Spisak morskih organizama koji se mogu, a još uvijek kod nas ne rabe kao mamci u morskom ribolovu iznenađujuće je dug. Na njemu je i crvena moruzgva (Actinia equina), kod nas poznata i kao đerdan i konjska moruzgva te crvena vlasulja i morska poma.

Ova životinjica pripada skupini žarnjača jer posjeduje žarne stanice kojima se brani od neprijatelja te omamljuje ili ubija hranu. Tijelo joj je mješinasto s jednim otvorom oko kojeg se nalaze čak 192 lovke u kojima je do 500 milijuna žarnica s otrovom. Nasuprot lovki ima stopalo kojim se kreće i drži za podlogu. Naraste između 3 i 15 cm visine.
Osim purpurno crvene, može biti i zelene ili smeđe boje, ovisno o temperaturi mora i vrsti hrane. Vrlo je česta u Jadranu, na dubinama do 20 m, a najbrojnija je u plimnoj zoni. Živi pričvršćena na kamenju i stijenama. Dobro podnosi boćatu vodu i velike temperaturne razlike.

Pažljivi promatrači mogu zapaziti slingurice (babice, mačkuljice, kokočice) koje ne samo što se pred progoniteljima skrivaju u opasni „cvijet“ moruzgve, nego je i jedu jer su otporne na njene otrove. No, te su ribice sitnog rasta pa su zato i nezanimljive ribolovcima. Međutim, ima i krupnijih riba otpornih na moruzgvino „kemijsko oružje“, ali ne i na njeno ukusno meso. Od njih je najlakše primijetiti pica kako s priobalnog kamenja čupka crvene moruzgve. Udicu namamčenu njome najbolje mu je ponuditi tako da se spustiti uz ozidanu obalu, do samog dna samo ako na njemu nema drugih riba.
Osim „zubatog princa“ moruzgvu jedu još neke ribe. Koje sve, ne zna se točno. Dosadašnje spoznaje skupine naših ribolovaca koji eksperimentiraju s moruzgvom kao mamcem kazuje da ju je za lov ostalih riba, čak i onih najcjenjenijih, najbolje koristiti u koktelu, odnosno pomiješanu s ostalim mamcima.

Njena izrazito crvena boja čini vidljivijim koktel u kome su i sivi, bijeli i blijedi mamci. Međutim, meso moruzgve i okusom privlačiti ribe.

Ta skupina ribolovaca također je spoznala da je crvenu moruzgvu najbolje kombinirati s mušulom, dagnjom i drugim školjkama, pa s crvima, komadima rakova te s puževima. Mamac se može praviti i od kombinacije crvene i smeđe moruzgve. Iako se iznenađujuće dobro drži na udici, poput dagnje i moruzgvu je dobro uz udicu dobro učvrstiti elastičnom niti.

Crvenu je moruzgvu za mamčenje lako pripremiti. Nožem ili kakvim drugim oštrim predmetom je treba odvojiti od podloge. Ovisno o njenoj i željenoj veličini mamca, potom je treba izrezati škarama poprijeko po pola ili uzdužno na pljoske. Prethodno je dobro, ali se ne moraju ukloniti njene lovke. Zatim te komade treba mamčiti tako im crvena vanjština budu što vidljivije.

Ovako pripremljenim mamcima mogu se loviti brojne ribe, ne samo one koje obitavaju u priobalnoj zoni gdje obitavaju i moruzgve. Kao što se u Engleskoj love bakalari, osobito često parangalom, u našem se moru miješanim mamcem, ali i samom moruzgvom mogu loviti i srodnici bakalara poput mola, tabinje, ugotice…
Otrov crvene moruzgve nije osobito opasan za ljude jer najčešće samo blago iritira kožu. Ipak, mjesto njenog dodira treba tretirati kao i poslije dodira s opasnijim vlasuljama. Prvo ga treba isprati morskom (nikako slatkom!) vodom pa politi alkoholom ili vinskim octom. Kad se osuši treba ga namazati kortikosteroidnom mašću. U slučaju težih posljedica, koje najčešće počinju s pojavom mjehura na mjestu dodira, a zatim s vrtoglavicom, povraćanjem ili bolovima u trbuhu, pomoć treba potražiti od liječnika.

