Još nismo na nivou na kojem želimo biti i od svojih igrača sutra ne očekujem čuda, pogotovo od trojice novih. Ukoliko me netko od njih sutra protiv Jadrana HN demantira bit ću sretan. Mi ćemo tek tražiti novu igru, ali to nam ne umanjuje želju za pobjedama. - rekao je Jugov trener Vjekoslav Kobešćak na konferenciji za novinare održanoj ususret početka nove sezone.

Na konferenciji za novinare predstavili su se i novi igrači Luka Lozina, Viktor Rašović i Vincenzo Renzuto, ali i novi predsjednik Tomislav Dumančić. Govorio je i Marko Bijač.

Dakle, Jug otvara sezonu protiv Jadrana iz Herceg Novog, lanjskog protivnika u finalu Final foura Regionalne lige.
- Luka Lozina bi trebao biti dostojna zamjena Josipu Vrliću, Vicenzo Renzuto koji ordinira po lijevoj strani napada nadoknađuje odlazak Felipea Perronea i Pava Markovića. Kad dolaziš nakon Perronea to i nije baš lagan zadatak. Viktor Rašović će popuniti prazninu svih pet igrača koji su otišli jer je polivalentan i može igrati na svim pozicijama. - kazao je Kobešćak.

- Tek smo mjesec dana skupa, i stvarno smo teško fizički radili i pred prvu utakmicu sezone teško mi je reći koliko smo dobri. Novi su se igrači odlično uklopili i mogu reći da smo kao ekipa još jednom kliknuli. - dodao je Jugov kapetan Marko Bijač.

Rašović se zahvalio na prijemu u klubu i Gradu.
- Prvi dojmovi su odlični. U svakom smislu sam zadovoljan. Grad je prekrasan, a u klubu sam od suigrača primljen na najbolji mogući način. Vjerujem da ću opravdati povjerenje. - kazao je Rašović.

"Dobro jutro", bile su prve riječi Vincenza Renzuta kojima se obratio nazočnim novinarima.
- Nadam se da ću što prije ući u sistem u kojem će momčad igrati i da će rezultati i naše igre biti na viskom nivou. Ovo je grad vaterpola, ljudi razumiju igru i to je dodatni motiv za dati sve od sebe. I to je to. Nadam se da ću sljedeći put na pressici pričati hrvatski. - kazao je Napolitanac.

Luka Lozina koji je s momčadi najduže od svih novih igrača rekao je kako od "od sebe očekuje jedan veliki iskorak u igri".
- A ako to mogu igdje postići, to je u Jugu. - izjavio je.

- Nema alibija. Naš su cilj obrana tri trofeja i plasman na završni turnir Lige prvaka. A tamo što napravimo… Ipak imamo šest svjetskih prvaka u momčadi. - objasnio je Jugov predsjednik Tomislav Dumančić.

Inače, sama konferencija za novinare počela je čestitkom Vjeku Kobešćaku koji je prije neki dan postao otac, a mali Karlo je dobio od novog Jugovog predsjednika Tomislava Dumančića člansku iskaznicu.
Jug CO i Jadran HN derbi 1. kola Triglav Regionalne lige igraju u subotu, u Gružu s početkom u 19 sati.

Jug/V.S.

Treće kolo Hrvatskog kupa u badmintonu za poletarce (do 11 godina) i za juniore (do 19 godina) održano je u Čakovcu. Na natjecanju je sudjelovalo 54 natjecatelja iz 9 klubova iz Zagreba, Čakovca, Dubrovnika, Koprivnice, Kuče i Novske. Badmintonski klub Aedium je nastupio sa 12 natjecatelja pod vodstvom trenera Ratka Galjera i Vlaha Čerjana, a ukupno su osvojili 5 medalja (4 u pojedinačnim i 1 u parskoj konkurenciji). Najuspješnije su bile Mia Čerjan i Lana Korać koje su pobijedile i osvojile zlatne medalje u pojedinačnoj konkurenciji kod juniorki odnosno kod poletarki.

Kod poletarki u pojedinačnoj konkurenciji Lana Korać je osvojila zlatnu medalju, a finalu je uvjerljivo pobijedila pobjednicu u prethodnom kolu Anu Pranić iz Zagreba. Lučia Galjer je bila nadomak medalje, u meču za broncu izgubila je od Vanje Novak iz Čakovca i na kraju zauzela četvrto mjesto. U istoj konkurenciji Romea Milković je šesta, a Karla Vuletić osma. Ukupno je nastupilo 12 natjecateljica.

