Zašto Grad ne bi izgradio svoju žičaru, pitanje je koje je postavljeno gradonačelniku na posljednjoj sjednici gradskog vijeća. To pitanje, postavljeno u trenutku dok je žičara kojom upravljaju Excelsa nekretnine zatvorena, svakodnevno postavljaju i građani. Uostalom, ne bi li Gradu bio izazov izgraditi svoju žičaru?

Skeptici će reći kako ima i važnijih projekata koje treba realizirati, poput puštanja u rad pročistača za vodu ili izgradnje škole i vrtića, realizacije novih prometnih rješenja. Da, svi su ti projekti za Dubrovnik jednako važni, no izgradnjom svoje žičare Grad bi prihodima brže realizirao brojne projekte za koje uvijek nedostaje novca.

O izgradnji žičare u vlasništvu Grada Dubrovnika već se dugi niz godina polemizira u javnom prostoru, ali nitko vlastodržaca, koji se svih ovih godina izmjenjuju na vlasti, nije bio zaista spreman upustiti se u takav projekt.

Nedavno je predsjednik Županijskog HNS-a Valentin Dujmović putem društvenih mreža predložio izgradnju gradske žičare. No, Dujmović je samo reciklirao ideju svoga dojučerašnjeg političkog mentora Andra Vlahušića. Naime, upravo je Vlahušić još za gradonačelničkog mandata, zalažući se za izgradnju putničkog terminala u Gružu, najavljivao izgradnju žičare u gradskom vlasništvu i to od terminala prema Nuncijati.

Izgradnja gradske žičare nije strana ni s „srđevcima” koji su mišljenja da bi sa žičarom u svom vlasništvu Grad bolje upravljao gužvama u povijesnoj jezgri. Njihova je ideja da trasa te žičare bude slična postojećoj.

Svojevremno je izgradnju gradske žičare, još kao vijećnik, predlagao i Pero Vićan. On je bio stava kako bi ta žičara donju postaju trebala imati na mjestu na kojem su smješteni vatrogasci, a gornju na Srđu te bi kao takva izravno konkurirala žičari kojom upravljaju Excelsa nekretnine.

Je li Grad Dubrovnik spreman upustiti se u projekt izgradnje gradske žičare? Pitanje je to na koje je trenutno teško dati odgovor, dijelom i stoga što aktualni gradonačelnik nije osoba sklona davanju obećanja koja je teško ostvariti. Uostalom, Franković zasigurno u jeku spora s Excelsa nekretninama neće u javnost iznositi stavove o mogućoj izgradnji gradske žičare. O tom projektu neće govoriti dok i ako ga ne bude imao razrađena do najsitnijih detalja.

Tako je i odgovarajući na pitanje postavljeno od vijećnika iz HDZ-ovih redova Franković rekao kako je to dobra ideja koju treba razmotriti i o kojoj će se sigurno razmišljati. Dodao je kako se izgradnja gradske žičare može financirati sredstvima iz fondova Europske unije jer postoje natječaji za stimuliranje takvih vidova prijevoza.

Izgradnjom žičare koja bi bila u gradskom vlasništvu ne bi se samo dijelom riješili prometni problemi i gužve oko povijesne jezgre. Naime, ako se uzme u obzir da tvrtki koja upravlja žičarom od prihoda od prodaje karata za žičaru ostaje preko 60 posto čiste dobiti, može se zaključiti kako bi Grad od prihoda od žičare u svom vlasništvu lakše realizirao brojne projekte. Naime, i sam je gradonačelnik Franković još na prošloj sjednici Gradskog vijeća kazao kako bi se, da su Excelsa nekretnine Gradu platile što mu duguju, a riječ je o iznosu od 30 milijuna kuna, tim novcem realizirali brojni projekti, konkretno oni koji se odnose na sportsku infrastrukturu poput rekonstrukcije nogometnog igrališta u Gospinu polju, judo dvorane u Mokošici, tenis dvorana u Lapadu te brojni drugi projekti.

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je 12 prometnih nesreća u kojima su dvije osobe teže, a deset ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je šest prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 359 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 111 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 55 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 21 osoba je prekršajno sankcionirana zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i dvije osobe koje su sankcionirane zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 41 mjeru poduzetu zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

DPP

U Hrvatskoj je moguće, kad konačno profunkcionira ono što nazivamo pravnom državom pa i jedan „veliki igrač” fasuje, da vlast netko prozove za reket. A upravo to učinio je novinar Večernjeg lista Denis Derk. Rijetki su Dubrovčani čuli za tog novinara Večernjaka, piše on naime ne baš utjecajnu kolumnu Kulturalizacija, a eto u toj kolumni uhvatio se Derk, koji prati kulturu, dubrovačke žičare i prozvao dubrovačku vlast kako reketari jadnog poduzetnika.

