Krajem travnja počinje sezona najbolje lova sarka ili šarga udicom u moru južnog Jadrana. No, ni sada nije lako uloviti tu, među sladokuscima i ribolovcima, vrlo cijenjenu ribu.
Poznavanje mjesta gdje se zadržavaju šarzi jedan je od važnijih preduvjeta uspješnosti njihovog lova. Pozicije gdje se zadržavaju stjenovita su dna koja se uz samu obalu spuštaju do dubine od preko tri metara, a čija je obala izložena udarima valova. Posebno su im draga dna ispresijecana procjepima. Na žalost odmetaša, takva su dna najčešće izvan dohvata s kopna, dostupnija onima koji love bulentinom.
Međutim, sarci se ipak mogu loviti i s obale i to na terenima koji se razlikuju od njihovih tipičnih staništa. Naime, šarzi, doduše pretežito sitniji primjerci, zalaze i u luke, ali samo s vrlo čistim morem. Redovito dolaze i na plaže šljunkovitog i pjeskovitog dna, posebice rado dok su takva mjesta mirna, do početka sezone kupanja. U te vode neposredno uz stjenovite plaže, osim brojnih sitnih, zalaze i krupni, ali rijetko teži od kilograma, u uglavnom jedinkama, rjeđe parovi. Zalazit će sarak i u plićake od samo pola metra, i to kad more pokrene vjetar, ali ne svaki. Osim juga, „prija“ im i sjevorozapadni zmorac, maestral, koji će, što se ljeto više bliži, sve češće puhati, uglavnom od oko 10 sati do pred mrak.
Upravo more u pokretu i valovi koji se pjene razbijanjem o obalu najpovoljniji su uvjeti i za lov sarka. U takvim je uvjetima sarak iznimno aktivan i može ga se loviti i na za njega nespecifičnim mjestima, s položitih kamenitih obala, nedaleko od šljunkovitih i pjeskovitih plaža. No, ma s kakve obale lovio, želi li biti uspješan, ribolovac mora biti nevidljiv za lukavog i nadasve opreznog šarga. Zato je najbolje postaviti „zasjedu“ iza kakvog kamena ili grma.
Kad je blizu obale, štap u lovu šarga nije neophodan, ali je ribolov s njim lakši. Ako se lovi uz samu obalu, spuštanjem mamca u pjenu, dovoljan je „direktaš“, štap bez provodnika i role. Za lov bacanjem mamca poslužiti može štap namijenjen lovu ovrate, podlanice, orade, ali je ipak puno bolje rabit kratki ili srednje dugi bolonjez. Težine bacanja mu treba biti 20 ili 30 grama, a dužina 210 do 250 cm, ako se lovi iz plovila, odnosno do 450 cm, čak i više, kada se lovi s obale.
Lovi li se štapom ili „preko prsta“, svejedno, pribor je najbolje kompletirati na što jednostavniji način. Osim s kliznom olovnicom kao za lov podlanice, izraditi se može i s „brkom“ - dva priveza nejednake dužine (20 i 30 cm) vezana za kraj osnovne strune. Priveze je najbolje izraditi od FC, florougljične strune debljine 0,25 do 0,30 mm, odnosno 0,20 do 0,22 mm, kad se lovi sa štapom, privezi mogu biti i nešto tanji, između 0,20 i 0,22 mm. Na mjestu spajanja brka i osnovne strune treba postaviti olovnicu, kako bi pribor tonuo do dna, gdje se šarzi hrane. Kako se lovi na malim dubinama, dovoljna je olovna rascjepka težine 5 grama. Na posve plitkim terenima i pri lovu po posve mirnom moru, olovnica je suvišna.
Ako je teren težak, da bi se izbjeglo često zapinjanje, s obale je bolje je loviti samo jednim privezom, odnosno samo jednom udicom direktno vezanom na osnovnu strunu. Lovi li se na takvom terenu iz plovila bolje je loviti „očenaš“ završnjakom. Olovnicu treba postavit na kraj predveza, njegove osnove. Oko 70 cm poviše nje treba postaviti jedan privez (primulu, pjok), pa na 30-tak centimetara poviše njega i drugi, oba ne duža od 20 cm. Ovisno o očekivanoj veličini plijena, koristiti treba udice širine luka 10 do 15 mm, oblika „Crystal“ ili „Limerick“.
