„Do not flush" naziv je projekta Vodovoda Dubrovnik kojim se želi informirati posjetitelje u ugostiteljskim objektima na području povijesne jezgre na važnost očuvanja tamošnjeg povijesnog kanalizacijskog sustava te da u školjku ne ubacuju ništa osim wc papira. Projekt je pokrenut u okviru inicijative „Poštujmo Grad", a provode ga zajednički dubrovački ugostitelji i Vodovod.

- Cilj nam je educirati posjetitelje te je u tu svrhu izrađena posebna naljepnica koju će ugostitelji staviti na vrata svojih sanitarnih čvorova. Na njoj se, uz upozorenje da se u školjku ne ubacuje ništa osim wc papira, nalazi i QR kod koji posjetitelje vodi na novu podstranicu na Internet stranicama Vodovoda na kojoj mogu pronaći informacije o povijesnoj kanalizaciji, ali i vidjeti kratki edukativni video koji pokazuje kako je očišćeni dio sustava izgledao donedavno, a kako izgleda sada. – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik, Lukša Matušić, koji je danas u prostorijama Vodovoda zamjenici gradonačelnika Jelki Tepšić te predstavnicima Ceha ugostitelja i Udruge ugostitelja Dubrovnik prezentirao izgled naljepnice te edukativni video uradak.

- Grad Dubrovnik ulaže velike napore kako bi projekt „Poštujmo Grad" zaživio u svim segmentima gdje je to potrebno. Tako se i ovaj dio projekta izrodio iz promišljanja na temu zaštite kanalizacijskog sustava povijesne jezgre te razgovora s predstavnicima ugostitelja i čelnih ljudi Vodovoda. – izjavila je zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika, Jelka Tepšić koja se ovom prigodom zahvalila Upravi Vodovoda i ugostiteljima „što su ovu inicijativu spremno prihvatili i u kratkom je roku realizirali".

Predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije, Nikolina Farčić, istaknula je kako je ovaj projekt nastavak suradnje ugostitelja i Vodovoda te da su ugostitelji spremni podržati sve dobre inicijative.
- Spremni smo na suradnju u bilo kojem vidu kako bi pomogli očuvanju povijesnog kanalizacijskog sustava. Ovo je tek još jedan korak u tom smjeru, a nastavit ćemo razgovarati i dalje na temu mastolovaca za koje i mi ugostitelji smatramo da su nužni u današnjim uvjetima. – rekla je Farčić.

Potporu projektu izrazio je i predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik Ante Vlašić koji je najavio kako će se o problematici mastolovaca, ali i svim drugim možebitnim poboljšanjima razgovarati na skorašnjem već tradicionalnom sastanku ugostitelja i predstavnika gradske uprave povodom kraja glavnog dijela turističke sezone."

DPP

Javna izlaganja o Prijedlozima Planova održat će se u četvrtak, 10. listopada 2019. u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika, Pred Dvorom 1, i to izlaganja o:

- o Prijedlogu IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika u 10:00 sati

- o Prijedlogu IV. Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana uređenja Grada Dubrovnika u 11:00 sati

Mišljenja, prijedlozi i primjedbe na izmijenjene Prijedloge Planova sudionici u javnoj raspravi mogu dati postavljanjem pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima, na koja usmeno odgovaraju osobe koje vode javno izlaganje, davanjem prijedloga i primjedbi u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja, te davanjem svojih prijedloga i primjedbi u pisanom obliku dostave na adresu: Grad Dubrovnik, Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Pred Dvorom 1, Dubrovnik, od 7. do zaključno 16. listopada 2019. godine.

Sukladno članku 104. Zakona o prostornom uređenju nova mišljenja, prijedlozi i primjedbe na izmijenjeni Prijedlog Plana mogu se podnositi samo u vezi s dijelovima Prijedloga Plana koji su u odnosu na prvi Prijedlog izmijenjeni.

Predmetne izmjene i dopune odnose se isključivo na:

1. planiranje ribarske luke na lokaciji „Shell“ u okviru luke otvorene za javni promet u Sustjepanu,

2. planiranje lokacije reciklažnog dvorišta na predjelu Kaćigruda u Orašcu,

3. osiguravanje planskih preduvjeta za pristupnu cestu Tehničko-tehnološkom bloku Osojnik,

4. osiguravanje planskih preduvjeta za izgradnju nove pristupne ceste stambenom naselju na Nuncijati radi poboljšanja infrastukturnih rješenja na području Nuncijate i radi stvaranja preduvjeta za realizaciju stambenog naselja za branitelje na Nuncijati te

5. osiguravanje planskih preduvjeta za rekonstrukciju ceste - Ulice kardinala Stepinca radi kvalitetnog rješavanja prometa tog gradskog područja.

Prijedlozi i primjedbe moraju biti čitko napisane te moraju sadržavati ime i prezime, adresu i potpis podnositelja. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku i nisu čitko napisani, ne moraju se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi.

Sve dodatne informacije se mogu dobiti u Upravnom odjelu za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Pred Dvorom 1, Dubrovnik, na telefon +385 (0)20 351 811 ili e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Javni uvid trajat će 10 dana, od 7. do zaključno 16. listopada 2019. godine svaki radni dan od 09.00 do 15.00 sati u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika, Pred Dvorom 1, Dubrovnik, na mrežnim stranicama Grada Dubrovnika te u informacijskom sustavu prostornog uređenja.

