Započelo je četvrto izdanje filmske radionice Motion, posvećeno glumi i dramskom nastupu. Radionicu organizira udruga Motion na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku, u suradnji s Odjelom za komunikologiju. Glavni mentori radionice su Angela Bulum i Đina Jakir.

- Imamo veliki broj sudionika radionice što znači puno kreativnosti, energije i smijeha. Tako smo krenuli u radionicu, a tako ćemo nadam se i završiti. Cilj radionice jest osvijestiti polaznicima neke potencijale koje imaju u sebi, ali i ukazati na stvari na kojima mogu raditi. Moja želja jest da im proces ostane u lijepom sjećanju. - izjavila je mentorica glume Angela Bulum.
Angela Bulum je diplomirana glumica, koja uglavnom glumi u predstavama u Hrvatskoj i BiH, a povremeno zapliva i u filmskim vodama. U 2018. je čeka premijera dugometražnog filma „Aleksi“ redateljice Barbare Vekarić.

Đina Jakir je diplomirana komunikologinja i magistra produkcije. Đina je završila i školu govorništva u organizaciji odsjeka fonetike na Filozofskom fakultetu. Bavi se audiovizualnim medijima, pisanjem i produkcijom, a hrvatskoj publici je najpoznatija kao voditeljica HRT-ove emisije Kauč-surferica.

Radionicu su podržali Hrvatski audiovizualni centar i Grad Dubrovnik.

DPP

Bojanka Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik bit će predstavljena u ovom muzeju u ponedjeljak, u 10 sati. Muzejska pedagoginja Dubravka Tullio ilustrirala je bojanku s motivima iz fundusa Muzeja, a s kolegicom kustosicom Mateom Martinović napisala je popratni tekst uz svaku ilustraciju.

Primarna funkcija bojanke je najmlađim posjetiteljima približiti floristički i faunistički identitet dubrovačkog područja kroz tekst u prozi i zanimljive ilustracije.

Bojanka je ujedno i idealan suvenir ili podsjetnik na posjet Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik. Tiskana je na hrvatskom i engleskom jeziku te će sigurno svojim dizajnom plijeniti pažnju u muzejskoj suvenirnici.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić uputio je čestiku vaterpolistima i vodstvu VK Jug CO povodom trećeg uzastopnog osvajanja naslova prvaka Hrvatske.

Tekst čestitke prenosimo u cijelosti:

Poštovani vaterpolisti, cijenjeno vodstvo kluba,

Naslov prvaka Hrvatske, koji ste osvojili treću godinu zaredom, još je jedan biser u nizu vaših sjajnih uspjeha i dokaz vaše izvrsnosti i na tome vam u ime Dubrovačko-neretvanske županije i u svoje osobno ime najiskrenije čestitam!

Sjajnom igrom i borbenošću, i ovoga puta ostavljajući srce u bazenu, pružili ste nam trenutke ponosa i sreće te tako još jednom dokazali da ste najbolji. Vaši su uspjesi ne samo rezultat talenta već i predanosti, kontinuiteta i timskog rada, ali i tradicije, čime ste postali nezaobilazan dio identiteta Grada i županije.

Hvala vam i na tome, jer osim što ponosno pronosite naše ime zemljom i u svijetu, bili ste i ostajete uzor mladim generacijama koje, slijedeći vaš primjer, mogu znati prepoznati i izabrati ispravan put.

S uvjerenjem da ćemo i u budućnosti slaviti vaše uspjehe, još vam jednom upućujem najsrdačnije čestitke.

S poštovanjem,
Župan Nikola Dobroslavić

Kada je 1463. franjevačka crkva sv. Tome na Pilama trebala biti srušena, kameni fragmenti, sada u muzeju stare ljekarne, zajedno s reljefima propovjedaonice mogli su biti demontirani i preneseni u samostan. Ako je tome tako, značilo bi to da su kameni fragmenti kao i reljefi propovjedaonice stariji od samostana unutar zidina.

