Većina jadranskih riba već je obavila ovogodišnji mrijest pa je tijekom ljeta u moru više nego u bilo kojem drugom dijelu godine uvijek gladnih ribica. Zato je sada mamac teško sačuvati od njihovih zuba, a posebno je to izraženo u priobalnom lovu čekanjem, osobito na dnu, gdje uz ribice i račići napadaju i grickaju mamce.
Ovaj problem moguće je riješiti na dva načina. Prvi, koji nije u potpunosti i uvijek učinkovit, jeste mamac omotati elastičnom niti. Drugi je loviti žilavim mamcima koje sitne ribe ne mogu oštetiti. Najbrojnija skupina takvih mamaca čine puževi. Zato su oni najprikladniji mamci za ribolov sada kad more vrvi agresivnim ribicama koje se ne mogu uloviti ni najmanjim, a koje veoma brzo mogu ogoliti i najkrupnije udice.
Od preko 900 vrsta jadranskih puževa, zbog malih dimenzija, rijetkosti i nedostupnosti, za lov krupnijih riba koristiti se samo nekoliko - volci, puzlatke i priljepci. No, veoma se rijetko nude na ribarnicama, posebno puzlatke i priljepci (lumpari, lupari), pa tko ih želi koristiti mora ih sam skupiti, što i nije osobito teško jer se zadržavaju i u plićaku, a puzlatke i priljepci i u plimnoj zoni. Evo kako to i čime činiti.
Najlakše je skupljati najbrojnije, priljepke, i to danju tijekom oseke, kad ostanu na suhom. Međutim, tada ne jedu pa se čvrsto zalijepe za kamen kako bi sačuvali more unutar kućice i tako preživjeli do dolaska plime. Zato ih je tada najteže odvojiti od podloge. Za pribavljanje većih količina umjesto nožem bolje je služiti se pomagalom izrađenim od građevinskog željeza promjera 8 - 10 mm koji je na jednom kraju spljošten, proširen i dobro naoštren.
Istim alatima kao i priljepke od podloge se može odvojiti i puzlatke. No, to je najlakše uraditi posebnim alatom naoštrenog vrha koji nalikuje srpu i palici za hokej širine kuke 5 - 10 cm. Taj se alat prisloni na podlogu uz najdeblji dio puža pa potegne k sebi, kao što se radi srpom.
Puzlatke treba tražiti samo u kamenitom priobalju. Posebno rado obitavaju uz kamene nasipe i zidove držeći se pojasa plime i oseke. Najbrojnije su pri dnu nasipa i zidova, osobito na položajima manjeg udara mora. Na položenim kamenitim obalama dovoljno je hodati plićakom i prevrtati kamenje, jer se ti puževi danju skrivaju na njihovom donjim stranama. Uz strme ili ozidane obale treba roniti, najčešće do metar dubine. Noću puzlatke izlaze iz skrovišta u potrazi za hranom pa ih je lakše uočiti uz pomoć svjetla.
Poput priljepaka i puzlatki, i volci se mogu pribaviti ručno. Kao i priljepci sakupljati se mogu gazeći po plitkom moru, ali je najčešće potrebno roniti. Ponekad ih je teško primijetiti, na pjeskovitom dnu jer se tijekom dana djelomično ukopava, a na obraslom dnu zato što su im ljušture često potpuno obrasle mahovnjačama i algama. Najlakše ih je naći na blago položenoj obali, na miješanom kamenito - mekanim travnatim dnom na kome ima trpova i školjki, a osobito se rado zadržavaju u lukama i oko njih te na ostalim pozicijama gdje se talože organske tvari.
Osim rukom, skupljati se mogu za to posebno napravljenim alatom - dvozubom. Taj tradicionalni alat čini drvena drška dužine barem tri metra, snop gumica za domaćinstvo te dva zuba za osti. Posebno je pogodan za lov na većim dubinama, kako hodanjem po dnu, tako i iz plovila. Kad se kroz masku ili ribarsko okno ugleda, volak se dvozubom pritisne uz dno da ga zubi obuhvate, a onda se sve skupa pažljivo izvuče na suho.
Sa strmih stjenovitih, ozidanih lučkih obala te iz plovila volci se mogu loviti i primamljivanjem. Dovoljno je u mrežastu vreću od povrća staviti stučene mušule ili otpatke hrane, kosti i mesa toplokrvnih životinja, ako je potrebno i kamen primjerene težine, te sve konopom spustiti na dno. Nakon sat, dva vremena, vreću treba pažljivo izvući te s njene površine poskidati volke koji su došli na gozbu, a koju najčešće ne prekidaju ni dok se podižu, čak i kad dospiju na suho.