U ranim jutarnjim satima izlaznoj graničnoj kontroli na MCGP Mali Prolog u srijedu je pristupilo osobno vozilo njemačkih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 41-godišnji hrvatski državljanin.

Tijekom granične kontrole, policijski službenici Policijske postaje Metković u suradnji s djelatnicima carine, u prtljažniku vozila pronašli su 37 kutijica s ukupno 985 sjemenki indijske konoplje. Također je pronađena plastična vrećica u kojoj se nalazilo 50 komada sim kartica VIP.

Vozač je uhićen te će, uz kaznenu prijavu za kazneno djelo neovlaštena proizvodnja i promet drogama, tijekom dana biti predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.

DPP

Ponosan sam što sam predsjednik Uprave društva koje posluje na razini izvrsnosti, a najveća zahvala ide svim djelatnicima, tako je direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž komentirao certifikat bonitetne izvrsnosti koji je Bisnode dodijelo Luci.

Certifikat, dodijeljen Luci Dubrovnik na konferenciji Bisnode4Excellence u Zagrebu, predstavlja najvišu ocjenu poslovnog subjekta i jedan je od najvažnijih europskih standarda kojima se definira kvaliteta poslovanja te je međunarodno priznata oznaka poslovne izvrsnosti tvrtke. Temelji se na financijskim izvještajima subjekata za proteklu poslovnu godinu i oznaka je sigurnosti poslovanja.

- Bisnode zajedno s Poslovnom hrvatskom dodjeljuje certifikate najuspješnijim tvrtkama u Hrvatskoj i ove godine sam posebno ponosan što je Luka Dubrovnik jedna od tih tvrtki. Da bi se ušlo u užu konkurenciju potrebno je zadovoljiti brojne kriterije. Luka ih je zadovoljila i to znači da smo ocijenjeni odličnima u svim segmentima poslovanja. - kazao je Raguž.

Kad je u pitanju financijsko poslovanje Luke Dubrovnik, Raguž dva mjeseca prije kraja godina otkriva kako će 2019. za Luku po prihodima biti rekordna godina.

- Za Luku Dubrovnik 2018. bile je rekordna godina i ponosan sam što mogu objaviti da će rekorda biti i 2019., odnosno da su prihodi Luke u odnosu na rekordnu 2018. u 2019. veći za 20 posto.- kazao je Raguž.

Kako dobit iz ostvarenih prihoda treba uložiti u lučke projekte, Raguž se nada kako će to ulaganje biti u izgradnju putničkog terminala, kapitalni projekt ne samo Luke Dubrovnik već i Grada Dubrovnika.

- Mi smo sve manje lučke projekte doveli do realizacije, a želja nam je realizirati najvažniji među njima, a to je izgradnja putničkog terminala. Pred nama je lobiranje prema Vladi za ishodovanje koncesije na putničkim terminalom čija bi izgradnja i za Luku i za Grad bila šlag na kraju priče, a preduvjet za to bilo je raskidanje ugovora s francusko - turskim konzorcijem i sad je na nama da dobijemo bitku te da Luka Dubrovnik bude nositelj projekta izgradnje putničkog terminala. Angažirali smo najbolje odvjetnike u zemlji koji rade na pravnom mišljenju s kojim kad bude gotovo idemo prema državnom vrhu. - rekao je Raguž.

Iako se već duže vrijeme špekulira kako će francusko - turski konzorcij koji je trebao realizirati projekt izgradnje putničkog terminala u Luci Dubrovnik pred međunarodnim sudom pokrenuti arbitražni postupak, od toga su vjerojatno odustali jer su s Vladom u međuvremenu potpisali ugovor o koncesiji na 20 godina nad nedavno izgrađenim terminalnom u zadarskoj Gaženici.

