Mislim da bi Županijska skupština u nekom budućem razdoblju trebali posvetiti tematsku sjednicu o prostornim planovima, izmjenama zakona i ingerencijama. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Blaž Pezo (HDZ) nakon što su ga vijećnici Antun Bašić (Most) i Ivo Karamatić (SDP) upozorili na sve gore stanje koje nepovratno uništava vrijedan prostor.
Raspravu o Prostornom planiranju i stanju u prostoru potaknuo je vijećnik Bašić, upozorivši kako nam se događa sve ono za što se tvrdilo da se neće dogoditi - prostor se nepovratno uništava.
BAŠIĆ: OD OSNOVNE ŠKOLE SLUŠAM DA SU LJUDI I PROSTOR NAJVRIJEDNIJE ŠTO IMAMO
- Otkad znam za sebe, od osnovne škole, stalno slušamo priču da su ljudi i prostor najvrijednije što imamo. Ljudi je nažalost svakim danom sve manje, a prostor je uvijek ograničen. Stalno se pričalo da se ne smije dozvoliti betonizacija obale, španjolski sindrom, apartmanizacija, gradovi duhova i slično u zimskom periodu i onda se nekako na ovaj ili onaj način, provuku projekti koji su preveliki za našu zajednicu. - rekao je Bašić.
- Nitko nije protiv nekakvog umjerenog projekta, ali takvi projekti postaju jednostavno neodrživi, a pričamo cijelo vrijeme o održivom razvoju Ne može nešto biti održivo ako tu nema dovoljan broj radne snage. - kazao je Bašić, istaknuvši konkretne primjere lošeg planiranja.
- Imamo primjere u susjedstvu u Crnoj Gori, koji su betonirali sve živo i realno, nemaju više nikakve šanse za ispravak. Imate Porto Montenegro koji je „uspješan projekt”, popularan u svijetu, ali je potpuno zasjenio Tivat. Danas više nitko ne priča o Tivtu, svi pričaju o Porto Montenegru. Tamo radi određeni broj lokalnog stanovništva, međutim, oni rade, ali ne odlučuju, to se i nama počinje događati. - rekao je Bašić.
PROSTOR JE UNIŠTILA STRUKA KOJA GA JE TREBALA ČUVATI
Istaknuvši kako se mora pomoći jedinicama lokalne samouprave i Gradu Dubrovnika oko prostornog planiranja, Bašić je dodao kako bi županijski Zavod za prostorno uređenje trebao imati malo veće ovlasti i više sudjelovati u izradi prostornih planova.
No, navedeni Zavod i sad ima poprilično velike ovlasti. Imaju ih i jedinice lokalne samouprave među kojima je i Grad Dubrovnik, koji je poprilično prostorno unakažen.
No, dok upozorava kako nam se u prostoru događaju nekakvi stakleni kašuni, nabacani na raznim mjestima, bez ikakvog plana i programa, Bašić izgleda ne razumije da su ti i slični kašuni zapravo produkt lošeg prostornog planiranja u većini jedinica lokalne samouprave.
Kad spominje Grad Dubrovnik, Bašić zaboravlja da je uži prostor Dubrovnika uništila ista ta struka, unoseći u prostorne planove uvjete gradnje, ispunjavajući želje raznoraznih investitora koji su doslovno određenim službenicima u gradskoj upravi, motivirajući ih raznim nagradama, upirali prstom gdje točno žele i kako graditi. Takvi investitori motivirali su i dubrovačke neke bivše dubrovačke gradonačelnike koji su njihove želje pretakali u prostorne planove uređenja i generalne urbanističke planove, kako 2005. godine, a posljedično i 2014. godine.
Baš poput dubrovačkog, unakažen je i dobrim dijelom uništen i prostor susjedne Općine Župe dubrovačke. U toj Općini, baš kao i u Dubrovniku niču i još će neko vrijeme će nicati objekti za čiju su gradnju investitorima davno ispunjene želje.
Iako o toj temi još nije javno progovarao, novi župski općinski načelnik Marko Miloslavić (Župka) zasigurno je svjestan tih problema u Župi, Uostalom i vidi u što se pretvara Općina čiji je on prvenstveno stanovnik, a tek onda načelnik, iako i kao stanovnik i načelnik ima veliku odgovornost popraviti stvari, odnosno promijeniti prostorne planove i uvjete gradnje.
Izmjena prostornih planova i uvjeta gradnje dočekala je po preuzimanju vlasti i dubrovačkog gradonačelnika Mara Frankovića, koji često upozorava kako su zgrade koje su niknule njegovu mandatu, produkt rada njegovih prethodnika. To je ono što Frankoviću malo tko vjeruje iako je zapravo to surova istina. Za svaku od nakaradnih zgrada izgrađenih u zadnjih 20 godina u Dubrovniku, uvjeti gradnje, prostorni planovi i dozvole, donesene su u vrijeme bivših gradonačelnika.
No, ima i projekata, poput gradnje na remizi, koja se u Frankovićevu mandatu nije smjela dogoditi. Ipak, on smatra da je to dobar projekt jer će Dubrovnik dobiti „shopping” centar.
Treba biti iskren i reći da te gradnje ne bi ni bilo da je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić imao snage kupiti remizu.
