Načelnik Općine Konavle Božo Lasić sa zamjenikom Ivom Radonićem primio je danas vaterpoliste Kamena malog koji su ove godine osvojili titulu prvaka Divlje lige.
Načelnik je čestitao momčadi na vrhunskom rezultatu, a ovom prilikom uručeni su i pridogni pokloni. Inače, Kamen mali je u napetom finalu bio bolji od župskog Fun H2O.
DPP
Kulturno - zabavni program „Ulicama našeg Grada” u organizaciji Grada Dubrovnika nastavlja se i u rujnu.
U ponedjeljak će klapa Ragusa biti na skalinima Dominikanaca, a Pučki pjevači na šetnici Uvale Lapad. U utorak u Gradu nastupaju Poklisari, dok će Mokošane zabavljati klape Poklisari i Kaše. U petak i subotu u Gradu će zapjevati klape Subrenum i Maetral.
Raspored je sljedeći:
Ponedjeljak, 2. rujna – klapa Pučki pjevači, Uvala Lapad, od 21:30 sati
klapa Ragusa, skalini Dominikanaca od 22:30 sati
Utorak, 3. rujna – Klapa Poklisari, skalini Dominikanaca, od 22:30 sati
Srijeda, 4. rujna – klape Poklisari i Kaše, Mokošica, igralište pored „Kissa“, od 21 sat
Petak, 6. rujna - Klapa Subrenum, skalini Dominikanaca, od 22:30 sati
Subota, 7. rujna – Klapa Maestral, skalini Dominikanaca, od 22:30 sati
Grad Dubrovnik
Na izmaku je najtopliji dio godine, a s njim i razdoblje slabijeg udičarenja, osobito uz morsku obalu. Iako su radili bolje od mnogih drugih riba, fratri će tek od početka rujna biti zamjetno aktivniji, a aktivnost će sve više pojačavati što jesen bude više odmicala. Osim toga, fratar je jedan od rijetkih riba koja se izvanredno dobro prilagodila devastaciji mora, pa je sve masovniji u Jadranu, a time i na udicama naših ribolovaca. Obilatosti ulova u rujnu pridonosi i to što će se krajem mjeseca fratar početi skupljati u velika jata radi priprema za mrijest početkom zime.
Zbog svega toga ribolov fratra u rujnu, ali i listopadu, može biti izuzetni uspješan. Osnovni preduvjet za to jest pronaći ih. A u ovo doba godine oni se uglavnom zadržavaju na dubinama između 5 i 15 metara. Manji primjerci s ostalim sitnim srodnicima zalaze i u zatvoreno more i na blago nagnute terene, dok se krupniji radije zadržavaju u otvorenom moru i uz strmije obale. Sve su to obvezno obrasli kameniti tereni s brojnim procijepima u kojima fratri nalaze sklonište i hranu. A hrane se, poput ostalih rođaka iz obitelji ljuskavki crvima, mekušcima i račićima. Velikom morskom crvu ne mogu odoljeti, ali pohlepno napadaju i sve ostale crve, osim cjevaša. Odličan je mamac za njihov lov i meso mušule te drugih školjki, kozica, rak samac i drugi račići, komadi lignje, sipe ili sipice te hobotnice.
Vrlo dobri rezultati postižu se i upotrebom smjese, pastele napravljene od starog kruha i istruganog sira, usoljene srdele ili same salamure od nje ili soljenih inćuna i drugih riba. Ipak se, barem u noćnom ribolovu, najbolji rezultati postižu komadima velikog crva te lignjice i sipice.
Rezultati se, čak i veoma značajno, mogu poboljšati primamljivanjem prije i tijekom udičarenja. Gustoća primame mora biti takva da smjesa može stići na dno bez velikog rasipanja. To je najlakše postići pomoću brumalice. Primamu je najbolje raditi od istog materijala ako i mamac, a kako je to često vrlo skupo, jeftinije je, a ništa manje učinkovito, koristiti zdrobljene ježince te školjke i puževe iz plimne zone.
Poput svih rođaka s kojima se druže, manji se fratri hrane tijekom cijelog dana, intenzivnije u rano prijepodne. Stariji u potragu za hranom kreću u sumrak, a ako je noć s mjesečinom, vraćaju se pred zoru. Zato se jutro, posebice po mirnom moru, tišini ili tek laganom moru, u velikom broju love manji, do četvrt kilograma teški fratri. U istim vremenskim uvjetima, ali u popodnevnim satima love se oni teški do 400 g. Krupniji se počinju loviti tek kad se sunce približi horizontu, a najbolje „rade“ tijelom noći s mjesečinom.
