Parsko prvenstvo Dubrovnika u bridžu, koji je ujedno i Memorijalni turnir „Frano Staničić”, igralo se u hotelu Neptun. Nastupilo je 14 parova iz dva kluba: Bridge klub Dubrovnik i Bridge klub Astarea.

Igrale su se na prvenstvu/memorijalu dvije sjednice po 24 borda te po Matchpoints obračunu. Prvaci Dubrovnika za 2019. godinu su Velibor Puzović i Andrija Martić. Drugo mjesto osvojili su Mario Majstorović i Dubravka Zvrko, dok su trećeplasirani Iva Strnad i Frano Mozara. Svi nagrađeni su članovi Bridge kluba Dubrovnik.

Konačni poredak:
1. Velibor Puzović & Andrija Martić 57.64%
2. Dubravka Zvrko & Mario Majstorović 56.60%
3. Iva Strnad & Frano Mozara 55.21%
4. Pero Jemo & Stijepo Čubela 53.47%
5. Srđan Golubović & Boško Mišić 53.30%
6. Miho Jančić & Toni Radić 52.60%
7. Ivana Cvjetanović & Ivica Obad 51.91%
8. Slavko Grgić & Srećko Tomić 51.39%
9. Slavica Novak & Boris Lovjer 50.69%
10. Nikoleta Kravarević & Vlaho Kalauz 50.00%
11. Rade Garić & Vedran Košta 49.65%
12. Jabup Selmanović & Niko Dubčić 46.88%
13. Marija Kluth & Miro Staničić 35.94%
14. Elizabeta Pejdar & Seka Plastić 34.72%

DPP

Lovci na olignje jedva čekaju prvi dan listopada jer od tada je dozvoljen lov tih glavonožaca na najuspješniji način - po mraku uz pomoć umjetnog svjetla. No, da bi u takvom lovu bio uspješan, lignjolovac mora znati puno o ponašanju lignje pod prirodnim i umjetnim svjetlom. Naime, ponašanje oliganja ovisi o uzrastu kao i jačini i spektru i sastavu izvora svjetlosti, njegovom položaju, o fazi mjeseca, dobu i noći…

Poput većine morskih organizama, lignje su skoro indiferentne na pojavu svjetlosti. Što više, čak ih je noću lakše uloviti po slabijoj nego jačoj mjesečini. Međutim, što je noć tamnija to je jača „ardura“ koja plaši olignje. Radi se i svjetlucanju mora oko predmeta koji se gibaju u njemu. To je posebno izražena oko tankih predmeta poput struna i udica, te bliže površini gdje se olignje najviše zadržavaju u hladnijem dijelu godine, posebice noću. Zato se uspjeh u lovu oliganja može očekivati samo u noćima s mjesečinom te uz pomoć umjetnog svjetla u noćima bez mjesečine, u vrijeme uštapa, mladog mjesec, ali i prije te poslije njega, dok je mjesečina još slaba. U pravilu, uz pomoć „svijeće“ nema smisla loviti četiri dana prije i jedan nakon punog mjeseca.

Uklanjanje mogućnosti pojave „ardure“ nije najvažniji razlog zašto se lignje u noći bez mjesečine najbolje love uz pomoć umjetnog svjetla. Glavni razlog je magična moć kojom svijetlo privlači plankton, odnosno sitne biljne i životinjske organizme za kojima dolaze sitne ribe lutalice poput inćuna, papaline, srđele… Olignji se hrane planktonom i tim ribicama - i to je tajna uspješnosti lignjolova noću pomoću umjetnog svjetla.

Ma koliko bilo jako, umjetno svjetlo obasjava relativno malu zonu u kojoj je veća količina planktona i ribica nego u okolnom neosvijetljenom područja. To olignjima daje mogućnost obilate ishrane na malom prostoru. No, osim onih najmanjih, olignji nerado love u najosvjetljenijem dijelu. Bojeći se da i sami ne postanu plijen, radije vrebaju iz mraka i hrane se u polutami. Zato im je varalice najbolje ponuditi na rubu osvijetljenog prostora.