Grad Dubrovnik

Nakon što je sudskom presudom Gradu vraćeno zemljište iza OTP banke u Gradskoj upravi ozbiljno se radi na izgradnji javne garaže, projektu čiju je realizaciju u nekoliko navrata najavio i sam gradonačelnik Mato Franković. Idejno rješenje garaže kod OTP-a izradila je Lea Đurović Ruso iz Arhitektonskog studija Proto Arch.

Projekt će se još dorađivati, a ulaz u garažu s 404 mjesta bit će s donje strane, a izlaz iz garaže na Ulicu doktora Ante Starčevića.

Kako u gradskoj upravi ustraju na izgradnji ove garaže iza OTP banke već su počela geomehanička ispitivanja terena. Do početka godine očekuje se ishodovanje građevinske dozvole dok bi radovi na izgradnji garaže iza OTP banke trebali započeti na jesen 2020. godine.

Izgradnjom ove garaže riješit će se uglavnom promet u mirovanju u tom dijelu Grada te stvoriti preduvjeti za ukidanju parkirnih mjesta uz cestu, odnosno daljnju rekonstrukciju u uređenje prometnica na tom području.

Povrat zemljišta iza OTP banke Gradu Dubrovniku omogućeno je pravomoćnom sudskom presudom Trgovačkog suda u Splitu iz travnja 2018. godine.

Garažu iza OTP banke gradit će dubrovački Sanitat.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar potpisali su ugovor o donaciji za sufinanciranje nabave ugradnje vertikalno podizne rampe, radi osiguranja pristupa osobama s invaliditetom i osobama otežane pokretljivosti upravnoj zgradi Područnog ureda HZZ-a Dubrovnik. Vrijednost potpisanog ugovora je 124.975 kuna.

- Više smo puta isticali kako je osobama s invaliditetom bitno osigurati neometan pristup zgradama javnog karaktera. Ova će zgrada sada to dobiti i vjerujem da ćemo u skoroj budućnosti sa svima onima koji nemaju riješeno pitanje pristupa isti osigurati. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Upravo su osobe s invaliditetom jedna od ciljnih skupina s kojima radi HZZ, a nakon ugradnje ove rampe, što je predviđeno za 15-ak dana, bit će im olakšan i pristup samoj zgradi Zavoda.

- Ovom se prilikom zahvaljujem Gradu Dubrovniku, na čelu s gradonačelnikom Frankovićem, što su prepoznali potrebu za izgradnjom pristupne rampe. Važno je istaknuti da HZZ na području Dubrovačko-neretvanske županije provodi niz aktivnosti, a jedna od ciljnih skupina koje želimo uključiti su i osobe s invaliditetom i možemo reći kako smo tijekom ove godine zaposlili 74 osobe s invaliditetom s područja DNŽ. - kazao je ravnatelj HZZ-a Ante Lončar.

Iznio je također i podatke o stopi nezaposlenosti u Gradu Dubrovniku, koja iznosi tek 3,4 posto, te najavio kako će se od iduće godine raditi na sustavu rješavanja radnih dozvola.

DPP

Zbog organizacije programa posjeta predstavnika udruge bivših i počasnih časnika američke vojske iz Bostona, AHAC (Ancient & Honorable Artillery Company) u nedjelju, 6. listopada, u vremenu od 9:30 do 10:00 sati, a u trajanju od 15 minuta bit će zatvoren za promet svih vozila dio Ulice Frana Supila na dijelu između hotela Excelsior i Vrata od Ploča.

U službi organizacije istog programa, istog dana, u nedjelju, 6. listopada, dopušta se prometovanje mini bus vozilima na dijelu nerazvrstane ceste Bosanka - tvrđava Imperijal, Srđ.

Radi omogućavanja sigurnog odvijanja prometa postavit će se privremena prometna signalizacija na dijelu Ulice Frana Supila.

Prometnu suglasnost izdao je Upravni odjel za promet Grada Dubrovnika rješavajući po zahtjevu tvrtke Dubrovnik Travel d.o.o., organizatora događanja.

Grad Dubrovnik

Radovi na izgradnji parkirališta u Ulici Marina Kneževića u naselju Nova Mokošica započeli su jučer, a izvode se na dijelu kod spoja s Ulicom Između dolaca. Ukupno je predviđena izgradnja 59 parkirališnih mjesta od čega su tri parkirališna mjesta predviđena za osobe smanjene pokretljivosti.
 
Izvođač radova na izgradnji parkirališta je tvrtka Texogradnja d.o.o., dok  stručni nadzor nad gradnjom provodi tvrtka Canosa inženjering d.o.o.
 
Ukupno predviđeno vrijeme trajanja radova je 100 radnih dana, a vrijednost investicije iznosi 2,85 milijuna kuna.
 