Kad se pročita pamfletić pod naslovom „Reketarenje privatnog ulagača u žičaru na Srđu”, koji je prije nekoliko dan taj novinar napisao za Večernji list, ne može se ne steći dojam da čovjek kao da živi u paralelnom svemiru. Naime, nakon što je Carinska uprava pečaćenjem postaja onemogućila rad žičare Derk piše kako je „dubrovačka gradska vlast bila euforična od sreće i pucala od ponosa, kao da Dubrovnik živi od proizvodnje željeza ili farmaceutske industrije, a ne od turizma”. Nakon što se zapitao „zašto je zatvaranje žičare oduševilo dubrovačke gospare na pragu glavne turističke sezone”, Derk i sam odgovara kako je razlog tome očekivanje „da im vlasnik žičare isplati sva dugovanja koja ima prema Gradu” i da je „riječ o milijunskim iznosima”.

I dok dalje u svom tekstu ističe kako se zakoni moraju poštivati pa se tako ono što se mora platiti, mora se i platiti, obrušava se i na dubrovačke novinare. Smeta mu naime što su mediji, izvještavajući o zatvaranju žičare „u prvi plan stavljali činjenicu da privatna tvrtka duguje novac gradu Dubrovniku i da je zbog toga žičara i blokirana”.

A što su to novinari trebali staviti u prvi plan dok su izvještavali o žičari nego činjenicu da je ona zatvorena jer tvrtka koja njome upravlja već devet godina izbjegava podmiriti svoja dugovanja prema Gradu i državi?!
Prema Derku, dubrovački su novinari trebali u svojim izvještajima naglasak staviti na činjenicu da je „privatna tvrtka uložila vlastiti, ne mali novac u gradnju i obnovu devastirane i u ratu srušene žičare”.
Dubrovački novinari krivi su jer nigdje nisu spomenuli „da je uskrsnućem žičare koja turiste vozi gotovo iz stare gradske jezgre do ponosnog Srđa turistička ponuda Dubrovnika dobila dodatnu, važnu atrakciju kojom se uostalom puni i državni proračun, zapošljavaju ljudi, ali se i turiste bezbolno i ugodno dovodi do tvrđave Imperial u kojoj je ne tako davno doslovno obranjen grad od agresora”.

Uhvatio se Derk i naknade koju bi Excelsa nekretnine trebale platiti Gradu, a koja bi prema njegovoj procjeni trebala „biti pravična i racionalna, kako bi ulagač imao motiva za daljnja ulaganja u Dubrovnik”.
Zanimljiva je i njegova teza „da gradske uprave ne smiju reketariti privatne ulagače, jer privatni ulagači nisu kasice -prasice koje se može unedogled musti” jer „kriteriji za koncesije moraju biti održivi i pošteni i moraju biti u skladu s ulaganjima koje su privatni ulagači uložili u neki objekt, pogotovo kada se radi o svojevrsnom infrastrukturnom projektu kao što je to slučaj s dubrovačkom žičarom”.

„Da je grad Dubrovnik sa svojim gradskim upravama sagradio poštenu cestu do Srđa, problem zbog aktualnog zatvaranja žičare bio bi manji.” - piše Derk pa nastavlja kako je „i grad Dubrovnik mogao obnoviti žičaru i sam zarađivati na prijevozu turista do Srđa, primjerice uz pomoć javno - privatnog partnerstva”.

Da. mogao je i Grad Dubrovnik obnoviti žičaru i sam na njoj zarađivati i tim novcem realizirati brojne kapitalne projekte. Mogao je i vjerojatno bi je bio i obnovio, njome upravljao i na njoj itekako zarađivao da se bivšoj gradonačelnici Dubravki Šuici iz nekog razloga nije žurilo prodati je, ali Derk to valjda ne zna, jer ne zanima njega zašto je i kako Grad ostao bez žičare, koju nitko mudar ne bi bio prodao ni za kakve pare, a kamoli ne za bagatelu, za koliko ju je prodala Šuica.

Ne zanima Derka u njegovu trabunjanju o reketarenju ni koliko je tvrtka koja upravlja žičarom dužna Gradu. Ne analizira on u svom pamfletu ni dugogodišnji odnos prema Gradu, kao ni činjenicu da već devet godina taj isti investitor ne želi obešteti ljude čije se kuće nalaze ispod trase te žičare. Briga Derka što investitor koji od prihoda od karata za žičaru ima preko 60 posto čiste dobiti, Gradu ne želi platiti niti onaj kikiriki iznos koji mu je ponudio.

Tom je novinaru Večernjeg lista, koji je inače diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu izgleda normalno da pravna država ne funkcionira, da se pravi razlika između pojedinih poduzetnika i građana jer građani svoje obveze redovno podmiruju, dok se isto ne može reći za baš sve poduzetnike, bilo domaće, bilo one inozemne s hrvatskim korijenima. No, zanimljivo je da Derka iz Zagreba ili gdje već obitava, odakle se Dubrovnik ne vidi, puno brine kolika će biti ta koncesijska naknada koji bi tvrtka koja upravlja žičarom trebala plaćati Gradu.

