U dolini Neretve svake jeseni brojni uzgajivači, proizvođači narančina suočavaju se s problemom otkupa. Županija dubrovačko – neretvanska stoga je pokrenula projekt samostalnog plasmana narančina na tržište od strane samih proizvođača, odnosno direktnu prodaju na javnim površinama.

U SDP-u dubrovačko – neretvanskom tu mjeru ne smatraju dovoljnom, a brigu za proizvođače narančina od strane Županije drže, kako se navodi u priopćenju SDP-a, tobožnjom. SDP-ovci kritiziraju i same proizvođače, pišu kako su nepovjerljivi i na tržište upućuju i nedovoljno zrele plodove.

„U protekla dva dana svjedoci smo jedne podle igre otkupljivača mandarina nauštrb proizvođača mandarina. Mandarina se praktički tek počela plasirati na tržište, no mi već svjedočimo nekontroliranom i bezrazložnom spuštanju cijene otkupa kod većine otkupljivača.
Smanjenje cijene otkupa mandarine sigurno nije uzrokovano stanjem na tržištu tj. odnosom ponude i potražnje već je to čista samovolja otkupljivača, koji očito mogu što hoće.” - navode iz Županijskog odbora SDP-a, a kao krivca za stanje vide HDZ-ovu vlast u Županiji te navode da otkupljivači zahvaljujući njoj „mogu što hoće”.

„Mogu što hoće, jer s jedne strane imamo regionalnu vlast koju je tobože briga za proizvođače mandarina, pa je čak i formirala Povjerenstvo za mandarine, no ono se tek sastalo pred samu berbu, kada je već bilo kasno za bilo što napraviti za ovu godinu. S druge strane imamo nepovjerljive proizvođače, koji strahuju da neće uspjeti plasirati svoje proizvode, i želeći ih što prije uputit na tržište daju ih pošto po to otkupljivačima, pa čak i kada nisu dovoljno sazrele. Nesloga i nepovjerenje proizvođača jednih prema drugima, nedovoljno angažiran Župan i Županijska vlast omogućuju otkupljivačima manipuliranje cijenom kojom sebi podižu maržu, a sve nauštrb proizvođača.” - piše u priopćenju.

Da samo ne kritiziraju, iz SDP-a nude i rješenje problema:
„Jedino rješenje da se zaustavi ova praksa je ujedinjenje proizvođača kroz Zadrugu pokrenutu od strane Županije, koja bi financirala prvih 5 godina upravljački tim Zadruge. Zadruga bi zastupala proizvođače mandarina te bi u ime svih dogovarala cijenu otkupa. Nažalost, Županijske vlasti zanemaruju probleme proizvođača sa otkupom mandarina, reagiraju prekasno i nedovoljno odlučno.” - stoji u priopćenju u kojem SDP-ovci, osim sa županom imaju i problema s velikim i malim slovima.

D.M.

Obraćam Vam se kao savjestan građanin RH u nadi da ćete ovaj mail pročitati i shvatiti ozbiljno. Naime, radi se o Ulici uz magistralu koja se od Komolca pa sve do Lozice i dalje, noću pretvara u trkaću stazu kojom pojedini vozači jure i preko 130-150 km/h. Nerijetko se to događa i po danu. - napisao je Zoran Hron u mailu upućenom udruzi Sigurnost u prometu, gradonačelniku Matu Frankoviću i medijima.

„Kao što znate, ta cijela ulica prolazi kroz niz naselja pa i kroz Staru Mokošicu. U petak, 27.9. sam svjedočio ulasku jednog vozila u Staru Mokošicu pri brzini od 97 km/h - toliko je naime pokazao display koji mjeri brzinu i upozorava vozače na ulasku u Staru Mokošicu. A u Staroj Mokošici se nalazi i vrtić za djecu, dva pješačka prijelaza i nekoliko bočnih ulica. Samo je puka sreća da nije došlo do neke tragedije s teškim posljedicama. Ta dionica od semafora u Mokošici pa do Stare Mokošice je izrazito kritična.” - piše on.