Podsjetimo, u lipnju su završeni radovi na uređenju parkinga u Ulici Od izvora, gdje je označeno ukupno 31 parkirališno mjesto za automobile, pet parkirališnih mjesta za motocikle te jedno za osobe s invaliditetom. Na području južno od zgrada HRVI, odnosno sjeverno od OŠ Mokošica, u tijeku su radovi na izgradnji parkirališta kapaciteta 72 parkirna mjesta, a slijedi i izgradnja parkirališta sa 65 mjesta u Ulici Između dolaca, što ukupno čini više od 200 novih parkirališnih mjesta u Novoj Mokošici.

DPP

Grad Dubrovnik dobio je zemljište u Zatonu koje je Ministarstvo državne imovine namjeravalo prodati, a sad će Grad urediti rekreativnu zonu, osim toga u Zatonu će se širiti vrtić, a u Mokošici je započela izgradnja novog parkinga te se povezuju ulice Brnino i Od izvora, kratki je rezime komunalnih događanja u zadnjih sedam dana. Grad Dubrovnik tako kontinuirano radi na poboljšanju pedagoških i ostalih standarda života.

U Lazaretima je otvorena i značajna izložba „Dubrovnika, a Scarred City”. Više o svemu pročitajte u nastavku tjednog pregleda.

POVEZIVANJE ULICA BRNINO I OD IZVORA

Pokrenuti su radovi na izgradnji skala u naselju Nova Mokošica koje će povezivati ulicu Brnino s Ulicom Od izvora, a na predjelu kod zgrada POS-a 1.Izgradnjom skala osigurat će se nova i adekvatna pješačka komunikacija svim stanovnicima ovog područja. Oni, naime, trenutno koriste nizbrdicu s velikim uzdužnim nagibom. Ista je nesigurna za kretanje, posebno prilikom loših meteoroloških uvjeta, a velike probleme predstavlja i stanovnicima starije životne dobi, odnosno osobama smanjene pokretljivosti.
Ukupna vrijednost radova koji su započeli 25. rujna, a bit će završeni do 1. studenog, iznosi 391.000 kuna.  

ZEMLJIŠTE U ZATONU POSTALO GRADSKO

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković s Ministarstvom državne imovine zaključio je Ugovor o darovanju zemljišta u Zatonu za potrebe uređenja nove rekreacijske zone. Na ustupljenom zemljištu oznake zk.č.br. 688/1 površine 872 metara kvadratnih, a sukladno ranijim najavama, planirana je izgradnja sportsko-rekreacijske zone.
 
Podsjetimo, radi se o zemljištu koje su mještani prethodno koristili kao parkiralište, a bilo je predmet prodaje Ministarstva državne imovine. Nakon što je Grad Dubrovnik još na proljeće iskazao interes za izgradnju sportsko-rekreacijskog igrališta na predmetnoj čestici, Ministarstvo je prihvatilo zahtjev Grada kao opravdan te se nekretninu obvezalo darovati Gradu, a postupak je finaliziran zaključenjem Ugovora o darovanju. Navedeni prostor planira se privesti novoj svrsi u 2020. godini.

KREĆE PROŠIRENJE VRTIĆA U ZATONU

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i predstavnik tvrtke Lapad graditelj d.o.o. Damir Blažević potpisali su ugovor o izvođenju radova adaptacije dječjeg vrtića Zaton. Time će se dobiti još jedna vrtićka grupa s pripadajućima sanitarijama i garderobom. Ugovor je ukupno vrijedan 960.901 kuna, a radovi bi trebali biti gotovi do kraja godine.

- Poznato je kako je već prethodno uređen jedan objekt u Zatonu koji je priveden svrsi s namjenom dječjeg vrtića. Međutim, s obzirom na broj djece koja gravitiraju tom području, taj vrtić je postao premali. Stoga smo se odlučili napraviti još jednu vrtićku grupu i time poboljšati kapacitete, ali i uvjete za djecu koja će boraviti u dječjem vrtiću Zaton. - rekao je gradonačelnik Mato Franković u prigodi potpisivanja ugovora.
U dječjem vrtiću u Zatonu Malom trenutačno su smještene dvije odgojno obrazovne skupine – jedna vrtićka i jedna jaslička. Adaptacijom dijela prizemlja postojećeg objekta, a prema projektu koji je izradila je tvrtka Crta d.o.o. za arhitektonske i inženjerske djelatnosti, formira se prostor za još jednu odgojno obrazovnu skupinu s pripadajućim sanitarijama te se uređuje prostor potreban za garderobe i sanitarije zaposlenog osoblja. Unutar povećanog ulaznog prostora uredit će se zajednička garderoba za sve odgojne skupine, a najvažnije, zahvaljujući ovoj investiciji, broj djece u odgojnim skupinama uskladit će se s Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe.
 
- Ono što je ova gradska uprava postavila za cilj od samog početka jest postići pedagoške standarde u našim predškolskim ustanovama i u potpunosti ispuniti sve uvjete za naše najmlađe sugrađane. Zato smo u ovih godinu dana i napravili 13 novih vrtićkih grupa i nastavljamo dalje. U idućoj godini nas čeka velika investicija izgradnje potpuno novog vrtića u Mokošici, odnosno rušenje postojećeg i izgradnja potpuno novog. Tu nećemo stati, ispred nas je veliki projekt vrtića u Gružu kojeg planiramo realizirati nakon što kupimo zgradu od HEP-a koja je sada izvan namjene. Nastavljamo naravno prema Komolcu, što je također jedan od projekata koji je iznimno bitan za Grad Dubrovnik, a s time bi se onda vjerujem gotovo u potpunosti zadovoljile potrebe svih predškolskih ustanova i postigli pedagoški standardi koji su nužno potrebni predškolskom odgoju. - najavio je također gradonačelnik Franković.
 