Visoka temperatura uništava sve moruzgvine otrove pa se ona za ljudsku ishranu sprema pohanjem, kao i vlasulja.

Lov pica moruzgvom najbolje je obavljati u ovo doba godine, kad se pic posve primakne obali. Taj period počinje kad i sazrijevanje trešanja, po kojoj je nadaleko poznat Lovran. No, taj je gradić poznat i po vrsnim udičarima. Netko od njih davno je pokušao umjesto moruzge ponuditi trešnju jer one bojom i donekle oblikom nalikuju moruzgvi. Rezultat opita bio je više nego dobar pa se u Lovranu i okolini u vrijeme sazrijevanja trešanja pici već desetljećima skoro isključivo love tim voćem!

Za takvu primjenu trešnja mora biti posve zrela, očišćena od koštice i skoro prepolovljena tako da se može izravnati. Nadjeva se tako da joj mekana unutrašnjost bude s vanjske strane udice koju mora u potpunosti prekrivati. Tako nalikuje maloj crvenoj moruzgvi.

Temeljeno na dobroj prošlogodišnjoj suradnji, Općina Župa dubrovačka i ove je godine pokrenula inicijativu osiguravanja besplatnih posjeta Rezervatu Lokrum za svoje stanovnike. Načelnik Općine, Silvio Nardelli jutros se u Župi dubrovačkoj sastao s ravnateljem rezervata Ivicom Grilecom te su tom prilikom potpisali ugovor o poslovnoj suradnji.

Rezervat Lokrum omogućit će besplatne karte za stanovnike Župe, a Općina Župa dubrovačka će u Turističkoj zajednici distribuirati brošure Rezervata i na taj način dodatno doprinositi promociji Lokruma na svom području, na kojem i ove sezone boravi veliki broj turista.

Pokazne karte za Lokrum moći će se preuzeti u Odsjeku za društvene djelatnosti i kulturu Općine Župa dubrovačka od 01. do 10. lipnja u vremenu od 09:00 do 12:00 sati, kao i u prostorima rezervata na Peskariji svakim radnim danom od 08:00 do 13:00 sati.

Općina Župa dubrovačka

Nakon višemjesečne likovne radionice s djecom "Život Marina Držića u stripu", koja se u organizaciji Doma Marina Držića održavala pod vodstvom akademske slikarice i prof. likovne kulture Rajne Inić i akademskog slikara i prof. likovne kulture Ivana Peraka, mladi dubrovački umjetnici javnosti će u ponedjeljak, u 19 sati, u Domu Marina Držića predstaviti rezultate svoga rada.

Radionica je okupila 29 polaznika, tijekom koje su učenici slikali biografske elemente (od rođenja do smrti) najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića u tehnici akrila na kapafixu. Učenici su bili podijeljeni u dvije grupe, pri kojoj su učenici pod mentorstvom Rajne Inić slikali umjetničkim stilom pop art po uzoru na slikara Roya Lichtensteina, a grupa pod mentorstvom Ivana Peraka je slikala slobodnim stilom.

Dom Marina Držića posebnu pozornost posvećuje pedagoškoj djelatnosti i radu s mladim osobama kako bi iskustvenim doživljajnim učenjem, između ostalog, usvojili nova znanja likovnim izražavanjem, upoznavanjem i obilaskom autentičnih lokacija koje se spominju u Držićevim djelima, odnosno kako bi polaznike radionica što više zainteresirali za život renesansnog Dubrovnika a posebice za život i djelo Marina Držića.