Kod poletaraca je Patrik Karamatić osvojio brončanu medalju u pojedinačnoj konkurenciji. U polufinalu je bolji od njega bio kasniji pobjednik Vito Peti iz Čakovca, a onda je u meču za treće mjesto Patrik pobijedio Vita Blažića isto iz Čakovca. Ukupno je nastupilo 14 natjecatelja, a još su nastupili Niko Šumić koji je zauzeo šesto mjesto, te Patrik Konjuh koji je deveti.

Kod juniorki najuspješnija je bila Mia Čerjan koja je u osvojila dvije medalje, zlatnu u pojedinačnoj i brončanu u konkurenciji ženskih parova. Pojedinačno, Mia je nizom od 4 pobjede stigla do prvog mjesta, a u finalu je pobijedila Luciju Trgovac iz Zagreba, koja je pak prethodno u polufinalu pobijedila Barbaru Janičić. U meču za treće mjesto, Barbara je bila bolja od Antee Rendulić iz Zagreba i tako osvojila brončanu medalju.

U istoj konkurenciji, gdje je nastupilo 18 natjecateljica, Helena Zvone je šesta, Nikolina Kabiček osma, a Maris Guca četrnaesta. Mia i Barbara su igrajući zajedno u ženskim parovima osvojile treće mjesto i brončanu medalju. U polufinalu su izgubile od kasnijih pobjednica Trgovac/Cvitkušić iz Zagreba, dok su u meču za treće mjesto bile bolje od klupskih suigračica u paru Kabiček/Guca.

DPP

U povodu obilježavanja Dana policije, tijekom proteklog tjedna policijski službenici posjetili su dječje vrtiće i osnovne škole na području naše Županije gdje su, kroz druženje s djecom, pokazali opremu koju koriste u svakodnevnom radu i odgovarali na zanimljiva dječja pitanja.

Tako je policijski službenik Postaje granične policije Metković, Petar Jakić, na prijedlog učiteljice, učenicima IV razreda Osnovne škole Opuzen održao predavanje na temu granična policija i granica RH te im pojasnio način prelaska državne granice, isprave potrebne za prelazak granice, a djeca su imala priliku vidjeti i krivotvorene putne isprave.

Osim njega, druženje s policijskim službenicima omogućili su i policijski službenici Policijske postaje Ston koji su na Trgu kralja Tomislava za djecu vrtića Ston izložili dio opreme koju koriste u svakodnevnom radu.

Dvije vrtićke skupine dječjeg vrtića Cavtat posjetili su policijski službenik Policijske postaje Gruda Martin Topalović i policijski službenik Interventne jedinice policije Toni Vučković. Kroz druženje s policijom djeca su saznala puno korisnih informacija o ponašanju u prometu s naglaskom na kretanju pješaka, ali i potencijalno opasnim situacijama, a djeca su imala priliku vidjeti i vozilo za prijevoz uhićenih osoba.

Policijski službenici Policijske postaje Korčula Ivica Dreno, Frano Fabris i Petar Aljinović upriličili su druženje s djecom dječjih vrtića Korčula i Anđeli Čuvari gdje su djeca saznala kako se sigurno kretati u prometu, a učenici i nastavnici OŠ fra Ante Gnječa u Pločama imali su priliku slušati zanimljivosti policijskog posla ali i razgledati opremu koju u svom radu koriste policijski službenici policijske postaje Ploče.

PU DNŽ

Ljekarna Male braće jedna je od starijih ljekarni u svijetu. Ona djeluje sedam punih stoljeća unutar iste zajednice i istog samostana, od ustanovljenja do danas(od 1317. do 2017.). Upravo taj institucionalni kontinuitet svrstava ovu ljekarnu u jedinstvene ustanove takve vrste u svijetu.

Knjiga, koju je fra Stipe Nosić napisao u prigodi ovog jubileja „Ljekarna Male braće, 700 godina zdravlja Dubrovčana“, bit će u organizaciji samih franjevaca predstavljena u srijedu, 11. listopada u 20 sati u klaustru Franjevačkog samostana.

Glazbenim doprinosom događaj će popratiti gitarist Pero Škobelj.