Zbog male dubine zadržavanja, fratri se mogu loviti i s obale, ali je to dosta mukotrpan posao zbog čestog zapinjanja pribora. No, pribor će zapinjati i u lovu bulentinom. Zato nju treba spuštati okomito, bez odbacivanja. Da bi se takvim lovom pretražio što veći teren, treba koristiti dugački štap, od 4 do 5 metara. Mora biti vrlo brz, akcije A, ali s vrhom iznimne osjetljivosti. Takav, čak i duži štap je odlično rješenje i za lov s obale.
Bez obzira na to lovi li se štapom ili „preko prsta“, s obale ili plovila, osnovna struna pribora ne treba biti deblja od 0,25 do 0,35 mm, ako je od najlona, odnosno 0,10 do 0,15 ako je od „PE“ višenitne strune. Predvez, po kome klizi šuplja olovnica, najbolje je izraditi od najlona, također debljine 0,25 do 0,35 mm. Dužina mu može biti 30 do 100 cm, dok dok privez mora biti dužine 50 do 100 cm. Najbolje ga je izraditi od nevidljivog „FC“ fluorougljika debljine od 0,16 do 0,18 mm.
Težina olovnice ovisi o dubini mora i snazi kurenta na mjestu ribolova, ali i načinu ribolova. Za lov spuštanjem iz plovila najčešće je dovoljna ona teška do 20 grama, dok je za lov na istoj poziciji, ali s obale potrebna i više nego dvostruko teža. Inače, najboljim su se pokazale olovnice izduženog, ovalnog ili oblika kapljice jer najteže zapinju.
Veličina udice za lov fratra ovisi o očekivanoj veličini plijena. Za prijepodnevni ribolov sitnijih primjeraka najbolje je montirati udicu broj 19-15, odnosno širine luka 3-5 mm, a za noćni lov krupnijih fratara udice broj 15-10, odnosno širine luka 5 do 10 mm. Što se tiče oblika udice, „kristalka“, koja se smatra univerzalnom za lov blizu obale, posve zadovoljava, osobito za lov manjih primjeraka. Ipak, najprikladnijima su se pokazale udice oblika „Limerick“.
Svi spojevi na priboru moraju biti izvedeni pomoću vrtilice, a udaranje i nasjedanje klizne olovnice na vrtilice sprječava se postavljanjem gumenih perlica s obje strane olovnice.
Umjesto s jednom, posebice i lovu bulentinom, pribor može biti i s dvije udice, tipa „brk“, ali na nešto kraćim, oko pola metra dugim, privezima.
Fratri se love tako što se pribor odbaci, i kad olovnica dotakne dno, lagano zategne. Sitniji će veoma brzo zagristi, a odrasli, vrlo divlji i plahi, dugo će oklijevati. Ako nakon desetak minuta čekanja ne zagrize, treba mijenjati položaj. Gdje prvi zagrize, treba nastaviti loviti, jer su tu i ostali pripadnici plova. Položaj treba promijeniti i ako je prvi ulovljeni primjerak kraći od 18 cm, što je prema zakonu minimalna dopuštena lovna dužina, a sve zbog toga što su svi fratri u jednom jatu istih dimenzija.
Fratri, ovisno o veličini, mamac uzimaju različito. Sitniji primjerci „tuku“, uzimaju tako snažno da se vrh štapa trese. Zagrizu pet, šest puta u vrlo kratkom vremenskom razmaku, zatim naprave stanku od petnaestak sekundi te ponovno nekoliko puta navale. Tako skinu i nekoliko mamaca, a da se ne zakače se. Da se to spriječi, 6 do 7 sekundi poslije prvog „rafala“ udaraca treba kažiprstom ruke kojom se drži štap uz njega pritisnuti struna i vrh štapa malo podignuti. Ako se, pak , lovi „preko prsta“, strunu treba blago stisnuti među prstima i povući je desetak centimetara. Tada će se fratar baciti i punim ustima uhvatiti mamac pokušavajući ga zadržati ili odnijeti. To je trenutak za snažnu i kratku kontru.
