Predstavljanje Dubrovnika u prostorijama svečane rezidencije gradonačelnika Praga, održano je u danas u suorganizaciji predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Češkoj, Veleposlanstva RH u Češkoj,  Grada Dubrovnika i Turističke zajednice grada Dubrovnika.

Predstavljanju je bilo nazočno stotinjak uzvanika, uz gradonačelnika Praga Zdeneka Hriba, veleposlanicu RH Ljiljanu Pancirov, zamjenicu gradonačelnika Dubrovnika Jelku Tepšić, direktoricu Turističke zajednice grada Dubrovnika Romanu Vlašić i direktora Predstavništva HTZ-a u Češkoj  Dubravka Miholića, nazočilo je dvadesetak veleposlanika,  brojni putnički agenti, turistički novinari i drugi visoki gosti iz poslovnog  i političkog života Češke.

Nekadašnji kip Roland, a današnji Bruncvik, koji se nalazi na Karlovom mostu u Pragu, jedna je od poveznica Dubrovnika i Praga, a istaknuta je povodom obilježavanja Orlandove godine (600. obljetnice postavljanja Orlandovog kipa u Dubrovniku).

Gradonačelnik Grada Praga Zdenek Hrib održao je pozdravni govor u kojem je naglasio svoje zadovoljstvo kulturnom i turističkom suradnjom dvaju gradova.

Veleposlanica RH u Pragu, Ljiljana Pancirov u svom je obraćanju usmjerila pozornost na poveznicu Praga i Dubrovnika. „Književnik Ivo Vojnović iznimno je cijenio Prag u kojem su izvedene gotovo sve njegove drame, Vlaho Bukovac je velik dio svog umjetničkog života proveo u Pragu i proveo na Likovnoj akademiji. Prag je posvetio Dubrovniku ulicu koja nosi ime Dubrovnika. To je samo mali dio iznimno bogatih veza koje postoje između Čeha i Hrvata“ istaknula je veleposlanica Pancirov.

Direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Češkoj Dubravko Miholić predstavio je direktne svakodnevne letove tijekom sezone Prag - Dubrovnik zrakoplovne tvrtke Smartwings, te je istaknuo sve veći interes Čeha za dolazak zrakoplovom na jug Hrvatske.

- Čestitam Dubrovniku i Pragu na činjenici da su prvaci u svojim državama po broju noćenja turista. Dubrovnik je lani ostvario 4,4 milijuna noćenja, a Prag 18,2 milijuna noćenja te vjerujem da zasigurno postoji prostor za još bolju buduću suradnju Dubrovnika i Praga. - istaknuo je direktor predstavništva HTZ-a Miholić.

Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika, Romana Vlašić pozdravivši nazočne izrazila je svoje zadovoljstvo odličnom zračnom povezanošću dvaju gradova te nadu u porast broja čeških turista, kojih je u Dubrovniku u 2018. godini boravilo 4.487, te su  ostvarili 17.346 noćenja.

Voditeljica Odjela za komunikacijske taktike Turističke zajednice grada Dubrovnika, Sandra Milovčević održala je prezentaciju predstavivši turističku ponudu i atrakcije Dubrovnika i okolice, kao i brojna događanja tijekom cijele godine.

Zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić govorila je o programima 600-te Orlandove godine te prezentirala uspješan projekt Respect the city/Poštujmo Grad.
- Vjerujemo da ćemo u budućnosti ostvariti konkretnije i čvršće veze između Praga i Dubrovnika, Češke i Hrvatske, kao što je to bilo kroz povijest naših dviju država i gradova. Danas nas povezuje turizam, a želimo u budućnosti više raditi na osnaživanju kulturnih veza, posebno između Dubrovačkih  ljetnih igara i kulturnih institucija grada Praga. - zaključila je Jelka Tepšić, te je zahvalila je gradonačelniku Hribu na gostoprimstvu i uputila mu poziv da posjeti Dubrovnik.

Predstavnica Dubrovačkih ljetnih igara Francesca Tevšić održala je prezentaciju o jednom od najstarijih i najprestižnijih europskih festivala, koji ovog ljeta slavi svoju veliku, sedamdesetu obljetnicu. U jubilarnoj sezoni, Dubrovačke ljetne igre brojnoj će domaćoj i inozemnoj publici predstaviti više od 80 dramskih, glazbenih, baletnih, filmskih, folklornih i drugih izvedbi na impresivnim otvorenim pozornicama grada Dubrovnika. 

Za sve nazočne uzvanike priređena je nagradna igra, a dobitnica Barbora Krunclova iz C.O.T. časopisa  osvojila je dvije povratne zrakoplovne karte Prag - Dubrovnik zrakoplovne tvrtke Smartwings te besplatni vikend boravak za dvije osobe u hotelu Valamar Lacroma Dubrovnik.