Izvjesni Derk u Večernjaku inače prati kulturu, odnosno kako piše, „prati književnost, kulturnu politiku, a po potrebi i kazalište te glazbu (u rasponu od klasike preko jazza do etna i tradicijske glazbe)”, a „već nekoliko godina piše i kolumnu Kulturalizacija”.

Neka se tog područja, možda mu to i bolje idem, jer o problematici žičare u Dubrovniku niti što zna, a niti izgleda želi znati. Zbog toga Derkov tekst nije iznošenje mišljenja zasnovanog na argumentima kojima bi branio svoju tezu i time se suprotstavio mišljenju većine, pa bi u javnom prostoru bio poželjan za diskusiju. Ne, njegov tekst doslovno je lupanje besmislica i baljezgarija, zasnovanih na ničemu, a u konačnici od Derka je gori samo urednik koji je takav napis pustio u javni prostor.

Gradonačelnik Mato Franković u ime Grada Dubrovnika i Arsen Zoran Tonšić u ime izvođača radova G.T. Trade d.o.o. Split potpisali su ugovor za izvođenje radova sanacije odlagališta komunalnog otpada Grabovica – 1. faza, u vrijednosti 9,8 milijuna kuna plus PDV.
 
Planirani radovi obuhvaćaju rekonstrukciju postojećih građevina ulazno-izlazne zone te gradnju novih. Nove građevine koje će se izgraditi su cisterna za tehnološku vodu, sabirni bazen za otpadne i pročišćene tehnološke vode, vaga te taložnik i separator ulja i masti za plato za pranje vozila. Također, sanirat će se kazete s odvodnjom te izgraditi obodni kanali i ograda. Povećat će se kapacitet postojećih laguna za procjedne vode te rekonstruirati postojeće i izgraditi nove prometne površine.
 
- Ovim započinjemo ovu jako bitnu fazu sanacije Grabovice, a u konačnici idemo i u drugu fazu potpunog zatvaranja odlagališta, što bi trebalo biti do kraja 2020. godine. Moramo voditi računa gdje otpad dalje odlagati. Imamo lokaciju Ploča od resornog Ministarstva zaštite okoliša, međutim do tada nećemo imati riješeno pitanje prometovanja do Ploča jer Pelješki most neće biti izgrađen. Nadam se da ćemo dobiti suglasnost od MUP-a, dakle dopusnicu da takva vrsta prijevoza može prelaziti državnu granicu i ponovo ulaziti u RH. Lokacija budućeg Centra za gospodarenje otpada u Lučinom razdolju, na čemu radi Dubrovačko-neretvanska županija, bit će u konačnici rješenje za zbrinjavanje otpada. - naglasio je gradonačelnik Franković.
 
Rok za izvođenje radova je šest mjeseci od dana uvođenja u posao, a radovi bi trebali započeti sredinom lipnja.
 
Arsen Zoran Tonšić iz tvrtke G. T. Trade kazao je kako je ova tvrtka u tom poslu 15 godina i da je sanirala više od 70 odlagališta. Dodao je kako sanacija neće smetati Čistoći pri samom dovozu otpada već će se uskladiti rad, kako su to radili i na ostalim poslovima sanacije.

DPP

Stipan Đuretić, donedavno nezavisni vijećnik u Općini Janjina, novi je član HNS-a. Na radnom sastanku u Malom Stonu u redove HNS primio ga je Matija Posavec, nositelj HNS-ove liste za Europarlamentarne izbore i međimurski župan.

- Sviđa mi se tim koji se okupio u županijskom HNS-u i njihov način rada. Među tim ljudima imam i prijatelja, pa je i to doprinijelo mojoj odluci da uđem u HNS. Cilj nam je i dalje biti konstruktivna oporba u vijeću, a uz pomoć stranke promicati bitne lokalne teme i tako pomoći svojoj sredini. – rekao je tom prigodom Stipan Đuretić.

Inače magistar biologije mora, Stipan Đuretić na proteklim izborima u svojoj Janjini bio je nositelj nezavisne liste te kandidat za načelnika i osvojio je 34% glasova birača te se pozicionirao kao jedina oporba vladajućem HDZ-u.

DPP

Predsjednica GO HSLS-a Dubrovnik Belka Elezović 10. je kandidatkinja na listi HSLS-a za Europski parlament. U razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr govori o HSLS-ovim europskim politikama. Ističe kako se nada da će HSLS dobiti barem jedan mandat te otkriva kakvi su planovi gradskog HSLS-a za sljedeće lokalne izbore, koga će podržati, a s kime neće koalirati.