„Dubrovnik, a Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“ izložba je otvorena u utorak navečer u Lazaretima povodom obilježavanja 28. obljetnice početka napada na Dubrovnik. Povodom 40. obljetnice uvrštenja dubrovačke povijesne jezgre na UNESCO-ovu listu zaštićene svjetske kulturne baštine (1979.) i 20. obljetnice njenog uklanjanja s liste ugrožene svjetske baštine (1998.) ova multimedijalna izložba predstavlja stradanje Dubrovnika uslijed ratnog razaranja od strane Jugoslavenske narodne armije te njegove brza i impresivna obnova.

U postavu izložbe autora Julijane Antić Brautović, Mata Brautovića i Gorana Cvjetinovića korištena je građa Muzeja Domovinskog rata i Zavoda za obnovu Dubrovnika, a prikazane su i fotografije Mila Kovača, Boža Gjukića, Pava Urbana, Mira Kernera, Damira Fabijanića i drugih. Osim što donosi zorni prikaz razaranja spomeničke baštine prilikom napada na Dubrovnik u Domovinskom ratu i poslijeratne obnove grada, izložba „Dubrovnik, a Scarred City“ bavi se i političkim okolnostima početka Domovinskog rata.

Izložba je uspješno realizirana u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku od 17. do 28. prosinca 2018. godine, a nakon toga i u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u SAD-u u Washingtonu gdje je izazvala veliki interes diplomatske javnosti. U Lazaretima će za građane i širu javnost biti otvorena do 15. veljače.

Na otvaranju izložbe gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković naglasio je kako ona nije vraćanje u prošlost već priča o Gradu koji se uzdigao iz pepela.

U ime autora Julijana Antić Brautović na otvaranju je naglasila kako se izložba najvećim dijelom odnosi na povijesnu jezgru, jer je i sam povod obljetnica uvrštenja Dubrovnika na UNESCO-ovu listu, no također je rekla i kako ona donosi i druge podatke poput političkih okolnosti napada na Dubrovnik i na koncu pravnih posljedica tog napada.

Samu izložbu otkrivanjem postava otvorili su dubrovački veterani, branitelji iz Domovinskog rata te članovi obitelji poginulih branitelja.

D.Mladošić

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i predstavnik tvrtke Lapad graditelj d.o.o. Damir Blažević potpisali su ugovor o izvođenju radova adaptacije dječjeg vrtića Zaton. Time će se dobiti još jedna vrtićka grupa s pripadajućima sanitarijama i garderobom. Ugovor je ukupno vrijedan 960.901,17 kuna, a radovi bi trebali biti gotovi do kraja godine.

- Poznato je kako je već prethodno uređen jedan objekt u Zatonu koji je priveden svrsi s namjenom dječjeg vrtića. Međutim, s obzirom na broj djece koja gravitiraju tom području, taj vrtić je postao premali. Stoga smo se odlučili napraviti još jednu vrtićku grupu i time poboljšati kapacitete, ali i uvjete za djecu koja će boraviti u dječjem vrtiću Zaton. - rekao je gradonačelnik Mato Franković u prigodi potpisivanja ugovora.

U dječjem vrtiću u Zatonu Malom trenutačno su smještene dvije odgojno obrazovne skupine – jedna vrtićka i jedna jaslička. Adaptacijom dijela prizemlja postojećeg objekta, a prema projektu koji je izradila je tvrtka Crta d.o.o. za arhitektonske i inženjerske djelatnosti, formira se prostor za još jednu odgojno obrazovnu skupinu s pripadajućim sanitarijama te se uređuje prostor potreban za garderobe i sanitarije zaposlenog osoblja. Unutar povećanog ulaznog prostora uredit će se zajednička garderoba za sve odgojne skupine, a najvažnije, zahvaljujući ovoj investiciji, broj djece u odgojnim skupinama uskladit će se s Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe.