KARAMATIĆ: SVE MOŽE ZAUSTAVITI JEDINO ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA
No dok se velikim investitorima, kad su uvjeti gradnje u pitanju, gleda kroz prste, Bašić ispravno zapaža kako se uvjeti mijenjaju kad gradi mali običan čovjek.
- Zbog lošeg projektiranja u nas niču kuće ravnih krovova dok istovremeno imamo krilaticu „Mediteran kakav je nekad bio”, na neki način je cijelo to projektiranje usmjereno u startu protiv lokalnog čovjeka pa imate različite uvjete gradnje na Osojniku, na Brgatu u odnosu na Grad. Mi moramo udaljiti po četiri metra od svih susjeda u gradu. Volio bih da mi neki stručnjak objasni zašto je to tako i kako je to moguće, a kažemo da svi imamo ista prava, iste obveze, a onda se uvijek nekako dogodi da neki imaju malo veća prava. - rekao je Bašić.
- Pročitao sam negdje u prosincu mjeseci izjavu Pera Vićana u kojoj kaže da se dok šeta po gradu ponekad prekrsti. Pa kad on to vidi, koji je sudjelovao u donošenju tih planova i svega, onda smo pretjerali i mislim da bi trebali negdje povući kočnicu i napraviti nekakav mali moratorij dok se cijela situacija presloži i onda da možemo nastaviti dalje razvijati Županiju i općine. – smatra Bašić, kojemu je vijećnik Ivo Karamatić (SDP) vrlo jednostavno odgovorio što je uzrok uništenom prostoru.
- Pohlepa je učinila da smo počeli kroz prostorno planiranje omogućavati i u ruralnim sredinama višestambenu izgradnju i sad te općine u kojima je najveća ekspanzija, počinju gubiti ono po čemu su dragocjene, lijepe, atraktivne. Nama se ne smije ni po koju cijenu na Pelješcu dogoditi Budva ili Makarska. - rekao je Karamatić, kazavši i tko takvo prostorno planiranje i gradnju može zaustaviti.
- Jedini koji to mogu zaustaviti i spriječiti smo mi ovdje. Županijska skupština, Županijski zavod za prostorno planiranje i ograničenja u Prostornom planu, koja će u svoje planove morati unijeti općine i gradovi. – rekao je Karamatić.
GLAVNI KRIVCI SU ONI KOJE BIRATE SVAKO ČETIRI GODINE
Upravo su Županijske skupštine, odnosno vijećnici u bivšim sazivima dizali ruke za Prostorni plan Županije sa svim tim planiranim velikim turističkim zonama od kojih je većina nepotrebna jer nije održiva i građevinskim područjima po brojnim općinama, ucrtanim praktički usred ničega.
U bivšim sazivima Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, uvijek je kao dio vlasti, za sve te GUP-ove, PPU-ove i DPU-ove, dizao ruke onaj na čiju se izjavu Bašić poziva. Brojne od tih planova čak je i potencirao i uvjetovao glasanjem za neke druge odluke ako prostorni planovi, koji su mu bili važni ne prođu.
Na kraju krajeva, prostorni planeri i izrađivači planova, pod pritiskom investitora, mogu ucrtavati i upisivati svašta. Dok predstavnička tijela takve planove ne usvoje, oni su zapravo samo mrtva slova na brojnim papirima. Za stanje u prostoru najviše su krivi vijećnici u predstavničkim tijelima koji su ih usvajali, a da ih prethodno nisu ni pročitali, a zašto su to činili, oni najbolje znaju.
Za bespravnu i gradnju neusklađenu s građevinskom dozvolom, krivnja je na inspektoratu. Njihov izostanaka na terenu često se pravda nedovoljnim brojem inspektora. No i malo inspektora kad žele, kad nisu „podmazani”, svoj posao odradit će savjesno i u skladu sa zakonom. Kako rade, najbolje se možda vidi šetnjom po Dubrovniku. Slično kao Atlantska plovidba radili su po Dubrovniku mnogi investitori dok su se nadzorni inženjeri, također „podmazani”, pravili da je sve s tim građevinama u redu.
PEZO STANJE U PROSTORU NE SMATRA TOLIKO LOŠIM
Iako je istaknuo kako je prostorno planiranje tema za tematsku sjednicu Županijske skupštine, župan Blaž Pezo, ipak ne misli da je stanje u prostoru poražavajuće. On ne misli da je naš prostor poprimio vizure Budve ili Makarske.
- Mislim da se nama to neće dogoditi. Mislim da smo dobro i na vrijeme reagirali i mislim da smo, ako je bilo nekih grešaka, iz toga dosta toga naučili i da se novim zakonima sigurno neće dozvoliti tako nešto i zato sam siguran da nećemo imati scenarije ni Budve ni Makarske. - rekao je Pezo.
No, kad na javnoj raspravi Studije utjecaja na okoliš luke nautičkog turizma - Marina Cavtat, projektant kaže da će betonirati, odnosno uništiti prirodnu plažu da bi se izgradio bazen s pripadajućom strojarnicom, kad pri tom mrtvo hladno kaže da „plaže nema”, tada je jasno što se događa i kakav je odnos velikog dijela investitora prema prostoru, koji je našoj Županiji zapravo jedino bogatstvo.