Ako se poslije serije rafala ne ulovi sitni fratar nego se sve umiri, to je siguran znak da je u blizini krupni fratar. Tada treba biti posebno oprezan, jer će on uskoro uzeti mamac. A krupni fratri jedu drukčije. Najčešće prihvate mamac i počnu plivati, poput komarče. Ako se kontrirao odmah ništa se neće postići jer fratar labavo drži mamac. Bolje je pustiti ribi da uz lagani otpor ponese mamac. U lovu sa štapom to znači da joj treba dopustiti da lagano savija njegov vrh. Isti efekt u lovu „preko prsta“ postiže se propuštanjem strune između lagano stisnutih prstiju. Kad se zbog otpora poboji da će ostati bez zalogaja, fratar će reagirati jačim stiskanjem i laganim trzanjem glave. To će se osjetiti kao trešnja strune ili vrha štapa. Tada treba reagirati odlučno i nimalo nježno. Kad shvati da je prevaren, energično će se opirati, ali ga izvlačiti treba bez zamaranja kako mu se ne bi dozvolilo da se zavuče i kakvu rupu.
U organizaciji Grada Dubrovnika, Turističke zajednice grada Dubrovnika te Gradskog kotara Lapad, u petak, s početkom u 21 sati, na teniskom terenu u Uvali Lapad, održat će se koncert grupe „Dalmatino“.
Ulaz je besplatan.
DPP
Stanovnici Bosanke s razlogom su nezadovoljni stanjem ceste koja vodi pokraj naselja do tvrđave Imperial, a kojom dnevno prođe veliki broj vozila, poglavito taksija koji prevoze turiste do tvrđave. Tako veliki broj vozila dodatno oštećuje ionako rovinanu cestu u koju se već odavno nije ni kuna uložila.
Svoje nezadovoljstvo jedna od stanovnica Bosanke izrazila je na šaljiv način iscrtavši na cesti poznati lik iz crtića La Linea.
Naši stariji i sugrađani srednje generacije dobro se sjećaju tog legendarnog crtića u kojem se lik jednostavno nazvan gospodin Linea ljuti kada dođe do kraja linije i zahtjeva da se nacrta nastavak. No, na Bosanci ne samo da žele „nastavak” asfalta već ističu i da asfalta uskoro na toj cesti uopće neće ni biti.
D.M.
Načelnik Općine Konavle Božo Lasić otvorio je u četvrtak navečer izložbu Konavoska svadba u Zavičajnom muzeju Konavala u Čilipima. Riječ je o izvanrednoj izložbi u sklopu koje je u Konavle nakratko vraćena konavoska zelena svadbena dolama koja se nosila do polovice 19. stoljeća, a iz Konavala je kao jedini primjerak otišla 1957. godine u Etnografski muzej u Zagrebu.
Sinoć je izložena i povezana kapa i hondelj koji su se nosili u Konavlima do polovice 19. stoljeća, također jedinstveni primjerci u Hrvatskoj, a u Čilipe su privremeno preseljeni iz Bogišićeve zbirke u Cavtatu.
Načelnik Lasić je ovom prilikom zahvalio svima koji su na ijedan način pomogli ostvarivanju ove velike izložbe, a istaknuo je kako su Muzeji i galerije Konavala doživjele pravu renesansu otkad je na njihovom čelu Antonia Rusković Radonić, a na čelu Upravnog vijeća Niko Kapetanić.
Ravnateljica Muzeja i galerija Konavala Antonia Rusković Radonić rekla je kako je ponosna na sve uključene u ovaj projekt, a zahvalila se Općini Konavle, Ministarstvu kulture, Etnografskom muzeju u Zagrebu, HAZU-u i brojnim drugima koji su doveli do uspješne realizacije izložbe.
Zamjenica župana Žaklina Marević rekla je kako vidjeti tradicionalno konavosko svadbeno ruho i pritom znati koliko je rijetko i naravno vrijedno samo potvrđuje potrebu čuvanja blaga koje imamo.
U sklopu izložbe predstavljena je notna publikacija Konavoska svadba – glazba za koreografiju Krešimira Magdića. Dio napjeva mnogobrojna publika u Čilipima mogla je sinoć čuti izvođenju Pučkog zbora Konavala, KUD-a Čilipi i KUD-a Stjepan Radić Pridvorje, Klape Cavtajke i Klape Oštro.