DPP

Započete su aktivnosti na održavanju i sanaciji javnih plaža i kupališta. Uz asistenciju broda, najprije su pokrenuti radovi na kupalištima Belvedere, Porporela, Šulić, Danče, Bellevue te na plažama u Mokošici.

Radovi se definiranom planu uskoro sele i na druge plaže, njih ukupno preko 25, na užem gradskom i prigradskim području te na Elafitima, a uključuju poravnavanje postojećih i nasipanje novih žala te, prema potrebama, sanaciju različitih oštećenja na ogradama, rukohvatima, betonskim platoima i stazama ili skalinima na samim kupalištima i pristupima moru.

Nadležni upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more ugovornom izvođaču izdao je 30 naloga za uređenje plaža u ukupnom iznosu od 2,1 milijuna kuna s PDV-om, a sredstva previđena u Proračunu za ovu namjenu iznose ukupno 2,5 milijuna kuna s PDV-om.

Prethodno, Upravni odjel prihvatio je i sve opravdane, odnosno izvedive zahtjeve za uređenjem kupališta koje su uputili gradski kotarevi i mjesni odbori.

DPP

Ekonomski analitičari reći će kako je proračun loš ako ima deficita te jednako loš ukoliko dođe do suficita jer dobar proračun je onaj koji je uravnotežen, odnosno bez deficita ili suficita. Proračun Grada Dubrovnika redovno je posljednjih godina bio neuravnotežen jer su prihodi bili veći od rashoda. No suficita u gradskom proračunu, najavljuje gradonačelnik Maro Franković, više neće biti, a zbog projekata na čijoj realizaciji ustraje.

- Ovo je sigurno posljednja godina u kojoj možemo govoriti o suficitu, nema više suficita jer se sredstva u proračunu sad troše kako se proračun puni, a to je i cilj svake jedinice lokalne samouprave. U ovog godini moramo paziti na svaku kunu jer imamo više od 49 aktivnih projekata koje treba financirati. Dakle, nema više avansa kulturnim ustanovama i neke će stvari morati čekati, aktivne projekte treba realizirati, od silnih velikih investicija ne može se sve odjednom i morat ćemo odrediti prioritete. Proračun se inače u prvoj polovici godine uvijek sporije puni. - kazao je Franković.

- Bilo je puno problema koji su se odnosili na nedostatak dokumentacije za brojne projekte i zato je nastao taj višak sredstava. Sad, kad se priča zakotrljala, kad dolaze građevinske dozvole za projekte, sad moramo paziti jer novca nema na bacanje, a ne možemo se zaduživati do besvijesti. - rekao je Franković, istaknuvši kako je aktualna gradska uprava koncentrirana na izradu i aplikaciju projekata koji se mogu financirati sredstvima iz EU fondova.

- Moramo biti spremni za 2021. za to novo obračunsko razdoblje u kojem možemo povući znatna sredstva iz EU fondova za realizaciju brojnih projekata. Dakle, moramo imati projektnu dokumentaciju, građevinske dozvole, a tu je i onaj problem indeksa razvijenosti, a zbog kojeg se može dogoditi da ostanemo bez dijela sredstava jer se naše područja ubraja u razvijenije dijelove Hrvatske. - kazao je Franković.

Prihodi od poreza i dalje imaju najveći udio u punjenju gradske blagajne ili 33 posto, a slijede ih prihodi od imovine s 29 posto te prihodi od administrativnih pristojbi s udjelom od 21 posto u punjenju proračuna.

Gradski proračun u 2018. nije bilježio prihode od koncesijske naknade za žičaru, a da jest tih nešto više od 30-tak milijuna kuna uložilo bi se u sportsku infrastrukturu, odnosno u projekte

Suficit ostvaren u 2018, preliven je u tekući proračun, a iznosio je 38 milijuna kuna, od čega je 34,4 milijuna kuna višak Grada,a 3,6 milijuna kuna višak proračunskih korisnika. Gdje utrošiti 3,6 milijuna kuna odlučit će proračunski korisnici, odnosno upravna vijeća ustanova i školski odbori.

Gdje će Grad utrošiti svojih 34,4 milijuna kuna viška odlučit će gradonačelnik Mato Franković s resornim pročelnicima, nakon čega će rebalans proračuna biti jedna od točaka dnevnoga reda iduće sjednice Gradskog vijeća.

Zamjenica župana Žaklina Marević nazočila je danas u Dubrovniku na otvaranju proljetne Konferencije TEGoVA na kojoj su predstavnici Komora, Instituta i udruga procjenitelja nekretnina iz 37 država EU, Europe, Kanade i SAD-a, a u organizaciji Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja.