Kazao je i kako je nakon provedene javne nabave za posao adaptacije vrtića u Zatonu izabrana tvrtka Lapad graditelj d.o.o iz Dubrovnika, koja je kvalitetno izvela i radove na vrtiću Palčica.

Gradonačelnik je na kraju izrazio uvjerenje kako će 2022. godina biti godina u kojoj će Grad Dubrovnik moći reći da ponosno nosi ime „Grad prijatelj djeteta” i da je ispunio sve one standarde koje djeca zaslužuju, odnosno standarde o pedagoškim uvjetima u vrtićima i jednosmjenskoj nastavi u školama te za naredno razdoblje najavio nove radove na rekonstrukciji i gradnji gradskih vrtića i škola.

NOVIH 59 PARKING MJESTA U MOKOŠICI – POČELI RADOVI

Radovi na izgradnji parkirališta u Ulici Marina Kneževića u naselju Nova Mokošica započeli su u srijedu. Radovi se izvode na dijelu kod spoja s Ulicom Između dolaca. Ukupno je predviđena izgradnja 59 parkirališnih mjesta od čega su tri parkirališna mjesta predviđena za osobe smanjene pokretljivosti.
 
Izvođač radova na izgradnji parkirališta je tvrtka Texogradnja d.o.o., dok stručni nadzor nad gradnjom provodi tvrtka Canosa inženjering d.o.o. Ukupno predviđeno vrijeme trajanja radova je 100 radnih dana, a vrijednost investicije iznosi 2.856.287 kuna.
Podsjetimo, u lipnju su završeni radovi na uređenju parkinga u ulici Od izvora, gdje je označeno ukupno 31 parkirališno mjesto za automobile, 5 parkirališnih mjesta za motocikle te jedno za osobe s invaliditetom. Na području južno od zgrada HRVI, odnosno sjeverno od O.Š. Mokošica, u tijeku su radovi na izgradnji parkirališta kapaciteta 72 parkirna mjesta, a slijedi i izgradnja parkirališta sa 65 mjesta u ulici Između dolaca, što ukupno čini više od 200 novih parkirališnih mjesta u Novoj Mokošici. 

OTVORENA IZLOŽBA „DUBROVNIK, A SCARRED CITY”

Izložba „Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“ otvorena je u utorak navečer u drugoj lađi obnovljenog kompleksa Lazareti, u sklopu programa obilježavanja 28. obljetnice početka napada na Dubrovnik. Otvaranju su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ujedno i izaslanik pokroviteljice izložbe predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, izaslanica predsjednika Vlade ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora zamjenica župana Dubrovačko-neretvanske županije Žaklina Marević, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, ratni zapovjednici obrane Dubrovnika, predstavnici udruga poginulih branitelja, djeca poginulih branitelja i brojni drugi uzvanici.

U postavu izložbe autora Julijane Antić Brautović, Mata Brautovića i Gorana Cvjetinovića korištena je građa Muzeja Domovinskog rata i Zavoda za obnovu Dubrovnika, a prikazane su i fotografije Mila Kovača, Boža Gjukića, Pava Urbana, Mira Kernera, Damira Fabijanića i drugih. Osim što donosi zorni prikaz razaranja spomeničke baštine prilikom napada na Dubrovnik u Domovinskom ratu i poslijeratne obnove grada, izložba „Dubrovnik, a Scarred City“ bavi se i političkim okolnostima početka Domovinskog rata.
 
Gradonačelnik Franković je rekao da Grad duguje duboku zahvalnost braniteljima, čijom je hrabrošću obranjen grad koji je bio okupiran s kopna, mora i zraka. Istaknuo je i važnost UNESCO-vih promatrača, Bruna Carneza i  Colina Kaisera, koji su tada sve bilježili i slali poruke upozorenja u svijet.
 
- Rat je danas iza nas i Dubrovnik je grad koji se u potpunosti obnovio. Ova izložba nije vraćanje u prošlost kako će možda neki protumačiti. Ona predstavlja priču grada koji se izdiže iz pepela kao Fenix i koji hrabro kreće naprijed. Ona će biti ovdje stalno postavljena kako bi svijetu pričala priču o gradu i strahotama koje je podnio, a sve s ciljem kako se to nikad više ne bi ponovilo. Ona je povijesni pečat na ratna razaranja i obnovu grada te dočarava jasno tko je bio agresor, a tko žrtva. I danas u ovim trenucima pojedinci žele izmijeniti povijest, a ja im poručujem s ovog mjesta, iz grada slobode - istina je samo jedna i nju nikad ne možete izmijeniti. – rekao je gradonačelnik Franković u svom obraćanju.
 
Izložbu su otvorili djeca, roditelji, udovice poginulih branitelja, predstavnici civilnih stradalnika u Domovinskom ratu, dubrovački branitelji: Magdalena Aerlić, Antun Matana, Lucija Obad, Niko Vuković, Marin Soče, Marija Obad, Pero Kristić, Stijepo Matković, Stjepan Gudelj, Marija Lukšić, Ane Bokun, Zvonko Koštro, Petar Mirošević, Dubravko Čikor, Niko Grljević, Ričard Milun, Zlatko Bagoje, Robert Anđušić, Nikša Ucović i Dragan Klepo.

