INTERVIEW: MARKO GILJAČA, KANDIDAT KOALICIJE MOŽEMO – SJG – SDP ZA ŽUPANA DUBROVAČKO – NERETVANSKOG (II. DIO)
PRVI DIO INTERVJUA MOŽETE ČITATI NA OVOM LINKU
Imate li rješenje za plažu u Uvali Lapad?
- Novi Zakon o pomorskom dobru ima isti institut kao i prošli. Županija može prenijeti određene koncesije ili potpuno upravljanje koncesijama na području jedinice lokalne samouprave. To je jedno od rješenja za Uvalu Lapad. Mi rješenje vidimo upravo u tome da Grad preuzme upravljanje tim područjem, da tu plažu vratimo građanima.
Otkad ste objavili kandidaturu obilazite Županiju. Bili ste na Korčuli. Koju su najveći problemi na otoku koje je Županija mogla riješiti?
- Jedan od problema je prometno povezivanje unutar autobuske mreže koju treba puno bolje postaviti i prilagoditi potrebama građana i školske djece. To je bolje funkcioniralo u bivšoj državi nego danas. Mi iz Dubrovnika nismo ni svjesni koliko je ta mreža loša u ostatku Županije. Potrebna je i bolja suradnja između županijskih tvrtki kao što su Dubrovnik ceste, ŽUC, županijske lučke uprave. Ima tu otpora koji se temelji na stranačkoj pripadnosti, što se ne bi smjelo događati jer radimo za sve građane, bez obzira na političku pripadnost.
MOST KORČULA – PELJEŠAC DONIO BI UZURPACIJU PROSTORA
Zašto se projekti poput ceste Korčula - Račišće, obilaznice Vela Luke, ulaz u Blato, koji su pod ingerencijom ŽUC-a ne miču s mrtve točke?
- Problem je u kvalitetnoj komunikaciji i zajedničkom radu. Moramo stvoriti efikasnu županijsku upravu koja će biti na usluzi svim načelnicima i općinama. Ljudi u ŽUC-u, u Dubrovnik cestama i Županijskoj lučkoj upravi moraju razumjeti da oni tamo nisu politički povjerenici već da trebaju raditi za interese svih građana, a ne na temelju političkih preferencija. Sjeverna obilaznica Vele Luke je izuzetno kvalitetno pripremljena od Općine Vela Luka, a tamošnji HDZ je kriv što se taj projekt ne realizira. Koliko znam, pripremili su kompletan elaborat i sve što je u nadležnosti Općine. Činjenica je da se ŽUC treba kvalitetnije posvetiti realizaciji tog projekta i zajedno s Općinom i Županijom riješiti probleme imovine, trase i financiranja.
A što je s cestom Korčula – Račišće?
- Projekt ceste Korčula - Račišće od početka je imao problema. Kad nešto postaviš krivo u startu, to ti se kasnije vrati. Neistinite su teze da taj projekt stoji četiri godine jer smo se bunili i pokretali sudske postupke. Upravni postupak ne odgađa izgradnju. Problem je što su oni izgubili financiranje i što su dobili građevinsku dozvolu bez da su napravili ocjenu utjecaja na okoliš. Znači, od početka nisu poštovali proceduru. Još je veći problem što su zapravo htjeli taj projekt podmetnuti kao pristupnu cestu za Polačište. Sad se ta pristupna cesta realizira onuda kuda smo od početka govorili, a to je spoj prema Žrnovu. Inače, postoje dvije trase ceste do Račišća – gornja, također predviđena u prostornom planu i treba vidjeti je li ona bolja i kvalitetnija jer nam ona može donijeti razvoj poljoprivrednog područja. Znači, trebamo raditi rješenja kojima ne spajamo samo točke A i B nego stvaramo i preduvjete za razvoj.
Bi li izgradnja mosta Korčula – Pelješac bio preduvjet za razvoj?
