Međunarodni volonterski projekt „72 sata bez kompromisa“ koji se ove godine održava u šest hrvatskih gradova, u Dubrovniku je započeo je u petak prvom volonterskom akcijom. Dio mladih volontera u prepoznatljivim zelenim majicama zajedno s voditeljima već danas pomaže onima kojima je pomoć potrebna, a ostali će, prema vremenu koje su odlučili odvojiti za ovaj projekt, sudjelovati u subotu i nedjelju u desetak različitih akcija kojima će na razne načine svojim snagama učiniti našu sredinu boljim mjestom za život.

Čar ovog projekta je u tome da mladi ne znaju unaprijed na kojoj akciji će volontirati nego to otkrivaju tek kad stignu na lice mjesta. Oko 140 prijavljenih mladih volontera ovoga vikenda će se, uz akcije pomoći drugima u svakodnevnom životu, baviti i kreativnim radom, izradom džema i kolača, posjetit će starije i bolesne, sudjelovati u radionicama različitog karaktera.

Uz Dubrovnik volonterski projekt „72 sata bez kompromisa“ održava se ove godine u Osijeku, Sinju, Splitu, Zadru i Zagrebu, a procjenjuje se da će ukupno sudjelovati oko dvije tisuće mladih. Ovaj volonterski projekt osmišljen je i pokrenut prije više od deset godina u Njemačkoj među nekoliko kreativnih mladih koji su htjeli smisliti učinkovit način na koji bi potaknuli svoje vršnjake na volontiranje i beskompromisno, bezuvjetno davanje drugima, nadasve onima na marginama društva, diskriminiranima, siromašnima, potrebitima. Projekt tako animira mlade i promiče solidarnost, zajedništvo, kreativnost i volonterstvo, a cilj je okupiti mlade te im pokazati kako se zajedničkim snagama može na bolje promijeniti okruženje u kojem žive.

U Europi je projekt ostvaren u devet zemalja: Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Italiji, Švicarskoj. Hrvatska je deseta zemlja u Europi koja je prepoznala vrijednost te akcije kojoj se pridružila 2015. godine.

Organizatori projekta u Dubrovniku su SKAC-a Dubrovnik, Vijeće za mlade i Caritas Dubrovačke biskupije.

Projekt će biti zaključen misom u crkvi sv. Mihajla u Lapadu u nedjelju, 15. listopada u 18 sati nakon koje slijedi druženje mladih volontera.

A.T./ „72 sata bez kompromisa“ - Dubrovnik

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić primili su danas dubrovačkog skladatelja, dirigenta i autora brojnih poznatih domaćih pjesama, Đela Jusića povodom njegovog prijema u Bošnjačku akademiju nauka i umjetnosti.

Gradonačelnik Franković i zamjenica Tepšić uputili su čestitke maestru Jusiću ističući kako je Grad Dubrovnik ponosan i sretan zbog ovog priznanja te kako je Đelo Jusić kao dijete ovog grada uvijek kroz svoj rad i djelovanje pronosio svijetom sliku Dubrovnika kroz glazbu i pjesmu.

Maestro Đelo Jusić zahvalio se gradonačelniku Frankoviću i zamjenici Tepšić na podršci koju su mu pružili iznijevši i svoje dojmove s inauguracije posebno se osvrnuvši na nastup Klape Kaše koja ga je pratila na ovom svečanom događaju.

Podsjetimo, na svečanoj sjednici Skupštine Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti održanoj 7. listopada u Sarajevu upriličena je inauguracija 14 novih članova među kojima je bio i Đelo Jusić.

DPP

Vaterpolisti Juga uspješno su otvorili novu natjecateljsku sezonu. Na bazenu u Gružu, u prvom kolu Regionalne lige, svladali su Jadrana iz Herceg Novog 9:3.

Najbolji u redovima Juga bili su Joković i Renzuto koji su zabili po tri gola. Fatović, Lončar i Benić jedanput su poentirali.

U idućem kolu Jug igra protiv splitskog Jadrana, također u Gružu.

V.S.