- Ono što je ova gradska uprava postavila za cilj od samog početka jest postići pedagoške standarde u našim predškolskim ustanovama i u potpunosti ispuniti sve uvjete za naše najmlađe sugrađane. Zato smo u ovih godinu dana i napravili 13 novih vrtićkih grupa i nastavljamo dalje. U idućoj godini nas čeka velika investicija izgradnje potpuno novog vrtića u Mokošici, odnosno rušenje postojećeg i izgradnja potpuno novog. Tu nećemo stati, ispred nas je veliki projekt vrtića u Gružu kojeg planiramo realizirati nakon što kupimo zgradu od HEP-a koja je sada izvan namjene. Nastavljamo naravno prema Komolcu, što je također jedan od projekata koji je iznimno bitan za Grad Dubrovnik, a s time bi se onda vjerujem gotovo u potpunosti zadovoljile potrebe svih predškolskih ustanova i postigli pedagoški standardi koji su nužno potrebni predškolskom odgoju. - najavio je također gradonačelnik Franković.

Kazao je i kako je nakon provedene javne nabave za posao adaptacije vrtića u Zatonu izabrana tvrtka Lapad graditelj d.o.o iz Dubrovnika, koja je kvalitetno izvela i radove na vrtiću Palčica.

- Trenutačno smo u završnoj fazi na vrtiću Ciciban te s današnjim danom ponosno objavljujem da poslove na energetskoj obnovi ovog vrtića završavamo mjesec i pol dana prije roka. Po potpisu ovog ugovora za nekih deset do petnaest dana trebali bismo početi radovima na vrtiću Zaton, a rok je 60 kalendarskih dana od uvođenja u posao. - pojasnio je Damir Blažević iz tvrtke Lapad graditelj d.o.o.

Gradonačelnik je na kraju izrazio uvjerenje kako će 2022. godina biti godina u kojoj će Grad Dubrovnik moći reći da ponosno nosi ime „Grad prijatelj djeteta” i da je ispunio sve one standarde koje djeca zaslužuju, odnosno standarde o pedagoškim uvjetima u vrtićima i jednosmjenskoj nastavi u školama te za naredno razdoblje najavio nove radove na rekonstrukciji i gradnji gradskih vrtića i škola.

DPP

Poštujem odluku Matije Posavca i želim mu sve najbolje u njegovom privatnom životu i nastavku njegove političke karijere, tako je odluku Matije Posavca da nakon 15 godina izađe iz HNS-a komentirala predsjednica dubrovačkog HNS-a Nataša Gabričević. Naime, međimurski župan svoju je odluku o izlasku iz HNS-a objavio jučer na izvanrednoj konferenciji za novinare.

Posavec je naime slovio za novog šefa HNS-a koji je vodstvo stranke trebao preuzeti nakon unutarstranačkih izbora, no nakon što je prerano u svojim medijskim istupima kritizirao HDZ, aktualno vodstvo HNS-a od njega se udaljilo.

Na jučerašnjoj izvanrednoj konferenciji za novinare Matija Posavec izjavio je da će do kraja mandata biti neovisni župan te istaknuo da iz HNS- izlazi jer su njegovi i putovi stranačkog vodstva suštinski u suprotnosti. Kazao je kako njegovo nezadovoljstvo u HNS-u raste od 2017., odnosno od ulaska te stranke u koaliciju s HDZ-om te dodao kako u unatoč tome ostao u HNS-u, želeći tu stranku mijenjati iznutra.

I dok Posavec ističe kako se svo ovo vrijeme trudio upozoravati da za bolju budućnost stranka trebaju nova politika i novo vodstvo, za promjene u HNS-u nije bilo ni sluha ni volje.

Ipak, pred HNS-om su unutarstranački izbori na kojima bi ta stranka trebala dobiti novo vodstvo.

- Slijede nam unutarstranački izbori kada će HNS dobiti novo vodstvo. HNS ima pregršt iznimnih ljudi i kadrova i zajedno s takvim ljudima nastavljamo dalje vući naprijed kao jedinstvena stranka s dva cilja: bolji život građana bez obzira na cijenu i nastavak gradnje najjače stranke građansko liberalnog centra koja predstavlja otvorenu, tolerantnu, progresivnu i proeuropsku Hrvatsku. - kazala je Gabričević.