Naime već više od godinu dana kroz muzej okupljen Pučki zbor radio je uz maestra Krešimira Magdića na rekonstruiranju napjeva svadbe. Zabilježeni napjevi iz 19. stoljeća, te snimke i notni zapisi iz 20. stoljeća, maestrova stručnost te nadahnuće skupine entuzijasta pučkog zbora koji su bilježili snimke svojih starijih po kućama i učili uz maestra rezultiralo je novom vrijednosti u Konavlima. Stvoren je tako korpus glazbenih napjeva koji će se zasigurno koristiti u budućnosti folklornog izražavanja Konavala. Izložbu prati bogati katalog na tristotinjak stranica, a mnogi Konavljani su i ovaj put našem muzeju posudili predmete za izložbu.
Cijeli projekt su pomogli Općina Konavle, Ministarstvo kulture RH, Dubrovačko neretvanska županija, Turistička zajednica Općine Konavle kao i brojni drugi sponzori.
Izložba ostaje otvorena do 15. prosinca.
DPP
U klaustru franjevačkog samostana sv. Vlaha u Pridvorju jučer je otvorena izložba Dubrovačke udruge likovnih umjetnika „Crveno obojeno crvenim”. Na izložbi se predstavilo 15 autora s 24 rada uglavnom akrila na platnu. Izložba će biti otvorena do 20. rujna.
Sudionici izložbe: Andrea Vukoja, Luce Đuraš, Mirica Dubčić, Dubravka Rathman, Nikola Dubčić Nino, Franica Čebirić, Dragica Lučić Maca, Miroslav Stamatović, Marijana Hure, Marjan Fragić, Anto Violić, Sunčana Barbarić, Baldo Božović, Nedjeljka Gligor Nene i Valter Kožul.
Ovo je četvrta izložba DULU-a u ovoj godini a riječ je o radovima koje je tijekom svibnja ove godine mogla vidjeti i dubrovačka publika na izložbi u Sponzi. Zbog dobrog prijema kod publike odlučeno je da se i ubuduće s nekom od uspješnijih izložbi DULU predstavi van Grada. Tako je u suradnji s Muzejima i galerijama Konavala realizirana ova ideja.
Izložba je sufinancirana je sredstvima Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za kulturu i baštinu.
Dubrovačka udruga likovnih umjetnika djeluje 40 godina. Danas broji 26 aktivnih članova. Od 2000. godine je članica Zajednice kulturno -umjetničkih udruga Dubrovačko-neretvanske županije. Uz godišnje izložbe svojih članova Udruga se posebno istakla u organizaciji županijskih izložbi te likovnih kolonija na kojima osim članova Udruge sudjeluju likovni umjetnici iz čitave Hrvatske i inozemstva. Od 2007. DULU sudjeluje na Susretima neprofesionalnih likovnih stvaratelja, koje organizira Hrvatski sabor kulture te je 2007. u Bjelovaru, 2010. u Karlovcu i 2016. u Koprivnici dobila nagradu kao najuspješnija udruga za likovno stvaralaštvo.
DPP
Tradicionalna Gruška noć održana je u subotu navečer, a sve koji su se odlučili doći u Gruž zabavljao je Željko Bebek.
Janjetina je brzo nestala, a kalorije su se onda trošile na koncertu.
Djelić atmosfere povirite u fotogaleriji.
DPP
U povodu osvajanja dvije medalje na 45. natjecanju WorldSkills, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku Marini Kovačić. Prenosimo je u cijelosti:
Draga Marina,
želim ti od srca čestitati na izvrsnom rezultatu koji si postigla na natjecanju WorldSkills u Kazanu. Titula Best of Nation i 5. mjesto u tvojoj disciplini, Poslovanje hotelske recepcije, iznimno je postignuće među mnogobrojnom i zahtjevnom svjetskom konkurencijom.
Ovo priznanje pokazatelj je tvoje vještine i predanog rada, za što je zaslužno i vodstvo mentorice Amele Obad. Uz neizbježnu disciplinu, uvjeren sam da je dio tvog rezultata svakako i strast prema svojoj struci. Moderne tehnologije danas mijenjaju svijet iz dana u dan, no u turizmu i ugostiteljstvu obrazovan i stručan kadar je ključ uspjeha i kao takav nezamjenjiv. Potičem te da se nastaviš svoj profesionalan put stjecanjem znanja i vještina koji su itekako potrebni i traženi u našem Gradu kao svjetskom turističkom odredištu.