„Također, u Mokošici je javna tajna da se vikendom, obično zadnji vikend u mjesecu organiziraju divlje trke cestom od INA benzinske na Komolcu prema Brgatu. Nerijetko, nakon što završe s tim divljanjem po brdima, to sve prenesu i nastave kroz Mokošicu. To zna svaki djelatnik pomenute benzinske postaje pa pretpostavljam da zna i širi krug ljudi.” - piše Zoran Hron u mailu kojin je odaslao i gradskoj upravi, odnosno gradonačelniku.

On navodi da na cijeloj dionici od Komoloca do Lozice ne postoji niti jedna kamera za kontrolu brzine, ako se izuzme display u Staroj Mokošici, dok, piše, „iznad svakog kontejnera za smeće postoje minimalno dvije kamere”.

„Policijske patrole s radarima i laserima su također rijetkost. Zar je doista bitnije tko šta i kad baca u kontejnere za smeće od ljudskih života? Apeliram na Vas da učinite nešto i spriječite vrlo izvjesnu tragediju, jer s ovakvim stanjem na ovoj prometnici, to je samo pitanje dana.” - napisao je stanovnik Mokošice Zoran Hron u e-mailu udruzi Sigurnost u prometu te gradonačelniku Frankoviću i medijima.

D.M.

Od prvog dana listopada, odnosno od utorka, voznim redom Libertasa puno će zadovoljniji biti stanovnici Mokošice. Kako se navodi u priopćenju Libertasa uvodi se „novi vozni red koji je prilagođen potrebama domicilnog stanovništva i posjetitelja Grada Dubrovnika”. Promjene voznog reda bit će na linijama 1A i 1B, te na liniji broj 4, 6 i 8.

Mokošani mogu biti zadovoljni jer će od utorka moći autobusom prema Gradu i obratno svakih deset minuta jednom od dvije linije, 1A ili 1B i to od 8 do 20 sati dok je frekventnost polazaka nakon 20 sati svakih 15 minuta.
„Vršni sati na ovim linijama osigurani su dodatnim ispomoćima, dok su posljednji polasci ostali nepromijenjeni.” - pišu iz Libertasa.

Na liniji broj 4 promjena nema u jutarnjim satima, sve do 15 sati, kada se frekventnost polazaka mijenja s 15 na 20 minuta.

„Linija Pile - Babin kuk također će doživjeti preinake u voznom redu. U odnosu na dosadašnji vozni red, promjene se događaju u popodnevnim satima od 16 sati. Od 16 do 18 sati, polasci su osigurani svakih 15 minuta, dok je period od 18 do 20 sati pokriven polascima svakih 10 minuta. Od 20 sati autobusi na ovoj liniji prometuju svakih 15 minuta.” - navode iz Libertasa o „šestici”.

Linija broj 8 tijekom dana i vršnih sati, pišu iz Libertasa, prometovat će kao i do sada, frekventnost polazaka je svakih20 minuta, dok će polasci nakon 20:40 biti svakih 45 minuta.

„Vrijedi istaknuti kako nije došlo do nikakvih promjena u zadnjim polascima te da se sve navedene izmjene odnose se kako na radne dane tako i na dane vikenda i blagdane.” - navodi se u priopćenju Libertasa.

Novi vozni red možete vidjeti OVDJE.

D.M.

Dubrovačko - neretvansku županiju je u prvih osam mjeseci ove godine posjetilo 120 337 francuskih turista, koji su ostvarili 434 466 noćenja, što je 15 posto više u dolascima i 12,5 posto više u noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2018. godine.

Porastu broja gostiju iz Francuske svakako doprinosi i promocija destinacije, posebice na specijaliziranim sajmovima za profesionalce u turizmu kakav je sajam IFTM Top Resa Paris, koji je započeo danas i održava se do petka. Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije i ove godine nastupa na sajmu IFTM Top Resa Paris. Sajam se održava po 41. put i najvažniji je francuski međunarodni sajam putovanja i turizma. IFTM Top Resa je isključivo poslovni sajam namijenjen profesionalcima u turizmu.