DPP

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić primili su danas u Maloj vijećnici Grada Dubrovnika predstavnike Dječjeg gradskog vijeća, Dječjeg foruma te predstavnike Društva Naša djeca Dubrovnik.

Na održanom prijemu, koji se tradicionalno održava u sklopu Dječjeg tjedna, mali i mladi predstavnici Dječjeg gradskog vijeća i Dječjeg foruma iznijeli su neke od problema s kojima se susreću u svakodnevnom životu te su upoznali gradonačelnika Frankovića i zamjenicu Tepšić s njihovim radom i aktivnostima koje provode. Također, iznijeli su i neke prijedloge kako poboljšati svakodnevni život djece i mladih u Gradu.

Gradonačelnik Franković zahvalio se mladim predstavnicima na njihovim prijedlozima pohvalivši njihova zapažanja i način na koji pristupaju svome Gradu i životu u njemu istaknuvši kako će Grad Dubrovnik nastaviti raditi na poboljšanju svakodnevne kvalitete života i aktivnosti djece i mladih, a što mu je i obveza kao Gradu prijatelju djece.

Predstavnici Društva Naša djeca Dubrovnik zahvalili su se Gradu Dubrovniku na dugogodišnjoj pomoći i podršci u realizaciji brojnih projekata te su iskazali želju za proširivanjem suradnje.

Povodom Dječjeg tjedna koji se tradicionalno obilježava od 2. do 8. listopada ispred Orlanda održan je i performans kojeg su upriličili učenici nižih razreda OŠ Marina Getaldića – Centar pod nazivom "Dječji cvijet za bolji svijet".

Grad Dubrovnik

U nekim tehnikama ribolova udicom, posebice penduli i  puštanju u struju mora, teško je mamac spustiti na imalo veće dubine. Jedno od brojnih, sve popularnije rješenje tog problema je upotreba „fireballa“, „vatrene kugle“, čija je prednost nad ostalim rješenjima dobra prezentacija mamaca, posebice živih.

„Fireball“ je jedna je od varijanti „jigg“–a. Osmišljena je od strane  slatkovodnih ribolovaca i prilagođena za ribolov na moru grabljivica kao što su zubatac, pagar, kijerna, orhan, smudut, lica...ne samo spomenutim tehnikama ribolova nego i bulentinom.  

Kao i ostale „jigg“-ove, čine je olovnica i udica za držanje mamca. Kod starijih modela veza među njima je kruta, a kod novijih pokretna - pomoću rascijepanog prstena. To mamcu daje veću slobodu pokreta. Također, kod starijih modela i veza „vatrene kugle“ s priborom je fiksna - preko žice ili vrtilice, koja je najčešće jednim krajem ulivena u kuglu. Oblik udice nije osobito bitan, ali su najbolje one kratkog vrata i vrha povijenog k vezištu.

Kod svih vatrenih kugli udica ili više njih namijenjene kačenju lovine spoje se na olovnicu pomoću strune, najbolje „PE“ ili „kevlar“, kao „assist“ udice kod varalica za „vertical jigging“.  

Broj udica i njihova veličina ovisi o veličini, odnosno dužini mamca. Za manje je dovoljna jedna, srednje dvije, a za dugačke mamce, primjerice veliku iglicu tri udice. Bez obzira na njihov broj, udice je najbolje postaviti na jednu strunu, kao na klasičnoj montaži za pendulu. Udice moraju biti što tanje i lakše, a jače. Zato su najprimjerenije one tipa „live bait“, namijenjene nadijevanju živih mamaca.
„Vatrenu kuglu“je vrlo lako i vlastoručno izraditi. Najlakše od olovnica „vertical jigging“ varalica tipa „kabura“ ili „live kabura“. Nije nužno da budu oblika kugle, ali je preporučljivo da bude crvene boje, kojoj i duguje ime. Naime, glave boje krvi su najmanje sumnjive opreznim grabljivca. Osim toga, crvene olovnice ispred ribe-mamca izgledaju poput njegovog dijela- zračnog mjehura koji je izišao zbog naglog podizanja mamca iz dubine.
Težina olovnice ovisi stanju mora te na kojoj se dubini želi loviti. Tvorničke su najčešće teške 30, 50, 70, 90 i 120 grama. Također, tvorničke su najčešće kompletirane po veličini, kao što je prikazano priloženom tablicom. Međutim, dobro je imati više težina, odnosno veličina kako bi se kombiniranjem odabrala najprikladnija oprema.