Ribe iz malobrojne obitelji sjenki nepoznate su velikoj većini naših ribolovca, ne samo sportsko- rekreativnih. Hama je gotovo potpuno nestala iz naših voda, grb se ponekad ulovi oko ušća Neretve i Cetine, a u znatnijem se broju lovio samo vrana (vranac) koja svoj opstanak duguje plahoj i mlakoj naravi, te savršenoj prilagodbi terenu na kojem obitava. No, nije česta riba pa se ne isplati ciljano je loviti. Najbolje je u tihim jesenjim noćima tijekom lova lignji s obale odbaciti i odmete namijenjene njoj.

Naš je puk vrancu ili vrani dao više imena (kavala, konj, krap, mrguša, orga, škrap, škrpanj), a znanost Sciaena umbra. Naraste do 52 cm dužine i 4 kg težine. Veoma se rijetko love vranci teži od jednog kilograma, a prosječni lovni primjerci teže oko četvrt kilograma. Raskošno je „odjeven“, tamnozelenosmeđe sa svjetlijim, zlatnozelenosivim trbuhom. Cijelo tijelo mu ima žutosrebrnkasti odsjaj. Zapravo, kako god se okrene, drukčije sja. Veoma je cijenjeno njegovo mekano i ukusno meso koje se može spremati na sve načine. Praznovjerni, ali i oni tek skloni tradiciji, još više cijene dvije vrlo lijepe koštice u njegovom unutrašnjem uhu. Naime, još od antičkog doba njima se pripisuje čudesna moć, pa se nose kao privjesak koji čuva od raznih zala i nesreća.
Vrane se u nevelikim jatima zadržavaju u uzobalnom kamenitom pojasu prekrivenom livadama posidonije, lažine. Danju se skrivaju u busenjima trave ili rupama i procjepima koje često dijeli sa šarzima. Dublje od 50 metara ne zalaze, a na staništima između 3 i 15 metara veoma su prorijeđeni.

Pred hladnoćom spušta se u dubine, a tijekom toplijih mjeseci sasvim se približava obali. To je najpovoljnije vrijeme za njegov lov. Međutim, mrijesti se potkraj proljeća i početkom ljeta. Kako se mrijestom iscrpi, a i malo slabije jede tijekom najtoplijeg dijela godine, mršav i iscrpljen ljeti nije dovoljno primamljiv plijen. Zato je najbolje loviti kada se oporavi, od rujna do početka zime. Uspješno se lovi po bonaci, tihom ili lagano valovitom moru, danju i noću, posebice po mjesečini. Danju su u skloništima ili se lagano motaju pred njima. U predvečerje napuštaju svoja skrovišta i kreću u duge potrage za hranom iz kojih se vraćaju tek u svitanje.

Sporo i tromo plivajući, vrana skuplja hranu na dnu ili neposredno poviše njega. A hrani se svačim pomalo: nedoraslim glavonošcima, račićima i crvima. Najizdašniji i najprivlačniji mamac za nju je veliki crv, a dosta se rabi rak samac i kozica. Ipak, vrana najviše voli mekani obrok, iznad svega crva cjevaša. Specijalisti za njegov lov zato koriste tog crva kada žele loviti samo vrane, jer cjevaša ne jedu druge ribe koje dijele stanište s njom.
Za lov vrane koristi se isti pribor kao i za njegovog sustanara sarka. Osnovna struna je debljine 0,35- 0,50 mm. Na nju se preko vrtilice nadovezuje završnjak od istog najlona dužine metar i pol s jednom udicom ili „brkom“, dvjema jednako dugim pjokama (20-25 cm) koje završavaju udicama širine luka 11- 14 mm. Oblik udice nije osobito važan za uspjeh lova vranca pa je najbolje koristiti one oblika „Aberdeen“ („parangalke“) i „Crystal“, koje su najprikladbije za lov uz obalu. Na pribor treba postaviti i laganu olovnicu, teški 20- 50 g. Najbolje kliznu na osnovnu strunu. Tako kompletiranim priborom može se loviti „preko prsta“, ali je bolje rabiti lagani štap srednje, akcije C ili B, težine bacanja do 50 ili 60 grama te rolu srednje veličine.

Loviti se može danju i, neusporedivo bolje, noću. Najbolje je s obale ili iz usidrenog plovila odbaciti tri odmeta na međusobnoj udaljenosti od oko 20 metara i čekati. Kada prva vrana došeta i zagrize, s velikom sigurnošću može se računati da će naići druga, treća...

