U ovo doba godine prenosivi hladnjak je praktično nezamjenjiv dio ribolovne opreme. Bez jacere, kako sve vrste takvog hladnjaka nazivaju kod nas, po nesnosnoj žegi nemoguće je duže od sat, dva sačuvati svježim ulov ili mamac. S prijenosnim hladnjakom, ovisno o njegovoj konstrukciji te vrsti i količini rashladne tvari u njemu, to je moguće čak četiri do 12 dana, ali samo ako se hladnjak upotrebljava na najbolji mogući način.
Dužina hlađenja najviše ovisi o rashladnom sredstvu, a to može biti led ili rashladni uložak, poznat kao „tehno ice“ i „ice pack“. Prednost leda je što se može koristiti čim se pribavi, ako se kupuje. No, snaga hlađenja mu je osrednja, trajnost mala jer se brzo otapa, tako stvorena voda curi i kvasi sve s čime dođe u dodir pa može uzrokovati prljanje. Osim toga, otopljena voda poprima miris ulova te ga prenijeti u automobil ili koje drugo sredstvo transporta nije nimalo ugodno, osobito ljeti.
Rashladni uložak ima veću snagu hlađenja i dugotrajnost pa je idealno rješenje za dugotrajnu upotrebu. S njim nema problema s curenjem otopljene vode pa ni mogućnosti kvašenja i prljanja. Uložak se može više, praktično bezbroj puta upotrijebiti, što ga u konačnici čini jeftinijim rješenjem iako je skuplji od leda pri nabavi. Osim toga, dostupan je u širokom raspon veličina. Mana mu je što se mora dugo pripremati, hladiti, ali se to može izbjeći njegovim stalnim držanjem u zamrzivaču.
Postoje dvije vrste rashladnih uložakan- „tip 0°C“ i „tip ispod nule“. „Tip 0°C“, u pravilu plave boje i s engleskom oznakom „tip zero“, hladi do najmanje nula stupnjeva Celzijevih. „Tip ispod nule“ („tip sub- zero“) u pravilu je obojen zelenom bojom i duže hladi i to do -16 0°C .
Bez obzira čime se hladio, da bi prenosivi hladnjak što duže služio svrsi prije upotrebe treba ga pothladiti. Tri sata prije hrane, mamca ili ulova u njega treba staviti led ili rashladni uložak. Tijekom pothlađivanja iz hladnjaka treba ispuštati vodu nastalu topljenjem leda, a istopljeni nadomjestiti svježim. Što se na taj način jacera više pothladi, dulje će hladiti.
Sva hrana i piće koje se stavljaju u jaceru moraju biti ohlađeni, voda u plastičnim pakiranjima čak i zaleđena. Najbolje je ako se sve to slaže na police. Osim što omogućavaju da se brže i lakše dođe do donjeg sloja, police služe i kao dodatni izolatori.
Nažalost, niti jedan hladnjak nema ugrađene police, ali ih je lako vlastoručno izraditi. Najbolje od valovite plastike nalik kartonu, koja se koristi za pakiranje boca i limenki na transportne palete. Broj polica ovisi o veličini hladnjaka i onoga što se u njega stavlja, ali ih je posve dovoljno tri. Dimenzije im trebaju odgovarati unutarnjim dimenzijama hladnjaka, a moraju imati i po dvije ručice na krajevima za vađenje i postavljanje.
Po zakonu fizike topliji zrak ide gore, a hladniji dole. To znači da je na dnu jacere najniža, a na vrhu najviša temperatura. Kako je za razne tvari različita optimalna temperatura hlađenja, važno gdje što složiti. Tako je zaleđene mamce najbolje staviti na dno. Dobro ih je položiti i na led, odnosno rashladni uložak. U oba slučaja, nakon toga ih je dobro prekriti s nekoliko listova papira, koji su odličan izolator.
Na vrh treba staviti žive mamce, obvezno u kakvoj posudici. Kad se radi o kozicama i drugim račićima najbolje ih je držati u „postelji“ od algi. Tako će poživjeti barem jedan dan. Barem toliko će poživjeti i razni crvići ako se u kutiju stave između morem navlaženim komadima frotira. Kako mamci zbog nedostatka kisika uginuli, svako nekoliko sati treba nakratko otvoriti hladnjak da u njega uđe svježi zrak.
Pri povratku iz ribolova ulov treba pakirati drukčije. Ribu, najbolje očišćenu, treba staviti na sloj usitnjenog leda. Ako ga ima viška, treba ga posuti po ribi i staviti u njenu očišćenu utrobu. Optimalni težinski odnos ribe i leda je 3:1. Ukoliko se za hlađenje koriste ulošci, najprije treba staviti ribu pa preko nje uloške, jer hladnoća pada naniže!