Fragmenti u dubokom reljefu, danas muzejski eksponati, kao dijelovi oltarne pregrade, za razliku od reljefa propovjedaonice, bili su blizu poda, odnosno sastavni dio pričesne klupe, pa od tuda i veća oštećenost na njima, jer su bili dostupniji vandalima, pogotovo nakon što je samostan koji se nalazio uz tu crkvu bio 1317. porušen.

Sve to upućuje na činjenicu da su reljefi propovjedaonice i kameni fragmenti u reljefu napravljeni prije nego je sagrađena nova franjevačka crkva u zidinama. Prema zamislivom vremenu njihove izrade moglo bi ih se možda povezati s protomagistrom Paskvom sinom protomagistra Petra, koji je u to vrijeme bio angažiran na gradnji Dubrovačke katedrale.

Stručna paleografska analiza natpisa na svitku kojeg sv. Ivan Krstitelj drži u ruci, mogla bi dati precizniji odgovor o vremenu izrade reljefa. Na fragmentu s Krstiteljem je i reljef sveca koji se sa sigurnošću ne može prepoznati. Zanimljivo je da je i njegov atribut kojeg je držao u desnoj ruci odlomljen, što je slučaj i s likom sv. Luke na propovjedaonici. A Cvito Fisković uspoređuje baš toga „sveca u kazuli“ s propovjedaonice s ovim koji se nalazi na reljefu na fragmentu na kojem je sv. Ivan Krstitelj, i među njima nalazi veliku sličnost.

Spominje mogućnost da je ovaj reljef s fragmenta napravljen po uzoru na onaj koji prikazuje spomenutog sveca s propovjedaonice. Zapažanje ovog uvaženog stručnjaka ide u prilog hipoteze da su kameni fragmenti ostaci srušene crkve na Pilama. Zato i u svecu koji je na fragmentu sa sv. Ivanom Krstiteljem treba također vidjeti lik sv. Luke.

Na tu pretpostavku upućuje činjenica da je u mnogim detaljima sličan liku sv. Luke s propovjedaonice. I kad se tome doda podatak da je reljef sv. Luke s propovjedaonice, kao zaštitnika liječnika, nakon što je skinut s prvotne propovjedaonice vjerojatno korišten u ljekarni, slika postaje potpunija i potvrđuje hipotezu da su jedni i drugi reljefi nekad pripadali staroj franjevačkoj crkvi sv. Tome.

Da je na fragmentu iz muzeja također prikazan Luka, koji bi onda trebao biti izrađen prije, potvrđuje i grčki stil njegova pokrivala za glavu. Ako se tu ima u vidu i gotovo sigurna pretpostavka da su se franjevci i u vrijeme dok su živjeli na Pilama zasigurno bavili ljekarništvom, onda je logično da je lik sv. Luke, kao zaštitnika medicinske struke spadao u njihovu crkvu.

Pri tome treba imati u vidu činjenicu, da su dvije medicinske struke, u pretpostavljeno vrijeme kad je Luka izrađivan za tamošnju oltarnu pregradu, još uvijek bile zajedno. Marija Magdalena koristi se kao zaštitnica ljekarnika poslije razdvajanja ovih medicinskih grana, pa je vjerojatno tada njen lik i došao na propovjedaonicu. A da su franjevci prema sv. Luki gajili posebnu pobožnost pokazuje i lik sv. Luke na oltaru moćniku u njihovoj sakristiji, kojeg je oslikao Pier Antonio Palmerini 1528. - 1529. Oltar je dala izraditi obitelj Bunić, a sv. Luka prikazan je tu uz vola s knjigom i s gušćim perom u lijevoj ruci.

Fra Stipe Nosić

U sklopu obilježavanja programa Dana Općine, Savjet mladih Općine Župa dubrovačka poziva vas na tradicionalnu 4. Rekreativnu humanitarnu biciklijadu koja će se održati u subotu, 2. lipnja.

Okupljanje sudionika počinje u 17 sati ispred ambulante gdje će se moći kupiti majice.

Kolona u pratnji DVD-a Župa dubrovačka i prometne policije će krenuti u 18 sati, a vožnja će se odvijati rutom: Ambulanta, iza Kantula, Mandaljena, Zagruda, Radovina, Sabovina, Lazine, Brnjine, Rijeka, Zakula do kružnog toka na Servisnoj zoni, te povratak do stare škole.