Matija Posavec nosio je HNS-ovu listu na izborima za Europski parlament, a u toj stranci kažu kako je nakon tih izbora prestao biti timski igrač.

Komentirajući Posavčevu objavu o odlasku iz HNS-a, aktualni predsjednik te stranke Ivan Vrdoljak kazao je kako je Posavec propustio šansu preuzeti stranku te naglasio kako je, kad su ga prije dvije godine počeli predstavljati kao budućeg predsjednika, on napustio sve funkcije u stranci.

Vrdoljak je istaknuo kako HNS nastavlja promovirati ljude koji će na unutarstranačkim izborima preuzeti vodstvo stranke te naglašava kako želi ubrzati tranziciju novog vodstva ne čekajući parlamentarne izbore.

Parlamentarni izbori bit će na jesen 2020. godine, a na skorim predsjedničkim HNS neće podržati niti jednog od kandidata niti će imati svog predsjedničkog kandidata.

Dok u HNS-u najavljuju unutarstranačke izbore još nije poznato ni kad će se oni održati, ni tko su ljudi koji bi trebali činiti novo vodstvo stranke, kao što nije poznato kojim će smjerom HNS krenuti nakon unutarstranačkih izbora.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić prisjetio se jednog od najtežih dana u novijoj dubrovačkoj i konavoskoj povijesti te je uz obljetnicu početka napada na dubrovački kraj u Domovinskom ratu poručio kako „u današnje vrijeme ne smijemo mrziti, ne zbog agresora već zbog sebe”.

„Na današnji dan 1991. godine s mora, kopna i iz zraka počeo je napad agresora na Dubrovnik i okolicu. Barbarski napadi i opsada našeg doma trajali su mjesecima, a osim spaljene i uništene imovine te neprocjenjivog kulturnog blaga, izgubljeni su brojni životi kako branitelja tako i civila. U današnje vrijeme ne smijemo mrziti. Ne zbog agresora već zbog sebe.” - napisao je Lasić u priopćenju uz obljetnicu početka napada.

„Mlade moramo učiti sjećanju i praštanju, kako bi neopterećeni mogli uživati u životu, u kojem hvala dragom Bogu, nisu morali spoznati ratna razaranja. Za sve nas kojima emocionalni ožiljci neće nikada nestati iako su zarasli, ostaje svake godine obilježiti žrtvu i hrabrost onih malobrojnih koji su stali u našu obranu. Ostaje nam prisjetiti se poimence svakog onog koji je srcem ustao u zaštitu svoje Domovine, svakog nedužnog, svakog poginulog. Neka im je laka hrvatska zemlja.” - napisao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

D.M.

Nakon što je Kolinda Grabar - Kitarović službeno objavila kandidaturu za novi mandat predsjednice, premijer Andrej Plenković je uoči sjednice užeg kabineta Vlade izjavo kako će predsjednica pobijediti, a svi u HDZ-u sudjelovat će u njenoj kampanji. Naime, kampanja, kao i izborni rezultat predsjedničkih izbora vrlo su važni HDZ-u jer će o njihovu ishodu dobrim dijelom ovisiti rezultat parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati na jesen 2020. godine. Stoga se od HDZ-ovih organizacija na terenu očekuje da odrade posao na motivaciji članstva i birača u pred, ali i samoj kampanji. Velika očekivanja Plenković ima i od HDZ-ovih organizacija na krajnjem jugu zemlje.