Veličina   Težina glave (g)   Broj udica  Širina udica  Dužina strune (cm)
S               30                         2                12-15            10-12
M              50                         2                 15                 15
L               70                         2                15-17             20-25
XL             90                         2-3               15-21           25-30
XXL          120                        2-3               21                30-35

Na „vatrenu kuglu“ mamci se postavljaju na isti način kao i na klasičnu montažu. Noseća udica se ribi-mamcu zabodu u usne odozdo na gore kako bi joj usta bila zatvorena da bi pružala što manji otpor kurentu, odnosno pri povlačenju. Glavonošcima se zabada neposredno iza vrha plašta. Lovne udice se raspoređuju po tijelu, kod živih mamac što plićim ubadanje. Veoma dobrim se pokazalo zadnju udicu u nizu nigdje ne zabadati nego ostaviti da slobodno pliva, kao kod  „vertical jigging“ ribolova.
Pomoću „vatrene kugle“ se lovi kao na klasični način nadjenutim mamcima, ali puno lakše i uspješnije. Uteg blizu mamca uvijek drži mamac u željenom položaju i onemogućava njegovo te uvrtanje pribora, tako često kod klasične montaže, a što upozorava moguću lovinu da nešto nije u redu. Osim toga, uteg uz njega omogućava brže spuštanje mamca na željenu dubinu, a nisko težište cijelog sistema omogućava vrlo jaku kontru, što je najčešće, a na velikim dubinama i nemoguće s klasičnom montažom.

Poznatom talijanskom bel canto operom, Bellinijevom "Normom" u subotu, 7. listopada u 19 sati,   u Visiji  započinje operna sezona prijenosa uživo iz najveće svjetske operne kuće – Metropolitan opere iz New Yorka. Kinematografi Dubrovnik tako će i ove godine biti dio velike kino – obitelji koja broji više od 2000 dvorana u 70 zemalja svijeta čiji ljubitelji opere ne samo da mogu uživati u izvedbama najpoznatijih svjetskih solista, dirigenata i kazališnih umjetnika, nego imaju mogućnost proviriti i u nepoznati svijet koji se odvija iza pozornice tijekom izvedbe.

Nova sezona opera u Metropolitanu donosi ukupno deset prijenosa, uključujući pet novih produkcija koje će biti prikazane uživo u visokoj rezoluciji. Uz Normu, nove produkcije su Adesov "Anđeo uništenja", Puccinijeva "Tosca" , Mozartov "Cosi fan tutte" i Massenetov "Cendrillon".

U okviru sezone 2017/2018 u Metropolitanu će biti prikazani i ostali poznati naslovi: Mozartova "Čarobna frula", Donizettijev "Ljubavni napitak", Puccinijev "La Boheme", Rossinijeva "Semiramide" i Verdijeva "Luiza Miller".  

- Nastavljamo našu misiju da operu učinimo dostupnu svima. – riječi su Petera Gelba, ravnatelja Metropolitan opere koji je lansirao ciklus subotnjih matineja "The Met: Live in HD", a zahvaljujući kojemu i dubrovačka publika u dvorani Visia može uživati u prijenosima veličanstvenih opernih naslova.

Kinematografi Dubrovnik

Dubrovčanin Jozo Jozipović zadnjih dana boravio je u svom rodnom Gradu gdje je održao radionice iz glazbenog spota, ali i dao još jedne od kontura svom dokumentarcu "King's Landing", kojega, s narativom dubrovačkog turizma, režira za diplomski rad na Sveučilištu u Sunderlandu, gdje studira na usmjerenju medijske produkcije za film i televiziju. U razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr rekao je više o svojemu projektu, osobnim promišljanjima o tom dubrovačkom turizmu, dotičući se i života u inozemstvu.

Nakon što je završio Gimnaziju, gdje je uz filmske radionice zagrebačkog Blank instituta shvatio da se želi izražavati kroz vizualne umjetnosti, upisao je u Zagrebu novinarstvo. Dobro, prije toga bio je i pokušaj na Filozofskom fakultetu, odnosno studiju ruskog i turskog jezika. Kaže kroz smijeh da se to pokazalo kao promašaj, ali i kako je tada shvatio što želi. Uskoro je počeo raditi i na Televiziji Student gdje je dobio priliku stvarati dokumentarce. Malo pomalo, uz recimo dokumentarni film o američkim izborima, došao je i do diplomskog studija u Engleskoj, gdje je od početka ove godine.

