Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalom, v.d. pročelnice za društvene djelatnosti Jelenom Dadić, ravnateljicom RRA DUNEA Melanijom Milić nazočio je danas u Metkoviću na predstavljanju EU projekata u Dolini Neretve koje je održano u okviru programa ”Dani otvorenih vrata EU projekata u Dubrovačko - neretvanskoj županiji”.

Ovom događaju su nazočili i gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan sa suradnicima, načelnici općina iz doline Neretve, predstavnici građanskih udruga i brojni drugi.

Župan Nikola Dobroslavić naglasio je važnost i korist članstva Hrvatske, a time i Dubrovačko-neretavanske županije u Europskoj uniji i to prije svega u korištenju sredstava iz kohezijskih fondova EU, a gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan istaknuo je kako se na području tog grada provodi 30 milijuna kuna vrijednosti projekata sufinanciranih sredstvima EU.

Ispred DUNEA-e Olja Ljubišić ovom prilikom je naglasila kako se trenutno na području doline Neretve izvodi šest velikih infrastrukturnih projekata ukupne vrijednosti veće od 76 milijuna kuna iz područja razvoja turizma, desalinizacije i navodnjavanja, zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada, energetske učinkovitosti, poduzetništva i obrazovanja.
Napomenula je kako se na području Neretve trenutno realizira ili je već realizirano 12 međunarodnih projekata koji su uz ostale regije ukupn vrijedni 417 milijuna kuna.

Dani otvorenih dana EU projekata održani su povodom obilježavanja Dana Europe i Europskog tjedna u organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije, Regionalne agencije DUNEA i Grada Metkovića.

Predstavljanje EU projekata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji održat će se u četvrtak u Dubrovniku.

DPP

Centar za poduzetništvo d.o.o. organizirao je besplatno predavanje „Poslovni šalabahter“ u Dubrovniku u prostorijama Poduzetničkog inkubatora Dubrovnik.

Cilj predavanja bio je praktičnim savjetima omogućiti poduzetnicima početnicima uspješno poslovanje. Većina poduzetnika početnika suočava se sa sličnim izazovima prilikom pokretanja vlastitog poslovanja.

Strah, neznanje i nedovoljna vjera u sebe i vlastiti uspjeh često mogu biti kamen spoticanja na početku razvoja vlastitog poslovanja. Ipak, postoje osnovne šablone koje mogu pomoći svakom poduzetniku početniku na početku razvoja poslovanja, a njih je, između ostalog, predstavila predavačica Karmen Kmetović Prkačin, psihoterapeutkinja i vlasnica UMUS savjetovališta.

DPP

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je danas Constantina - Mihaila Grigoriea, veleposlanika Rumunjske u Republici Hrvatskoj.

Veleposlanik Grigorie je pojasnio kako Rumunjska ima vrlo dobre odnose s Hrvatskom te da je 2019. najintenzivnija i najplodnija godina u diplomatskim odnosima između dvije države. Izrazio je nadu u skoro imenovanje počasnog rumunjskog konzula u Dubrovniku, a gradonačelnik Franković je tom prigodom rekao da bi to za grad bila velika čast budući da sve više državljana Rumunjske posjećuje Dubrovnik.

Gradonačelnik Franković je također istaknuo da je Dubrovnik trajno zainteresiran za partnerstvo i stvaranje novih veza, što dokazuju i odlični odnosi koje Dubrovnik održava i razvija sa svim gradovima prijateljima.

DPP

Nakon što je zbog izvođenja radova na gradilištu u Ulici dr. Ante Starčevića došlo do puknuća vodovodne cijevi u Ulici bana Josipa Jelačića Grad Dubrovnik naložio je zatvaranje prometnice Ulicom bana Josipa Jelačića. Dok cesti prijeti urušavanje gradonačelnik Mato Franković najavljuje podnošenje kaznene prijave protiv investitora jer je njegovo nesavjesno ponašanje dovelo do urušavanja ceste, a time i do ugroze ljudskih života.

Investitor je tvrtka Projekt Gruž koja gradi stanove, apartmane i poslovne prostore površine 19 543 metra kvadratna. Osnivači ovog društva su Tibor Mladinić, Mato Braćić, braća Mario i Nino Slezak iz BiH te Josip Pažin iz Zagreba.

- Prometnica u Ulici bana Josipa Jelačića je zatvorena i nakon puknuća vodovodne cijevi u suradnji s Vodovodom podnijeli smo zahtjev za ponovnim vještačenjem te ceste. Jasno da je ta cesta neprohodna i zatražili smo sukladno zakonu nazor građevinske inspekcije. Grad je poduzeo i poduzima sve pravne radnje koje će dovesti do podnošenja kaznene prijave po pitanju zaštite interesa Grada i građana, a prema Zakonu o građenju u kojem se jasno navodi da se snosi kaznena odgovornost ukoliko se ošteti javna imovina. - kazao je za Dubrovnikpress.hr gradonačelnik Mato Franković.