Lov oliganja pomoću umjetnog svjetla kakav se obavlja kod nas, iz plovila u priobalju i na relativno malim dubinama, nije podjednako učinkovit tijekom cijele godine. Počinje tijekom kolovoza kad se blizu površine i obale pojave najmanje lignje. Vrhunac mu je tijekom listopada, kad se lignje najintenzivnije hrane jer je tada u moru najviše planktona, glavne hrane malih lignji. Nakon toga, kako pada temperatura mora pada i količina planktona u njemu pa se lignje sve više hrane sitnim ribama. No, i one se sve rjeđe skupljaju pod svjetlom. Prvi razlog tome je to što je pod svjetlom sve manje planktona, a drugi je što se s tjelesnim rastom povećava i opreznost riba koje se zato zadržavaju sve dalje od najosvjetljenijeg dijela pod „svijećom“.

No, bez obzira čime se lignje hranile, praksa je pokazala da je najbolje imati „svijeću“ kojoj se može regulirati količina, po mogućnosti i kut rasprostiranja svjetlosti. Po dolasku u lovnu zonu najbolje je prvih petnaestak minuta imati čim jače svjetlo što šireg kuta rasprostiranja. Ostane li tako predugo, olignji će se dignuti na površinu i najčešće neće gristi. Zato, čim prve lignje doplivaju u blizini plovila, treba smanjiti jačinu svjetla i kut njenog rasprostiranja, uvijek usmjerenog prema dolje, i loviti u polusjeni. Najbolje ne odmah ispod i oko „svijeće“ nego na provi ako je ona na krmi i obrnuto.

Danas na tržištu postoji nekoliko vrsta umjetne rasvjete od starih plinskih ferala, preko podvodnih svjetiljki s halogenim do najnovijih s „LED“ žaruljama. Svaka od njih ima dobrih i loših osobina, ali su za rekreativni lignjolov nedvojbeno najbolje „ledice“ jer daju najviše svjetla uz najmanju potrošnju, mogu se koristiti kao nadvodne i podvodne…

Osim po konstrukciji, što ih čini više ili manje praktičnim za upotrebu, ta se rasvjetna tijela razlikuju i po boji svjetla koje emitiraju: ferali žuto, halogene bijelo, dok „LED“ rasvjeta može svijetliti bilo kojom bojom.

Praksa je pokazala, a znanost potvrdila da su najmanje učinkovite svjetiljke koje emitiraju posve bijelo svjetlo poput halogenih, ali i bijelih „LED“ žarulja. Prvo, zato što ono najslabije prodire kroz stupac mora, a drugo jer nema takvog prirodnog svjetla.

Također, praksa je pokazala, a znanost potvrdila da plankton, ali i neke ribe, najviše privlači zelenkasto svjetlo jer je takve boje mjesečevo svjetlo u moru. Od zelenkastog je tek nešto malo manje privlačno plavičasto svjetlo. Posebno učinkovitim se pokazalo zeleno luminiscentno svjetlo. Prvo jer prodire daleko jače kroz slojeve mora nego svjetlo bilo koje druge boje, a drugo jer takvo svjetlo proizvode brojni planktoni pa je ono dovoljno da privuče pozornost lignji i riba, pak i ako pod njim nema planktona.

Luminiscentno zeleno svjetlo mogu proizvoditi „LED“ žarulje, ali za sada, jedino lampe tvrtke „Hidro glow“ svijetle takvim bioluminiscentnim, svjetlom istovjetnim onom koje proizvode planktoni.