DPP

Kada se govori o Mokošici često se to najveće dubrovačko naselje spominje u negativnom kontekstu, posebno po pitanju sigurnosti i prekršajnih te kaznenih djela. Iako kvalifikacije o Mokošici kao naselju u kojem su izraženi problemi s kriminalitetom i maloljetničkom delikvencijom ne stoje, neprestano se ponavljaju poput neke mantre.

Najnoviji demant da je stanje u Mokošici gore nego u ostalim dijelovima Grada Dubrovnika stiglo je i s podacima iznesenim na posljednjoj sjednici Vijeća za prevenciju Gradskog kotara Mokošica koja je održana u sklopu projekta „Mokošica – mjesto sigurnog življenja” koji, uz pomoć lokalne samouprvae, provodi Policijska uprava dubrovačko – neretvanska.

Naime, kako su na sjednici kazali djelatnici PU dubrovačko - neretvanske od ukupno 180 kaznenih djela zabilježenih na području Grada Dubrovnika u posljednja dva mjeseca samo 12 ih zabilježeno u Mokošici. U postotcima je u zadnja dva mjeseca, a podaci se slažu i sa prethodnim statistikama, dakle svega 6,66 posto kaznenih djela na području Grada Dubrovnika počinjeno u najvećem gradskom naselju, Mokošici, u kojem živi gotovo četvrtina stanovništva i koja nepravedno u očima javnosti ima status „divljeg” naselja.

D.M.

Turisti u Hrvatskoj ponajboljim ocjenama ocjenjuju prirodne ljepote naše zemlje, čistoću mora i bogatstvo plaža. Vole i naše gastronomske specijalitete i autohtona jela, pokazalo je istraživanje agencije Improve.

Najvišim ocjenama - odličan i vrlo dobar - austrijski turisti ocijenili su prirodne ljepote, slikovitost mjesta i gostoljubivost stanovništva, i to bez obzira o kojoj destinaciji je riječ.

Prosječna ocjena za gastronomsku ponudu na ljestvici od 1 do 5 iznosi 3,8.

Za ponudu sportskih i rekreativnih sadržaja 60 posto ispitanih daje ocjenu vrlo dobar ili izvrstan.

Čak 17 posto ispitanika smatra da su cijene u lokalnim trgovinama vrlo visoke.

Prometni segment je 17 posto ispitanih ocijenilo lošim ili vrlo lošim, uglavnom zbog gužvi i nedostatka parkirnih mjesta.

Od 23 ocjenjivane karakteristike destinacija, najlošiju prosječnu ocjenu (3,1) dobili smo za ekološku osviještenost.

Austrijske turiste u Hrvatsku privlače prirodne ljepote, čistoća mora, gostoljubivost lokalnog stanovništva te izgled i slikovitost mjesta na jadranskoj obali i priobalju. Manje su zadovoljni ekološkom osviještenošću destinacija, uređenošću prometa i parkinga, ponudom kulturnih događanja, organiziranih izleta i sadržaja za djecu te cijenama u lokalnim trgovinama, pokazalo je online anketno istraživanje agencije Improve Research & Analytics.

Prema podacima sustava eVisitor, austrijski turisti su u prvih osam mjeseci sa 6,3 milijuna ostvarenih noćenja bili treći iza njemačkih i slovenskih turista. Mnogi od njih dolaze u Hrvatsku već godinama i preporučili bi svojim prijateljima i rodbini da posjete Hrvatsku. No, 18 posto Austrijanaca koji su ove godine po prvi put ljetovali u našoj zemlji ne bi destinaciju u kojoj su boravili preporučili drugima, pokazalo je istraživanje.

POTREBNO JE PRILAGODITI OMJER CIJENA S DOBIVENIM

Najveći broj austrijskih gostiju koji su sudjelovali u istraživanju odsjelo je u hotelima sa 4 ili 5 zvjezdica (39%) ili u privatnom smještaju (27%). Iako većina kvalitetu smještaja visoko ocjenjuje, svaki treći je bio manje zadovoljan, a dobivenu vrijednost za novac njih više od 40% ne smatra osobito dobrom.

Najčešće zamjerke turista su previsoke cijene - od samog smještaja, cijena u restoranima do cijena usluga poput najma bicikla. Tako neki od ispitanika poručuju da bismo trebali prilagoditi omjer cijene i dobivenog, ponuditi više hotela s all-inclusive uslugom, obnoviti sobe, a neki upozoravaju da bi se apartmani trebali češće čistiti.

Bez obzira o kojoj destinaciji je riječ prirodne ljepote, slikovitost mjesta i gostoljubivost stanovništva ispitanici su ocijenili najvišim ocjenama (odličan i vrlo dobar).

Visoke ocjene dobivamo i za gastronomsku ponudu, osobito za izbor autohtone lokalne gastronomije te izgled i atmosferu posjećenih restorana. Prosječna ocjena iznosi 3,8 (na ljestvici od 1-5). Nešto lošije (3,5) austrijski turisti su ocijenili vrijednost koju su dobili za svoj novac. Neki su se požalili na nedovoljnu ponudu za vegetarijance.