- Prije nekoliko godina, kad sam počeo više razmišljati o županijskim temama, smatrao sam da je gradnja tog mosta zapravo logičan korak u budućnosti, ali razgovarajući s ljudima, upoznavajući se s otočnom kvalitetom života koju baštine i njeguju, u ovom trenutku bi taj most bio pogreška. U razdoblju podivljalih investicija taj most ne bi donio razvoj nego uzurpaciju prostora i samo bi olakšao prodor špekulativnom kapitalu i profit investitorima, a nikakvu dobit lokalnom stanovništvu. Trebamo raditi na kvalitetnoj povezanosti koja će se ostvariti s novim lukama Perna i Polačište kad se riješe problemi kojih očito ima u Polačištu. Trebamo sačuvati i mediteranski, otočki način života i samoodrživost. Dakle, u nekom srednjoročnom, čak i dugoročnom razdoblju, most Korčula – Pelješac nije opcija.
PLIMA PROMJENA
Kako biste rješavali probleme u zdravstvu, zaustaviti odljev liječnika?
- Zdravstvo je veliki problem i u cijeloj Hrvatskoj. Imamo deficit zdravstvenih radnika nije to kao ljepljenje flastera na ranu. Nećemo dovesti 20 ili 40 liječnika zato što smo raspisali natječaje za specijalizaciju. Da bi se ljudi kvalitetno bavili zdravstvom moraju imati riješene egzistencijalne preduvjete i kvalitetu života.
A može li Županija graditi takve stanove za liječnike?
- Definitivno može u suradnji s jedinicama lokalne samouprave kroz upravljanje državnom imovinom koja je u rukama Županije i stavljanjem određenih objekata i zemljišta u funkciju, kroz prostorno -planske izmjene koje će omogućiti gradnju novih stanova, bilo kroz zadružno ili priuštivo stanovanje. To je moguće kroz razne modele, ali svaki model nije rješenje za svaku jedinicu. Moramo gledati specifičnosti određenog područja, ali cilj nam treba biti isti, a to je omogućiti kvalitetno stanovanje za deficitarna zanimanja.
Hoćete li biti otvoreni za suradnju s HDZ-ovim načelnicima i gradonačelnicima?
- Pa ako sad kritiziram Županiju zbog lošije suradnje s onima koji su iz SDP-a, bio bi licemjer kad bih se kasnije postavljao drukčije prema načelnicima i gradonačelnicima iz HDZ-a. Uvjeren sam da će ih biti manje. Mislim da će plima promjena biti i na lokalnoj razini i da ćemo dobiti priliku razvijati ovu Županiju. No, definitivno, bez suradnje gradova, općina i Županije, bez obzira na političku opciju, nema budućnosti za razvoj ovog područja. Kad prođe politička utakmica svi zajedno trebamo surađivati, bez obzira na dres koji nosimo jer to je u interesu građana. Želim živjeti u gradu i županiji u kojoj imam kvalitetne usluge i kvalitetu života koja je dostojna čovjeka.
Lastovo kao da nije dio naše Županije. Ne bi li kroz Skupštinu ljudi s tog pučinskog otoka trebali imati predstavnika koji će ukazivati na njihove probleme i potrebe?
- Imamo otok koji nije adekvatno prometno povezan sa središtem. I Vela Luka ima sličan problem. Mi smo prošli put na listi imali ljude s Lastova, a imat ćemo ih i sad. Otoke treba na poseban način promatrati i razumjeti njihove potrebe jer su otoci naučili biti samoodrživi upravo zbog svoje izoliranosti. Županija treba učiti od tih otoka kako rješavati probleme unutar jedne zajednice.
Jeste li ikad čuli načelnicu Lastova da govori da otoku nešto treba?
- Načelnica Lastova je iz HDZ-a, a u HDZ-u komunikacija nije javna kad imaju problem nego se to rješava internim kanalima. Mislim da bi bilo dobro da sutra imamo načelnicu ili načelnika iz neke druge opcije, koji će meni kao županu iz iste političke opcije, bez straha javno reći gdje ima problem. Pokazao sam da sam o problemima spreman razgovarati, da ne idem protiv svojih političkih protivnika i da sam spreman mijenjati mišljenje. Ne mislim da mogu donijeti gotova rješenja koja će riješiti sve probleme. Mogu ih samo riješiti u suradnji s drugim ljudima.
