Povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode Republike Hrvatske, danas je u tvrđavi Veliki Kaštio u Stonu održan događaj „Povratak u stonsku lokvu”, odnosno puštanje mladunaca riječne kornjače u novoobnovljenu lokvu u Stonskom polju.

Događaj je organiziran u okviru projekta Riječna kornjača – očuvanje krovne vrste sredozemnih vlažnih staništa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u sklopu Dana otvorenih vrata EU projekata 2026. godine, pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Mladunci riječne kornjače, uzgojeni u Ustanovi Zoološki vrt Grada Zagreba, pušteni su u sigurno i prikladno stanište za njihov daljnji razvoj. Time je učinjen važan korak u provedbi aktivnosti očuvanja populacije strogo zaštićene vrste na području Dubrovačko-neretvanske županije, a posebno je istaknuta važnost obnove mediteranskih slatkovodnih staništa.

Nakon kratkog uvodnog obraćanja, sudionici su uputili na lokaciju puštanja mladunaca. Događaju su uz načelnika Općine Ston Vedrana Antunicu nazočili i predsjednik Županijske skupštine Nikola Dobroslavić i pročelnik Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Dubrovačko - neretvanske županije Silvio Markota, koji su puštanjem kornjača podržali napore usmjerene očuvanju i zaštiti bioraznolikosti županije.

Ovim činom simbolično je obilježen i doprinos lokalne zajednice te institucija u očuvanju riječne kornjače kao krovne vrste sredozemnih vlažnih staništa.

Na međunarodnom sajmu inovacija INOVA mladi 2026 (održanom 9. svibnja na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu), koja je okupila stotine inovacija i veliku publiku, inovacije mladih iz Udruge inovatora Dubrovačko - neretvanske županije Laure Jano i Jakova Jakovca prepoznate su od strane struke te na svečanoj ceremoniji prethodnog vikenda (15. svibnja) nagrađene zlatom za inovativnost.

Laurina "Human biosafety mask HBS5" inovativna je zaštitna maska napravljena od organskih materijala koji imaju svojstvo antimikrobne zaštite te pruža dvosmjernu zaštitu.
Štiti osobu koja nosi masku od vanjskih mikroba (bakterija i virusa), te od nakupljanja štetnih mikroba koje osoba izdiše sukladno štiteći i okolinu. Proizašla je iz primijenjenog medicinsko-mikrobiološkog i biokemijskog istraživanja provedenog u laboratorijima UR Instituta u Dubrovniku (2024-2025) i Zagrebu (2025-2026). Nakon ARCA 2025 međunarodnog sajma, ovo je za Laurinu inovaciju drugo međunarodno zlato.

Jakovljeva inovacija "Disscount" je digitalna platforma koja korisnicima poboljšava kupovinu namirnica. Moguće ju je koristiti putem mobitela i računala. Platforma analizira tržište, pronalazi popuste za kupca u realnom vremenu i obavještava ga. Koristeći lokaciju olakšava planiranje kupovine, dok istovremeno osigurava da dobiju najbolje ponude i popuste bez napora. Projekt je open-source (otvorenog koda) što omogućuje transparentnost i daljnji razvoj od strane zajednice. Platforma je trenutno u pilot fazi testiranja.

Laura i Jakov dugogodišnji su aktivni članovi Udruge Dubrovačko-neretvanske županije, pod okriljem koje uz rad na razvoju vlastitih inovativnih ideja, te volonterski potpomažu realizaciju mnoštva projekata udruge, poglavito STEAM edukacije mladih – prenoseći svoja znanja i vještine djeci, mladima i odraslima. Laura Jano (17 god), podrijetlom iz Dubrovnika, učenica je XII. gimnazije Zagreb i članica Kluba mladih znanstvenika UR Instituta u čijim laboratorijima razvija svoje biomedicinske projekte od 2022. godine. Jakov Jakovac (24 god), podrijetlom iz Delnica, student je Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i možemo reći počasni Dubrovčanin obzirom na njegov dugogodišnji rad na skoro svim projektima UR instituta Dubrovnik te Udruge inovatora DNŽ vezanim uz digitalne tehnologije, edukaciju i mentorstvo mladih u eksperimentalnoj informatici i digitalnim tehnologijama od 2020 do danas.