Sarak je tipičan „školjkaroš“, poput ovrate s kojom često dijeli staniše, ali se loviti može i drugim mamcima. Veoma rado će prihvatiti pastele, osobiti u zoru. Rado će posegnut i za filetom slane ili svježe srdele, svježe ili malo posoljenim krakovima lignje i sipe, raznim crvima.. Lovi li se noću, prednost treba dati komadima velikog crva, jer oni svjetlucaju u tami i tako privlače ribe.
Mamac ribi treba ponuditi na dnu. Ako se ne lovi u pjeni, dok propada napadat će ga bukva, možda arbun, a kad padne na dno šparmić… Zato ne treba odmah reagirati nego valja malo sačekati. Pogotovo što će, kad ugleda mamac, sarak prići, zastati, provjeriti s nekoliko ugriza i tek zatim u cijelosti uzeti u usta pa krenuti put kakvog zaklona da na miru objeduje. Tada, kad se poslije nekoliko trzaja struna ispravi pa naglo zategne od udarca, treba dati kontru. Iako će se snažno odupirati, vuči čas u jednu čas u drugu stranu, izvlačiti ga treba bez velikog taktiziranja, kako ostali šarzi, ako ih ima u blizini, ne bi bili upozoreni na opasnost i razbježali se.
Najkritičniji trenutak je kad riba ugleda ribolovca. Tada obično poludi i silovito pojuri u stranu. Taktiziranje i popuštanje je tada neophodno, kao i mrežna prihvatnica za prihvat plijena, pa makar on bio i sitan. Takvi se uglavnom izvlače na početku lova. Kako vrijeme odmiče, dolazit će se krupniji.
Ako koji spadne i upozori ostale, plov je dosta lako ponovo okupiti primamljivanjem. Zapravo, primamljivati je najbolje i nekoliko dana prije lova kako bi se ribe privikle na redovitu „porciju“ na određenom mjestu. Primamu je najjeftinije pravit od stučenih ježeve, puževe i školjke, a poslužiti može i stari raskvašeni te zgnječeni kruh. Lovi li se, pak, komadima srdele ili pastelom od nje onda je najbolje primamljivati smjesom koncentrata za stoku nakvašenim salamurom slane srdele i pomješanom s dobro usitnjenim komadima ribe bez kostiju. Sve to treba izmješati s pjeskom i bacati u obliku malih kuglica. Kad se, pak, lovi s pastelom, barem pola sata prije najbolje je primamljivati raskvašenim krušnim mrvicama pomiješanim sa mrvicama tvrdog sira.
Kako se na netipičnim pozicijama uglavnom zadržavaju samci ili parovi, izdašniji lov šarga na takvim mjestima zahtjeva češću promjenu pozicije. Na svakoj trena provesti do pola sata i pritom odbacivanjem mamca na sve strane pretraživati teren. Kako se ne lovi riba od jata, treba joj mamac servirati što bliže. Zato je dobro došlo što bolje poznavanje mjesta ribolova te pamćenje prethodnih ulova. A dobre se pozicije otkrivaju dugotrajnim obilaskom obale i promatranjem aktivnosti na dnu plićaka. I pri tome treba biti nevidljiv za ribe, jer ako ribolovac ne ugleda prije nego šarag njega, promašit će dobru lovnu poziciju.
Loviti se može danju i po noći s mjesečinom. Kad more nije mutno i zapjenjeno, danju se najbolje lovi u večernjim satima, dok se iz plovila najbolje lovi noću. Osim šarga, kad se ne lovi u pjeni, plijen su često fratar i pic. Bilo koju od tih riba treba u more vratiti ako je kraća od 15 cm, jer tako nalaže zakon.
