno i u restoranima i caffe barovima, a vrijedi ga probati.

Ovo pivo, ili kako bi u Gradu rekli piva, ima, kazala je Nensi Vojsković Mijatović, „lagano tijelo i opaku dušu gdje četiri različite sorte hmelja daju idealan balans”.

Ona je istaknula kako se radila fuzija dva različita slada, svijetlog i specijalnog.

- Slad je tijelo svakoga piva, a hmelj mu daje dušu. Četiri različite sorte hmelja daju posebnu aromatičnost ovog piva. - rekla je Nensi Vojsković Mijatović.

Pivo je zasigurno jedno od najpopularnijih pića, koje uvijek iznova budi kreativnost i inspiraciju majstora pivara na nova stvaralačka djela. Tako je Ragusa tim vođen idejom stvaranja posebnog piva za Dubrovnik, njegovu regiju i goste stvorio Ragusa premium lager pivo u smeđoj boci, a iz tima ističu:

- Željeli smo nešto pokloniti Gradu i regiji koji je odavno poznat i slavan izvan okvira svojih granica. Vođeni riječima irskog dramatičara Georgea Bernarda Shawa: „Oni koji traže raj na zemlji morali bi doći i vidjeti Dubrovnik”, stvorili smo premium pivo dostojno grada pod Srđem. Ogrnuli smo ga bojama grada, okitili grbom i nazvali ponosno imenom Grada Dubrovnika – Ragusa. Kako sve vrhunske priče započinju odabirom vrhunskih namirnica tako smo i mi pomno birali samo najbolje. Kombinacija dvaju slada, kao glavnih sastojaka piva koje čine njegovo tijelo, davajući mu istovremeno puninu i lakoću ispijanja. Hmelj daje karakter svakom pivu i predstavlja njegovu dušu. Za Ragusa premium lager odabrali smo kombinaciju četiri vrste hmelja. Rezultat takvog načina i vrste hmeljenja daje zaokruženu ugodnu gorčinu te prepoznatljivu aromu cvijeća i trave.

- Već kod samog otvaranja i točenja piva u čašu, slušamo pivo, pogledom uživamo u njegovoj boji i postojanosti pjene, svakim gutljajem uživamo u punoći okusa dok njuhom istražujemo mirise korištenih hmeljeva. - navode iz Ragusa tima.
Ragusa premium lager svijetlo je pivo donjeg vrenja s alkoholnim udjelom od 5,2 posto. Predstavlja idealan spoj slada i hmelja i posebnu pivarsku priču za koju je potrebno najmanje 40 dana da bi se osnovni sastojci čarolijom fermentacije pretvorili u vrhunski lager Ragusa, što je an predstavljaju istaknula i Nensi Vojsković Mijatović.
Otkrijte ispijanjem čase užitka zašto samo toliko ponosni na naše novo Ragusa pivo, istaknuli su iz Ragusa tima prije degustacije u Sponzi.

D.M.

Na književnoj manifestaciji „Tadijine jeseni“ koja se održava u Slavonskom Brodu uručena je nagrada „Dragutin Tadijanović“ za najbolju knjigu poezije koju dodjeljuje Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Ovogodišnji laureat je književnik iz Župe dubrovačke, inače stomatolog i član Društva dubrovačkih pisaca Stanko Krnjić, a nagradu je dobio za svoju knjigu „Sto i jedna mala pjesma“. Nagrada je uručena na 114. rođendan barda hrvatske književnosti Dragutina Tadijanovića.

Prosudbeno povjerenstvo u obrazloženju odluke o dodjeli nagrade, a koje potpisuje akademik Zvonimir Mrkonjić navodi i slijedeće:
Stanko Krnjić ima smjelost: pisati kao da nitko prije njega nije pisao pjesme. Takvu je možda imao još samo Tadijanović. Biti pjesnik možda je samo usuditi se biti običan a da toga nije svjestan, što nije lako ako se imaju na u umu olakotnosti i zamame moderne uljudbe... Krnjić prekoračuje prag između poezije i metapoezije. Time se on udaljuje od poezije neposrednosti: poezija je sve u različitim registrima njegove znatiželje koju uspijeva iskazati. Poezija je spoznaja mjesta gdje živi njegov narod: Mi smo narod bez domovine, a prognani nismo. Skupni izraz za Krnjićevu poeziju je poezija kao ljubav i ljubav kao poezija. Ona je izraz pjesnikova bitka, njegovo bȉlo i njegov živi totalitet. Ona je skupni izraz njegove tjelesnosti koja je i duhovna: Moje si tkivo. kost, tijelo moga tijela…

DPP

Na završnoj svečanosti objavljeni su sinoć rezultati i ime pobjednika prvoga izdanja Međunarodnog festivala i natjecanje zborova Adriatic Pearl u Dubrovniku. Od 30. listopada do 2. studenoga na dubrovačkim pozornicama nastupilo je ukupno 16 međunarodnih skupina na 41 koncertu.