Što mladi inovatori kažu o INOVA mladi 2026 sajmu, dok se još oporavljaju od dojmova, prenosimo u cijelosti:

Laura: „Pri sudjelovanju na ovogodišnjem sajmu inovacija INOVA mladi 2026 predstavila sam projekt Human Biosafety mask HBS5. Na sajmu inovacija su svi mladi inovatori (učenici osnovnih i srednjih škola te studenti i studenti iz inozemstva, a ove godine čak i jedan vrtić) imali priliku predstaviti svoje inovacije. Sama izložba bila je otvorena i za javnost čemu se odazvala ogromna publika, a tijekom izlaganja stručni žiri sudaca imao je priliku detaljnije naučiti o inovacijama mladih i one najbolje nagraditi. INOVA je idealno mjesto za upoznat se s mladim inovatorima, razviti nove kontakte i buduće suradnje te omogućuje sudjelovanje na brojnim drugim izložbama i natjecanjima u regiji i inozemstvu, a također je jedan veliki vjetar u leđa za poticaj sadašnjih i budućih inovatora da nastave razvijati svoje ideje. Preporučila bi ga svim mladima. Veselim se sudjelovanju i iduće godine, a nadam se svoju inovaciju izlagati i na drugim međunarodnim sajmovima poput Londona i Tajlanda na koje smo dobili poziv.“

Jakov: „Na INOVA mladi mi je bilo super! Cijela atmosfera bruji energijom inovatora iz različitih područja i baš se dalo osjetiti da iskre ideja frcale na sve strane. Drago mi je vidjeti da se toliko i mladih i starijih angažira i da žele pokazati svoje inovacije. Jedino mi je žao što je tako kratko trajalo, obzirom na veliku publiku i mnoštvo zanimljivih inovacija. Svakako ću nastaviti izlagati inovacije na sajmovima. Jedva čekam predstavljati Disscount i na drugim međunarodnim sajmovima na koje smo pozvani i vidjeti što ću sve tamo pronaći.“

Predsjednik Udruge inovatora Dubrovačko-neretvanske županije Gjino Šutić komentira: „Čestitamo našim mladim inovatorima Lauri i Jakovu, te svim divnim izlagačima na INOVA mladi 2026 sajmu inovacija! Iznimno smo ponosni na uspjehe Laure i Jakova i zahvalni što je struka prepoznala njihov trud rad i inovativnu kvalitetu njihovih društveno korisnih inovacija. Pohvalili bi ih za uspjeh poglavito imajući na umu u kojim nezahvalnim uvjetima mladi u Hrvatskoj, a poglavito na krajnjem jugu, razvijaju inovacije s nula financijske potpore od strane javne uprave. Sukladno zahvalili bismo se našim volonerima i članovima udruge koji su donacijom volonterskog vremena i osobnih sredstava potpomogli razvoj i izlaganje mladih inovatora na INOVA sajmu. Laura i Jakov dokazali su da je trudom, radom i znanjem sve moguće. Udruga inovatora Dubrovačko-neretvanske županije nastaviti će ih maksimalno podržavati u razvoju njihovih inovacija. Nadamo se potpomoći ih i na izlaganju te promociji stvaralaštva inovatora Dubrovačko-neretvanske županije na bar jednom od međunarodnih sajmova na koje su pozvani (London,Tajland, Rumunjska,Dubai...) pa bismo iskoristili ovu priliku za obratiti se i potencijalnim sponzorima koji žele podržati Lauru i Jakova u njihovu razvoju. Slobodno se javite Udruzi inovatora DNŽ mailom na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. otvoreni smo za sve opcije sponzorstva i donacija koje mogu potpomoći naše mlade inovatore na putu razvoja. S Laurinim i Jakovovim potencijalom, vjerujemo da je ovo samo početak “.

Zasluge:
Autor inovacije "Human biosafety mask HBS5": Laura Jano
Mentor: Gjino Šutić MSc. med. chem. / UR Institute
Autor inovacije "Disscount": Jakov Jakovac
Izlagački tim na INOVA mladi 2026: Laura Jano, Jakov Jakovac, Filip Grgurević i Gjino Šutić
Promocija: Udruga inovatora Dubrovačko-neretvanske županije

laura jano, jakov jakovac, inovatori, udruga inovatora dubrovačko neretvanske županije

Više od 400 dubrovačkih predškolaraca sudjelovalo je na 22. Olimpijskom festivalu dječjih vrtića, održanom na gradskom stadionu u Lapadu gdje su kroz sport, igru i druženje pokazali pravi olimpijski duh. Manifestaciju koju je pokrenuo Hrvatski olimpijski odbor, u Dubrovniku tradicionalno organizira Dubrovački savez športova s ciljem promicanja zdravog načina života, zajedništva i ljubavi prema sportu od najranije dobi.

Festival je otvorila privremena pročelnica Upravnog odjela za turizam i šport Grada Dubrovnika Ana Hrnić, istaknuvši kako je ova manifestacija tijekom godina postala lijepa i važna tradicija koja najmlađe motivira na rekreaciju i buduće bavljenje sportom.

- Ovaj festival, koji se održava pod motom „I ja ću biti olimpijac“, promovira vrijednosti olimpizma – poštovanje, fair play, toleranciju i radost sudjelovanja. Upravo su to vrijednosti koje želimo razvijati kod djece od najranije dobi. - poručila je pročelnica Hrnić.

U natjecanju je sudjelovalo 12 ekipa dubrovačkih dječjih vrtića, a mali natjecatelji odmjerili su snage u disciplinama prilagođenima njihovom uzrastu. Stadion u Lapadu ispunili su navijanje i veselje. Još jedan Olimpijski festival dječjih vrtića tako je potvrdio važnost sporta kao temelja zdravog i aktivnog odrastanja te zajedništva koje sport donosi od najranijih dana.