Osim „svijeće“, najbolje je da i pomoćno svjetlo u lignjolovu bude zelene boje. Naime, pokazalo se da iznenadna pojava i treperenje bijelog i žutog svijetla plaši olignje i neke ribe. Dobro je i ako naglavna ili koja druga pomoćna lampa svijetli crvenim svjetlom jer ono ne plaši ni jednog stanovnika mora. No, crveno svjetlo najmanje prodire kroz vodeni stup i ne privlači osobito plankton. Zato je crveno svjetlo najlošije rješenje za lov oliganja.

Za lov pomoću umjetnog svjetla nije potrebno imati vlastitu „svijeću“. Naime, u noćima bez mjesečine lignje se dobro mogu loviti uz obale osvijetljene umjetnom rasvjetom uz šetnice, lukobrane i mostove. Uz njih se najradije zaustavljaju na rubovima osvijetljenog područja bacajući se iz polutame na ribice u njoj ili osvijetljenom području.

Na takvim mjestima se mogu loviti s obale i iz plovila. Iz usidrenog plovila klasičnim skosavanjem te „spinanjem“, a iz plovila u pokretu pendulom, najbolje plovidbom paralelno s obalom.

Na kraju podsjećamo da je lignje dozvoljeno loviti uz upotrebu samo jednog rasvjetnog tijela po plovilu, bez obzira koliko je lovaca u njemu. Jačina „svijeće“ smije biti najviše 100 W ako je klasična žarulju u njoj, 30 W ako je halogena, 10 W ako je LED, odnosno 400 kandela ako je plinski feral.

Nova knjiga Džemile Bukovice „I danas je za sutra” bit će predstavljena u petak u Sponzi u 20:30 sati.

Matica hrvatska - Ogranak Dubrovnik izdavač je njenog Ratnog dnevnika koji je imao i scensko uprizorenje na Dubrovačkim ljetnim igrama, a nova knjiga na neki način nastavak je njenog ratnog, ali i poratnog dnevnika, autor slike na naslovnici je Josip Škerlj, a izdavač je Društvo dubrovačkih pisaca.

Uz autoricu, knjigu će predstavit dr. sc. Antun Česko, u ime izdavača Boris Njavro, a svojom glazbom Ibrica Jusić doprinijet će posebnom ugođaju ove večeri u Sponzi.

D.M.

Natkriveni dio dvorišta svakog samostana obično je postavljen na zidane ili klesane stupove. U klaustru samostana Male braće, pokrov donje šetnice uz vitke klesane kamene stupove podupiru još i jaki građeni piloni. Ovdje, kao i u drugim takvim dvorištima, stupovi završavaju kapitelima. U principu, na takvim mjestima jedni bez drugih nisu ni zamislivi. Svaki od njih ima svoju statičku ulogu. Uz praktične funkcije, može se u kombinaciji stupova i kapitela čitati i određena simbolika. Stupovi su ti koji simbolički povezuju zemlju i nebo, a ukrašeni kapiteli kao da ukazuju na Stvoritelja.

Piše: fra Stipe Nosić

Posebnost ovog franjevačkog klaustra je u tome da njegove ukrašene kapitele umjesto jednog nose dva stupa. Takvih dvostrukih stupova izrađenih u obliku osmerostrane prizme je 60, što znači da ih je pojedinačno 120. Dvostruki stupovi ovdje završavaju kapitelima. I upravo su kapiteli ti koji ovom zdanju daju posebnu draž. Svaki od njih napravljen je barem u nekim detaljima drukčije i vrijedi kao originalno djelo. Na njima su u reljefima predočeni ljudi, životinje, ptice, mitološki likovi, a više njih ukrašeno je raznim biljnim ornamentima.

Zub vremena i ratne nedaće učinile su svoje, pa se za neke kapitele može lako primijetiti da nemaju izvorni oblik. Neki od njih djelomično su „tašelima“ nadomještani. Neki su dijelom popravljani cementom ili drugim materijalima. Nekoliko ih je oštećeno u domovinskom ratu 6. prosinca 1991., što posebno vrijedi za kapitel 20, a mnogi drugi imaju rane od gelera iz te neprijateljske agresije.