Na Top Resi se predstavlja oko 160 destinacija na 350 štandova i 33 tisuće metara četvornih, a ukupno ga posjeti preko 34 tisuće turističkih profesionalaca.

Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije na ovom sajmu nastupa zajedno s Predstavništvom Hrvatske turističke zajednice u Parizu i Turističkom zajednicom Grada Zagreba.

D.M.

U okviru projekta „Mokošica – mjesto sigurnog življenja“, kojeg je osmislila i provodi, u suradnji s lokalnom samoupravom, Policijska postaja Dubrovnik, u utorak u 20 sati, u prostorijama Osnovne škole u Mokošici, održat će se sljedeća sjednica Vijeća za prevenciju Gradskog kotara Mokošica.

Na sjednici Vijeća će se raspravljati o sigurnosnim i komunalnim problemima u Novoj Mokošici te je ista otvorena za javnost i mogu prisustvovati svi građani ovog gradskog naselja. Posebno se pozivaju predstavnici stanara stambenih zgrada u Novoj Mokošici da sudjeluju u radu Vijeća.

DPP

Najveća novčana kazna u iznosu od 12.500 kuna izrečena je u posljednjih sedma dana 43-godišnjem vozaču osobnog vozila koji je u jutarnjim satima u ponedjeljak, 23. rujna, u Novoj Mokošici, pod utjecajem alkohola od 1,61 g/kg, izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom.

Najveća koncentracija alkohola od 1,67 g/kg izmjerena je u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak, 23. rujna na Trgu kralja Tomislava u Metkoviću 39-godišnjaku koji je upravljao osobnim vozilom, a zaustavljen tijekom redovne prometne kontrole.

Vozač je zadržan u prostorijama policije do otriježnjenja te je protiv njega podnesen obavezni prekršajni nalog u visini od 10 tisuća kuna i zaštitnom mjerom zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

DPP

Generalni urbanistički plan Grada Dubrovnika iz 2005. kao i njegove izmjene koje su se redovito proteklih godina usvajale na Gradskom vijeću, aktualnoj gradskoj upravi itekako zadaju glavobolje. Naime, tim je GUP-om omogućena izgradnja na parceli u Ulici doktora Ante Stračevića radi koje je došlo do oštećenja prometnice kroz Ulicu bana Josipa Jelačića, popularno zvanu Bourboun.

Istim je GUP-om omogućena izgradnja na Babinu kuku te stvoreni preduvjeti za daljnju izgradnju na području Solituda. U tom dijelu grada nije izgrađeno još ni pola objekata od onoga što je planirano, pa dok građani, gotovo svakodnevno vozeći u koloni prema Pošti iz pravca Solituda ili Orsana, krivca vide u lošim prometnicama, zapravo je krivnja na GUP-u. U gradskoj upravi pokrenut je postupak izmjena tog dokumenta, no on je dugotrajan i ne može se dogoditi preko noći, a dok novi GUP ne bude usvojen gradit će se po pravilima iz GUP-a iz 2005. godine.

Kongresni centar i nova ugostiteljska škola planirani su na glavici Babina kuka, dok je u neposrednoj blizini na području Solituda planirana izgradnja novih hotelskih kapaciteta. Tako jedna Valamar još od prošle godine na skretanju za kružni tok kod kampa gradi naselje za sezonske radnike. U Solitudu su inače gotovo sve parcele prodane te se na njima gradi ili će se tek početi graditi zgrade s apartmanima.

Sva ta gradnja događa se upravo zahvaljujući GUP-u iz 2005. i svim njegovim izmjenama koje su potom usvajane, a da ni vijećnici, ali ni sve tadašnje gradske vlasti koje su se izmjenjivale tijekom izbornih ciklusa, uopće nisu vodile računa što će se, dok te silne betonjare budu nicale, događati u okolnom prostoru, konkretno kako će prometnice koje se nemaju kamo širiti, podnijeti taj silni broj automobila. Tako se novom gradnjom broj stanovnika Solituda gotovo udvostručio, a kad se tom broju domicilnog stanovništva u ljetnim mjesecima doda broj turista koji odsjedaju u privatnom smještaju, naravno da je taj dio grada zagušen te se iz njega gotovo pa ne može ni ući ni izići.