- Razmišljajući danas o vašem zahtjevnom poslu, svjesna sam da ste u našoj županiji u svim segmentima rada imali dosta posla. Naime 27 godina nakon Domovinskog rata u kojemu je naša županija stradala, ulagalo se mnogo truda kako bismo ju obnovili i danas s ponosom ističemo kako smo treća županija u Hrvatskoj po indeksu razvijenosti, što dokazuje izuzetnu kvalitetu rada svih institucija u gradovima i općinama, Županije, ali upravo i svih vas sudskih vještaka u svim oblastima. Spomenimo samo da je obnovu i razvoj pratio i rast cijena nekretnina, pa ste vjerujem imali itekako mnogo posla. Želim istaknuti da bilo da je riječ o privatnim osobama ili tvrtkama vaše usluge bile su nezamjenjive i stoga neprocjenjive. Sa željom da ova konferencija protekne u vedrom i konstruktivnom ozračju, srdačno vas pozdravljam i želim ugodan boravak u najljepšem gradu i županiji. - rekla je u pozdravnom govoru zamjenica Marević.

DPP

Vodovod Dubrovnik pokrenuo je godišnji pregled svih svojih kanalizacijskih objekata i mreže javne odvodnje na području Dubrovnika u sklopu priprema za turističku sezonu. Cilj je u što je većoj mjeri moguće osigurati neometano odvijanje svakodnevnog života građana i posjetitelja Dubrovnika tijekom tog najaktivnijeg dijela godine.

- Dubrovnik ima 110 km kanalizacijske mreže, 20 crpnih postaja, a u sklopu sustava odvodnje nalaze se i 2 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te jedna automatska rešetka. Riječ je o velikom i složenom sustavu i stoga ga pred svaku sezonu pregledavamo kako bi spriječili nastanak mogućih problema tijekom sezone. – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić uz opasku kako je ova akcija samo nastavak aktivnosti na ovom polju jer djelatnici Vodovoda konstantno održavaju sustav odvodnje na cijelom području Dubrovnika, a posebice u povijesnoj jezgri grada.

U sklopu ove akcije sinoć je tako očišćena i pregledana crpna stanica „Stari Grad" u povijesnoj jezgri, a pregled se nastavlja u narednom periodu.

- Trudimo se što manje ometati stanovnike i posjetitelje i stoga radimo i u noćnim satima kada to situacija zahtjeva. Prilagođavamo se i vremenskim prilikama koje nam ovih dana ne idu na ruku, ali bez obzira na sve cilj nam je dovršiti sve aktivnosti u što kraćem vremenskom roku. - kazao je Lukša Matušić.

Za vrijeme odvijanja svih predviđenih aktivnosti, a zbog nužnog gašenja crpnih stanica prilikom njihovog pregleda, u sljedećih 20 dana može doći do kratkotrajnih preljeva otpadnih voda na za tu svrhu predviđenim incidentnim ispustima.

DPP

U glavnom latvijskom gradu Rigi, gdje se na središnjem gradskom trgu nalazi kip Rolanda, u srednjovjekovnoj palači (The House of the Blackheads) u srijedu je održana prezentacija Dubrovnika u suorganizaciji Grada Dubrovnika i Turističke zajednice grada Dubrovnika te partnerstvu sa zrakoplovnom kompanijom AirBaltic. 
Voditeljica prodaje Air Baltic Dace Feldmane prezentirala je direktne letove Latvije i Hrvatske, s posebnim naglaskom na povezanost Rige i Dubrovnika dva puta tjedno od svibnja do kraja rujna.

Voditeljica Odjela za komunikacijske taktike Turističke zajednice grada Dubrovnika, Sandra Milovčević upoznala je okupljene putničke agente i turističke novinare s turističkom ponudom Dubrovnika i turističkim atrakcijama grada i okolice kao i kulturnim događanjima tijekom cijele godine. Zamjenica gradonačelnika, Jelka Tepšić, nazočnima je govorila o programima obljetničke Orlandove godine te o projektu Respect the city/ Poštujmo Grad.

Kip Rolanda u Rigi jedan je od nekoliko sličnih kipova tipičnih za sjeverni dio Europe, dok je dubrovački Orlando jedinstven na Mediteranu.

Grad Riga je još jedna europska luka za brodove na kružnim putovanjima, te su nazočni sa zanimanjem pratili aktivnosti koje Grad Dubrovnik provodi u odnosu na bolju regulaciju dolazaka kruzera. Za šezdesetak nazočnih priređena je nagradna igra, a dobitnica Olga Slaugotne ostvarila je pravo na besplatni vikend boravak za dvije osobe u hotelu The Pucić Palace u Dubrovniku. 

Ovoj prezentaciji Dubrovnika prethodio je službeni posjet Gradu Rigi zamjenice Jelke Tepšić i savjetnika gradonačelnika Gorana Cvjetinovića. Nastavak predstavljanja 600. obljetnice postavljanja Orlanda i programa Orlandove godine na međunarodnoj razini u gradovima s kojima je Roland zajednička poveznica, bit će održano u Pragu u petak.