Tvoj uspjeh na ponos je našem Dubrovniku, Turističkoj i ugostiteljskoj školi Dubrovnik, ali i cijeloj zemlji s obzirom na to da su tvoje dvije medalje prve za Hrvatsku na ovom natjecanju.
S poštovanjem,
Gradonačelnik
Mato Franković
U tijeku su upisi u plivački klub Jug. Pozivaju se sva zainteresirana djeca da tijekom rujna dođu na testiranje, posebno rođena 2012. i 2013. godine.
Testiranja novih članova i upisi u Plivački klub Jug vrše se od danas pa sve do kraja rujna ponedjeljkom, srijedom i petkom u 16 sati na zapadnoj strani tribina.
Na testiranje je potrebno ponijeti kupaći kostim/gaćice i šugaman.
Za upis u grupu RIBICE (5 - 6 godina) ili u PLIVAČKU ŠKOLU (6 - 8 godina) potrebno je znati samostalno se održavati u velikom bazenu.
Informacije su dostupne na: http://www.pkjug.hr/, a odgovori na upite mogu se dobiti na:
PK Jug
Kao tradicionalna uvertira Gruškoj noći u petak poslijepodne i subotu ujutro na kolac je nabijeno nekoliko desetaka janjaca koji su se zavrtjeli na ražnju.
Bit će janjetine i ove godine za sve koji požele iako je dojam kako je „janjičara” ove godine manje, ali nije, uvjeravaju nas oni sami, ali razlika između prijašnjih i ove godine je što se janjci ovaj put ne vrte na ražnju nasred ceste.
Prepričava se anegdota kako je nedavno jedna turistkinja napravila scenu u jednom restoranu kada joj je poslužena riba, ma zamislite, s glavom.
„Ovo ima oči. Ima očiiii!” - urlala je dotična „saznavši” da riba eto ima glavu i oči, a ugostitelji su kasnije pojašnjavali kako masu turista odbija da im se riba posluži s glavom pa im se fino filetira i čini sve ono što ribu više ne čini ribom nego „proizvodom”.
E sad, kakva je uopće poveznica tog događaja s janjetinom ususret Gruškoj noći. Nitko od nas nije u skupini idiota koji misle da riba ili u ovom slučaju janjci nemaju glavu i oči, niti će, osim možda kakvog vegana, netko činiti scenu zbog pečenog janjca. Mnogi janjetinu i vole, jer janjetina s ražnja je, da se razumijemo, izvrsna i nije nam je potrebno servirati kao „proizvod”, ali svih ovih godina ipak je bilo poprilično neprilično janjce vrtjeti na ražnju nasred ceste, jednostavno je tako, loše izgleda, kao da se šetate klaonicom. Uostalom i nehigijenski je, jer i kad miriše ili smrdi, kako kome, na „prčetinu”, i takva janjetina je bolja od one sa začinom benzinskih para.
Ove godine, pohvalno, ražnji su ograničeni na prostor parkinga oko Robne kuće Srđ i Place gdje su već od jučer, prije no što je ražanj potpaljen, „izbačeni” automobili, a i malo je skriveno od pogleda, pa tko ne voli vidjeti izbečene janjeće oči na kočićima, nije prisiljen pored njih šetati kao prethodnih godina, a kome ne smeta neka poviri, kao i, kad već ne snimamo „tko je danas lizao sladoled na Stradunu”, našu tradicionalnu fotogaleriju „Tko se danas vrtio na ražnju”.
Davor Mladošić
Ibrica Jusić zapjevat će serenade i ovog petka na Gradcu. Besplatni koncert „Serenada na Gradcu“ kojeg organizira Grad Dubrovnik započinje u 22 sata.
U 54 godine zavidne karijere, Jusić je prozvan čarobnjakom opjevanog stiha zahvaljujući brojnim ljubavnim pjesmama koje su dirnule mnoge generacije.
Iako je nastupio na svjetskim dvoranama poput Sydney Opera House i Carnegie Hall, Jusić uvijek s radošću svoju glazbu dijeli i Dubrovniku. Iza sebe ima brojna priznanja među kojima se posebno ističe ovogodišnji Porin za životno djelo te treća nagrada stručnog suda za baladu „Na kušinu dite plače“ na splitskom glazbenom festivalu.
Grad Dubrovnik