Za dva kapitela posve je očito da su zamijenjeni običnim kapitelima bez ornamentike. To je kapitel 30, posljednji na zapadnoj strani, i kapitel 46, prvi na istočnoj strani. Budući da se ti kapiteli nalaze točno na mjestima koja su jedno nasuprot drugom, za pretpostaviti je da nisu zamijenjeni radi istrošenosti, nego iz nekog drugog razloga. Da su oni, i još neki drugi kapiteli, zamijenjeni svjedoče ulomci koji se čuvaju u samostanskom lapidariju, a neki od tih ulomaka pronađeni su kod obnove kamenog plašta i služili su kao ispuna. Poznati povjesničar umjetnosti Cvito Fisković napisao je još 1955. u knjizi Prvi poznati Dubrovački graditelji, da su neki od nedostajućih originalnih kapitela završili u arboretumu u Trstenu a neki u perivoju na Pločama.

Neke fotografije klaustra iz 20. stoljeća otkrivaju da su na mjestima na kojima se danas nalaze očito originalni kapiteli 10 i 37 stajali kapiteli bez ornamentike. Nije jasno zašto su ti kapiteli bili skidani i gdje su se nalazili prije nego su vraćeni na sadašnja mjesta. Moguće je da su zbog slomljenih stupova, privremeno bili nadomješteni običnim kapitelima. Na to upućuju i neoriginalne stope stupova ispod njih.

Iznad svih kapitela jednostavni su neukrašeni imposti, kvadratično profilirani i to s četiri ili pet profila, a imaju svrhu zaštititi kapitele od direktnog opterećenja.

Umjetnička vrijednost ukrašenih kapitela i klaustra kao spomeničke cjeline zapažena je već davno. Austrijski inženjer Rudolf Eitelberger 1861. opisao je iznimnu ljepotu klaustra i objavio čak 16 crteža kapitela. U njegovoj knjizi poredani su oni od crteža 100 do 115. Ovdje je broj tih crteža s brojem kapitela u zagradi: 100 (20); 101 (8); 102 (3); 103 (55); 104 (18); 105 (54); 106 (2); 107 (38); 108 (16); 109 (58); 110 (4); 111 (26); 112 (59); 113 (14); 114 (13) i 115 (50). Kapiteli koje je Eitelberger tada nacrtao još su na svojim mjestima, samo što je prvi od njih, kapitel 20, teško oštećen u domovinskom ratu.

Završni dan projekta EDWARD 2019. „Europski dan bez poginulih u prometu“ koji se u organizaciji Europske mreže prometne policije (TISPOL) obilježava diljem Europe već četvrtu godinu zaredom obilježen je danas i u Dubrovniku.

Projekt podržava svih 30 članica spomenute Europske mreže prometne policije, kao i veliki broj poznatih organizacija i njihovih čelnika.

Dugoročni cilj ovog europskog projekta je smanjivanje broja poginulih i teško ozlijeđenih na cestama u svijetu kao i senzibilizacija svih sudionika u prometu na promjenu ponašanja i stavova.

Svrha projekta je da sudionici u prometu kritički promisle, barem na kratko, o svakodnevnim rizicima s kojima se suočavaju te s kojima izlažu i ostale sudionike u prometu.

Potporu ovom projektu dao je i naš proslavljeni višestruki hrvatski pobjednik i uzastopni trostruki europski pobjednik na brdskim trkama Niko Pulić koji je potpisao i Svečanu prisegu za sigurnost prometa i time, na simboličan način, obećao da će osobnim primjerom promovirati sigurno ponašanje u prometu. Ovaj vozač, koji je prešao više od 6 milijuna kilometara, svim sudionicima u prometu želi poručiti samo jedno - da budu oprezni u prometu, jer takvom vožnjom rezultati neće izostati. Istaknuo je da se posljednjih godina kultura i ponašanje u prometu promijenilo na bolje te se u većoj mjeri poštuju prometna pravila, ali da istovremeno na cestama imamo veću frekvenciju prometa, što također predstavlja opasnost, zbog čega treba stalno biti na oprezu tijekom vožnje.