DPP

Zovu ga županom najuspješnije županije ili, može se reći, najuspješnijim hrvatskim županom. 38-godišnji Matija Posavec za takve nazive uporište ima i u međunarodnim potvrdama. Naime, ugledni svjetski poslovni časopis Financial Times potvrdio je da je njegova Međimurska županija najpogodnija regija za uspješno poslovanje. Dvaput. Posavec zna reći da bi se političari morali boriti za bolju budućnost a ne za svjetliju prošlost. Za takav odnos prema politici, tvrdi, potrebna je odvažnost i spremnost za donošenje odluka, ali i odgovornost za javni interes. Sve to, kaže, donosi lista koju predvodi na izborima za Europski parlament.

Iako danas predvodite listu Hrvatske narodne stranke za Europski parlament ne tako davno bili ste vrlo glasni u kritiziranju odluke vaše stranke oko ulaska u koaliciju s vladajućim HDZ-om, čak ste se i povukli iz nacionalne politike?
- Imate pravo, nisam se suzdržavao u iskazivanju kritika zbog načina na koji je izveden ulazak HNS-a u Vladu i opet bih napravio isto u takvim okolnostima, ali ne zato što mi je koncept suradnje bio neprihvatljiv, nego sam takav potez u trenutku u kojem se dogodio smatrao neprincipijelnim. Povukao se jesam, ali samo iz nacionalne politike. Nisam mogao iznevjeriti birače ni članove stranke koji su upravo postigli izvrsne rezultate na izborima u Međimurskoj županiji. Rezultati koje tamo i dalje postižemo pokazuju da sam dobro postupio.

Zašto ste odlučili prihvatiti ulogu nositelja liste na izborima koji, dosadašnja praksa je bar tako pokazala, nose najmanji interes birača?
- Držim da je krajnje vrijeme za promjene u pristupu politici na svim razinama. Trebao se okrenuti onoj politici koja je neopterećena prošlim događanjima, politici koja je razvojna. Ta politika je zasnovana na demokratskim vrijednostima otvorenosti i tolerantnosti, a dugujemo je ne samo našoj Hrvatskoj, ona treba i Europskoj uniji kao zajednici zemalja članica. Vjerujem u novo pozitivno lice hrvatske politike u središtu koje su rad i rezultati, a ne ideološke promjene, strančarenje i populizam što samo zabavlja političke stranke, ali ne čini ništa za bolji život građana.

HNS na ove izbore izlazi samostalno, a upravo radi nacionalne koalicije s HDZ-om dosta je skeptika u rezultat!?
- Nacionalna koalicija je jedno, europski izbori ili lokalne koalicije su nešto posve drugo. Imamo takvu situaciju u Međimurju, pa uostalom ni dubrovački HNS nije na lokalnoj razini u koaliciji s trenutno vladajućim HDZ-om. Iako samostalni izlazak na izbore nosi rizike, prilika je to da odmjerimo svoje snage. HNS je uvijek pokazivao da može puno više nego što mu drugi prognoziraju, a ja vjerujem u našu listu, u svojih jedanaest kolegica i kolega, sjajnih i vrijednih ljudi.

Jedna od kritika je da vaše kolegice i kolege nisu dovoljno nacionalno prepoznati?
- Što to uopće znači? Oni se za potporu birača natječu u svojim sredinama gdje su priznati i prepoznati. To su sposobni i stručni mladi ljudi koji su se dokazali u sredinama gdje rade ili gdje žive. To su pojedinci koji imaju iskustva u javnom i privatnom sektoru. Da izdvojim samo nekolicinu njih, na listi su dr. Tome Antičić, dugogodišnji ravnatelj Instituta Ruđer Bošković koji je u vršku znanosti kojeg se prepoznaje u cijelom svijetu, Ivana Nikolić Popović, predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, što je za Dubrovnik izuzeto važno, ali i vaša Dubrovkinja Nataša Gabričević, koja zna kako pomoći poduzetnicima i gospodarstvu. Svjesna je odluka da na listi ne bude nitko iz stranačkog vrha. Želio sam ponuditi nova lica, novu politiku za bolju Hrvatsku i bolju Europu. I prilično sam uvjeren da će birači prepoznati ovo, novo, lice HNS-a. Na izbore ne idemo s obećanjima koja “ne drže vodu”, nego s novim i konkretnim idejama i projektima. Istodobno, svi oni poznaju i razumiju europski politički prostor i funkcioniranje institucija Europske unije kako bi promicali interese Republike Hrvatske te pridonijeli jačanju istinskih demokratskih vrijednosti i u Hrvatskoj ali i u Europi.