Zašto se HSLS odlučio na samostalan izlazak na izbore za Europski parlament?
- Odluka o samostalnom izlasku na izbore za Europski parlament donesena je upravo zato jer se HSLS u posljednje vrijeme, ajmo to tako reći, malo izgubio. Definitivno, rezultati koje smo postigli 2011. bili su možda i najbolji rezultati HSLS-a, poslije toga bilježili smo pad. Danas imamo nove ljude i novu snagu i odlučili smo izaći na ove izbore kako bismo vidjeli gdje smo i kako stojimo među biračima. Mi smo najstarija stranka u Hrvatskoj s liberalnim predznakom i jedina smo stranka koja zastupa liberalne stavove i ovi europarlamentarni izbori za nas su na neki način prvi test izbori.
Vi ste iznenađenje na toj listi.
- Prije lokalnih izbora izabrana sam za povjerenicu GO HSLS-a. Održana je izborna skupština na kojoj sam potom izabrana za predsjednicu dubrovačkog HSLS-a i potpredsjednicu ŽO HSLS-a. Listu za Euroizbore predložio je predsjednik stranke Darinko Kosor, između ostalog i mene da na toj listi zastupam boje Dubrovačko - neretvanske županije. Ja sam taj prijedlog prihvatila jer mi mjesto na listi za Europski parlament predstavlja veliku čast.

Kakva su Vaša očekivanja, može li HSLS do jednog zastupnika u Europskom parlamentu s obzirom da vam ankete ne predviđaju prolaz?
- Sve te ankete pokazuju jednu sliku, a na kraju dobijemo posve drukčije rezultate. Lijepo je nadati se i očekivati i mi se iskreno nadamo da ćemo dobiti jednog zastupnika u novom sazivu Europarlamenta. Velika je konkurencija, veliki broj stranka odlučio se natjecati na ovim izborima, a izlaznost je mala i to je veliki problem, ali mi radimo, na terenu smo, ne dajemo lažna obećanja, a na građanima je da nam daju povjerenje.

Za što bi se HSLS zalagao da dobije svog zastupnika u Europarlamentu, koje su vaše programske smjernice?
- Prva naša programska odrednica odnosi se na ulazak Hrvatske u Schengen. Hrvatska granica je ujedno i vanjska granica Europske unije i ulazak u taj Schengenski prostor je neophodan jer sigurnost EU-a na neki način ovisi o sigurnosti hrvatske granice koja je najduža vanjska granica Eu, a još uvijek nismo integrirani u taj sustav. Prvotni cilj bio je da Hrvatska uđe u Schengen 2015, a to se nije dogodilo jer nismo ispunili tehničke uvjete. Trenutni cilj je ulazak u Schengen 2020 i HSLS se snažno zalaže da se to i ostvari i to čim prije, to jest odmah i sad. Uostalom, ulazak u Schengen omogućio bi razvoj pograničnih područja koja zaostaju za ostatkom zemlje.

REDIZAJNIRANJE HRVATSKE I EUROPSKE UNIJE

Kakav je Vaš stav uvođenju eura u Hrvatskoj?
- Ja jesam za uvođenje eura, ali ne na način da se dogodi ono što se dogodilo u nekim zemljama, primjerice Crnoj Gori, ona nije članice EU-a a prilikom zamjene valuta ono što je stajalo jednu marku preko noći je stajalo jedan euro. Mislim da bismo u Hrvatskoj imali isti scenarij, a plaće ne bi umjesto 7 000 kuna iznosile 7 000 eura nego 1 000 eura. HNB i Vlada moraju pripremiti proceduru prelaska,odnosno uvođenja eura.

Jedna od vaših programskih smjernica je redizajn Europske unije, odnosno redizajn Hrvatske, što to znači?
- Prevelika birokracija je problem i EU i Hrvatske. Ona se definitivno mora smanjivati. Hrvatska konkretno po tom pitanju ne radi ništa, štoviše zbog uhljebljavanja birokracija buja. Osim toga, redizajn EU-a je i neminovan ishod Brexita. Dakle, HSLS će se zalagati za jačanje jedinstvenog tržišta, razvoj sigurnosnih potencijala EU te osiguranje vanjskih granica Unije.
Vratimo se na to uhljebljavanje. HSLS je na državnoj razini u koaliciji s HDZ-om. Dok HDZ uhljebljava što vi radite, uhljebljavate li kao i oni?
- Ne, HSLS ima jednog zastupnika u Hrvatskom saboru. U županiji smo u koaliciji s HDZ-om, u Gradu te koalicije nema jer je naš koalicijski partner HNS i mi uhljeba nemamo. Nigdje nema naših ljudi.

Podrazumijeva li redizajniranje Hrvatske recimo redizajn njena ustroja u smislu uvođenja regija?
- Mišljenja sam da je teritorijalni preustroj jedno od pitanja koje stoji pred Hrvatskom i koje je neizbježno, uostalom i EU nas na to upozorava.