ORLANDA TOKIĆ: NISU ZGRADE POS-A PROBLEM U SOLITUDU, NEGO PRIVATNE INVESTICIJE

Da je gradnja u tom dijelu grada uzela maha te da je nesmetano odvijanje prometa u Lapadu velik problem svjesna je i zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Orlanda Tokić. Naime, dok aktualna gradska uprava priprema projekte koji se odnose na izgradnju tri POS-ove zgrade u Solitudu i izgradnju dječjeg vrtića u javnom se prostoru polemizira kako će ta izgradnja potpuno zagušiti Solitudo. Tokić takve tvrdnje odbacuje.

- Na području Solituda postoje planovi za daljnju izgradnju, a hoće li se ona dogoditi ili ne ovisi o investitorima. Često se kao problem naglasak stavlja na tri zgrade POS-a sa 90 stanova koje namjeravamo graditi u Solitudu. Zgrade POS-a nisu problem već su veliki problem privatne investicije koje se grade ili će se graditi. - govori Orlanda Tokić.

- Nemojmo zaboraviti kako je u tijeku izgradnja smještajnih jedinica za sezonske radnike Valamara i mnogi od njih, kad ta gradnja bude gotova, doći će sa svojim vozilima i naravno da ćemo imati veliki pritisak na kružnom toku. Valamar na Babinu kuku te Solitudu ima još zemljišta za izgradnju dodatnih kapaciteta, a na glavici Babina kuka planiran je kongresni centar te ugostiteljska škola, jer, mijenjao se GUP, pa je izmijenjena zona za školu. Nisu to mali sadržaji i u GUP-u su već dugi niz godina. Niti jedan od tih projekata neće niknuti na gradskom zemljištu niti su u ingerenciji Grada, a mi smo fokusirani isključivo na tri zgrade POS-a koje se planiraju i zbog kojih će se navodno začepiti ulaz i izlaz iz Solituda. - kazala je Tokić, naglasivši kako gradska uprava već ima gotove projekte za prometno rasterećenje Solituda, a čija bi realizacija uskoro trebala započeti.

- Znajući za sve ove planove, krenuli smo rješavati probleme u Solitudu i znate da se iz tog naselja prije pola godine nije moglo izaći. Ja živim na Babinom kuku i puno sam puta, nakon obavljene spenze, u Solitudu zapela u koloni kod kružnog toka u kampu. Ove su godine gužve znatno manje jer smo stanovnicima Solituda omogućili izlaz iz naselja preko Orsana. - kazala je Tokić.

OSTVARI LI SE PLANIRANA GRADNJA NA BABINOM KUKU NI DVOSMJERNA LAPADSKA OBALA NEĆE POMOĆI

Prometnica preko Orsana inače je do sredine devedesetih bila dvosmjerna cesta, a aktualna gradska uprava radi na projektu prema kojem bi se tim dijelom ceste opet moglo voziti u dva smjera.

- Omogućavanje izlaza preko Orsana itekako je utjecalo na odvijanje prometa u tom naselju, a nadam se da ćemo uvesti dvosmjerno prometovanje dijelom ceste u Orsanu čim nađemo rješenje za parking na tom prostoru pa će i ulaz i izlaz iz naselja biti olakšani. - kazala je Tokić.

Inače, Grad je još prošle godine najavio rekonstrukciju kružnog toka kod kampa u Solitudu te proširenje prometnog traka za Babin kuk. Planirana je i rekonstrukcija Ulice Vatroslava Lisinskog kroz koju prolazi prometnica za autokamp, odnosno izlaz iz Solituda.