Protekle dvije godine bile su prilično turbulentne za HNS. Kako gledate na to danas?
- U proteklom dvogodišnjem razdoblju HNS se suočio s vjerojatno najvećim izazovima od svojega osnutka, ali to nisu prvi takvi izazovi u našoj povijesti, sve smo ih nadišli i u cijelom procesu izašli još snažniji. Stranka se svaki put konsolidirala i radimo još kvalitetnije.

Možete li onda ocijeniti rad Vlade, odnosno rad svojih stranačkih kolegica i kolega u ovoj Vladi?
- Iza HNS-a su uvijek bili rezultati i rekao bih da je vidljiv doprinos stranke brojnim, pozitivnim, procesima koji su se dogodili u protekle dvije godine pri čemu je HNS jasno promovirao i štitio svoja liberalno-demokratska stajališta te na njima temeljene političke ciljeve. HNS se pokazao kao ozbiljan i politički odgovoran partner. Jako dobar posao ostvarili su i ostvaruju naši ministri Blaženka Divjak i Predrag Štromar. Ono što je najvažnije jest da se svi ti potezi direktno prelijevaju na bolji život hrvatskih građana, bilo da govorimo o reformi obrazovanja koja je zahtijevala puno znanja i političke odlučnosti, ili primjerice o POS-ovim stanovima ili novom Zakonu o gradnji.

Vratimo se na EU izbore. Koja su područja i poruke u središtu vaše politike?
- Hrvatska je zemlja šansi i potencijala i treba je bolje i kvalitetnije zastupati. Riječ je u prvom redu o politikama u područjima gospodarstva, znanosti i obrazovanja, kvalitete života, kohezije, rasta i razvoja te vanjskih poslova koje su usklađene s nacionalnim interesima. Da budem konkretan i jasan moramo prvenstveno raditi na ravnomjernom razvoju Hrvatske, na uspješnijem korištenju EU fondova, a gdje je Hrvatska do sada zakazala, stavit ćemo veći naglasak na obrazovanje, umirovljenike, poljoprivrednike i poduzetništvo s naglaskom na mala i srednja poduzeća i kreativne industrije u smislu rasterećenja od brojnih nameta i smanjenja nepotrebne birokracije. Ono što je osnova jest smanjenje jaza između razine životnog standarda između zemalja članica. Uz zajednicu jednakih država Europa mora postati i zajednica jednakih građana i zato europski standard života moramo dovesti u Hrvatsku, što znači da prosječna plaća u Hrvatskoj mora prelaziti 1.000 eura. Vjerujemo da je adekvatna plaća za rad najbolja, ako ne jedina stvarna demografska mjera. Samo onda mladi će u Irsku ili Njemačku odlaziti kao turisti, a ne kako bi zadovoljili osnovne životne potrebe. Smanjenjem broja ugovora na određeno vrijeme koji posebno pogađaju naše mlade ćemo dodatno motivirati našu mladost na ostanak, ali i potaknuti one mlade i njihove obitelji koji su u posljednjih nekoliko godina da se vraćaju u zemlju. To su moji glavni prioriteti koji su suglasni europskim politikama – posao, dostojanstvena primanja i zaposlenih i umirovljenika. Tek tako možemo reći da smo uspjeli u naumu, stvaranju prosperitetne države, ravnopravne članice Europske unije.

Ističete hrvatsko predsjedanje EU kao posebnu priliku? Što očekujete?
- Pozicija predsjedatelja Europskom unijom može osigurati veću vidljivost i afirmaciju u međunarodnoj zajednici i europskim institucijama i znatno snažniji utjecaj nego što ga mala zemlja poput Hrvatske realno ima. Tu poziciju moramo iskoristiti u ubrzanju rješavanja problema koji su u nacionalnom interesu, kao i odložiti raspravu o drugima. Osim toga donosi se i novi proračun Unije za sedmogodišnje razdoblje i trebamo iskoristiti priliku da osiguramo više novaca za ona područja koja nam trebaju.

Kad su god izbori pred vratima mnoge se županije hvale da su prve u povlačenju sredstva iz EU fondova, ali podaci govore da ukupno nismo ni blizu toliko dobri. Kako ubrzati procese i promijeniti tu sliku?
- Vaša županija se primjerice ističe u privlačenju sredstava, ali moramo biti otvoreni pa reći da je taj podatak vezan uz velike nacionalne projekte poput Pelješkog mosta ili niza ulaganja u proširenje i nadogradnju Zračne luke Dubrovnik. Općine, gradovi i županije, u konačnici i država, mogu privući kudikamo više sredstava, ali moramo pojednostavniti proceduru i operative programe dodatno prilagoditi potrebama Hrvatske.