KAO DA LJUDI NE ZNAJU NA KOJU BI STRANU POŠLI

No, kako i zašto baš "King's Landing"?
- Barbara Vekarić, koja je producentica, i ja smo u projekt krenuli lani, kad smo ga prijavili na gradski natječaj za kulturu, dobili sredstva od Grada, kad smo odlučili i produbiti priču. U samoj pretprodukciji, pala mi je ideja napamet da ga iskoristim kao svoj diplomski rad. Projekt je o ekspanziji turizma u Dubrovniku i svim efektima koje ta ekspanzija donosi, kao i problemima, nedostacima i dobicima. Doduše, Barbara je radila i istraživanje za jedan drugi projekt "Tourist go home", koji je uzeo u obzir Dubrovnik, Barcelonu i Veneciju. Dakle, kao gradove gdje je turizam toliko buknuo i napravio veliku promjenu u životu rezidenata tog grada. U tom istraživanju je naišla na zanimljive likove i teme koje se mogu dodatno obraditi, tako je došla na ideju da napravimo dokumentarac samo o Dubrovniku. Ponudila mi je da režiram film, što sam objeručke prihvatio, ali osim njoj, koja mi je u svemu tome mentor, hvala i snimatelju Antu Cvitanoviću, toncu Viktoru Grabaru, montažeru Marku Klaiću. To su momci iz Zagreba, koji su brusili svoj talent u Hrvatskoj, a na ovom projektu odrađuju vrhunski posao. Naravno, veliko hvala ide i sponzorima, naravno i Gradu Dubrovniku koji nas je financirao. - rekao je Jozo.

U Dubrovniku, dojam je, postoje dvije krajnosti. Jedna je ona koja ne gleda blagonaklono na turizam, dok druga ustvari u njemu vidi svoju nadu. Jasno, pogrešno je kad je turizam jedino što postoji, ali kad je već tako, zar nije bolje se gužvati ta dva mjeseca top sezone? Jozo smatra kako se Dubrovnik neplanski odnosi prema turizmu.

- Ne volim iskorištavati riječ stihijski, riječ je isprostituirana, ali mislim da je neplanski turizam koncipiran. Je li za kriviti građane Dubrovnika što imaju mogućnost otvoriti svoj apartman i živjeti dobro te što iskorištavaju situaciju? Mislim da nije. Je li ih za kriviti što imaju mentalitet uz koji kukaju dok to isto rade? Mislim da je. Dubrovnik kao grad je jako malen, ovisi o turizmu. Jednostavno su ljudi počeli iskorištavati turizam na osnovnoj razini. Mislim da nije za kriviti za one koji ga iskorištavaju, pokušavaju napraviti sebi bolji život, a s tim sami sebi povećavaju standard života. Ne razmišlja se do kud to može dovesti. Tu je i ta kontradiktornost. Kao da ljudi ne znaju na koju bi stranu pošli. Valjda zato postoje te kontradiktorne reakcije pojedinaca koji ujedno iskorištavaju turizam, ali se svejedno bune protiv njega. Kontradiktornost je sve naglašenija, jer se dogodio taj "boom", a opet smeta što se ne mogu obavljati svakodnevne dužnosti zbog gužvi i prenapučenosti. - dodao je.

DUBROVČANI VS. SLAVONCI

- Što bi se dogodilo kad bi nastao krah turizma? Kako bi ekonomija izdržala? Bi li počela propadati zbog propadanja turizma ili bi počela ovisiti o drugome? Moje mišljene je da smo se previše fokusirali samo na turizam. A niti na jednu drugu granu koja bi mogla poboljšati ekonomiju ili donijeti nekakav prihod ili dobrobit Gradu. Vjerujem da Dubrovnik nudi puno mogućnost. Nudi jak znanstveni turizam, nudi i to da se može iskoristiti kultura i obrazovanje, a i mladi u Gradu mogu pokrenuti nešto. Samo držim da Dubrovnik kao Grad, ljudi u Gradu, kao cijela ta nekakva skupina to ne iskorištava dovoljno. Zbog te zavjese ispred očiju, a ta zavjesa je turizam. Hoće li je otvoriti i pogledati što ima iza te zavjese ili će ostati u mjestu, to ćemo vidjeti. - objasnio je Jozipović.
Uz ovaj projekt razgovarao je s mnogim Dubrovčanima. Od turističkih djelatnika, gradonačelnika Mata Frankovića, ali i s onima koji nisu iz Dubrovnika, poput sezonaca. Čini se kako ga upravo na nekoj sociološkoj, pa i ljudskoj, empatičnoj razini Slavonci tu najviše intrigiraju. Sezonski radnici koji su u Dubrovnik došli zaraditi novce.