- Odjel za promet ima gotov projekt i u idućoj godini planiramo sanaciju kružnog toka kod kampa i treću traku za izlaz za Babin kuk. Planirano je i uređenje pješačkih površina u Ulici Vatroslava Lisinskog s izlazom na Ulicu Iva Dulčića. To su izrađeni projekti, odnosno mali zahvati koji će olakšati život stanovnicima Solituda. - kazala je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić.

Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić ipak naglašava kako je pravo prometno rješenje za Lapad, a time i Solitudu, zapravo rekonstrukcije ceste duž Lapadske obale, planirana kao dvosmjerna cesta na kojoj bi radovi trebali započeti iduće godine.

- Ključ cijele priče je Lapadska obala, iako u nekim projekcijama i razgovorima s predstavnicima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, čak ni Lapadska obala neće biti dovoljna ako se realiziraju svi projekti planirani u Lapadu. - kazala je Tokić, dodavši kako će rekonstrukcija Lapadske obale, odnosno dvosmjerno planirani promet tim djelom Lapada, zahtijevati i rekonstrukciju okolnih raskrižja, poput kružnog toka na Pošti Lapad za kojeg bi većina vozača željela da nikad nije ni izgrađen jer na propusnost na tom dijelu prometnice, osim semafora itekako utječe i mali radijus tog kružnog toka.

- Rekonstrukcija Lapadske obale dovest će do rekonstrukcije kružnog toka na Pošti Lapad, a bit će potrebna i rekonstrukcija prometnice na Batali i dolazimo na tzv. crnu točku, odnosno prometnicu kod Robne kuće Minčeta kao i rekonstrukciju dijela prometnice Gruža. - kazala je Tokić.

Prometnica ili kružni tok oko Robne kuće Minčeta, kako ga je nazivao bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, za čijeg je mandata promet na tom dijelu Grada i okrenut, zaista jest crna točka jer nije samo opasna već je često i začepljena, posebno traka prema Gružu. Rekonstrukcija te prometnice svakako je jedan od projekata koji gradska uprava tek treba predstaviti javnosti.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je danas u gradskoj vijećnici dvanaest vozača zagrebačkog prijevoznika ZET koji su od 1. kolovoza privremeno radili u JGP Libertas kao ispomoć tijekom sezone.
 
Zbog odsutnosti većeg broja vozača, u ljetnoj sezoni je došlo do problema u radu javnog gradskog prijevoza, zbog čega čega su neke gradske linije ukinute vikendom i blagdanima. Zbog toga je gradonačelnik Franković s Gradom Dubrovnikom i ZET-om dogovorio privremeni prelazak njihovih vozača u Dubrovnik na razdoblje od dva mjeseca, nakon čega je vozni red normaliziran.
 
- Zahvaljujem Vam što ste se odazvali našem pozivu, bili ste nam prijeko potrebni i bez vas ne bismo uspjeli. Odlično ste naučili naše ulice, a dobio sam i brojne pohvale od naših građana na vaš račun. – rekao je gradonačelnik Franković.

Najavio je i mogućnost nastavka ove suradnje, s obzirom na to da Libertas od sljedeće sezone preuzima „shuttle” prijevoz gostiju s kruzera niskopodnim autobusima od gruške luke do stare gradske jezgre i obratno.
 
Vozači su zahvalili gradonačelniku Frankoviću i direktoru JGP Libertas Anti Vojvodiću, izrazivši zadovoljstvo iskustvom rada u Gradu Dubrovniku, ali i smještajem u dormitoriju obnovljenog Državnog arhiva u Dubrovniku i hranom koja im je bila osigurana u Hotelu Gruž.