Voditelj Odjela za sigurnost cestovnog prometa Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Mato Bender istaknuo je ovogodišnje smanjenje broja smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama na prometnicama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske u odnosu na prošlu godinu za 23%, odnosno smanjenje sa 13 na 10 smrtno stradalih osoba. Iako su pokazatelji pozitivni, u potpunosti možemo biti zadovoljni tek kada taj broj dođe na nulu (O).

- Upravo je stoga simbol projekta nula (O), što govori o krajnjem cilju ovog projekta, a to je niti jedan poginuli niti teško ozlijeđeni u prometu. Iako je cilj teško dostižan, njemu težimo, i na njega smo usmjereni kroz sve preventivne i represivne projekte koje provodimo. – istaknuo je Bender.

DPP

Iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije pozivaju djecu i roditelje te sve zainteresiane na Međunarodnu noć šišmiša.

Međunarodna noć šišmiša ove će godine biti obilježena u Kneževom dvoru u Stonu u nedjelju, a program započinje u 17 sati.

DPP

Stolnotenisači Libertas Marinkolora krenuli su gostujućom pobjedom u novo prvenstvo. S 3:0 „pituri” su slavili na gostovanju u Splitu.

Za STK Libertas Marinkolor igrali su:
Tomislav Japec , Miho Simović, Dragutin Šurbek, a rezervni igrač bio je Neven Juzbašić.

Split – Liberetas Marinkolor 0:3
Vedran Bakač - Tomislav Japec 0:1  (14:12 ; 10:12 ; 9:11 ; 2:11)
Josip Mustapić - Miho Simović 0:2 (7:11; 6:11; 9:11)
Josip Jerković - Dragutin Šurbek 0:3 ( 8:11; 11:13 ; 9:11)

U 2. kolu HEP Superlige u Dubrovniku dolazi vrlo jaka momčad Dugog Sela predvođena mladim reprezentativcem Hrvatske Lukom Martinekom.

Derbi susret 2. kola Hep Superlige odigrat će se u subotu, 5. listopada u B dvorani u Gospinom polju s početkom u 17 sati.

D.M.

Pročelnik županijskog UO za gospodarstvo i more Ivo Klaić sa suradnicima, predstavnici HGK – ŽK Dubrovnik i DUNEA-e obišli su danas dobitnike nagrade ”Zlatna naranča” – izbor najboljih u ruralnom turizmu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a pobjednik je Konoba Maha s otoka Korčule.

Pročelnik Klaić ovom prilikom je poručio kako je nagrada ove godine otišla u prave ruke, te kako ga veseli vidjeti kako je cjelokupna ponuda na našem tržištu iz godine u godinu viša.

- Dubrovačko—neretvanska županija već četvrtu godinu zaredom dodijelila je ovo priznanje jer smatramo kako ovakav vid turizima treba posebno poticati i valorizirati. Čestitam još jednom pobjednicima, ali i svim sudionicima jer svi zajedno čine našu ponudu i ostavljaju dojam na naše goste. - rekao je Klaić te dodao kako ruralni turizam pozitivno djeluje na demografiju jer mladi u njemu pronalaze svoju budućnost.

Ispred Konobe Maha Jakša Marelić zahvalio se Dubrovačko-neretvanskoj županiji i DUNEA-i na nagradi rekavši kako je to još jedna potvrda njihova truda i dugogodišnjeg rada.