DPP

Trodnevnim programom Udruga mladih Orlando obilježit će 19. rođendan. Proslava započinje danas u 20 sati slušaonicom studentskog radija Sveučilišta u Dubrovniku – UNIDU pod imenom „Megafon“.

Program se nastavlja u subotu u 20 sati filmskom projekcijom na kojoj će biti prikazana retrospektiva uradaka filmske sekcije koja je djelovala u Udruzi mladih Orlando pod vodstvom Zlatka Tomića, a kroz koju je prošao i veliki broj članova udruge.

Koncertom na kojem će nastupiti Valetudo, Dapal, Rino Sinobad i Otpisani klan bit će zaključena proslava u nedjelju. Početak koncerta je u 19 sati.

Sva događanja održat će se u prostoru Udruge mladih Orlando, a ulaz je besplatan. Svi posjetitelji mogu donijeti vlastito piće jer šanka nema, pišu iz udruge.

Crtež i dizajn plakata pripremili su Mislav Stanković i Diana Njirić.

DPP

U Domu Marina Držića večeras je otvorena izložba „Život Marina Držića u stripu“. Radovi su nastali kroz višemjesečnu likovnu radionicu koju su s dubrovačkom djecom, u oganizaciji Doma Marina Držića, održavali akademska slikarica i profesorica likovne kulture Rajne Inić i akademski slikar i profesor likovne kulture Ivan Perak.

Radionica je okupila 29 polaznika, tijekom koje su učenici slikali biografske elemente (od rođenja do smrti) najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića u tehnici akrila na kapafixu. Učenici su bili podijeljeni u dvije grupe, pri kojoj su učenici pod mentorstvom Rajne Inić slikali umjetničkim stilom pop art po uzoru na slikara Roya Lichtensteina, a grupa pod mentorstvom Ivana Peraka je slikala slobodnim stilom.

Uz otvaranje izložbe dodijeljene su i prigodne plakete djeci, a otvarajući izložbu ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić istaknuo je kako „djecu ne možete natjerati na ništa tako da im uistinu nije dobro ovdje onda ne bi ni dolazila“.

Inače, Dom Marina Držića odlikuje posebna pozornost u radu s najmlađima, a ova izložba i radionica samo su jedan u nizu sličnih događanja.

D.M.

Već tradicionalno u organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika u nedjelju je ispred crkve sv. Vlaha održana manifestacija Domaće jagode na Stradunu, uz nastup Limene glazbe Komolac.

Na ovogodišnjoj manifestaciji, uz domaće stonske jagode, po pristupačnim cijenama za Dubrovčane i njihove goste prodavale su se i poznate vrgoračke jagode, a sudjelovali su uzgajivači jagoda OPG Fanita Marlais, OPG Jero Žile i OPG Ante Grljušić.

DPP

Sudionici Smotre folklora Na Neretvu misečina pala, već tradicionalno u organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika svoje plesne točke, nakon Metkovića, izvode i na Stradunu. Tako će i ovaj vikend, u subotu i u nedjelju ispred crkve sv. Vlaha nastupiti pet folklornih skupina, četiri iz različitih krajeva Hrvatske i jedna iz Slovenije.
 
U subotu, u 10:30 sati ispred crkve sv.Vlaha nastupit će predstavnici smotre izvornog folklora Karlovačke županije KUD „KLEK“- Ogulin, Veteranska folklorna skupina KUD „BELTINCI“ – BELTINCI (Slovenija) te predstavnici smotre folklora „Đakovački Vezovi“ – KUD „LIPA“- Semeljci.
 
U nedjelju, u 10:30 sati također ispred crkve sv.Vlaha nastupit će predstavnici smotre folklora „Brodsko kolo“- KUD „KUPINA“- Kupina i predstavnici smotre folklora „Vinkovačke jeseni“ – KUD „OGRANAK SELJAČKE SLOGE“ – Drenovci.