Vrana voli pipnuti zalogaj, prošetati, doći za minutu, dvije pa ponovo pipnuti i tek zatim sporo prihvatiti i ponijeti zalogaj. Zato nije dobro odmah i snažno kontrirati. I izvlačiti se može bez žurbe jer će otpor biti slab i trom.

Dubrovački muzeji imaju zadovoljstvo pozvati Vas na besplatna vodstva za građane kroz izložbu „Nikola Božidarević – veliki slikar dubrovačke renesanse“ koja će se održavati svakog petka u 17 sati, počevši od 13. listopada 2017. godine.

Izložba je organizirana u povodu 500. obljetnice slikarove smrti, s ciljem da podsjeti na taj važan i nadasve dragocjen segment dubrovačke i hrvatske likovne baštine te da podigne razinu svijesti o značenju i veličini Božidarevićeva doprinosa renesansnoj umjetnosti Dubrovnika i Hrvatske, ali i da dâ svoj prilog boljem poznavanju njegova života i djela.

Kroz vodstva će posjetiteljima biti predstavljena sva dosadašnja znanja o Božidareviću, ali i iznesene nove spoznaje vezane uz slikarovo rođenje, opus, naručitelje i lokacije za koje su umjetnine naručivane.

Na izložbi su, uz dr. sc. Vedranu Gjukić-Bender, muzejsku savjetnicu iz Dubrovačkih muzeja, bili angažirani i vanjski stručnjaci, ugledni znanstvenici: akademik Radoslav Tomić, dr. sc. Zoraida Demori Staničić i prof. dr. sc. Sanja Cvetnić, dok su u realizaciji popratnog dokumentarnog filma sudjelovali akademik Radoslav Tomić i dr. sc. Joško Belamarić.

Dubrovački muzeji

Uz predstavljanje Linđove bojanke, projekt koji za cilj ima očuvati nematerijalnu, ali i materijalnu baštinu ovoga kraja, sredinom prošloga tjedna upriličen je i posjet suvenirnica FA Linđo, za koju ustvari mnogi i ne znaju da postoji, a koja se nalazi na platou Lazareta.

Radi se o novijem Linđovom projektu, a sama suvenirnica otvorena je prije mjesec dana. Vršitelj dužnosti ravnatelja FA Linđo Vlaho Kljunak za portal Dubrovnikpress.hr kazao je više o tom projektu.

- Ovaj prostor je zamišljen kao izložbeno-prodajno mjesto. Nama je ovdje cilj prezentirati suvenire i sve artikle vezane uz baštinu, kao i naš ansambl te naše nošnje. U budućnosti svakako ćemo nastojati proširiti naš asosrtiman s multimedijalnim sadržajima, to pripremamo za iduću godinu. Ovaj prostor će posebno u budućnosti, nakon što zaživi onako kako smo ga zamislili, obogatiti dodatno kulturnu ponudu Grada. - rekao je Kljunak.

Naglasio je kako je većina artikala izloženih u ovome prostoru ručni rad.

U sklopu četvrtog Good Food Festivala, na Pilama će se u ponedjeljak u 10 sati otvoriti „Sajam zdrave hrane i domaćih proizvoda“, a trajat će do 22. listopada. Radno vrijeme sajma je svaki dan od 9 do 20 sati.

Na sajmu će sudjelovati 12 izlagača u ukupno osam kućica, a nudit će se domaći proizvodi, tradicionalno pripremljeni i ekološki uzgojeni.
Kao neke od najpoznatijih delicija u ponudi izdvajaju se slavonski kulen, čvarci, prikle, sirevi, med, razni likeri i vina.

TZ Grada Dubrovnika

Promatranje ptica podrazumijeva različite aktivnosti čiji je glavni cilj opažanje i determinacija različitih ptičjih vrsta u njihovom prirodnim staništima. Pored promatranja ptica u znanstvene i stručne svrhe, kojim se najčešće bave ornitolozi i znanstvenici, veliki dio promatrača ptica su amateri, odnosno ljudi koji u spomenutoj aktivnosti pronalaze vlastito zadovoljstvo. Ono je često kombinirano s različitim hobijima poput biciklizma, planinarenja ili fotografiranja, odnosno aktivnostima koje podrazumijevaju intezivan boravak u prirodi.