U kampanji se puno očekuje i od dubrovačkog i Županijskog HDZ-a, čija su vodstva u dobrom odnosu s Plenkovićem, štoviše, uživaju njegovo veliko povjerenje. Dubrovački HDZ pod vodstvom Mata Frankovića već je pokazao kako zna odraditi izbore. Tako su na lokalnim izborima doslovce potukli oporbu, osvojivši deset vijećničkih mandata u aktualnom sazivu Gradskog vijeća. Dobar posao odradili su dubrovački HDZ-ovci i na europskim izborima kada su skupili popriličan broj glasova i za HDZ-ovu listu, ali i dobar broj preferencijalnih glasova za bivšu im šeficu i bivšu gradonačelnicu Dubravku Šuicu. Iako joj nisu skloni, posao su u kampanji odradili profesionalno, stavivši osobne animozitete i emocije po strani.

Dobar posao u kampanji, već se može predvidjeti, odradit će i u predsjedničkoj kampanji za Kolindu Grabar - Kitarović jer o dobrom rezultatu KGK na jugu ovisit će i dalje povjerenje Plenkovića u dubrovačke i županijske HDZ-ove, naravno ako Plenković ponovno bude izabran za predsjednika HDZ-a, a najvjerojatnije hoće.

Ishod predsjedničkih izbora u HDZ-u itekako će biti mjerljiv, ne samo aktualnom vodstvu stranke već i svima onima koji na unutarstranačkim izborima koji bi se u HDZ-u trebali dogoditi poslije Nove godine, pretendiraju na mjesto Andreja Plenkovića, a među kojima su neki, poput iznimno nezadovoljnog Mira Kovača već najavili kandidaturu za šefa stranke, ili nešto umjerenijeg Davora Iva Stiera, koji također ima ambicije voditi HDZ, ali mu nije preša i službeno objaviti ulazak u tu unutarstranačku izbornu utrku.

Dok Plenković HDZ želi na centru političkog spektra puno je onih unutar HDZ-a koji stranku žele smjestiti nešto desnije jer nisu sretni što je HDZ pod Plenkovićem podržao usvajanje Istanbulske konvencije, nezadovoljni su i njegovim odabirom kadrova, a ugrozu im predstavlja Milorad Pupovac, odnosno koaliranje HDZ-a sa SDSS-om, no najveći im je problem zapravo sam Plenković koji ipak nije desničar njihova kova.

Špekulira se inače odavno o zategnutim odnosima između Plenkovića i predsjednice Grabar - Kitarović, a i više je nego očito da predsjednica i premijer nisu baš na istoj valnoj dužni, ne dijele ista mišljenja i posve su drukčijeg svjetonazora. No, kako god bilo, predsjednik stranke, baš kao i cijeli HDZ moraju stati iza kandidature Grabar - Kitarović, moraju dobiti predsjedničke izbore jer nakon lošeg rezultata na euro izborima, a zbog unutarstranačkih i parlamentarnih izbora izborna pobjeda Kolinde Grabar Kitarović motivacijski je iznimno je važna.

Inače, gotovo svaki dan netko od manje ili više javnosti poznatih političara pa sve do potpunih anonimusa objavi predsjedničku kandidaturu, no u drugi krug mogu samo dva kandidata, uz Kolindu Grabar - Kitarović najvjerojatnije će to biti Zoran Milanović. Iako je u projektu Miroslav Škoro sudjelovao i dobar dio nezadovoljnih HDZ-ovaca, posve je izvjesno da on neće biti idući predsjednik Hrvatske, no ono što Škoro može jest oduzeti dio glasova desnice Grabar - Kitarović. Zato je pred HDZ-om veliki posao kreiranja kampanje te motivacije članstva, simpatizera i birača, a dobar dio tog posla zbog dva jaka kandidata desnice na sceni i mogućeg odlijevanja glasova, lokalne HDZ-ove organizacije moraju odraditi ozbiljnije nego ikad.

Nova školska godina tek je počela, a profesori i učitelji u osnovnim i srednjim školama spremaju se 10. listopada stupiti u štrajk. Štrajku će se naravno priključiti i učitelji i profesori u dubrovačkim osnovnim i srednjim školama nezadovoljni plaćama.