- Mnogi Slavonci vide Dubrovnik kao destinaciju u kojoj mogu dosta zaraditi preko ljeta i vratiti se u rodnu Slavoniju, trošiti te novce koje su zaradili. Oni nemaju dobra sjećanja na Dubrovnik. Čisto zbog ljudskih odnosa, ljudi i problema sa smještajemi, možda čak i pohlepnosti. Njima ovdje ne odgovara činjenica da se smještaj plaća pod suho zlato, a isto tako ne vide Dubrovnik kao Grad gdje bi živjeli svoj život. Vide Dubrovnik kao način zarade. S druge strane, čini mi se da se takav stav Dubrovčanima ne sviđa, zbog samog koncepta toga da ljudi dolaze u Dubrovnik, iskorištavaju ga za sezonu i kupe tu lovu, taj novac, pa smatraju da ne respektiraju dovoljno grad u kojem se nalaze. Mislim da je to i jedan zanimljiv momenat u samome filmu. - pojasnio je Jozipović

MLADI I BARIJERE

On je, dakle, radio i na Motion radionici o glazbenom spotu. Odgovorio je na pitanje kakva su mu iskustva, odnosno postoji li nešto što može ekstraktirati prema obrascu ponašanja mladih u Gradu.
- Opet se vraćam na to da je Dubrovnik mali grad, malena sredina. U Dubrovniku se čudno baviti s bilo čim drugim što nije uobličeno kao prihvaćeno. Mlade je strah izaći iz svojih okvira ako se bave onim što propitkuje kako bi pokazali ono što je drugačije. Mislim da postoji barijera koja bi se trebala probiti. Kad bi se probila, Dubrovnik bi bio jako dobar za mlade. No, tu imamo i mlade iz vanka. U filmu sam razgovarao i sa studentima. Onima koji su došli u nas studirati. Imamo curu iz Siska, mladića iz srednje Bosne. Oni studiraju na Medijima i kulturi društva. Čini se da za njih tu nema budućnosti. Također, rade kao sezonci, prije svega iz činjenice da su stanovi poskupili od kad su došli tu studirati. Koliko je to dobro za mlade koji su se došli obrazovati, ne znam. Mislim da bi im Dubrovnik trebao pružiti praksu i rad u branši, a oni iz nemogućnosti istoga tu ne vide budućnost u svojoj branši. Odgovori su im takvi da će nakon svojeg obrazovanja tražiti sreću izvan okvira ovog Grada. - riječi su Jozipovića.

KOLEGE U ENGLESKOJ NAUČIO DA IDU NA KAVU

U Engleskoj je, znači, od početka godine. Kaže da je odlučio školovanje nastaviti van Hrvatske da dobije dodatno znanje, u drugačijoj atmosferi i okruženju. O budućnosti dodaje kako se svakako želi baviti aspektima režije i produkcije. Na pitanje je li to u Dubrovniku, istaknuo je kako bi se u Grad volio vratiti, iako on i ne pruža toliko mogućnosti u njegovoj branši.

Ali, koliko je u svjetovima Hrvatske i Englese sličnosti, a koliko različitosti? Dao je zanimljiv odgovor.
- Kad sjedneš i promatraš kakav si život provodio u Dubrovniku, Zagrebu ili Sunderlandu, naći ćeš različitosti. To je u ljudskoj biti, da traži različitosti. Nitko ne kreće od toga koliko puno ustvari sličnosti dijelimo. Meni je gore falio taj osjećaj skupine koji mi dobro hendlamo. Ti ćeš s Balkancem, ja nas zovem Balkancima, najviše saznati na kavi. A tamo sam prvi tjedan trebao njih učiti da idemo na kavu, to im je bio stran pojam. Stran pojam im je bio da postoji neka vrsta socijalizacije i izvan fakultetskih odaja. Okružio sam se onima koji su socijalni, vole se družiti, vole izmjenjivati životna iskustva. Mislim da različitosti što se tiče školovanja ogromne. Školovanje van granica Hrvatske se smatra luksuzom, nečim što ćeš platiti i donijet će ti dobro u životu. Ali, mene su pitali zašto sam već upisao diplomski. Naime, idem sa dosta starijim kolegama, na godinu. Snimao sam projekt s kolegicom od 65 godina, koja je odlučila da na svoje iskustvo nadogradi kroz diplomski studij. A u Hrvatskoj jako teško možeš naći posao s "bakalarem" nekog zvanja. - kazao je Jozo.