Sudjelovanjem na biciklijadi i kupnjom majice u iznosu po želji sudionika pomaže se obiteljima Župe dubrovačke kojima je pomoć zaista potrebna. Svi sudionici uz majicu na poklon će dobiti bocu vode 0,5 l.

U znak zahvale, Savjet mladih poziva sve sudionike na okrjepu i druženje ispred stare škole.
Pridružite se ovom sportsko - rekreativnom događaju, provedite dan u prirodi pomažući drugima.

Općina Župa dubrovačka

Stolnotenisači Libertas Marinkolora danas će u 17 sati (ulaz besplatan) igrati u finalu Kupa Hrvatske, u Gospinome polju, protiv GSTK Zagreb.

Pituri su jučer u polufinalu pobijedili osječki Vodovod s 3:1.

Libertas Marinkolor - Vodovod (Osijek) 3:1
Japec - Banek 3:0 (5, 6, 12), 
I. Juzbašić - Zovko 0:3 (-5, -9, -9), 
N. Juzbašić - Knežević 3:0 (3, 10, 10), 
Japec - Zovko 3:2 (7, -7, -9, 9, 8)

D.M.

Grupa Atomsko sklonište nastupila je večeras u autokampu Solitudo uz "Dubrovnik Bikers Weekend", koji se ova dva dana održavao u organizaciji Moto kluba Libertas Riders.

Također, uz Atomsko sklonište nastupio je i sastav Session bend. Djelić atmosfere s koncerta možete pogledati u fotogaleriji i video prilogu.

[youtube url="https://youtu.be/HEPw6Qbs-RI"]

DPP

Jedan od najvećih problema s kojim se susreću udičari jest međusobno kvačenje i mršenje dijelova završnjaka, sistema. To je osobito izraženo u lovu na velikim dubina bulentinom s više udica. Naime, najčešće već tijekom spuštanja takvog pribora dolazi ne samo do kvačenja nego i obmotavanja bočnih priveza oko predveza, osnove završnjaka. Zbog toga mamci nemaju prirodnu prezentaciju, a ribe pri njihovom uzimanju dodiruje strune, što ih upozorava na opasnost.

Da bi spriječili opisane probleme, udičari izrađuju završnjake na kojima su udice podalje od osnove. To postižu na nekoliko načina, između ostalog i pomoću posebnih dijelova opreme - odstojnika.
Industrija ribolovne opreme i sami ribolovci izrađuju odstojnike najrazličitijih oblika i konstrukcijskih rješenja. Nekad su ih najčešće pravili od čvrste i elastične žice, a plastične za izradu lakših pribora. Danas ih najčešće izrađuju pomoću perlica, kako posebnih s dvije rupe, poznatih pod talijanskim imenom „snodi“, tako i od klasičnih perlica svih veličina.
Žičani mogu biti jednokraki i dvokraki (na crtežu), koji su znatno jači i prikladniji za lov najkrupnijih riba i na najvećim dubinama. Za tu namjenu dobrim su se pokazali i odstojnici izrađeni od perlica ili vrtilica na koje je dodana plastična cjevčica.

Osim na bulentinima s više priveza i udica, odstojnici su odlično rješenje i za bulentine i odmete s jednom udicom za lov čekanjem krupnih grabljivica živim ribicama. Da bi se u takvom ribolovu odstojnici uspješno primjenili, potrebno je da ribica - mamac bude dovoljno velika da bi mogla pokretati odstojnik, a ne da je on svojom težinom zamara i ometa. To na umu moraju imati posebno ribolovci koji sami izrađuju odstojnike.

Koliko će odstojnik biti od koristi na odmetu ovisi i o nagibu dna na mjestu lova. Ako dno blago ponire, odstojnik neće biti od velike koristi, jer će i osnovna struna biti pod malim kutom u odnosu na dno, pa će mamac teško moći pokretati odstojnik iz najnižeg u viši položaj.