Predstavnici Sindikata hrvatskih učitelja te Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Vladi su već predali najavu štrajka nezadovoljni stalnim odgađanjem najavljenog sastanka od strane Vlade, a na kojem bi tema razgovora trebala biti povećanje koeficijenata složenosti poslova te borba za bolje obrazovanje.

„Ako nam je cilj reforma i zadovoljan učenik, korak ka tome je i zadovljan učitelj”, poručuju iz sindikata.

Profesori i učitelji u štrajk bi trebali stupiti 10. listopada, odnosno dva dana nakon Dana neovisnosti, praznika kad ionako neće biti nastave, neće je biti ni 7. listopada, spojit će se kao neradni inače radni ponedjeljak s prazničnim neradnim utorkom. Tako je pred đacima i prosvjetarima zapravo još ovaj radni tjedan, nakon kojega bi trebao početi štrajk koji će navodno trajati do ispunjenja zahtjeva.

N.Metković

Gledao je dugo za brodom koji je odmicao za pontom. Lagano je klizio u svjetloplavom jutru, neobično tihom i mirnom, prohladnom i jezivo lijepom. Stresao se od studeni, vrati u stvarnost, osvrnuo se oko sebe i neugodno iznenadio spoznavši da je ostao sam na mulu. Bacio je još jednom pogled prema brodu iznad kojeg je kružilo jato galebova.

- Tamo galebovi, a na brdu lešinari. Čekaju. - govorio je gledajući put Italije.

Vrtjele su mu se te riječi neprestano oko suhog jezika. Popušio je jutros već cijelu kutiju cigareta.

- Kad dođem doma pušit ću kurac. – nije mu lako sjela činjenica da su mu to bile posljednje zalihe.

Krenuo je polako prema izlazu iz luke, nije mu bilo važno što ga lešinari možda promatraju, brinuli su ga galebovi.

Sljedećih nekoliko mjeseci neprestano je mislio na galebove koji su letjeli oko nje, neumorno, kao kad se obrušavaju na jata nemoćnih riba i ne odustaju od potrage, stoje negdje visoko i čekaju pravu prigodu za laki plijen koji kao da moli da ga razderu, progutaju.

Razmišljao je o tome danju, noću… Grabljivice su svugdje, tu, na brdima, lešinari, tamo, preko mora, galebovi. Kad god je imao priliku prošetao bi uz more, gledao je prema pučini tražeći ih. Kad bi koji sletio pokraj njega gledao bi ga dok mu se ne bi zgadila njegova samouvjerenost, gađao bi ga kamenom kao da želi obraniti mrtvu ribu koja je ležala na stijeni. Ali, bio je bespomoćan, galeb bi došao na svoje, oštrim pandžama zahvatio bi ribu, kosti su pucale pod njegovim stiskom.

Dok bi galeb letio s plijenom zamaglile bi mu se oči.
- Lešinaru jedan. – nemalo puta uhvatio je sebe kako viče za galebom poput luđaka sam na stijeni.

Za njega nije bilo razlike između tih dviju vrsta ptica. Nadao se samo da će i jedni i drugi odustati.

- Lešinari su partili. Sutra će arivat naši iz Italije. – probudio ga je glas susjeda jedno jutro kojim je vladala gnjila južina.

- Ideš po nju? – još ga je pitao.

- A što misliš? Normalno da idem, jedva čekam da je vidim. – odgovorio je tiho, sramežljivo i sa sarkazmom.

Bio je nervozan od neprospavane noći dok je sporim korakom išao prema luci. Stigao je točno na vrijeme kako bi se pripremio da je dočeka na pravi način. Brod je bio na vidiku, a ispred prove letjelo je jato galebova.

Prošlo je još pola sata dok prvi putnici nisu počeli silaziti s broda na muo. Spustila se metalnim skalama, među zadnjima, odsutnog, tužnog i pokajničkog pogleda.

- Znam što si čuo, ali sve ću ti objasniti…
- Ne trebaš. - nije joj dao završiti rečenicu i samo nadodao:
- Kad stiže račun za abortus?