Jedna od vaših EU politika je i ona kohezijska, a koja podrazumijeva ravnomjeran razvoj Hrvatske.
- Financijsko razdoblje od 2021. do 2027. je prvo programsko razdoblje u kojem će Hrvatska bit ravnopravna s drugim članicama EU-a u pregovorima o potrebama financiranja. Cilj HSLS-a je da to novo financijsko razdoblje iskoristimo kako bismo smanjili ulogu države u društvenom i gospodarskom razvoju i prekinemo praksu ortačkog kapitalizma. Cilj HSLS-a je racionalna i odgovorna država koja kohezijskim sredstvima kao i sredstvima iz državnog proračuna upravlja transparentno i odgovorno jer je to preduvjet rastu gospodarstva i održivom ravnomjernom razvoju.

MIGRACIJSKA POLITIKA: AKO NAŠI ODLAZE VANI ZAŠTO NE BISMO DOPUSTILI DRUGIMA DA DOĐU I RADE

Dubrovačko-neretvanska županija najuspješnija je po povlačenju sredstava iz EU fondova. S tim sredstvima gradi se Pelješki most, uredila se Zračna luka.
- Zračna luka je fantastično uređena, ali Pelješki most je druga priča. Radovi na tom mostu su se godinama otvarali ususret izborima. Sad sredstva imamo, Kinezi rade, a nemamo rješenja za pristupne ceste pa je pitanje što će se dogoditi u konačnici s tim projektom i što će nam most koji nema riješene pristupne ceste. Bilo bi logično da te ceste budu gotove u isto vrijeme kad i radovi na mostu.
Kako se u HSLS-u gleda na veliki odljev radno sposobnog stanovništva iz Hrvatske i postoje li vaši projekti kako bi se taj trend zaustavio?
- Naš je cilj upravo kroz sredstva iz EU-a ulagati u gospodarstvo, poduzetništvo i otvaranje radnih mjesta, time i stvaranje uvjeta da ljudi ostanu u svojim mjestima. Trebaju nam projekti koji garantiraju gospodarsku stabilnost. Konkretno, mi u Dubrovniku imamo problem s odljevom liječnika iz dubrovačke Opće bolnice. Ništa ne radimo kako bismo zadržali naše liječnike i privukli nove. Nije rješenje da liječnicima osiguramo stanove. Problem su i specijalizacije. Specijalizanti bi trebali potpisati ugovore da će određeni broj godina raditi u bolnicama koje su im platile specijalizacije. Dakle, potreban je model kojim će svi biti zadovoljni, prvenstveno pacijenti koji imaju pravu na besplatnu i kvalitetnu uslugu, ali i liječnici kojima treba osigurati primjerene plaće i bolje uvjete rada.Uz to ne smijemo zaboraviti svo ostalo medicinsko osoblje, koje maximalno dobro odrađuju svoj posao za koji nisu ni trećinu plaćeni.

Migracijska politika?
- Ako naši odlaze zašto ne bismo omogućili onima koji žele doći i raditi u Hrvatskoj da i ostvare. U Hrvatskoj u svakom sektoru fali radnika, pa zašto onda ne bismo kvalitetnom migracijskom politikom riješili taj problem jer oni koji su otišli iz Hrvatske neće se više vratiti, odnosno neki će se i vratiti, ali tek nakon umirovljenja, a nama radna snaga treba danas.

Brexit?
- Mislim da ni Englezi sami više ne znaju što žele.

BIRAČKO TIJELO NE PREPOZNAJE VAŽNOST OVIH IZBORA

Gdje vidite Dubrovnik u tim neki europskim perspektivama?
- Naš motor pokretač je turizam, živimo od turizma, ali ne smijemo biti robovi turizma, a u to se pretvaramo. Naši političari nemaju druge vizije osim one koja se odnosi na turizam. S druge strane, što nudimo, zidine, Game of Thrones, čisto more i kajake. Nije to smjer u kojem se Dubrovnik želi razvijati u turizmu.

Kakvo je stanje u gradskom HSLS-u?
- Pomladili smo članstvo, HSLS u Gradu ima mlade, školovane ljude. Trenutno radimo na Euro izborima, na terenu smo, pripremamo se i borimo. Spremamo se i za predsjedničke i parlamentarne izbore.
Hoće li HSLS podržati aktualnu predsjednicu, nekog drugog ili će možda imati svoga predsjedničkog kandidata?
- O tome je još uvijek rano govoriti, još uvijek je sve neizvjesno, prvi test su nam euro izbori, i nakon njih ćemo znati gdje smo.

Očekujete li da ćete baš Vi možda biti ta HSLS-ova zastupnica u novom sazivu Europarlamenta?
- Iskreno bih to voljela jer smatram da bih mogla zastupati interes svih građana. Po prirodi sam borac za pravdu i ne gledam ljude po tome tko su i što su i sigurno bih zastupala interese svih hrvatskih građana, neovisno o tome kako se zovu, kojem bogu se mole i čiju člansku iskaznicu imaju.