Pri odbacivanju odmeta ostojnik ne stvara teškoće ako je dovoljno čvrst i ne krivi se. Na to utječe i njegov oblik. Dvokraki odstojnici, kojima su krakovi pod oštrim kutom, lakše se krive od onih kojima su krakovi pod kutom od 90 stupnjeva. Lakše se krive i odstojnici kojima su krakovi izrađeni savijanjem jednog od onih izrađenih iz dva komada žice.
Da bi ispravno djelovao, pribor s odstojnikom mora se stalno držati zategnutim. Zato se takav pribor ne može rabiti za ribolov slobodnom strunom. S odstojnikom nema teškoća poslije kontriranja, osim ako se lovi na dnu s puno prepreka. Ima li ih, odstojnik od žice će puno lakše zapeti od običnog priveza. No, ovaj problem se umanjuje pomoću odstojnika kroz koji struna prolazi tako da je mamac zapravo na osnovnoj struni završnjaka dok je uteg vezan posebnom strunom na donji kraj odstojnika. Odstojnici za koje se vezuju predvezi, osnove strune završnjaka i za njih privezi s mamcima mnogo su lošiji jer se pri zapinjanju ulova često gube.
Kada je mamac direktno na glavnoj struni, najčešće se dogodi se da zakačeni odstojnik iskrivi, deformira i nekako otkači, a da za sve to vrijeme ulov nije ugrožen. Zato je nabolje koristiti dvokrake odstojnike na koje se osnovna struna tako montirati da prolazi kroz gornji pa kroz bočni prste, i tu se veže vrtilicom s kopčom za privez s mamcem. Za srednji prsten odstojnika vezuje se struna s utegom.

Vaterpolisti Juga obranili su naslov prvaka Hrvatske. U četvrtoj utakmici finalne serije jugaši su danas na bazenu na Savi u Zagrebu stigli do treće pobjede protiv Mladosti, 9:4, te tako zaključili borbu za naslov.

Dubrovčanima je ovo četrnaesti naslov prvaka Hrvatske, treži za redom, odnosno ukupno 36. naslov državnog prvaka i 62. trofej u povijesti kluba.

Osim naslova prvaka vratar Juga Marko Bijač proglašen je i najboljim igračem finalne serije. U četiri utakmice protiv Mladosti on je skupio 38 obrana.

D.M.

Javna ustanova Rezervat Lokrum organizirala je danas ekološku akciju čišćenja otoka Lokruma. Otok Lokrum posebni je rezervat šumske vegetacije, godišnje ga posjeti veliki broj posjetitelja, a o njegovoj čistoći brinu djelatnici Rezervata Lokrum. Ono na što ne mogu utjecati je morski otpad koji kontinuirano naplavljuje u velikim količinama na obale otoka i dio je globalnog problema.

Stoga je Javna ustanova Rezervat Lokrum u suradnji s udrugama s područja Grada Dubrovnika i Ronilačkim Klubom Dubrovnik organizirala akciju čišćenja obale otoka Lokruma i dijela podmorja. U akciji na 6 lokaliteta prikupljeno je oko 150 kg otpada u ukupno 40 vreća, prvenstveno stiropora, plastičnih boca, plastične ambalaže, najlona...

„Akcije čišćenja namjeravamo provoditi i dalje, jer smo svjesni njihove iznimne važnosti za otok Lokrum, organiziranje akcija je nužno jer na taj način doprinosimo očuvanju dijela akvatorija otoka Lokruma i potičemo razvoj ekološke svijesti lokalnog stanovništva i posjetitelja. Zahvaljujemo se RK Dubrovnik, UR institutu, Udrugama: DPOL, Bonsai,plesnom StudiuStep 'n Jazz Dubrovnik, HPD Dubrovnik i građanima koji su nam se pridružili u ovoj akciji.“ – napisali su iz Rezervata Lokrum.

DPP

U povodu osvajanja vaterpolskog prvenstva Hrvatske, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku Vaterpolskom klubu Jug. Prenosimo je u cijelosti.
 
Dragi naši jugaši! Poštovani treneru i stručni stožeru!

Čestitam vam na trećem uzastopnom naslovu prvaka Hrvatske! Još jednom ste potvrdili kako uz vas vežemo samo vrhunske rezultate i još nas jednom učinili ponosnima.