S druge strane, Međimurska županija koju vodite u drugom mandatu prvi vrhu je povlačenju sredstava iz EU fondova.
- Što se EU fondova tiče, trudimo se da sve ono što je moguće u izgradnju javne infrastrukture prebacujemo na financiranje dostupnim europskim sredstvima, a izvorne prihode proračuna usmjeravamo na građane i ispunjenje njihovih potreba Tako iz europskih fondova gradimo novu bolnicu, adaptiramo i rekonstruiramo Muzej Međimurja, preko 20 naših škola i osnovnih i srednjih je u programu obnove, razvijamo tehnološki inovacijski centar, izgradili smo studentski dom… kroz sve takve projekte ostvarit ćemo milijardu kuna iz dostupnih fondova Europske unije.

Dobitnici ste i višestrukih priznanja Financial Timesa za poticanje povoljnog okruženja. Koja je tajna?
- Samo jasna vizija i dobro pogođena strategija. To je ono što mi kao javna uprava radimo. Ustrojili smo dosta efikasan javni aparat, a zadovoljni investitori se vraćaju i pokreću nove investicije, šire poslovanje. To je nešto što zovem međimurski model, jednadžba koju čini jako puno rada i nimalo ideologije. I spreman sam taj model prenijeti i u Europsku uniju. Europski parlament je mjesto gdje se donose ključne odluke za život svakog građanina Europske unije, a time i za građane Hrvatske.

Tko je još Matija Posavec?
Rođen je u Čakovcu 5. listopada 1980. godine. Iako je po struci Inženjer prometa i menadžer u političkom marketingu i odnosima s javnošću mladost mu je vezana uz medije, posebno radio. Posljednjih 10 godina bavi se trčanjem i u pravilu ne propušta utrke poput polumaratona. Tako je zaradio nadimak najbrži župan. Iako dubrovački Du Motion još nije imao prilike istrčati obećao je svakako doći prvom sljedećom prilikom. Oženjen je i otac je blizanaca Svena i Ivora.

Marketing

Povodom obilježavanja Dana Europe i Europskog tjedna, u Dubrovniku je u četvrtak održano predstavljanje EU projekata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u okviru programa „Dani otvorenih vrata EU projekata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji“.

Na konferenciji su sudjelovali župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Žaklinom Marević, Joškom Cebalom, ravnateljicom RRA DUNEA Melanijom Milić te ostalim suradnicima.

Župan je u svom uvodnom obraćanju istaknuo kako je jedna od najvažnijih politika EU ona kohezijska koja ima za cilj smanjenje razlike među razvijenim i manje razvijenim regijama u Europskoj uniji.

- U ovoj financijskoj perspektivi možemo povući 9,7 milijardi eura. Ona završava 2020., ali iskoristivost sredstava je do 2023. Danas povlačimo sve više i više sredstava, a vjerujem da ćemo iskoristiti sve što nam EU nudi. Mi smo odavno prepoznali vrijednost tih sredstava, još od 2009. godine kada nam je izborni program i moto bio da ćemo ‘otkriti i početi koristiti EU fondove’. Danas smo došli do brojnih projekata, a prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU u posljednjih dvije godine smo najuspješnija županija s ugovorenih 4.4 milijarde kuna. Tu su naravno najvažniji Pelješki most, Zračna luka Dubrovnik, ali i Studentski dom i brojni drugi projekti. - rekao je župan Dobroslavić

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković također je pozdravio sudionike konferencije, a istaknuo je kako žali zbog činjenice da je Grad Dubrovnik, za razliku od Županije, EU fondove počeo otkrivati tek 2017. godine.

- Županija je 2009. godine počela otkrivati EU fondove, a meni je žao reći da je tek ova gradska uprava počela koristiti EU fondove. Prije toga Grad Dubrovnik je povukao točno nula kuna. Zahvaljujući EU fondovima mozemo povećati kvalitetu života našim žiteljima. - rekao je Franković.

U sklopu konferencije održana je i panel rasprava „EU projekti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji“ u sklopu koje iznesene prepreke i iskustva u povlačenju europskih sredstava, ali i mogućnosti ulaganja na različitim područjima. Na panelu su sudjelovali župan Nikola Dobroslavić, saborski zastupnik Branko Bačić, gradonačelnik Mato Franković, gradonačelnik Korčule Andrija Fabris te ravnateljica RRA DUNEA Melanija Milić.

U sklopu konferencije predstavljeni su i neki od najznačajnijih projekata koji se trenutno provode na jugu Hrvatske. Direktor Zračne luke Dubrovnik predstavio je projekt Zračne luke, zamjenik župana Joško Cebalo predstavio je Luke o lokalnog i regionalnog značaja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ravnatelj Studentskog centra Marko Potrebica predstavio je projekt Studentskog doma Dubrovnik, ispred Općine Ston Valentina Viktović predstavila je projekt Povijest na zrnu soli, ravnateljica ZOD-a Mihaela Skurić prezentirala je projekt Lazareti – Kreativna četvrt Dubrovnika, a projekt Putevima prošlosti predstavila je ispred DUNEA-e Sanda Barkiđija.