S ciljem populariziranja promatranja ptica, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i Ornitološko društvo Brkata sjenica iz Metkovića obilježili su Europski dan promatranja ptica s učenicima osnovnih škola iz Opuzena (OŠ Opuzen) i Ploča (OŠ Vladimir Nazor). Program je održan 02. listopada 2017. na promatračnici za ptice koja se nalazi na ušću rijeke Neretve, a sudjelovalo je 84 učenika petih razreda.

Spomenuto područje je zbog brojnih razloga jedno od najatraktivnijh područja u Hrvatskoj za ovakvu vrstu aktivnosti. Plitko more i niske pjeskovite obale, osobito pogoduju mnogim ptičjim vrstama jer pružaju obilje lako dostupne hrane i mjesto za odmor.

Korištenje odgovarajuća infrastrukture poput promatračnica za ptice može uvelike olakšati promatranje ptica, a na taj se način spriječava i nepotrebno uznemiravanje. Učenici su koristili opremu koja je neophodna za promatranje ptica, a to je dalekozor, durbin i ključ za odeđivanje vrsta. Tijekom ovog promatranja, opažene su razne vrste čaplji, patki i ćurlina. Za vrijeme boravka na promatračnici, sudionicima je objašnjena djelatnost Javne ustanove i značaj zaštite prirode. Po završetku promatranja održan je kviz gdje su prigodnim poklonima nagrađeni učenici koji su pokazali najviši stupanj usvojenog znanja.

Važno je spomenuti da se najmasovnije svjetsko prebrojavanje ptica tradicionalno odvija sredinom siječnja (Zimsko prebrojavanje ptica vodarica, zimovalica – International Waterbird Census (IWC)), a svoj uspjeh uvelike zahvaljuje brojnim pridruženim volonterima. Dugogodišnje prebrojavanje omogućuje praćenje promjena u broju, sastavu i rasprostranjenosti populacija pojedinih vrsta uz veliki edukacijski značaj.

DPP

U sklopu „Dječjeg tjedna“ Lučka uprava Dubrovnik i Postaja pomorske policije Dubrovnik protekli su tjedan u posjet primili 35 djece iz drugih razreda Osnovnih škola Pridvorje, Dubravka, Radovčići i Gruda, kao i njihove učiteljice Maju Bušković, Mihaelu Smišljan, Tanju Pulić i Nikolinu Zorović.

U sklopu posjeta, djeci je načelnik Matko Klarić sa svojim najbližim suradnicima Željkom Sablićem i Marijom Lučić prezentirao rad pomorske policije te su djeca tom prilikom vidjeli opremu koju policijski službenici nose sa sobom prilikom obavljanja svojih zadaća. Nadalje, prezentiran im je rad operatera pomorskog prometa – nadzor mora, kao i rad operativnog dežurstva i rad službenog policijskog psa. Djeca su imala priliku vidjeti i službeno policijsko plovilo „Sveti Rok“, a djelatnici policije su ih simbolično počastili slatkišima.

Od strane Daria Barbarića, djelatnika Lučke uprave Dubrovnik organiziran je obilazak lučkog područja.

DPP

Koordinator mlađih kategorija Juga i proslavljeni vaterpolist Goran Sukno u razgovoru za Jug.hr rekao je više o radu s najmanjim kategorijama u ovom klubu. Naime, manje od deset dana ostalo je do početka prvog turnira Olimpijskih nada, natjecanja koje se u organizaciji Juga i tri najbolja kluba iz Crne Gore, održava već godinama.

- Nama svakako odgovara igranje Olimpijskih nada jer je to dobro za našu djecu jer u ovom periodu godine nemamo nacionalnih natjecanja. - kaže Sukno.

- Ove godine došlo je do promjene u sustavu natjecanja obzirom da Primorac ima problema s bazenom koji je van funkcije i prisiljen je domaće utakmice igrati u Budvi, tako da će se ove sezone igrati pet turnira umjesto dosadašnjeg liga sistema. Dogovoreno je da će do kraja godine u svakoj kategoriji biti odigran po jedan turnir od kojih će dva biti u Dubrovniku. Prvi se igra već sljedećeg tjedna kad u Gruž dolaze mlađi juniori i na kojemu će nastupiti dvije naše momčadi obzirom da u toj kategoriji imamo najviše igrača pa smo htjeli pružiti priliku svima. Drugi će se turnir u Gradu održati 17.-19. studenoga u kategoriji juniora. - objasnio je Sukno.