Svako novo sportsko odličje koje osvojite ujedno je i poklon gradu i svim vjernim navijačima koji vas srčano bodre i vjeruju u vašu snagu.

Posebno nam je drago da ovom vašom pobjedom sada već ispisujemo i vašu četrnaestu titulu prvaka Hrvatske te vam još jednom u ime Grada Dubrovnika i svoje osobno čestitam uvjerljivoj pobjedi!

gradonačelnik
Mato Franković

Dio kamenog poliptiha u muzeju stare ljekarne i fragment je s reljefom sv. Ivana Krstitelja koji desnom rukom pridržava jasno vidljivi uklesani svitak na kojem je u skraćenom obliku latinski natpis „Ecce Agnus Dei“ (Evo jaganjca Božjeg). Ivan Krstitelj ukazuje na onoga čiji je dolazak najavljen od proroka, i koji je došao. Riječi su to koje je uz njega vezao sv. Ivan, Krstiteljev učenik a kasnije Isusov apostol i evanđelist (usp. Iv 1,29 i 1,36).

Ovaj fragment i onaj sa sv. Franjom i sv. Klarom ima iste frontalne dimenzije, dužine 105 i visine 75 cm. Debljina im je različita (varira od 15 do 25 cm), što upućuje na činjenicu da su imali građenu pozadinu. Veličina fragmenata i položaj svetaca na njima, kao i činjenica da su dio jedne kompozicijske cjeline upućuje na zaključak da su izrađeni u isto vrijeme i da su imali istu svrhu. Razlika je u ukrasnim cvjetićima na vrhovima fragmenata, dok su cvjetići unutar luneta i na jednom i na drugom fragmentu slični. Primjetna je i razlika u kvaliteti izrade na fragmentima, pa Cvito Fisković zaključuje da su ih radila dva majstora. Jednostavnost i određena nedorečenost u izradi detalja posebno je vidljiva na fragmentu na kojem se nalazi sv. Franjo.

Prema orijentaciji i poruci likova, može se zaključiti, da su ovi fragmenti doista pripadali staroj franjevačkoj crkvi na Pilama, i da su služili kao dijelovi oltarne pregrade. Položaj svetaca, gledajući prema zamišljenom oltaru, ukazuje na činjenicu da je fragment sa svetim Franjom bio na lijevoj strani, a fragment sa sv. Ivanom Krstiteljem na desnoj strani crkve. U smjeru pretpostavljenog oltara okrenut je sv. Franjo u ekstazi i sv. Klara s jedne strane, a sv. Ivan Krstitelj s druge strane. Ivan Krstitelj u stvari ukazuje na oltar, na kojega dolazi Krist. To je vjerojatnije tumačenje od onog kojeg je ponudio Cvito Fisković, da je u sredini te kompozicije bio Isus koji je propao. Prema tome, fragmenti u muzejskom postavu krivo su postavljeni, zapravo su zamijenili mjesta. Otkriva to i činjenica da lijeva strana fragmenta, kod reljefa sv. Franje ima određeni završetak, a na desnoj strani, kod lika sv. Klare u gornjem dijelu ukrasni luk se nastavlja. Isto je i na drugom fragmentu, gdje se također novi luk od reljefa sv. Ivana Krstitelja produžuje, što navodi na zaključak da su fragmenti na tim stranama imali nastavke, na kojima su također bili uklesani slični lukovi, koji su išli nešto dalje.

Uočljivo je da na tim mjestima ni na jednom ni na drugom fragmentu nije došlo do naknadnog skraćivanja. Na tim dijelovima, kojih nema, vjerojatno su bila učvršćena tada uobičajena čelična kovana rešetkasta vrata u visini oltarne ograde. Visina fragmenata odgovara oltarnoj ogradi, pogotovo ako se uzme u obzir podatak da su fragmenti na vrhu imali dodatni ukrasni kameni profil, kako je to pretpostavljao Fisković. Time je visina ograde prelazila 80 cm, dok na primjer njezina visina u današnjoj franjevačkoj crkvi iznosi 70 cm.

Fra Stipe Nosić