Inače, Konoba Maha s otoka Korčule već 12 godina spaja ugodnu atmosferu na svom rustikalnom i energetski neovisnom ranču uz kombinaciju tradicionalnih okusa i moderne prezentacije te time zaokružuje viziju ruralnog i održivog turizma. Smještena osam kilometara od Grada Korčule, ova konoba uređena je u dalmatinskom stilu s kamenim zidovima, te nježnim osvjetljenjem u vrtu okruženom mediteranskim biljem. Kvalitetu i ambijent ovog obiteljskog gospodarstva prepoznale su i mnoge poznate osobe kao što su Bill Gates, Bernie Ecclestone, Tom Cruise, Demi Moore te mnogi drugi. Konoba Maha je jedna od suosnivača Udruge Korčulanske Pjatance – proljetnog sajma hrane i vina, a svoju viziju imanja u budućnosti dokazuju kontinuiranom edukacijom osoblja i vlasnika te stalnim podizanjem kvalitete usluge i povećanjem vlastite proizvodnje.

Dubrovačko-neretvanska županija i Regionalna agencija DUNEA pokrenuli su izbor za najbolje u ruralnom turizmu kako bi se ukazalo na važnost kvalitetnog pristupa u vođenju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava upravo u službi ruralnog turizma i time se odalo priznanje te zaslužena promocija najizvrsnijim.

Na natječaj je ove godine prijavljen rekordan broj poslovnih subjekata s područja cijele Dubrovačko-neretvanske županije, njih 26, a nakon prvog kruga izbora ocjenjivačka komisija odabrala je 15 finalista, između kojih su provjerom na terenu izabrani najbolji u osmišljavanju autohtonog turističkog doživljaja uz predstavljanje kulturne, povijesne i eno-gastro baštine svoga kraja.

Nakon Konobe Maha, koja je osvojila najveći broj bodova, drugo mjesto pripalo je OPG-u Marin Knez s Pobrežja, dok je Agroturizam Kapor iz Orebića osvojio treće mjesto.

Od 2018. se uz zlatnu, srebrenu i brončanu povelju, dodjeljuju i dvije posebne nagrade u kategorijama Atrakcije u ponudi ruralnog turizma i Tradicijski proizvodi.

Ove godine su se, među finalistima, posebno istaknuli Etnografska zbirka Barilo smještena u samom centru Blata koja posjetiteljima nudi poseban i nezaboravan ugođaj i šetnju kroz stoljeća života otočana, te Školjkarstvo Antonio iz Zamasline uz jedinstveno iskustvo posjeta uzgajalištima mušula i kamenica, kušanje i upoznavanje s procesom proizvodnje ovog afrodizijaka.

Nagradu za Tradicijski proizvod dobio je OPG Anica Bažika iz Lumbarde, vlasnici oznake Hrvatski otočni proizvod, sa svojim posebnim pekmezima, džemovima i marmeladama od limuna, mandarina, smokava, Plavca malog, uz stalno osmišljavanje novih proizvoda.
Pobjednici su, uz statuu Zlatne naranče i povelju, nagrađeni s novčanim iznosima od 2.000 do 5.000 kuna za unapređenje svog poslovanja.

Osim dobitnika, među finalistima su se našli i Seosko domaćinstvo Podanje i OPG Nikola Simić s Lastova, OPG Tomo Ostojić iz Ploča, OPG Pero Šiša iz Konavala, OPG Luko Jakobušić iz Župe dubrovačke, OPG Biskup, vl. Zdravka Stražičić s Mljeta, Pustolovni park Cadmos Village iz Konavala te OPG Ante Rončević iz Ploča.

Prošle godine nagradu je odnijela konoba Seoska kuća obitelji Novaković iz Čilipa, jedan od pionira ruralnog turizma u Konavlima, 2017. nagrada je pošla u Metković restoranu i izletištu Đuđa i Mate, dok je 2016. godine prvo mjesto osvojilo OPG Diana Marović – Eklo škoj s otoka Korčule.

Inače, ”Zlatna naranča” je svojevrsno „probiranje” najboljih ruralnih domaćinstava, od kojih mnogi svake godine konkuriraju za državnu nagradu Suncokret ruralnog turizma kao najviše nagrade u ruralnom gospodarstvu na području RH.