Ispitanici su zadovoljni s mogućnostima bezgotovinskog plaćanja i kupovine lokalnih proizvoda, suvenira i delicija, koji su u prosjeku ocijenjeni vrlo dobrim (3,8). No, prosječna ocjena za primjerenost cijena u lokalnim trgovinama iznosi samo 3,3, a 17 posto ispitanih smatra da su cijene vrlo visoke.

PROMETNE GUŽVE I EKOLOGIJA

Turističke destinacije na hrvatskom Jadranu trebale bi više pažnje posvetiti pristupačnosti, uređenju i čistoći. Od 23 ocjenjivane karakteristike destinacija, najlošiju prosječnu ocjenu (3,1) dobili smo za ekološku kategoriju. Čak 22 posto Austrijanaca koji su ove godine ljetovali Hrvatskoj smatra da nam je ekološka osviještenost na nezadovoljavajućoj razini, odnosno loša ili vrlo loša.

Neki ispitanici zamjeraju nam da se otpad ne odvozi dovoljno često, da su ulice i plaže prljave te da ne pridajemo dovoljno pažnje zaštiti okoliša. Pa ipak, čistoća plaža, a posebice čistoća mora, u prosjeku dobivaju visoke ocjene (od 3,9 do 4,1) i bilo bi važno da takvima i ostanu.

Jedan od većih problema s kojima se suočavaju turisti u Hrvatskoj su prometne gužve i nedostatak parkinga. Prometni segment je 17 posto ispitanih ocijenilo lošim ili vrlo lošim, kao i prometnu povezanost destinacije. Znatno lošije ocjene za prometnu povezanost, uređenost prometa i parkinga dobili smo od austrijskih turista koji su ove godine prvi puta bili u Hrvatskoj, nego od onih koji su dolazili više puta.

Zamjeraju nam gužve na granici i na autocestama, manjak informativnih ploča na njemačkom jeziku, loš javni prijevoz… To su problemi čijem bi se rješavanju trebali sustavno posvetiti.

DOBRA PONUDA SPORTSKIH AKTIVNOSTI

Trebali bismo razmisliti i o ponudi sadržaja za zabavu i rekreaciju. Ova kategorije obuhvaća šest elemenata vrlo važnih za kvalitetnu, cjelovitu turističku ponudu. Međutim, za niti jedan od njih nismo postigli posebno dobre ocjene - dominantna je „trojka“. Riječ je o ponudi sadržaja ili aktivnosti za djecu, ponudi kulturnih događanja u mjestu (kao što su koncerti, izložbe, predstave), noćnom životu (klubovi, barovi), mogućnosti upoznavanja lokalne kulture i običaja te ponudi organiziranih izleta u okolicu.

Znatno bolje ocijenjene su mogućnosti za sport i rekreaciju: 60 posto ispitanih im daje ocjenu vrlo dobar ili izvrstan. Ispitanici ipak sugeriraju da bismo trebali urediti više biciklističkih staza, da biciklističke staze treba odvojiti od pješačkih te da nedostaje ponude za ronjenje.

Rezultati istraživanja potvrđuju da se investicije u turizam isplate, odnosno da oni koji redovito ulažu u razvoj ponude mogu očekivati da će im se uloženo vratiti, dok će se ostali sve teže nositi sa zahtjevima gostiju. To vrijedi kako za pojedince, tako i za lokalne zajednice koje bi zasigurno mogle same riješiti veliki dio navedenih problema, umjesto da čekaju rješenja na razini države, regije ili županije.

Senka Brajović/Improve

Večerašnjim koncertom u atriju Kneževa dvora započinje drugo izdanje Stradun Classic festivala. Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnat će jedan od najtraženijih azijskih dirigenata, Darrell Ang, a kao solisti nastupit će proslavljena hrvatska mezzosopranistica Renata Pokupić i renomirani englesko-nizozemski violinist Daniel Rowland. Na program je svjetska praizvedba Violinskog koncerta „Bucolique“ Ludomila Rogowskog, izbor iz Biblijskih pjesama Antonína Dvořáka, „Idila“ Blagoja Berse i Papandopulov „Hommage à Sorkočević“. Koncert započinje u 21 sat.

Umjetnički ravnatelj i glavni dirigent simfonijskog orkestra u Sechuanu od prosinca 2016. Darrell Ang redoviti je gost u kazalištu Mariinsky – uz podršku Valeryja Gergieva - i dirigira mjesečnim simfonijskim i opernim izvedbama u Sankt Peterburgu i u novom kazalištu Mariinsky (Primorsky stage) u Vladivostoku. Ove sezone vraća se u NHK Simfonijski orkestar, Württembergische Philharmonie Reutlingen, Simfonijski orkestar Queenslanda, Singapurski simfonijski orkestar, Haydn orkestar Bolzana i Trenta, Münchenski radijski orkestar, simfonijski orkestar Barcelone. Jedan je od najtraženijih i najpoznatijih mladih dirigenata u Aziji, a s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom surađuje drugi put.