Na ovim izborima mjerit će se i broj preferencijalnih glasova. Može li Belka Elezović u Dubrovniku doći do nekog zavidnog broja tih glasova?
- Ne mogu jer mi je Andro Vlahušić protukandidat. Šalim se, ali problem je što naše biračko tijelo ne prepoznaje važnost ovih izbora, dakle ovi ih izbori ne zanimaju i odaziv je slab. Očekujem ipak da neću biti kandidatkinja iz Dubrovnika s najmanjim brojem preferencijalnih glasova.

Kako gledate na kampanju, dojam je da je nema?
- Kakva kampanja, takav će biti i odaziv. Slična je kampanja bila i na prošlim euro izborima. Nema konkretnih programa, a puno je obećanja, a HSLS ne želi ići tim smjerom. Puno je populističkih obećanja i prodavača magle. Sjetite se samo, i među onima koji su odradili mandat u prošlom sazivu Europskog parlamenta je bilo onih koji su u prošloj kampanji puno obećavali, a na kraju su odradili mandat, a ada se za riječ u tom parlamentu nisu javili. Ako HSLS dobije taj mandat, naš glas će se čuti.

FRANKOVIĆ JE OBEĆAO OSTAVKU NAKON PRVE PROMETNE GUŽVE

Kako će HSLS izaći na iduće lokale izbore? Na pola smo mandata aktualne vlasti i vrijeme je to kad se stranke počinju pripremati za izbore. Dio HSLS-a je u koaliciji s HDZ-om, hoće li i gradska organizacija u istu koaliciju?
- HSLS je liberalna stranka i svatko od nas u svojoj sredini ima pravo na taj liberalni stav, odnosno ima pravo samostalno odlučiti kako će izaći na izbore. U HSLS sam upravo i ušla iz razloga što Zagreb ne može utjecati na mene.

Znači u vas nema onoga što kako predsjednik naredi tako će biti?
- Ne! I ne smije biti, jer sloboda je ono što mi kao liberali zastupamo i čemu težimo, i to slobodi u svakom pogledu.
Na prošle ste izbore izašli s HNS-om, znači li to da bi mogli opet u koaliciju? Kolika je mogućnost za koaliciju lijevog bloka?
- Zašto ne! Upravo je razlog lošim rezultatima HDZ-ove oporbe bio u odluci samostalnog izlaska na izbore oporbenih stranaka. Neki su htjeli izmjeriti svoju snagu i nisu dobili ništa. Ako žele osvojiti vlast ili biti jaka i kvalitetna oporba onda bi se trebali ujediniti. Svakako nas čekaju razgovori i pregovori.

Ali Vi podržavate bivšeg gradonačelnika. Znači nema koalicije s gradskim HDZ-om?
- Ne, u mom slučaju nema.

Zašto?
- Zato što se ne slažem načinom rada, stavovima i razmišljanjima, lažnim obećanjima aktualnog vodstva HDZ-a Dubrovnik.

Konkretno?
- Prva od stvari koje je aktualni gradonačelnik Mato Franković u kampanji obećao jest rješenje Azila na Žarkovici, a od toga nema ništa. Isto tako, obećao je da će nakon prve prometne gužve dati ostavku, a mi sada imamo prometne čepove svako drugi - treći dan. Obećao je da će na Nuncijati riješiti problem prelaska preko ceste, ali ništa nije učinio. Doduše, danas su nam stigli strojevi, gradonačalnik je najavio novi sloj asfalta, ali nažalost krpaju se samo rupe. Ali što je s prelaskom preko ceste na kojoj moje i ostala djeca svaki dan igraju ruski rulet dok se vraćaju iz škole.

Znači ako se Vlahušić kandidira, gradski HSLS će ga podržati?
- Zašto ne?
Nedavno su održani izbori za nacionalne manjine. Zašto je tako mala bila izlaznost svih manjina, pa i Bošnjačke, kojoj Vi pripadate?
- Ljudi ne izlaze jer misle da ti izbori nisu važni. Ja sam svoju građansku dužnost obavila. Problem je što koliko god da birača izađe, izašao jedan birač ili njih 100, lista će proći. Cijeli taj izborni proces bi trebalo mijenjati.

Zašto bi birači u Dubrovniku koji će se odazvati izborima za Europski parlament trebali zaokružiti HSLS ili vama dati svoj preferencijalni glas?
- Ljudi koji me poznaju, znaju da sam poštena osoba koja stoji iza svoje riječi i svaki taj preferencijalni glas meni će puno značiti. Nadam se da mogu dobiti povjerenje dubrovačkih birača, ali i birača s područja Županije i ostalih dijelova Hrvatske i vjerujem da će mnogi od njih zaokružiti broj 10 na listi HSLS-a jer ja sigurno u Europskom parlamentu neću šutjeti.