Dobitnik je Velike nagrade (Grand Prize, Grand Prix) pjevački zbor Voices - Landesjugendchor Vorarlberg s dirigentom Oskarom Egleom iz Austrije. Pobjednik dobiva novčanu nagradu u iznosu od 2.000 eura.
- Adriatic Pearl započeo je i završio prebrzo - preplavili su nas gostoljubivost u gradu, kao i gostoljubivost podupiratelja i partnera. Ovo je jedno od naših najboljih iskustava s novim festivalom i jedva čekamo da se vratimo i nastavimo. - rekla je Piroska Horváth, izvršna direktorica organizacije meeting music i direktorica festivala.

Valerija Fischbach, umjetnička voditeljica manifestacije, ističe:
- Ispunjava me radost što mogu vidjeti sudionike različitih dobnih skupina kao važan dio naše zborske zajednice i svakodnevnoga života - moramo nastaviti dalje! Nadam se da ćemo se ponovno sresti na drugom izdanju 2021. godine!

DPP

Na vrlo dugom spisku riba koje se koriste kao mamci nalazi se i vladika ili knez. Međutim, kod nas se on rijetko rabi iako ima više ili manje izražene sve osobine dobrog mamca - jedu ga praktično sve ribe, dobro se drži na udici, dosta je brojan, dostupan je cijele godine, iznimno se lako lovi, doduše samo udicom… Te i ostale dobre osobine kneza do izražaja najviše dolaze u najhladnijem dijelu godine.

Jedna od malobrojnih mana kneza kad je u pitanju njegova upotreba kao mamca jest veličina. Iako može narasti do 25 cm dužine i 280 grama težine, rijetko se love oni preko 10 cm, odnosno 30 grama. Mana mu je i to što ne podnosi osobito dobro konzerviranje soljenjem i zamrzavanjem pa ga zato treba koristiti svježeg. Na sreću, lako i u svako doba godine može se uloviti udicom praktično u svakom kamenitom plićaku, koje naseljava u sve većem broju.

Zbog malih dimenzija, komadi vladike mogu se koristiti samo u lovu manjih i srednje velikih riba, praktično svih koje obitavaju u Jadranu, iako niti jednoj od njih nije poslastica. Ovisno o veličini udice na koju će se postaviti, reže se na trake ili komade. Trake je najbolje rezati s donje zadnje strane tijela jer mu je tu meso najžilavije pa se najbolje drži na udici, baš kao što je to slučaj i kod ostalih malih riba - mamaca.

Češće nego za lov manjih, knez se kao mamac koristi u lovu krupnijih riba, posebno uz obalu. Osim, što je redoviti dio ishrane priobalnih grabljivica, razlog tome je njegova šarena vanjština. Naime, boja mamca vrlo je važan čimbenik uspješnosti udičarenja. Najbolji je lako uočljiv, mamac okolišu kontrastnih boja, što osobito vrijedi u lovu rjeđih riba, kakve su krupne grabljivice. Kao višebojna, izrazito šarena riba knez je dobro uočljiv na svakoj vrsti dna i u svim svjetlosnim uvjetima.

Kao i ostale ribice - mamci vladika je osobito učinkovita živa nadjenuta. A vladika ne samo što dugo živi na udici nego je na njoj i uvijek u pokretu zbog čega je još privlačnija grabljivicama.

Zbog svega navedenog mnogi naši ribolovci iznimno rado love zubaca teškim ometcem na koji je nadjeven živi knez, a sve češće ga rabe i za lov „cara“ bulentinom. Naime, kao riba dna, stalno pokušavajući naći zaklon na njemu pa visoko postavljen neumorno drmusa priborom i tako provocira grabljivice.

Živi knez je odlično rješenje i za lov smuduta ometcem. Za tu namjenu nadijeva se na dvije redno montirane udice. Jedna se vrhom ubada odmah iza glave, a druga u hrbat oko polovine dužine tijela ribe. Zatim se privez (primula, pjok) lagano zategne pa se učvrsti omčom oko korijena repa mamca. Sve se to radi s privezom male dužine, oko pola metra, kako ga nemirni knez ne bi zamrsio, što plaši smuduta.