DPP

Bitka koju su mještani Zatona započeli još 2013. godine oko 872 kvadrata njima bitnog zemljišta koje spaja Veliki i Mali Zaton danas je uspješno dovršena. Stoga dubrovački HNS ovim putem čestita svim stanovnicima Zatona na ustrajnosti u ovoj borbi za svoj prostor kroz sve ove godine, a posebice zahvaljujemo osobi bez koje sve to ne bi bilo moguće i koja je od prvog dana organizirala svoje sumještane i predvodila akciju za spas ovog zemljišta, dugogodišnjoj članici HNS-a gospođi Mariji (Maji) Haselsteiner. - piše danas u priopćenju dubrovačkog HNS-a nakon što je Gradu Dubroivniku ustupljen prostor koji je Ministarstvo državne imovine namjeravalo prodati.

„U svoju akciju uključila je svoje sumještane svih generacija, ali i okupila osobe s cijelog političkog spektra. Tako tu akciju od prvog dana svesrdno podržao i dubrovački HNS, a sve takve inicijative naših sugrađana nastavit ćemo i dalje gorljivo podržavati.” - piše predsjednica HNS-a Dubrovnik Nataša Gabričević u priopćenju.

„Potpisivanjem ugovora o darovanju saga oko stanovnicima Zatona iznimno bitnog zemljišta uspješno je dovršena te bi uskoro na tom mjestu trebala niknuti rekreacijska zona, kako su to oni i željeli. Građani Zatona tako su svojim zajedništvom pokazali da ideologija nije bitna kada je u pitanju zajednički interes, a njihova akcija predstavlja pravi primjer ispravnog političkog djelovanja.” - zaključuje Gabričević.

DPP

S ciljem što boljeg informiranja građana, G.K. Montovjerna ovim putem javno objavljuje Plan i program rada G.K. Montovjerna za 2020. godinu.

U plan rada uvršteni su projekti i zahvati koji su se kroz rad vijeća i kontakt s građanima pokazali kao najpotrebniji.

Svi navedeni prijedlozi proslijeđeni su Gradu Dubrovniku, a koji će od njih biti realizirani i u kojem obujmu, ovisi, u najvećoj mjeri, o gradskoj upravi.

Naime, gradski kotarevi nemaju svoj budžet, pa shodno tome ne mogu izvoditi nikakve zahvate, popravke ili projekte bez da oni prvo nisu uvršteni u gradski proračun te zatim realizirani putem nadležnih gradskih odjela i/ili službi.

Upravo zato često možemo čuti kako gradski kotarevi ništa ne rade i kako nemaju svrhe, što je dakako, daleko od istine.

Svi članovi vijeća gradskog kotara su volonteri i ne primaju nikakvu naknadu za svoj rad.

Unatoč tome, vijeće G.K. Montovjerna se od svog osnivanja u lipnju 2018. sastalo 11 puta i uhvatilo se u koštac s rješavanjem mnoštva problema koji postoje godinama, ako ne i desetljećima, na predjelu kotara Montovjerna.

Stoga, razumljivo je za očekivati da će njihovo rješavanje biti postepeno i da će rad kotara biti valoriziran i vidljiv kroz duži vremenski period.

U nastavku pogledajte predloženi plan rada G.K. Montovjerna za 2020. godinu:
1. Postavljanje novih rasvjetnih tijela (3 kom) u ulici Dubska.
2. Izvođenje stupnih mjesta za postavljanje javne rasvjete (3-5 kom) na Liechtensteinovom putu na dionici od skretanja za bolnicu prema Centru za obavješćivanje i posljednjoj kući na ovoj dionici.
3. Obrada litica sa adekvatnim sidrenjem zaštitnih mreža (klanac između Hotela Bellevue i Rixos Libertas).
4. Uvođenje nove autobusne linije (minimalno 2 puta dnevno) za starije ljude i djecu na predjelu Montovjerne.
5. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i izrada idejnog projekta za izgradnju garaže u ulici Kneza Branimira.
6. Sanacija ulice Kneza Branimira (osigurati parking za motore)
7. Sanacija ulice Vlatka Mačeka
8. Organizacija Noći Montovjerne 2020.
9. Rekonstrukcija ulice M. Marojice (proširenje ulice i rješavanje oborinske odvodnje).
10. Izrada dokumentacije i izgradnja kružnog toka na spoju ulice I. Vojnovića sa ulicom Dr. Šercer.
11. Postavljanje autobusne nadstrešnice kod “ex. Križana“.
12.Označavanje parkinga u ulici Od Montovjerne.