Rado viđena gošća uglednih koncertnih podija, Renata Pokupić, nedavno je po prvi put nastupila u Australiji kao Margareta (La damnation de Faust, Melbourne Symphony Orchestra), potom u Berliozovoj Roméo et Juliette (Bergen Philharmonic Orchestra) i Dvorakovoj Stabat Mater (Collegium Vocale Gent i DSO Berlin). 'Veličanstvena vokalna magija... prekrasan topao kremasti glas i izražajno scensko držanje koje je istovremeno zavodljivo i istinski potresno...Pokupić je suvereno vladala u arijama koje su istraživale zrele donje regije castrato glasa... spokojna i milostiva scenska pojava...njen glas bogatog srednjeg registra donio je blistavu toplinu ulozi...' samo je to mali dio kritika koje su superlativima popratili brojne nastupe Renate Pokupić širom svijeta, u opernim kućama i koncertnim podijima kao što su Royal Opera House Covent Garden, BBC Proms, Washington National Opera, Melbourne Symphony Orchestra, Paris Chatelet i brojnim drugim.

Violinist Daniel Rowland pojavljuje se na međunarodnoj sceni kao vrlo svestran, karizmatičan i avanturistički izvođač. Od 2007. do svibnja 2019. Daniel je bio prva violina poznatog kvarteta Brodsky. Kao solist, nastupa je diljem svijeta u poznatim dvoranama kao što je Concertgebouw u Amsterdama, Carnegie Hall u New Yorku, the Royal Albert Hall u Londonu, Glinka Hall u St. Petersburgu, Symphony Hall u Birminghu i brojnim drugima. Strastveni ljubitelj komorne glazbe surađivao je s uvaženim glazbenicima kao što su Ivry Gitlis, Polina Leschenko, Heinz Holliger, Dawn Upshaw, Alexander Lonquich, Priya Mitchell, Marcelo Nisinman, Michael Collins, Tunde Jegede, Nicolas Daniel. U Dubrovniku će praizvesti Violinski koncert „Bucolique“ L.M. Rogowskog.

R.R.D.

Ulaznice za koncerte festivala dostupne su u uredu Dubrovačkog simfonijskog orkestra od ponedjeljka do petka od 9 do 14.30 sati, u Luži, agenciji Perla Adriatica na Pločama i gift shopu Dubravka na Pilama, kao i online putem servisa ulaznice.hr. Kontakt za informacije i rezervacije je 417 110.

U Gradu Dubrovniku neugodno smo iznenađeni posljednjim medijskim istupima ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Luciana Vukelića i direktora Udruge poslodavaca u zdravstvu, dr. Dražena Jurkovića, kojima su kao tvrdnje izrekli neistine vezane uz financiranje Opće bolnice Dubrovnik iz proračuna Grada Dubrovnika.

U novinskom napisu „Rijeka pomaže bolnici, a Dubrovnik ni lipe“, objavljenom u Novom listu dana, 2. listopada 2019., ravnatelj HZZO-a, gospodin Lucian Vukelić izjavio je sljedeću neistinu: „Ali županije trebaju shvatiti kako funkcionira zdravstvo u Hrvatskoj. Gradovi Rijeka i Dubrovnik imaju sličan proračun, Dubrovnik ima bitno manje stanovnika od Rijeke, a za svoju bolnicu, za razliku od Rijeke, ne izdvaja ništa.“

Na sličnom tragu je i dr. Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu, koji je u intervjuu za Glas Istre istog dana, 2. listopada, izjavio: „Bogatije županije, a uzmimo primjer Rijeke, obraćaju veću pozornost na funkcioniranje sustava i kroz dodatna sredstva daju novce. Nitko to lokalnim upravama ne brani, a neke se i premalo uključuju. Svaki župan može dati dodatna sredstva i financirati bolnicu ili dom zdravlja i neke sredine to rade. Imate i primjer Dubrovnika, gdje je bolnica objektivno u problemima, ali je nedopustivo da Grad Dubrovnik ne sudjeluje u financiranju te bolnice. Ne može se dubrovačka bolnica jednako financirati kao ona u Gospiću, jer se samo od kruzera ili obilaska zidina godišnje zarade milijuni. A stav je da ne postoji obaveza financirati zdravstvene ustanove, a one imaju obaveze liječiti turiste. To naprosto nije u redu.“

Dopustite da izrazimo svoju iznenađenost, čak zaprepaštenost, činjenicom kako gospoda Vukelić i Jurković, kao dio čelnih ljudi koji upravljaju hrvatskim zdravstvenim sustavom nisu do kraja upoznati s događanjima u zdravstvu na području Republike Hrvatske te u javnost distribuiranju ovakve tvrdnje koje su suštinski potpuno netočne. Naime, iako ga zakon na to ne obvezuje, jer su osnivači bolnica županije, Grad Dubrovnik je iz svog lokalnog proračuna samo u posljednje dvije godine za potrebe Opće bolnice Dubrovnik izdvojio gotovo 7 milijuna kuna javnog novca, a do kraja ove godine planiramo izdvojiti još 2 milijuna kuna, što zorno prikazuje koliko su gospoda Vukelić i Jurković pogriješili u svojim istupima.