Za „rock fishing“, ribolov s nepristupačne kamenite obale, gdje plijen mogu biti brojne grabljivice, kneza je najbolje mamčiti tako da se lovna udica zabode u blizini njegovog analnog otvora, što pliće, tik ispod kože, dok poteznom udicom treba probosti gornju čeljust odozdo prema gore. To mamcu omogućava da usta drže otvorenim zbog čega lakše cirkuliraju more, odnosno dišu pa zbog toga i duže žive. A da bi živ dospio u more treba ga što pažljivije odbaciti. Ispred mamca na pribor je dobro postaviti „pop- up“, spužvasti plovak koji služi za sprečavanje kneza u namjeri da se sakrije u travu ili kakvu rupu na dnu, ali i da svojom bojom, najbolje crvenom, mamac učini još uočljivijim.

Knez se može tako mamčiti i za lov „surfcastingom“, vrlo dalekim bacanjem. Odbačen punom snagom, unatoč snažnom trzaju pri odbačaju, poživjet će dva do tri sata. Da bi se to vrijeme produžilo, uz mamac treba pričvrstiti strunu lovne udice na način da se cijeli mamac obmota silikonskom niti - „filo elastico“.

Osim za lov ometcem u plićaku, bulentinom na bracima i u priobalju, „rock fishing“ i „surfcasting“ tehnikom, knez je dobar mamac i za ribolov „drifting“ tehnikom, puštanjem u struju mora. Međutim, u lovu pendulom nije se pokazao osobito učinkovitim, barem kad su u pitanju cjenjenije lovine. Sredozemni udičari cijelog ga rado koriste i u lovu krupnije divljači daleko od obale, a ta šarena ribica je odlična i za lov liganja pomoću prastarog alata „pušće“ - štapića s vijencem iglica na kraju.

Lukša Jakobušić više nije dopredsjednik Hajduka. On je naime danas podnio ostavku koju je predsjednik Marin brbić i prihvatio. Jakobušić je ostavku dao nakon dvostrukog debakla Hajduka protiv Gorice, ispadanja u Kupu, a zatim i prvenstvenog poraza nakon kojeg Hajduk za Dinamom zaostaje četiri boda iako ima utakmicu više.

Jakobušić je ipak ostavku objasnio osobnim razlozima iako je jasno kako
- Ostavku podnosim iz osobnih razloga, ali mi utoliko nije nimalo lakše. Protekli mjeseci na mjestu dopredsjednika Hajduka su me učinili ponosnim, posebice zbog načina na koji su me prihvatili svi, od suradnika u Klubu, do građana Splita i navijača Hajduka. Posebno zahvaljujem predsjedniku Marinu Brbiću što mi je pružio priliku da budem dijelom veličine kao što je Hajduk, ali i za razumijevanje kojim je prihvatio moju odluku. Tu veliku čast sam se svim srcem trudio obnašati s maksimalnom odgovornošću. Međutim, iz navedenih razloga u postojećim okolnostima ne bih mogao Hajduku dati ono što smatram da mu svaki zaposlenik mora dati i ono što je Hajduku sada potrebno, pa je nužno ustupiti mjesto nekome tko će to moći, na radost svih nas kojima je Hajduk važan dio života. Nastavljam se radovati budućim uspjesima Hajduka. - objavio je Hajduk Jakobušićevu izjavu na svojoj web stranici.

Lukša Jakobušić dopredsjednik Hajduka bio je od svibnja ove godine.

D.M.

Stolnotenisači Libertas Marinkolora poraženi su jučer u prvom susretu 3. kruga Europskog kupa na gostovanju kod austrijskog Solex - Consult Wiener Neustada s 2:3. Ovaj rezultat daje nadu da „pituri” imaju šanse u uzvratnom susretu.
Inače, Dubrovčani su u Austriji nastupili bez Tomislava Japeca, ali svejedno su bili na korak do iznenađenja. Austrijanci su po rejtingu 17. momčad u Europi, prvi ispod crte koja dijeli Ligu prvaka i Europski kup. Pobjede za „piture” ostvarili su Miho Simović, svladao Felixa Wetzela 3:1, te Dragutin Šurbek, koji je s 3:2 bio bolji od Borne Kovača. U odlučujućem susretu Wetzel je s 3:2 svladao Nevena Juzbašića.

Uzvratni susret igra se u subotu, 9. studenoga, u Gospinom polju u 17 sati.

Solex-Consult Wiener Neustadt - Libertas Marinkolor 3:2
Konecny - Juzbašić 3:1 (7, 6, -6, 16)
Wetzel - Simović 1:3 (-5, 9, -7, -7)
Kovač - Šurbek 2:3 (-6, -11, 9, 7, -5)
Konecny - Simović 3:1 (6, 9, -10, 8)
Wetzel - Juzbašić 3:2 (5, 6, -7, -7, 7)

DPP