Nadalje, u narednoj godini (2020.), kreće i pilot projekt „Participativnog budžetiranja“, putem kojega će svakom kotaru biti dodijeljen iznos od milijun kuna (prema trenutnim informacijama).

Svrha projekta je poticanje aktivnog građanstva kroz osmišljavanje projekata, njihovo prezentiranje, javno glasovanje, te prosljeđivanje izabranih projekata, putem gradskog kotara, dalje gradskim odjelima na implementaciju.

Tim putem građanima će se omogućiti neposredno sudjelovanje u alociranju javnih sredstava za one projekte koje su oni sami prepoznali kao najpotrebnije.

Nikša Đerek
Predsjednik G.K. Montovjerna

Izložba “Zambratija – prapovijesni šivani brod”, realizirana u okviru međumuzejske suradnje Dubrovačkih muzeja i Arheološkog muzeja Istre iz Pule i otvorena 30. kolovoza u „Rupama“, produžena je do 31. listopada.

Izložba predstavlja rezultate arheoloških istraživanja brodske konstrukcije iz podmorja uvale Zambratija kod Umaga, datirane u razdoblje od kraja brončanog do željeznog doba. Riječ je o najstarijem primjeru u potpunosti šivanog broda ikada pronađenog na Sredozemlju.

Autori izložbe su dr. sc. Ida Koncani Uhač, dr. sc. Giulia Boetto i Marko Uhač, a koordinator dubrovačke izložbe dr. sc. Domagoj Perkić, kustos Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja.

DUM

Nakon što je početkom godine proglašen jednom od najboljih destinacija za 2019. godinu, Cavtat je osvojio još jedno vrijedno međunarodno priznanje – Srebreni cvijet u natjecanju Fondacije „Communities in Bloom – CiB”.

Dobitnici priznanja proglašeni su na završnoj ceremoniji održanoj prošlog vikenda u kanadskom gradu Yarmouthu, a predstavnicima Općine Konavle i Turističke zajednice općine Konavle bit će uručeno u studenome na završnoj svečanosti ovogodišnjeg festivala turističkog filma i turističkog sajma INTERSTAS u Solinu.

U obrazloženju dodijeljene nagrade navodi se:
„Cavtat s okolicom obiluje iznimno vrijednim kulturno povijesnim lokalitetima i spomenicima kojima se upravlja. U Kući Bukovac kustos jednostavno “zarobi” publiku vodeći ih kroz život I kuću ovog izuzetnog umjetnika. Jednako tako u zavičajnom muzeju Konavala detaljan je prikaz konavoske narodne nošnje i konavoskog veza gdje se prezentira vađenje svilene niti iz kukuljica dudova svilca. Zeleni restoran Konavoski dvori nudi tradicionalnu hranu koju konobari poslužuju u narodnoj nošnji. Sve kulturno povijesne atrakcije su vrlo dobro popraćene turističkim informacijama na nekoliko jezika”.

Natjecanje za Međunarodni Zlatni Cvijet provodi Svjetska krajobrazna asocijacija „Communuties in Bloom“ sa sjedištem u Kanadi. Cilj samog programa je poticati lokalne vlasti i građane da očuvanjem okoliša poboljšavaju kvalitetu života na svom području. Unapređujući poduzete aktivnosti i mjere ovo natjecanje doprinosi povećanju javne svijesti o potrebi i vrijednostima očuvanja okoliša, što sve zajedno pridonosi održavanju i poboljšavanju kvalitete okoliša, kvalitete života i krajolika i zaštititi ruralnog i urbanog ambijenta, a sve u funkciji održivog razvoja. Cavtat i općina Konavle bili su ovogodišnji predstavnici Hrvatske u ovom natjecanju temeljem kandidature istaknute od strane Krajobrazne Ekološke Asocijacije Hrvatske (KEA).

DPP