- Sličnosti je, kažem, dosta. Živim sličan život kao u Zagrebu, samo što sam naišao na kreativnije okruženje, ono u kojem mogu više izraziti kreativni izričaj, ono gdje ništa nije nepoznato i strano. I onda te to dovodi do boljeg produkta. Oduševljen sam činjenicom da mogu u 2 ujutro zazvati kolegu i pričati dva sata s njima kako ćemo riješiti situaciju. Opet, što se tiče branše, imam sreću što sam iz Hrvatske. Mi ovdje imamo Hrvatski audiovizualni centar, Grad Dubrovnik koji nas podupire u projektima, a moje kolege za diplomski rad ovise o sebi i svojim Internet kampanjama u kojima pokušavaju izvući što više love da bi financirali svoj rad. Unatoč svemu, u Hrvatskoj postoji jako dobra platforma za ljude koji se bave filmom. Mislim da mi zaista imamo dobre predispozicije za napraviti dobre stvari. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr Jozo Jozipović, čiji će se film o dubrovačkom turizmu premijerno prikazati početkom iduće sezone te ako je suditi prema razgovoru s Jozom, dodatno otvoriti oči po ovome, za po Dubrovnik, jednome od ključnih pitanja.

Kažu naslovi kako je Hugh Hefner "iskeširao bogatstvo“ da leži u grobu pored Marylin Monroe, 75 tisuća dolara. Pih, ne znaju tvorci naslova pošto je grob na Boninovu. Svi smo mi Hugh, barem kad umremo.

Davor Mladošić

Pobjednici susreta Spartak – OSC i Brescia – Sintez Kazan popunit će dva preostala mjesta u skupini A LEN lige prvaka u kojoj je i dubrovački Jug, odlučeno je ždrijebom u Nyonu.

U skupini A Lige prvaka uz Jug su još Olympiacos, Barceloneta, Partizan, Dinamo Moskva i Hannover. Četiri momčadi prolaze dalje u završnicu.

D.M.

Izložba fotografijih nastalih na fotoligi dubrovačkog Fotokluba Marin Getaldić otvorena je večeras u u predvorju dvorane Ivana Pavla II. Izložene su po tri najbolje fotografije od 16 zadanih tema, na koju su članovi Fotokluba stvarali u razdoblju od rujna 2016. do lipnja ove godine.

- Na svakoj temi se radilo dva do tri tjedna. Sudjelovalo je 29 autora s preko 300 fotografija, a svako kolo smo birali najbolje. Sveukupno je predstavljeno 16 autora s 49 fotografija. Zahvalio bih svima koji su slali svoje fotografije. - rekao je predsjednik Fotokluba Miho Kulušić.

Izložba će biti otvorena do 7. listopada.

V.S.

Simpatična scena danas na gradilištu pročistača vode u Komolcu. Naime, predstavnici izvođača radova, svima u obilasku dali su
prsluke za obilazak gradilišta. Pritom, gradonačelnika Mata Frankovića zapalo je ono narančasto, inače boje HNS-a. Još dok on nije stigao na gradilište, moglo se među okupljenima čuti uz smijeh kako njemu baš treba dati opravu u HNS-ovim bojama.

I zaista, ona žute boje su se brzo razgrabila, a Franković kad je došao ono narančasto je i spremno obukao. Na pripadajuće komentare kako je baš našao koje će odijelo odjenuti, on je kroz smijeh odgovorio: "Projekt je započeo u tim bojama, pa...".

Inače, na odlasku s gradilišta, predstavnici izvođača radova poklonili su mu i zaštitnu kacigu. U tom trenutku, predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić navijao je da se Frankoviću pokloni i narančasto odijelo koje je nosio prilikom obilaska gradilišta. No, Franković je kroz šalu odgovorio kako i nema potrebe pretjerivati.

V.S.