V.d. pročelnika za gospodarstvo i more u Dubrovačko-neretvanskoj Ivo Klaić predstavio je projekte u poduzetništvu i poljoprivredi, ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić projekt Objedinjeni hitni bolnički prijem i projekt Dnevne bolnice, o projektima Energetske obnove javnih zgrada govorio je Luko Srhoj iz DUNEA-e, a projektima u Vatrogastvu zapovjednik JVP Dubrovačko primorje Ivo Franušić.

Konferencija je održana u organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije i RRA DUNEA-e, a partneri su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Centar za poduzetništvo, Razvojna agencija Grada Dubrovnika- DURA, FLAG Južni Jadran te Lokalna akcijska grupa LAG 5.

DPP

Grad Dubrovnik dobio je suglasnost Vlade za kreditno zaduženje kod OTP banke u iznosu od 38 milijuna kuna. Riječ je o kreditu namijenjenom za izgradnju stanova u Mokošici namijenjenih za mlade obitelji.

Kredit od 38 milijuna kuna nakon dvije godine počeka Grad će otplaćivati 10 godina kroz 40 jednakih tromjesečnih rata i fiksnu godišnju kamatnu stopu od 1,27 posto.

Grad je inače u Proračunu za 2019.u sklopu projekta Stanovi Mokošica planirao kreditno zaduženje za kupnju 43 stana te 20 garažnih i parkirališnih mjesta, sukladno Ugovoru o kupoprodaji stanova koji je u veljači sklopljen s Ministarstvom hrvatskih branitelja.

Cilj ovog projekta je stambeno zbrinjavanje mladih obitelji s dubrovačkog područja.

N.M.

Izložba vrsne grafičarke Kristine Restović pod nazivom „Turisti”, otvorena je sinoć u Galeriji Dulčić Masle Pulitika. Predstavljene su grafike rađene od 2014. do 2017. godine, koje su zapravo završni produkt jednog, u svojoj biti performativnog čina autorice - istraživanja fenomena gibanja turista, njihovih putanji i njihove prisutnosti unutar istih ruta kojima se i sama kreće.

Sve grafike naime nastaju na temelju njenih, kompjuterski obrađenih i likovno modificiranih fotografija koje autorica potom zrcalno otiskuje na cinčanu ploču i podvrgava ih svom primarnom grafičkom mediju, odnosno klasičnim tehnikama bakropisa i suhe igle. B

Bez obzira što autorica s velikim poštovanjem i bez negativnih osjećaja pristupa snimanju turista, u nastalim grafikama likovno deklarira činjenicu da, kako i sama kaže, dijelimo „isti prostor, ali ne i istu stvarnost“.

Kustosica izložbe je dr.sc. Rozana Vojvoda, viša kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik.

Izložba ostaje otvorena do 30. lipnja.

Biografija:
Kristina Restović rođena je u Splitu 1973. Diplomirala je na Akademiji lijepih umjetnosti u Firenci 1997., a magistrirala na Akademiji za likovnu umjetnost i oblikovanje u Ljubljani 2007. Od 1999. radi kao vanjska suradnica Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, a od 2014. predaje u zvanju izvanredne profesorice na kolegiju Suvremene grafike na studiju slikarstva pri Likovnom odjelu.

Do sada je izlagala na tridesetak samostalnih izložbi i više od sedamdeset skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Za svoje umjetničko djelovanje primila je ove nagrade: Nagradu Muzeja suvremene umjetnosti, 7. Hrvatski trijenale grafike: Aktualne poetike hrvatskih grafičara (2016.); jednu od tri jednakovrijedne nagrade 38. Splitskog salona: Maštanja – Izmještanja (2013.); Nagradu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice, 5. Hrvatski trijenale grafike, Subverzija kolektivne (ne)svijesti (2009.); Nagradu Dijalog, 2. Međunarodni grafički bijenale Splitgraphic: Dijalog (2005.); pohvalu žirija, 1. Salon grafike (2001.). Dobitnica je jednogodišnje stipendije Škole za specijalizaciju u umjetničkoj grafici Il Bisonte u Firenci 1996. godine.

Njeni radovi nalaze se u fundusima Galerije umjetnina u Splitu, Kabineta grafike HAZU, Nacionalne i sveučilišne knjižnice (zbirka grafike), Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Grafička mapa Kristine Restović Turisti izdana je 2017. godine u ediciji Argola Kabineta grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika u Splitu i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Splitu.

M.P.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić uputio je zahtjev prema Hrvatskih cestama da se radovi koji se trenutno obavljaju na državnoj cesti D-8 (u četvrtak ujutro na predjelu Oboda) obavljaju u noćnim satima kako bi se izbjegle nesnosne gužve.