RAVNOMJERAN PRISTUP I RAZVOJ
Ploče bi s razvijenom prometnom infrastrukturom trebale biti razvijeno središte, ali nije tako. Opada broj stanovnika, mladi iseljavaju dok Metković doživljava razvoj.
- Iz tog pitanja stvara se dojam da je u Metkoviću jako lijepo, a u Pločama jako loše. Istina je u sredini. Da bismo imali ravnomjerni razvoj u cijeloj Neretvi, moramo ravnomjerno pristupati gradovima i općinama i sa županijske i s državne razine, ne gledajući političku opciju koja je na vlasti.
Bilo je trzavica između župana Nikole Dobroslavića i bivšeg pločanskog gradonačelnika Miša Krstičevića.
- Moramo se jednako odnositi prema svim gradovima i općinama, bez obzira na političku opciju. To je jedna od ključnih uloga Županije. Ploče zaista imaju perspektivu jer još uvijek imaju prostora za razvijanje radnih mjesta, s obzirom na luku, željeznicu i činjenicu da su prometno povezane kao jedno od važnih čvorišta koje može osigurati budućnost i zaposlenje. Ploče moraju imati potporu na svim razinama. Moramo vrlo pažljivo promišljati koje ćemo poticaje usmjeriti prema Pločama kako bismo omogućili njihov daljnji razvoj. Tamo moramo rješavati stambena pitanja i raditi na urbanoj sanaciji grada. Da bismo riješili urbanu sanaciju moramo pokrenuti ozbiljne investicije, a tu je ključna potpora ministarstava.
A kako ćete surađivati s HDZ-ovom Vladom ako budete izabrani za župana?
- Surađivat ću s Vladom Republike Hrvatske koja je tu za građane i mislim da tu ne bi smjelo biti problema ni u jednoj županiji ili gradu jer bit svake vlade je da provodi politike u skladu s njihovim političkim programima, ali da ravnomjerno i razumno usmjerava sredstva na dobrobit cijele države.
SDP-ov vijećnik Ivo Karamatić je na sjednicama Županijske skupštine govorio da treba organizirati referendum o izlasku doline Neretve iz naše Županije. Jesmo li zaista do toga došli?
- Ozbiljni politički razgovori ne trebaju biti temeljeni na afektivnim izjavama. Moram priznati da se ne sjećam te izjave, ali sigurno nije bila utemeljena na ozbiljnom političkom promišljanju. Ja sam jedan od onih koji je zagovarao Dubrovačko - neretvansku županiju kao cjelinu. Dubrovnik, otoci s Pelješcem i Neretva su naše bogatstvo. Kao jedinstvena regija možemo osigurati ekonomske temelje i proizvodnju osnovnih potreba unutar te naše cjeline. I zato mislim da je suludo razgovarati o izjavama koje nas dijele.
POJEDINI ŽUPANIJSKI ODJELI SU GLOMAZNI
Je li županijska uprava troma? Ima li tamo ljudi koji ne rade svoj posao?
- Na svim radnim mjestima, tako i u državnoj, županijskoj, gradskoj i općinskim upravama, postoje ljudi koji su preopterećeni i jako puno rade, a postoje i oni koji nisu dovoljno produktivni. Ključna stvar je u kontroliranju efikasnosti rada županijske uprave. Nije cilj samo otpuštati i zapošljavati, moramo iskoristiti postojeće resurse i staviti ih u model rada koji će biti na usluzi građanima. Primarni zadatak je rješavanje problema građana i promišljanje razvoja Županije. Vjerujem da mnogi od njih tako i rade, a isto tako mislim da smo u nekim stvarima podkapacitirani, posebno kad je riječ o izdvojenim odjelima za prostorno planiranje gdje nedostaje stručnog kadra. Moramo raditi na učinkovitosti. Trebamo stručne ljude, spremne zavrnuti rukave i stvarno raditi na jačanju naših odjela. Sigurno ćemo, nakon što pobijedim, ići u reorganizaciju županijskih upravnih odjela.