TZ grada Dubrovnika

Na simboličnoj maloj svečanosti, održanoj u restoranu Mimoza, u ponedjeljak je dugogodišnjim gostima Grada Dubrovnika Turistička zajednica grada Dubrovnika dodijelila zahvalnice i prigodne poklone.

Prilikom tradicionalnog običaja Turističke zajednice grada Dubrovnika da simbolično daruje dugogodišnje goste, koji su ujedno i najbolji promotori turističke ponude, prigodnu zahvalnicu i poklon za uspomenu, dobio je bračni par Uli i Renate Kwetkat iz grada Herne u Njemačkoj, u znak zahvalnosti za vjernost Dubrovniku već 21 godinu.

Njihov prvi dolazak u Dubrovnik bio je 1997. godine, kada su za cilj imali pružiti pomoć i potporu Dubrovniku nakon Domovinskog rata. Uz pomoć pok. don Pera iz Župe svetog Petra organizirali su spajanje mladih iz Njemačke i Dubrovnika. Tijekom svojih brojnih dolazaka i boravaka u Dubrovniku, nekad i više puta godišnje, ostvarili su trajna prijateljstva, posebice s Ankom i Brankom Daničićem te Dubravkom Čačić.

U ime TZ grada Dubrovnika Zahvalnicu za vjernost Dubrovniku i prigodne poklone uručile su Sandra Milovčević i Aida Hadžić, koje su zahvalile bračnom paru Kwetkat na odanosti te izrazile nadu da će nastaviti svoju tradiciju posjećivanja Dubrovnika.
Za TZ grada Dubrovnika ovakvi dugogodišnji gosti posebno su dragocjeni, jer su odani našem kraju i svoju privrženost s ponosom ističu i u svojim domovinama.

A.H.

Arduino dan se obilježio ovu subotu u 94 zemlje na 529 događaja. Informatički klub Futura je sudjelovao u tom globalnom događaju s Arduino prezentacijom i radionicom koju su održali Futuristi Nikša Vlahušić i Toni Jurjević u vrtu ispred Kampusa Svečilišta u Dubrovniku.

Osim domaćih posjetitelja, među kojima je bilo najviše djece, na Arudino danu su sudjelovali i turisti koji su također bili oduševljeni s predstavljenim projektima.

U Hrvatskoj osim u Dubrovniku Arduino dan ove godine se obilježio u Zagrebu. Arduino dan je 24 satni događaj organiziran od strane Arduino zajednice i Arduino osnivača na kojem se kroz razna događanja u cijelom svijetu ljudima želi približiti Arduino tehnologija, te pokazati što se sve može napraviti s tom tehnologijom.

Ove godine s Arduino danu u Dubrovniku Informatički klub Futura je sudjelovao i u European Maker Week 2018 koji se održava od 12. svibnja do 19. svibnja 2018.

Informatički klub Futura je Arduino prezentaciju i radionicu u sklopu svjetskog dana Arduina organizirao u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, a uz potporu Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika.

DPP

Atletičarke i atletičari Atletskog kluba Dubrovnik protekli vikend proveli su "radno" na trkačkim stazama diljem Hrvatske, ali i susjednih zemalja.

Najmlađi članovi Atletskog kluba Dubrovnik, atletičarke uzrasta limačice nastupile su na Prvenstvu Dalmacije koje se održalo 13. svibnja u Zadru. Na održanom natjecanju nastupilo je 150 najmlađih atletičara i atletičarki iz 10 atletskih klubova, a Atletski klub Dubrovnik predstavljalo je sedam atletičarki.

Mirna Lulić i Andrea Slade nastupile su u trkama na 60 metara i odličnim nastupima izborile finale u kojemu na žalost Lulić nije uspjela doći do medalje sudačkom odlukom. Anamarija Marčinko nastupila je u utrci na 60 metara i bacanju vortex-a te u ukupnom poretku zauzela peto mjesto. Na održanom natjecanju u disciplinama – utrka na 60 metara i bacanje vortexa nastupile su još Tina Kakarigi i Una Pendo, dok je Lana Miladin nastupila u utrci na 60 metara i skoku u dalj, a Tereza Ćorić u utrci na 100 metara i skoku u dalj.