Odgovorio je na pitanje što je novoga u radu s djecom u Jugu.
- Mislim da smo u ovu sezonu ušli bolje posloženi obzirom da smo na prijedlog Uprave i šefa stručnog stožera pojačali rad s djecom tako da smo spojili određene uzrasne kategorije tako da će na treninzima s djecom raditi najmanje dva, a ponekad i više trenera što do sada nije bio slučaj. Definitivno moramo unaprijediti individulani rad to nam je primarni cilj. - objasnio je.

O tome ima li Jug u klubu jednako talentirane djece kao prije, Sukno je kazao:
- Teško je uspoređivati. Mi smo zadnjih godina jedna od najboljih momčadi Europe, stalna je borba za trofeje tako da je treneru jako teško davati priliku mlađim igračima. Kad sam došao u klub prije 23 godine bila je sasvim drukčija situacija, borili smo se za preživit, u uvjetima koji nam baš i nisu išli na ruku i bili smo primorani u momčadi imati isključivo igrače iz našeg omladinskog pogona. Sad, bez dva – tri kvalitetna stranca ne možeš konkurirati u Europi.Ja sam uvijek za davanje prilike našim igračima što naš trener u dobroj mjeri radi na utakmicama u kojima je nema veće rezultatske neizvjesnosti. Najbolja bi opcija bila da formiramo drugu klupsku momčad u kojoj bi stasavala naša djeca, ali radi financijskih razloga to trenutno nije moguće napraviti. Ili možda naše mladiće slati u neke druge klubove na kaljenje. Ne zaboravimo da je velik broj naših vrhunskih igrača stjecao iskustvo igrajući za Gusar, Solaris, Jadran, Mornar… - rekao je Sukno.

- Ma, talenata ima i uvijek će ih biti. - zaključio je Goran Sukno za Jug.hr.

DPP

Plivači Juga otvorili su novu sezonu nastupom na mini Grand prix mitingu „Sv.Mihovil“ koji se održao ovaj vikend u Šibeniku. Nastupilo je ukupno 409 natjecatelja iz 21 kluba. Jug je nastupio sa 34 člana, koji su ovojili ukupno 10 medalja od kojih su četiri zlatne, pet srebrenih i jedna brončana.

Najuspješniji predstavnik Juga na ovom natjecanju bio je mlađi kadet Vlaho Nenadić koji je osvojio čak tri zlatne i jednu srebrenu medalju. Zlata je osvojio u disciplinama 100 leđno, 200 leđno, 400 slobodno i srebro na 800 slobodno.

Mlađi kadet Ivan Zeko doplivao je do zlatne medalje u disciplini 200 prsno, srebra na 100 prsno te je na 100 slobodno zauzeo 7.mjesto.

Kadet Marko Baletin osvojio je srebro na 400 slobodno, broncu na 100 leđno, a u disciplinama 200 leđno i 200 mješovito je zauzeo 5. i 6. mjesto te je osvojio prva 3 boda za sezonski Mini GP poredak.

Mlađi kadet Roko Zvone bio je srebreni na 100 delfin te je zauzeo 4. mjesto na 100 slobodno i 7. mjesto na 100 leđno, Maro Šušić osvojio je srebro na 100 slobodno te je zauzeo 5.mjesta u disciplinama 100 prsno, 100 leptir i 100 leđno. Treba napomenuti da je Maro ulazno godište mlađih kadeta.

Plasmane među prvih osam još su ostvarili:
Mara Moretti zauzela je 4. mjesta na 100 prsno i 100 leptir te 8. mjesto na 100 slobodno, Marta Lukšić zauzela je 4. mjesto na 200 leptir i 6.mjesto na 100 leptir, Andrija Cetinić zauzeo je 5. mjesto na 200 leptir, Juraj Barčot zauzeo je 7. mjesto na 400 slobodno, Antonia Šurković je zauzela 8. mjesto na 100 leđno i Bruno Damić zauzeo je 8. mjesto na 200 prsno.