U sklopu redovnih aktivnosti komunalnog uređenja gradskih ulica Upravni odjel za promet Grada Dubrovnika završio je radove na uklanjanju postojeće dotrajale i postavljanju nove zaštitno - ukrasne ograde na dijelu Ulice Frana Supila.
 
Zaštitna ograda ukrašena postavljena je poviše plaže Banje na dionici dugoj oko 50 metara. Ukupna vrijednost radova iznosi 285 tisuća kuna.
 
Riječ je o kovanoj ogradi s motivom suncokreta, koju je izvorno dizajnirao poznati bečki arhitekt i planer Otto Wagner za potrebe gradske željeznice u Beču. Ograda je uskoro postala i prepoznatljivim urbanim detaljem Dubrovnika kada je naručena i postavljena na predjelu Boninova za potrebe uvođenja tramvajskog prometa 1910., odnosno 1911. godine.

DPP

U palači Ranjina u ponedjeljak upriličeno je svečano potpisivanje Sporazuma o provedbi postupka zajedničke javne nabave za opremu za sprječavanje i sanaciju onečišćenja mora uljnim derivatima – plutajućih brana s opremom za potrebe Dubrovačko-neretvanske županije i pojedinačnih naručitelja.

Uz župana Nikolu Dobroslavića ugovore su potpisali i predsjednik Uprave ACI d.d. Kristijan Pavić, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo, ravnatelj ŽLU Korčula Vedran Leleković, ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije Antun Banovac, ravnatelj ŽLU Dubrovnik Željko Dadić, zamjenik Općine Orebić Kristian Kapiteli, dok će sporazum s Općinom Trpanj biti naknadno potpisan.
Potpisivanju su nazočili i zamjenik župana Joško Cebalo, v.d. pročelnika za komunalne poslove i zaštitu okoliša Miho Baće i v.d. pročelnika za gospodarstvo i more Ivo Klaić.
Župan Dobroslavić ovom prilikom je istaknuo kako je riječ o još jednom koraku u podizanju razine sigurnosti i spremnosti kod intervencija na moru.

- Ovdje se radi o dogovoru da se provede zajednička javna nabava u iznosu od milijun i 40 tisuća kuna kako bi nabavili oko tisuću metara brane koja će biti raspoređena u svakog od dionika, ali će se moći upotrijebiti kao jedinstvena brana. Naše službe se sve bolje pripremaju za takve intervencije, nabavili smo novi vatrogasni brod, Grad Dubrovnik također nabavlja jedan brod. Mi trenutno imamo dva ugovora za takve intervencije, jedan za naš brod u Pločama, a drugi s tvrtkom CIAN. - rekao je župan.

V.d. pročelnika za komunalne poslove i zaštitu okoliša Miho Baće istaknuo je kako se prikupljanje svih sredstava očekuje do 30. svibnja nakon čega kreće postupak javne nabave.
Predsjednik Uprave ACI d.d. Kristijan Pavić u ime ostalih potpisnika rekao je kako je iznimno zadovoljan jer se na ovaj način zajedničkim snagama pomaže zaštititi naše more i obalu, a time i glavnu gospodarsku granu – turizam.

DPP

Agencije čiji autobusi goste dovode na Pile još će kratko vrijeme naknadu za zaustavljanje moći plaćati na Pilama. Naime, rebalansom proračuna koji će se naći već na idućoj sjednici Gradskog vijeća, Grad Dubrovnik osigurat će sredstva za kupnju sustava koji će omogućiti online bukiranje i plaćanje naknade za zaustavljanje na Pilama.

Nakon što sustav profunckionira, agencije koje žele na Pile, svoje će mjesto prethodno morati online bukirati te istim putem i platiti. Kako stvari stoje, oni koji plaćanje izbjegavaju neće više moći na Pile.

Autobuseri će se itekako kontrolirali, odnosno taj će posao raditi sustav kamera, a komunalni i prometni redari na Pilama će one koji ne žele platiti udaljavati s tog područja. To je samo jedna od mjera koje imaju za cilj rasteretiti Pile, odnosno pojas oko Grada od autobusa i kombija koji dovode turiste, a baš i nisu vični plaćanju naknada za zaustavljanje.

Naime, prometna je policija nedavno u samo jednom danu u vremenu od 13 do 14. 20 sati izbrojala 140 kombija (8+1) koji su prešli preko Ilijine glavice prema Zagrebačkoj ulici. Tom broju treba pridodati i brojne putničke autobuse koji se također slijevaju prema Gradu.

No, nije potrebno zbrajati brojke kad se i prostim okom vidi kako Grad toliki obim prometa, odnosno autobusa ne može podnijeti pa se u gradskoj upravi razmišlja i o uvođenju nekih vrsta zabrana koje se ne bi odnosile na lokalno stanovništvo.

Jedna od tih zabrana bila bi zabrana dolaska shuttle busova i kombija na Pile u vremenu od 15 do 17 sati , odnosno onemogućio bi im se prolaz preko Ilijine glavice.