Što to znači? Smanjivanje, povećavanje ili spajanje postojećih odjela?
- Ključno je dobiti učinkovitu upravu. Neki odjeli su iznimno glomazni. Ako imamo jasno definirane prioritete, poput zdravstva, školstva, upravljanja pomorskim dobrom, razvoja poljoprivrede i gospodarstva, nećemo onda stvarati megalomanske uredi. Bolje je imati više manjih, ali učinkovitijih odjela koji se fokusiraju na specifične teme, osobito kada su u pitanju prioriteti. Jedna od ideja koju ću sigurno realizirati kao župan je da imamo odjel koji se bavi morem, pomorskim dobrom i cjelokupnim gospodarstvom vezanim uz more i pomorce.
Moraju li svi županijski odjeli biti koncentrirani u Dubrovniku?
- O tome se puno pričalo, ali treba znati da se stvari rješavaju interdisciplinarno. Odjeli moraju međusobno surađivati. Ne možete riješiti specifično pitanje ako ne surađujete s odjelima za financije, prostorno planiranje. To mora biti zajednički rad više odjela, ali to ne znači da ne mogu postojati ispostave u drugim dijelovima Županije. Inače, mislim da smo prije imali puno bolji model kad je postojala profesionalna uprava s pročelnicima i poglavarstvima koja su bila politička. Prije nismo imali brojne pročelnike koji kasnije postaju savjetnici i gomilaju se u administraciji, umjesto da imamo kompletan profesionalan aparat. Tako bismo smanjivali broj radnih mjesta, umjesto da ih povećavamo. No, postoje ljudi u sadašnjoj upravi koji su svjesni da dolaskom promjena oni neće željeti raditi s novom političkom opcijom. Ali, ako su ljudi spremni povećati učinkovitost i provoditi politike bitne za razvoj Županije, nemaju razloga razmišljati hoće li ostati bez posla. Ima puno kvalitetnih ljudi na nižim pozicijama koji dobro znaju svoj posao i imaju iskustva koja treba valorizirati u budućnosti.
A hoće li ti novi koje ćete zaposliti doći po stranačkom ključu ili će osnovni kriterij biti njihova stručnost?
- Primjeri upravljanja gdje je naša politička opcija na vlasti jasno pokazuju da zapošljavanje ne ide po stranačkom ključu. Ljudi u početku nisu to ni vjerovali, ali kad smo otvorili natječaje, shvatili su da su oni raspisani kako bi najkvalitetniji ljudi dobili posao. Siguran sam da je to način na koji ćemo u budućnosti raditi. Mislim da i ljude u razna upravna vijeća treba imenovati putem javnih poziva. Ako otvaramo javni poziv, treba biti jasno naznačeno što se očekuje od kandidata. Ako te Županijska skupština ili župan imenuju, preuzimaš odgovornost, ali imaš odgovornost obavijestiti na vrijeme o eventualnim ili potencijalnim problemima koji se mogu pojaviti.
Očekujete li pobjedu u prvom krugu ili u drugom krugu?
- Mislim da u našoj Županiji nitko ne može očekivati pobjedu u prvom krugu. Jasno je da će drugi krug odlučivati tko će biti budući župan i kako će se sastaviti većina u Županijskoj skupštini. Uvjeren sam da ću ući u drugi krug, a tamo će biti HDZ-ov kandidat. Siguran sam da ću ga pobijediti u drugom krugu.
S kojim ćete strankama, ako budete u prilici, formirati većinu u Županijskoj skupštini?
- Mislim da smo već sklopili koaliciju sa svim poželjnim partnerima. Sve ostalo će biti stvar političkog pragmatizma, ako bude potrebe.
Kohabitacija s HDZ-om, koji će vjerojatno zadržati većinu u Skupštini?
- Toga se uopće ne bojim. Onaj tko ima većinu u Županijskoj skupštini i župan moraju surađivati. Kohabitacija sigurno nije najgora stvar koja se može dogoditi. Naprotiv, to je izazov nakon kojega će se stvari učiniti jasnijima ljudima jer će znati s kim imaju posla.