Inače, po HPS-ovom Mini Grand Prix sistemu za kadete i mlađe kadete održava se ukupno osam natjecanja tijekom sezone, od kojih četiri u 25-metarskom, a četiri u 50-metarskom bazenu. Natjecatelji trebaju nastupiti na barem šest natjecanja i to u raznolikim disciplinama da bi ušli u konačni poredak. Ideja je to kojom se navedenim mlađim dobnim kategorijama plivača žele omogućiti kvalitetna natjecanja tijekom cijele sezone na kojima bi nastupali u različitim tehnikama i dionicama, te se na taj način razvijali.
U Šibeniku su nastupili:
Marko Baletin, Juraj Barčot, Nikola Benić, Paulo Brač, Lovro Brač, Tonka Bušković, Andrija Cetinić, Luka Curić, Bruno Damić, Paula Damić, Elza Filipović, Ivan Kristović, Maroje Lukić, Marta Lukšić, Patricija Maleš, Matej Marković, Noa Miletić, Paula Miloslavić, Mara Moretti, Vlaho Nenadić, Ives Njavro, Maroje Purin, Sandro Radošević, Petra Rudinović, Toni Šarić, Antonia Šurković, Maro Šušić, Marko Tevšić, Zoe Tolj, Zita Tolj, Bruno Tošović, Marko Vuletić, Ivan Zeko, Marin Zeko, Roko Zvone.

Jugaši su u Šibeniku nastupili pod vodstvom trenera Matijane Staničić, Ivana Bilića i Andreja Dropca.

Sljedeći nastup plivači Juga imaju 21. i 22.10. u Splitu gdje se održava Grand prix Jadran. Nastupaju seniori, juniori i mlađi juniori.

DPP

Što je more sve hladnije to se lignje više približavaju kopnu pa će se uskoro moći loviti i s obale. Najčešće posebno oblikovanim lignjarićima koje su japanci odavno izmislili i nazvali „egi“ po kozici, omiljenoj hrani lignje, a koju te varalice oblikom više ili manje vjerno oponašaju. Tradicionalni lov takvom varalicom „preko prsta“ se razvio u moderni lov štapom i rolom, a pojam „egi“ prerastao u „eging“ i postao sinonim za lov s obale.

Preobražaj jednostavne drvene, rukom rađene, u suvremenu „egi“ varalicu pratio je i preobražaj i ostale univerzalne lignjarske u posebnu opremu kako bi se i na taj način povećala učinkovitost „eginga“. No, varalica i njen odabir i dalje je ostao presudan čimbenik uspjeha.

Odabrati najprikladniju „egi“ varalicu nije nimalo lak posao. Zato iskusni lignjolovci preporučuju da je najbolje imati niz varalica osim po dekoru, o čemu smo već pisali, različitih i po veličini te težini, što je tema ovog teksta. A sve zato da bi se odabrala ona koja će privući najviše pozornosti lignje ovisno o mjestu lova, dobu dana, vremenskim uvjetima, plimi i oseci, svjetlosnim uvjetima, jačini vjetra, valova  i kurenta...

„Egi“ se od ostalih lignjarića najviše razlikuje po izgledu. Bočno gledano ima oblik slova S. Ne zato što tako najviše nalikuje kozici nego da bi što manje zapinjao za dno, koje često dodiruje tijekom lova. Naime, zbog oblika, i kad posve polegne po dnu, dodiruje ga prednjim, ali ne i zadnjim krajem na kome su udice. Da bi udice bile što dalje od dna, dodatno se otežanje, neophodno da bi se mogla dovoljno daleko odbaciti, postavlja  na prednji kraj varalice. Zbog toga varalica u odnosu na dno stoji s podignutim „repom“, pod kutom. Tako i tone pa oponaša kretanje žive kozice, što je čini još privlačnijom lignjama. Smatra se idealnim da varalica pri tonjenju i na dnu stoji pod kutom od 45 stupnjeva.