Nešto uspješniji natjecateljski vikend bio je za seniore od kojih su neki izborili i nastup za planinsku reprezentaciju Hrvatske.

Jedna od najstarijih brdskih utrka u Hrvatskoj, brdska utrka Boroša, ujedno i izborna utrka za Europsko prvenstvo u planinskom trčanju, koja se trči od Trga bana Josipa Jelačića do vrha Medvednice održana je 15. svibnja, a okupila je 385 trkača. Ukupni pobjednik u poretku seniora bio je atletičar iz Slovenije Miran Cvet dok je drugo mjesto osvojio član Atletskog kluba Dubrovnik Ante Živković te svojim rezultatom od 1:04:08 izborio nastup za reprezentaciju na Europskom prvenstvu koje će se održati 1. srpnja u Skopju, Makedonija.

Na održanoj utrci Atletski klub Dubrovnik predstavljale su i Marta Grubić, Ines Bašić i Maja Urban koja je rezultatom 1:20:42 također izborila nastup za reprezentaciju.

U utrci Boroša u kategoriji seniorki pobijedila je Barbara Belušić iz AK Istra Pula, druga je bila članica AK Agram Sandra Šrut, a treća Anda Tomaš iz AK Svetice.

Osim nastupa unutar granica Lijepe naše, Atletski klub Dubrovnik imao je svoju predstavnicu i na Svjetskom prvenstvu u Trailu održanom u Španjolskoj.

Boje Lijepe naše i Atletskog kluba Dubrovnik branila je Helena Gleđa koja je utrku dugu 88.1 kilometar s 4978 metara visinske razlike (uspona) završila za 14 sati, 44 minute i 51 sekundu. Budući da je Gleđi ovo prva utrka ovakvog tipa i dužine staze, kazala je kako je zadovoljna postignutim rezultatom i novim iskustvom.

Članovi i članice Atletskog kluba Dubrovnik nastupili su i u utrkama na 5 i 10 kilometara u sklopu Zadar Outdoor Festivala koji se održavao od 11. svibnja do 13. svibnja
Atletski klub Dubrovnik predstavljali su: Marta Grubić, Ivan Dželalija, Tomislav Mijić i Danijel Peček. Ivan Dželalija osvojio je 2. mjesto na utrci 10 kilometara s novim osobnim rekordom 37:19, dok je Marta Grubić osvojila 3. mjesto u ženskoj konkurenciji.

Svi uzrasti Atletskog kluba Dubrovnik nastavljaju s redovitim treninzima i pripremama za nadolazeća natjecanja, a u međuvremenu nastupit će na drugom izdanju Dubrovnik outdoor festivala koji promovira zdravi način življenja kroz zabavu i različite pustolovne aktivnosti na otvorenom poput planinarenja, biciklizma, kajakarenja na moru, penjanja, pustolovnih utrka itd.

AK Dubrovnik

Više argumenata ukazuje na činjenicu da su reljefi današnje propovjedaonice crkve Male braće pripadali bivšoj franjevačkoj crkvi sv. Tome na Pilama. Likovi na mramornim reljefima nesumnjivo su povezani s naviještanjem Riječi, jer se radi o svetim piscima i apostolima. Prikazi sv. Marije Magdalene, također „apostolice“, jedne od zaštitnica ljekarnika, i sv. Luke evanđelista, zaštitnika liječnika, ukazuju na činjenicu da su franjevci tamo stavili te svece kao „medicinare“, posve ciljano.

To govori o tome da su se oni ljekarništvom bavili prije nego su izgradili samostan u gradskim zidinama. U tom slučaju, reljefi nastali u 14. ili možda već u 13. stoljeću, nakon što je crkva na Pilama u 15. stoljeću morala biti srušena, spremljeni su i sačuvani u samostanu do ponovne ugradnje u propovjedaonicu u 17. stoljeću.