DPP

Nakon što je Atletski Klub Dubrovnik obavio testiranja vrtića Pile 1 i Pile 2, na red su došli vrtić Palčica i vrtić Škatulica.

Osim testiranja otkrivala se i atletska izvrsnost kod djece pa i kroz zabavu, a stručnu pomoć AK Dubrovnik imao je od trenera i bivšeg izbornika Hrvatske atletske reprezentacije Žaka Martineka.

DPP

U povodu obilježavanja Dana policije i blagdana sv. Mihovila, njihovog zaštitnika, jučer su policijski službenici Policijske uprave dubrovačko - neretvanske u svojim službenim prostorijama policijskih postaja ugostili djecu iz dječjih vrtića i nižih razreda osnovnih škola s područja cijele Županije.

Tako je za djecu pvih razreda Osnovne škole Marina Držića organiziran posjet Policijskoj upravi, djeci prvih i trećih razreda Osnovne škole don Mihovila Pavlinovića iz Metkovića posjet Policijskoj postaji Metković, djeci dječjeg vrtića Ploče posjet Policijskoj postaji Ploče, djeci Osnovne škole Braća Glumac iz Lastova organiziran je posjet Policijskoj postaji Lastovo, djeci dječjeg vrtića Ston organiziran je posjet Policijskoj postaji Ston, dok su policijski službenici Policijske postaje Korčula posjetili dječji vrtić Korčula i dječji vrtić Anđeli Čuvari na Korčuli.
Djeca su prilikom posjeta vidjela opremu i vozila koju koriste službenici temeljene, prometne i kriminalističke policije te su imali priliku razgledali službene prostorije, među kojim im je najveću pozornost zaokupilo operativno komunikacijski centar policije gdje su od policijskih službenika upoznati s načinom zaprimanja dojava i korištenja sredstava komunikacije među policijskim službenicima.

Također, zanimljiv im je bilo način pronalaska i izuzimanja otisaka prstiju od strane kriminalističkih službenika te su i sami dobili svoj otisak prsta.

Obzirom da je započela nova školska godina i da su djeca svakodnevno na kolniku ili se do vrtića i škola prevoze u vozilima, policijski službenici prometne policije održali su im kratko predavanje o sigurnom kretanju u prometu, važnost korištenja auto sjedalica i pravilnom korištenju sigurnosnog pojasa.

Na završetku obilaska, djeca su prigodno počašćena te su na poklon dobili slikovnice, bojanke i reflektirajuće kišne kabanice.

DPP

Poštovani roditelji, prijatelji, susjedi…

Dječji vrtić Župa dubrovačka ponovno kreće s akcijom „Plastičnim čepovima do skupih lijekova“. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u ovoj hvale vrijednoj akciji.

Dječji vrtić Župa dubrovačka

U sklopu kulturno – zabavnog programa „Ulicama našeg Grada“ koji završava ovaj tjedan, Tomislav Bralić i klapa Intrade nastupit će u subotu u Mokošici s početkom u 20 sati.

Koncert organizira Grad Dubrovnik, Turistička zajednica Grada Dubrovnika i Gradski kotar Mokošica.

Klapa „Intrade“ djeluje od 1985. godine i danas je među najpopularnijim klapskim skupinama u Hrvatskoj, a iza sebe ima i brojne koncerte diljem Europe.  Uz klapske pjesme rado pjevaju dalmatinske šansone, a najpoznatiji su po novim skladbama. Dobitnici su brojnih nagrada među kojima se ističu „Porin“ za izvedbu pjesme „Moja jube“ te nagrada za najizvođeniju pjesmu „Zora bila“ na festivalu Dalmatinske šansone.

Besplatni koncert će se održati ispred caffe bara Kiss, a u slučaju lošeg vremena bit će premješten u sportsku dvoranu.

Grad Dubrovnik