Da bi je štitilo od oštećenja pri dodiru s dnom, opterećenje se postavlja ispod, što je još jedan karakteristični vizualni znak prepoznavanja „egi“ varalice. No, tako postavljena olovnica može uzrokovati zapinjanje varalice za dno. Posebno ako je pravokutnog oblika. Zato najkvalitetnije „egi“ varalice imaju olovnice polukružnog ili srpolikog oblika, koje se odbijaju od dna.
Još više od toga pod kojim će kutom, za „egi“ varalicu je važno koliko će brzo tonuti. Zapravo, to je za uspjeh „eging“-a ključna osobina varalice. Brzina tonjenja, plovnost varalice najviše ovisi o njenoj težini. Preteška će potonuti prebrzo i, najčešće, u neprirodnom položaju. Prelagana, pak, će isplivati na površinu ili plutati između nje i dna te tako biti izvan dosega, čak i vidokruga lignji koje su u pravilu na dnu ili malo poviše njega.

Plovnost varalice se izražava brojem sekundi potrebnih da ona u mirnoj vodi potone za jedan metar. Smatra se da je brzina tonjenja od 4 do 5 sekundi po metri odličan rezultat za egi varalicu. Podatak o plovnosti varalice se obično navodi na njenom pakiranju. Ako podatka nema to je najbolji znak da se radi o nekvalitetnoj varalici za „eging“. Nažalost, ima dosta proizvođača koji ne navode točne podatke!

Osim od konstrukcijske, „urođene“, brzina tonjenja ovisi i o mjestu lova, odnosno salinitetu mora, jačini kurenta na njemu,… Jači kurenat može zahtijevati malo težu varalicu kako bi ona zadržala dobru brzinu i optimalni položaj tonjenja. Isto tako, varalica ponekad mora biti teža kako bi se mogla dovoljno daleko odbaciti, osobito kad se baca protiv vjetra. U takvom slučaju se može postupiti na tri načina. Prvi je da se upotrijebi veća, odnosno teža varalica, drugi je da se dodatno opterećenje postavi na strunu ispred varalice, a treći da se optereti sama varalica.
Zbog povećanje mogućnosti petljanja pribora pri odbacivanju, najlošije rješenje je postavljanje dodatnog opterećenja na strunu. Dodatni uteg na varalicu se može postaviti na dva načina. Prvi je da se upotrijebi za po posebno oblikovane olovnice koje nudi sve veći broj proizvođača lignjariča. Drugi, najprecizniji način dodatnog opterećenja je pomoći olovne žice obmotane oko prednje kraja varalice.

„Egi“ varalica mora biti lakša od „peškafonda“, ali i teža od plivajućih lignarića za lov skosavanjem, a sve zbog toga kako bi se mogla dovoljno daleko odbaciti, ali i da bi nakon pada u more tonuti toliko sporo da bi bila dovoljno dugo izložena pogledu lignji.

Ta dva suprotstavljena zahtjeva konstruktivno je najlakše riješiti istovremenim povećanjem težine opterećenja i veličine, a time i obujma varalice.

A za „eging“ se upotrebljavaju varalice raznih veličina, u pravilu oznake 2.0 do 4.5. Veličina varalice je vrlo važan čimbenik lignjolova bilo kojom tehnikom. Za razliku od ljeta, kad treba loviti manjima, tijekom jeseni treba koristiti srednje velike, a od kraja godine do kraja proljeća najveće. Također, u dnevnom je lovu uvijek bolje koristit nešto veće, a lovi na prijelazu dana i noći, najveće varalice.

Veličina, zapravo dužina tijela bez iglica i vezišta, „egi“, kao i ostalih lignjarića izražava se japanskom mjerom „taiyo“ (hrvatski „sunce“). Dužina „taiyo“ je približno 3,03 cm (oko 1,193 inča). Neki proizvođači se ne pridržavaju tih mjera, doduše uz manja odstupanja. Što više, varalice istih veličina, a raznih proizvođača (često i istih) nemaju istu težinu. To uzrokuje probleme u odabiru štapa potrebne težine bacanja („CW“). Ipak, veličina i  težina ogromne većine „egi“ varalica na tržištu se kreće u okviru vrijednosti navedenih u priloženoj tablici.  

Veličina  Dužina (mm) Težina (g)
2.0           60                 6-10
2.5           75                 10-15
2.8           85                 12-17
3.0           90                 16-20
3.5           105                20-25
4.0           120                25-30
4.5           135                30-35