Davor Mladošić
„Galebovi”, iz zbirke kratkih priča „Gnjila južina”

Na području Dubrovačko - neretvanske županije tijekom rujna ostvareno je 292 tisuće dolazaka, što predstavlja 1,5 posto više od rujna prethodne godine. U istom razdoblju ostvareno je 1.162.549 noćenja, što je jedan posto više od rujna 2018. godine.

Od početka godine odnosno tijekom devet mjeseci 2019. godine u Dubrovačko - neretvanskoj županiji zabilježeno je 2.008.108 dolazaka s ostvarenih 8.157.887 noćenja. U usporedbi s 2018. godinom dolasci su u porastu za devet posto, a noćenja za tri posto.

Najviše noćenja ostvarili su gosti redom iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske, Sjedinjenih Američkih Država, Poljske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Češke, Italije, Španjolske, Irske, Norveške itd.

U hotelima je od početka godine ostvareno 3.183.689 noćenja, što predstavlja povećanje od tri posto, a u domaćinstvima 3.533.115 noćenja, četiri posto više nego u devet mjeseci 2018. godine.

DPP

Predstavljanje knjige „Rogowski o Dubrovniku, Dubrovčani o Rogowskom“, autorice Urszule Dzierżawska - Bukowska održat će se u petak, u Sponzi u 13 sati.

Riječ je o drugom, proširenom izdanju knjige u suizdavaštvu Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Turističke zajednice grada Dubrovnika, a posvećenom skladatelju, dirigentu, piscu, „Poljaku po rođenju, južnjaku po uvjerenju”, Ludomiru Michału Rogowskom.

„Rođen je u Lublinu, a studirao je u Varšavi, Leipzigu, Műnchenu i Parizu. Stekavši poziciju i priznanje u Poljskoj i u Europi, 1926. godine odlučio je napustiti dotadašnji život. Doselio se u Dubrovnik, gdje je umro 1954. godine. Sve do kraja života živio je usamljen u napuštenom samostanu, na periferiji Grada. Svoj bogat opus iz tog razdoblja ostavio je oporučno Dubrovačkom arhivu. Sudbinu njegovog života i stvaralaštva izražava izreka Sic transit gloria mundi. Odlučili smo spasiti od zaborava osobnost tog neobičnog čovjeka, Poljska - Dubrovčanina.“ – stoji u uvodu knjige.

Uz autoricu, knjigu će predstaviti dr.sc. Vinicije Lupis, Vido Peručić i Denis Ajduković, dok u glazbenom dijelu sudjeluju violinistica Dora Kamber i pijanistica Stefani Grbić.

Urszula Dzierżawska-Bukowska umirovljena je diplomatkinja. Na Varšavskom sveučilištu završila je studij slavistike i novinarstva. Njezino je glavno zanimanje „primijenjeno prevođenje“ – usmeno i pismeno, a najvažniji posao – promidžba poljske kulture u Hrvatskoj (kulturna diplomacija), izgradnja mostova između uzajamnog poznavanja i razumijevanja dvaju slavenskih naroda.

R.R.D.

Uz 28. obljetnicu početka napada na Dubrovnik jutros su položeni vijenci kod Spomen križa na Boninovu.

U ime Dubrovačko-neretvanske županije vijenac i svijeću položio je župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalom te pročelnicom UO za poslove Župana i Županijske skupštine Nikolinom Kraljević i županijskim vijećnikom Antom Damićem. Počast stradalima odali su predstavnici Grada Dubrovnika na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem, predstavnici PU dubrovačko - neretvanske i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata te ostalih udruga.

Vijenci su položeni i zapaljene svijeće i na Srđu.

Uz obilježavanje 28. obljetnice početka napada na Dubrovnik u Domovinskom ratu lijepu gestu učinili su danas i učenici i učenice dubrovačkih đačkih domova sa svojim odgajateljima. U znak sjećanja na poginule branitelje položili su vijence kod Spomen križa na Boninovu.

D.M.