- Svjedoci smo kako je u tijeku asfaltiranje na cesti D-8 (Jadranska magistrala) na predjelu od Dubrovnika do Zračne luke Dubrovnik. Zbog tih radova stvaraju se nesnosne gužve i na dnevnoj bazi imamo pozive brojnih sugrađana koji su nezadovoljni takvim stanjem. - naveo je načelnik Lasić.

"Zračna luka Dubrovnik u Čilipima ne može normalno funkcionirati, a ugrožen je i rad hitnih službi. Zbog svega navedenog, obraćam vam se sa zamolbom da ispitate mogućnost da se predmetni radovi obavljaju u noćnim satima ili u vrijeme kada su vršna opterećenja na prometnici najmanje. - naveo je u dopisu Hrvatskim cestama konavoski načelnik Božo Lasić.

DPP

Često se u posljednje vrijeme postavlja pitanje zašto dubrovački Sanitat ne upravlja parkiralištem ispred dubrovačke Opće bolnice, već je taj posao povjeren privatnoj tvrtki. Ta privatna tvrtka, sukladno ugovoru, parkirališnim prostorima u krugu bolnice upravljat će još godinu i pol dana. Po isteku tog ugovora, Sanitat ga je voljan preuzeti, kazao je za portal Dubrovnikpress.hr direktor dubrovačkog Sanitata Tomislav Tabak.

- Naravno da je Sanitat, ukoliko bi to upravi Bolnice odgovaralo, voljan preuzeti upravljanje parkingom u krugu Opće bolnice Dubrovnik. Kako privatna tvrtka sukladno ugovoru s Bolnicom upravlja tim parkirnim mjestima, nismo ulazili u neke ozbiljnije razgovore. No, ako bi Bolnica zatražila da ga preuzmemo nakon što privatnoj tvrtki istekne ugovor, mi smo na to spremni. - kazao je Tabak.

Da bi parking oko bolnice trebao preuzeti Sanitat, slaže se i gradonačelnik Mato Franković.
- Sigurno će Sanitat bit zainteresiran za preuzimanje parkinga ispred bolnice na kojem bi se mogli parkirati građani koji imaju PPK dok bi se onima koji nemaju pretplatne karte parking naplaćivao. - kazao je gradonačelnik, dodavši kako ne zna zašto Sanitat i prije nije bio zainteresiran za preuzimanje parkinga ispred bolnice.

Bivša je uprava dubrovačke Opće bolnice, uvidjevši nekoliko godina kako se stanje na njihovu parkiralištu otelo kontroli, u lipnju 2015. nakon raspisanog javnog natječaja svoja parkirališta na upravljanje povjerila tvrtki „Parking tim”, koja je potom, nakon uređenja parkinga početkom kolovoza iste godine, uvela naplatu parkiranja u bolničkom krugu.

Iako je svojih 460 parkirnih mjesta te 2015. tadašnja uprava bolnice ponudila Sanitatu, oni taj parking nisu željeli preuzeti. Naime, tadašnja je Sanitatova uprava procijenila kako bi preuzimanje i uvođenje naplate na bolničkom parkingu loše djelovalo na njihov PR, odnosno da bi se nezadovoljstvo građana prelilo na tadašnjeg gradonačelnika Andra Vlahušića, jer bilo je to vrijeme kad je većinu u Vijeću držala oporba, vrijeme pred prijevremene izbore pa se na razne načine pokušavalo ugoditi građana, vrijeme kada se smatralo da bi građani burno reagirali da im Sanitat uvede naplatu parkinga ispred bolnice.

Iako su pritužbe na rad te privatne tvrtke od strane građana česte zbog sustava putem kojeg im se česti pogrešno naplati parking, stoji činjenica da je na tom parkingu konačno uveden red, odnosno da se ispred bolnice može pronaći slobodno parkirno mjesto jwer nema više autobusa i rent a car vozila koji su zauzimali mjesta.

Uprava Sanitata, ukoliko u konačnici i preuzme upravljanje parkiralištima ispred bolnice, uvođenjem smart parkinga svakako će doskočiti onima koji bi, nakon što privatni koncesionar ode, taj parking pokušali pretvoriti u svoj privatni, odnosno kad jednom parkiraju ne pomicati svoj automobil mjesecima, kao što to čine na ostalim parkirališnim površinama, a svi su vlasnici pretplatnih parkirnih karata. Svih 460 parkirnih mjesta u krugu dubrovačke Opće bolnice prvenstveno su namijenjeni za pacijente, odnosno građane koji u bolnicu dolaze na preglede i pretrage ili posjete te zaposlenicima. Varaju se oni koji misle da će taj poveći parking moći pretvoriti ponovo u parkiralište za kombije, rent a car, svoje napuštene olupine ili da će u sezoni svoje auto parkirati pred bolnicu na duže vrijeme, a svoju garažu staviti na raspolaganje turistima kojima su afitali sobu ili apartman.