Pri tom je vjerojatno reljef sv. Luke, kao lik zaštitnika liječnika, korišten u ljekarni, o čemu svjedoči rupica za čavao na njegovu gornjem dijelu. Sve to upućuje na činjenicu da su se ljekarništvom franjevci bavili još u samostanu na Pilama.

Njihov ljekarnički posao prije 1317. može se argumentirati istim onim „dokazima“ koji se koriste kao dokazi za sedmostoljetno franjevačko ljekarništvo u Dubrovniku. A jedan od dokaza je pravilo Franjevačkog reda i duh njegova osnivača sv. Franje Asiškog, po kojemu svaki član zajednice treba raditi, kao i obveza da je svaki brat dužan skrbiti se za bolesnog brata.
S tom odredbom povezivao se početak gradnje samostana u Dubrovniku. Riječ je dakle o terminu izgradnje samostana unutar gradskih zidina kojeg su navodili stari kroničari, a ljekarnici su ga kasnije počeli isticati na raznim reklamnim materijalima.

Godinu početka gradnje franjevačkog samostana unutar gradskih zidina isticali su franjevački ljekarnici kao godinu ustanovljenja ljekarne, kako bi ističući njenu dugu tradiciju povećali vrijednost ljekarni i njezinim proizvodima. Taj termin, kao vrijeme ustanovljenja ljekarne, vjerojatno su franjevci počeli navoditi u reklamne svrhe tek relativno kasno.

Ta godina isticana je kao godina ustanovljenja samostana Male braće u zidinama, pa se uz nju vezao i termin utemeljenja ljekarne. K tome je bio poznat i prostor u kojem je u ovom samostanu ljekarna djelovala, a to je mjesto današnjeg muzeja stare ljekarne.

Povjesničar fra Franjo Jurić pisao je 1917. u „Pravoj crvenoj Hrvatskoj“ kao o 600. obljetnici samostana Male braće, jer se do tada godina 1317. uzimala kao godina za koju se točno znalo o gradnji samostana. Godine 1985. slavila se ipak 750 godišnjica franjevaca u Dubrovniku, ali na osnovu dokumenta iz 1235., sačuvanog u dubrovačkom državnom arhivu, u kojem se prvi put spominje franjevac u Dubrovniku.

Godina 1317., kao termin početka gradnje samostana u zidinama, vodi se i kao termin osnutka ljekarne, što je i od struke prihvaćeno, pa je 1967. slavljena 650.obljetnica, a 2017. svečano je obilježenanjezina 700. obljetnica.

Time je prihvaćena tvrdnja starih kroničara da je ljekarna djelovala u sklopu samostana od njegove izgradnje. Kameni reljefi propovjedaonice i neki drugi kameni fragmenti, koji su vjerojatno dijelovi prijašnje franjevačke crkve na Pilama, pomiču taj „dogovoreni“ termin o ustanovljenu ljekarne u ranije vrijeme. Oni gotovo sigurno potvrđuju hipotezu da su se franjevci ljekarništvom bavili još dok su živjeli u prijašnjem samostanu sv. Tome.

Fra Stipe Nosić

Povodom obilježavanja Dana Dubrovačko-neretvanske županije, 18. po redu Susret županijskih puhačkih orkestara održan je danas na Stradunu.

Nastupili su Limena glazba Župa dubrovčaka, Narodna glazba Smokvica, Gradska glazba Metković, Puhački orkestar "Seljačka sloga" - Trebižat Čapljina. Također, manifestaciju su svojim nastupom uveličale Mažoretke Župe dubrovačke.

Djelić atmosfere sa Straduna možete pogledati u fotogaleriji i video prilogu.

[youtube url="https://youtu.be/zz3npNG6lzY"]

V.S.