U špilji Crno jezero na Pelješcu tijekom arheoloških istraživanja, provedenih od 23. travnja do 4. svibnja 2026. godine u organizaciji Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, pronađena je cjelovita terakotna glava s prikazom grčke kazališne maske, koja se može datirati u 4. do 3. st. pr. Kr. S rupicom za vješanje na vrhu, iznutra je šuplja i izvorno je vjerojatno visjela na zidu. Takve maske neupitno su povezane s kazalištem, a zaštitnik svih predstava bio je Dioniz.

- Možemo li Dioniza ili njegova ilirskog pandana povezati s posudama za vino, istovremeno i s navedenom maskom i u tome tražiti božanstvo kome je špilja služila kao svetište i kakvi su se sve rituali tu obavljali, možemo samo nagađati. Činjenica je da se većina nalaza povezanih sa svetištem nalazi u ulaznom i bočnom, do iskopavanja gotovo skrivenom i zatrpanom dijelu špilje. Zahvaljujući položaju u skrivenom, intaktnom dijelu špilje, nalazi su ostali cjeloviti i gotovo u potpunosti sačuvani, skoro kao zamrznuta slika stara više od dvije tisuće godina. - istaknuo je arheolog Domagoj Perkić, voditelj Arheološkog muzeja.

Tijekom istraživanja 2025. godine, utvrđeno je kako su špilja i pojedini njeni dijelovi korišteni u različitim razdobljima, od brončanog doba do kraja mlađeg željeznog doba, ali u različite svrhe. U brončanom dobu, uglavnom tijekom 2. tisućljeća prije Krista, upotrebljavana je kao izvjesni oblik staništa: zbijeg uslijed konfliktnih razdoblja, vremenskih (ne)prilika ili kao sezonsko stanište. Od kasnog brončanog doba do početka mlađeg željeznog doba, špilja se koristi kao mjesto pokopa većeg broja individua.

- Prema rezultatima radiokarbonskih analiza ljudskih kostiju riječ je o razdoblju između 1012. i 481. g. pr. Kr., dakle nešto više od petsto godina služila je kao nekropola. Međutim, nakon što se prestalo pokopavati u špilji, ona se očigledno koristi kao ilirsko svetište koje prema nalazima možemo pratiti od kraja 4. do sredine 1. st. pr. Kr. O tome nam svjedoče brojne minijaturne posude, uglavnom grčke (amforice, zdjelice, kantarosi), ali i lokalne provenijencije koje su obično ostavljane u svetištima kao votivni prilozi, odnosno darovi korišteni u okviru izvjesnog religioznog obreda i kulta. - kazao je Perkić.
Tu su i drugi ulomci grčkih posuda, najfinijih i najskupocjenijih posude tog vremena, u pravilu grčkog porijekla. Sve takve posude služile su za čuvanje vina (amfore) ili ispijanje vina (razne vrste čaša). One nisu korištene u svakodnevnom životu Ilira nego su simbol bogatstva i moći tadašnje lokalne prapovijesne zajednice, koje su očigledno imali potrebu koristiti ih u nama nepoznatim ritualima (moguće povezanim s ispijanjem vina), ali i ostaviti kao poklon bogovima. U prošlogodišnjim istraživanjima pronađeni su keramički ulomci glave s dijelom poprsja i kose izvjesnog grčkog božanstva iz klasičnog razdoblja (4. st. pr. Kr.).

- U svakom slučaju, možemo biti sretni što su nam na širem dubrovačkom području, za sada, poznata tri ilirska svetišta na osnovu kojih možemo proučavati ilirsku religiju, njene doticaje i prožimanja s grčkom civilizacijom i religijom te vjerojatno stapanje i poistovjećivanje lokalnih božanstava i obreda s onim grčkim. Pored ove u Crnom jezeru, riječ je o svetištima u Spili u Nakovani i Vilinoj špilji iznad izvora Omble, s tim da ona u Nakovani egzistira istovremeno kad i ova u Crnom jezeru, dok Vilina špilja počinje nešto ranije, krajem 5. st. i traje do početka 3. st. pr. Kr. Upravo o Vilinoj špilji, nadamo se, moći ćete nešto više vidjeti i čuti u okviru izložbe i popratnog kataloga Dubrovačkih muzeja krajem ove godine. - dodao je Perkić.

Na arheološkim istraživanjima u špilji Crno jezero na Pelješcu sudjelovali su: arheolozi Domagoj Perkić i Krešimir Grbavac te restauratorica Sanja Pujo iz Dubrovačkih muzeja, zatim speleolozi Hrvoje i Nataša Cvitanović iz speleološkog kluba Ursus Spelaeus iz Karlovca i arheologinja i speleologinja Mirna Šandrić iz Speleološkog odsjeka HPD Željezničar iz Zagreba.