Posebno nas iznenađuje istup gospodina Vukelića koji, ničim izazvan, spominje Grad Dubrovnik, iako bi trebao biti svjestan kako je svojom odlukom prije dvije godine ukinuo punkt hitne medicinske pomoći na elafitskim otocima, ocijenivši ga nepotrebnim. Svjesni važnosti dubrovačkih Elafita, ova gradska uprava odlučila se u potpunosti financirati navedenu uslugu te smo u posljednje dvije godine samo za ovu svrhu izdvojili ukupno 840 tisuća kuna, a sve kako bi zdravstvena skrb na našim elafitskim otocima ostala na nivou kakav stanovnici ovih otoka, građani Grada Dubrovnika, zaslužuju.

Grad Dubrovnik i Opća bolnica Dubrovnik surađuje na projektu izgradnje i opremanja senzoričkog parka u Dubrovniku, dok se jedna od posljednjih novčanih donacija prema Bolnici odnosi na 2.1 milijun kuna vrijednu obnovu bolničkog informatičkog sustava. Prošle godine je donacijom gradske Javne ustanove Rezervat Lokrum te drugih donatora nabavljen novi, suvremeni digitalni mamograf. Nadalje, poznato je kako je, zbog kretanja tržišta nekretnina, pitanje stanovanja jedan od većih problema u Gradu Dubrovniku. Stoga je Grad Dubrovnik odlučio bez naknade ustupiti dva stana u svom vlasništvu Općoj bolnici Dubrovnik.

No, Opća bolnica nije jedina zdravstvena ustanova na području grada koju Grad Dubrovnik financijski potpomaže. Spomenut ćemo financiranje nabavki specijaliziranih vozila za Hitnu medicinsku pomoć Dubrovnik i Dom zdravlja, za što je ukupno izdvojeno preko 700 tisuća kuna. Za potrebe Doma zdravlja Grad Dubrovnik je nabavio tri analizatora krvi za djecu.

Osim toga, već dugi niz godina Grad Dubrovnik financira ljetnu ambulantu u povijesnoj jezgri i ambulantu na otoku Koločepu, za što na godišnjoj razini osigurava više od pola milijuna kuna. Grad je Domu Zdravlja dodijelio i vrijedan prostor u Dubrovniku za potrebe pedijatrijske ambulante i ambulante za logopeda. U adaptaciju prostora uloženo je više od milijun kuna te je u postupku nabava potrebne zdravstvene i druge opreme, sve financirano iz proračuna Grada Dubrovnika.

Obzirom da u ovom trenutku Dom zdravlja nije u mogućnosti financirati liječnicu i medicinsku sestru u pedijatrijskoj ambulanti Mokošica, Grad Dubrovnik je za navedenu uslugu izdvojio sredstva u iznosu od 400 tisuća kuna. I kao posljednje, ali ne manje značajno, Grad Dubrovnik u potpunosti financira fizioterapeuta u Općoj bolnici Dubrovnik za djecu s poteškoćama u razvoju, za što se iz proračuna izdvaja 180 tisuća kuna.

Iz svega gore navedenog vidljivo je kako su plasiranjem neistina u javni prostor gospoda Vukelić i Jurković, iz samo njima poznatih razloga, obmanuli javnost, i to u jeku „javne rasprave“ o stanju u hrvatskom zdravstvu, a koje je opterećeno brojnim problemima.

Iako to nije zakonski dužan, Grad Dubrovnik će nastaviti financijskim donacijama pomagati Opću bolnicu Dubrovnik i druge ustanove u zdravstvu jer želi svojim građanima osigurati najbolju moguću kvalitetu zdravstvene usluge. Zbog toga smo osjetili potrebu javno reagirati na ovaj način jer se uzastopnim istupima ovakve prirode nanosi šteta Gradu Dubrovniku, i to od strane onih koji bi trebali poznavati činjenice.

Gradonačelnik Dubrovnika
Mato Franković

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, ne uključujući podatke za nautiku, zabilježen je rast turističkog prometa u prvih devet mjeseci ove godine u Dubrovniku. Naime, od 1.siječnja do 30. rujna ove godine u Dubrovniku je boravilo 1 238 492 turista (12 posto više nego u istom razdoblju prošle godine), a ostvareno je 3 835 122 noćenja (pet posto više nego 2018. godine). Od početka godine u Dubrovniku je najviše bilo gostiju iz Ujedinjenog kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Španjolske, Australije, Irske, Hrvatske, Italije i Kanade.

Od ukupnog broja turista od 1. siječnja do 30. rujna 2019. godine, 661 658 gostiju je odsjelo u 50 dubrovačkih hotela, što je porast od 17 posto u hotelskom smještaju u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, a zabilježeno je 1 958 356 noćenja, odnosno 5 posto više nego prošle godine.

U privatnom smještaju od početka godine do kraja rujna odsjelo je 443 115 gostiju, što je porast od 10 posto u odnosu na prošlu godinu. U istom razdoblju u privatnom smještaju zabilježeno je 1 464 016 noćenja, odnosno 7 posto više nego 2018. godine.

Tijekom rujna Dubrovnik je ostvario 185 255 dolazaka, odnosno dva posto više nego u rujnu 2018. te je ostvareno 591 908 noćenja (porast od jedna posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine). Tijekom rujna najviše je gostiju bilo iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Australije, Kanade, Irske, Španjolske, Finske i Japana.

DPP