Upravo je vrijeme od 15 do 17 sati špica, odnosno vrijeme kada je na dubrovačkim cestama promet najgušći jer je to vrijeme kad građani s radnih mjesta kreću svojim kućama. Inače, građani Dubrovnika s odobravanje gledaju na uvođenje zabrane prometovanja raznih autobusa koji dovode turiste oko povijesne jezgre, dok oni vezani uz taj posao naravno negoduju. Uvođenje te zabrane je izvjesno, odnosno stupit će na snagu nakon što Prometni Fakultet završi rješenje koje je naručio Grad Dubrovnik, a prema kojemu autobusi koji ne plaćaju vinjete i naknade za zaustavljanje neće moći preko Pila. Novost je i da svi autobuseri neće moći preko Pila jer će dnevni broj vinjeta biti ograničen.

Naravno, ova se rješenja mnogim poduzetnicima koji se bave prijevozom putnika i turista neće svidjeti no njihova je implementacija i više nego nužna.

Dodatni izazov gradskoj upravi predstavlja i liberalizacija taksi tržišta koja je dovela do velikog priljeva taksi vozila i Grad, posebice u ljetnim mjesecima pa se traže rješenja i za tu vrstu vozila, no ta će se rješenja teže primjenjivati jer taksisti baš i nisu skloni poštivati prometna pravila.

Najbolje se to vidi na Pilama. Naime, parkirno mjesto koje je Grad osigurao za građane, najviše su koristili taksisti pa je Grad bio primoran na Pilama napraviti određene preinake. Tako je ukinuto jedno od dva parkirna mjesta ispred današnje trgovine Tiska, koja su bila dodijeljena taksistima. Sada je od dva mjesta jedno dodijeljeno na korištenje MUP-u, a drugo taksistima. Nerijetko su taksi vozila bila parkirana na mjestu koje je gradonačelnik dodijelio građanima za parkiranje ne duže d 10 minuta. Grad im je doskočio tako što je na tom području ocrtao dva mjesta za osobe s invaliditetom, a ono treće predvidio je za građane.

Najveća koncentracija alkohola od 2,24 g/kg zabilježena je prošli tjedan na području PU dubrovačko - neretvanske 61-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka koji je, prilikom kontrole prometa, zaustavljen u petak u popodnevnim satima, na području Metkovića.

Također je utvrđeno da vozač upravlja vozilom, a da pri tom ne koristi sigurnosni pojas i unatoč tome što mu je na snazi bila mjera oduzimanja vozačke dozvole.

Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama vozač je prekršajno procesuiran.

D.M.

Grad Dubrovnik i Hrvatska komora arhitekata - područni odbor Dubrovnik organiziraju u ponedjeljak stručni skup i radionicu „Izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom u Gradu Dubrovniku”, u Amfiteatru Sveučilišta u Dubrovniku, s početkom u 10 sati.

Na ovu temu govorit će predstavnici brojnih javnih ustanova, predstavit će se dobre prakse projekata usmjerenih na rad s osobama s invaliditetom, a bit će riječ i o pristupačnosti kao trajnoj i razvojnoj temi održivosti.

Upravo na projekte pristupačnosti Grad Dubrovnik ulaže brojne napore, pa se tako nakon završetka skupa predviđa obilazak dijela lokacija koje predstavljaju primjere izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom: plaže prilagođene osobama s invaliditetom Solitudo (Mandrač) i Copacabana, Opća bolnica Dubrovnik - Poliklinika za mentalno zdravlje djece, Udruga Dva skalina - senzorička soba i povijesna gradska jezgra - transporter za osobe s invaliditetom.

Stručni skup organizira se u prigodi Nacionalnog dana zdravih gradova, a ulaz je slobodan za sve zainteresirane.

DPP

Sjednica Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka održat će se u ponedjeljak, a na dnevnom je redu 19 točaka među kojima je i Odluka o Izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Odbora za turizam i ugostiteljstvo.

Pred vijećnicima u Općinskom vijeću Općine Župa dubrovačka su između ostalog i brojni akti koji se odnosi na kupnju i prodaju zemljišta. Tako će u konačnici biti prihvaćen Zaključak o kupnji zemljišta potrebnog za rekonstrukciju dionice lokalne ceste Mandaljena - most Mala rijeka.

Općina će se upustiti i u kupnju zemljišta potrebnog za polaganje kanalizacijske cijevi u Čibači te osiguranje servisnog puta, odnosno dionice od Ulice dr. Ante Starčevića do državne ceste u naselju Kupari.

Pred vijećnicima u župskom Općinskom vijeću je i zaključak o dodjeli javnih priznanja Općine Župa dubrovačka te Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Župa dubrovačka te još nekoliko točaka koje se odnose na kupnju i prodaju zemljišta na općinskom području.

N.M.