- Stoga smo sve učinili kako bismo zaštiti imovinu Grada Dubrovnika, ali i kako bi investitor sanirao sve o svome trošku jer su svi problemi na toj cesti nastali isključivo i jedino zbog neodgovornog izvođenja radova na izgradnji stambeno- poslovnog kompleksa od strane investitora. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

25. radni sastanak županijskih zavoda za javno zdravstvo, županijskih upravnih odjela i zavoda nadležnih za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalno gospodarstvo, održivi razvoj i pomorstvo jadranskog područja Republike Hrvatske, održan je na otoku Mljetu u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i energetike. V.d. pročelnika za komunalne poslove i zaštitu okoliša Miho Baće je ispred domaćina, Dubrovačko - neretvanske županije, pozdravio prisutne i otvorio sastanak.

Predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike izvijestili su o godišnjoj i konačnoj ocjeni kakvoće mora na plažama hrvatskog Jadrana u 2018. godini, a predstavnici županijskih zavoda za javno zdravstvo o kakvoći mora za kupanje u jadranskim županijama u 2018. godini. Osim izvještavanja, teme ovogodišnjeg sastanka su bile razvoj sustava predikcije kakvoće mora, istraživanje antibiotskih svojstava morskih organizama, karakterizacija obale u RH na primjeru Dubrovačko-neretvanske županije, sanacija iznenadnog onečišćenja mora ugljikovodicima u Raškom zaljevu i druge.

Predstavnik upravnog odjela za komunalne poslove i zaštitu okoliša Dubrovačko - neretvanske županije predstavio je Interreg projekt WATERCARE koji se bavi rješenjima smanjenja mikrobiološkog onečišćenja mora za kupanje.

Na sastanku se predstavila i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije s temom zaštićena morska područja Dubrovačko-neretvanske županije te odgovor na pritiske, Predstavnici Javnog poduzeća Mareco iz Neuma prezentirali su međudržavni projekt sustava odvodnje otpadnih voda Komama – Neum – Mljetski kanal sa svrhom zaštite Malostonskog i Neumskog zaljeva.

Sudionici sastanka iz Crne Gore, Instituta za biologiju mora iz Kotora predstavili su projekt vezan uz gospodarenje morskim otpadom, a javno poduzeće Morsko dobro iz Budve je izvijestilo o kakvoći mora na plažama Crnogorskog primorja.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić primio je danas veleposlanika Republike Rumunjske u Republici Hrvatskoj Constantina - Mihaila Grigoriea.

Veleposlanik Grigorie zahvalio je županu na prijemu, istaknuvši kako je suradnja naših dviju zemalja dobra te kako je daljni cilj uspostava suradnje na regionalnoj razini.

Župan Nikola Dobroslavić složio se s riječima veleposlanika Grigoriea, kazavši pritom kako bi završetak Koridora 5c značajno pridonio poboljšanju suradnje.

- Završetak izgradnje Koridora 5c bit će dobra prilika za zemlje istočne Europe, na taj način će im se značajno olakšati pristup Jadranskom moru. - kazao je župan te dodao kako će to onda zasigurno utjecati i na povećanje broja rumunjskih turista u našoj županiji.

Također, župan je tom prigodom Grigoriea upoznao i s gospodarskim i kulturnim značajkama Dubrovačko-neretvanske županije, istaknuvši kako je glavna gospodarska grana ove regije turizam. Tijekom susreta bilo je riječi i o mogućnostima suradnje dviju zemalja, posebice s naglaskom na potencijale Dubrovačko-neretvanske županije.

DPP

Toliko oduševljenja gradskih vijećnika rijetko se viđa kao što su se oduševili nedavno raspravljajući o mogućnosti uvođenja, kako oni to kažu, „car sharinga”, kao da hrvatske riječi dijeljenje i automobil ili vozilo ne postoje. Dakle, riječ je o dijeljenju automobila.

O čemu se tu radi? Dakle, u dvije crtice, uzmete automobil na predviđenom mjestu, parkingu za te automobile, obavite što imate i ostavite ga ponovo na nekom drugom predviđenom mjestu, gdje vam već odgovara. Automobili bi trebali biti električni.

Zvuči super, zar ne. Super možda i jest, ali u Tokiju ili New Yorku ili negdje drugdje gdje je mentalitet takav da bi to moglo uspjeti. U u Dubrovniku to će već ići malo teže.

Gradski vijećnici, koji vole tako ponekad izgubiti vezu s realnošću, uvjereni su kako bi takav jedan projekt znatno smanjio gužve po dubrovačkim cestama. I bi kad bi uspio, a uspjet će, ne malo sutra, nego malo prekosutra u gradu u kojem je, bez obzira što se većina takvih vozi „od pupka do šupka” posjedovanje što većeg automobila nažalost još uvijek mnogima važno, za pokazivanje društvenog ili financijskog statusa, uostalom u gradu koji pripada mentalnom sklopu u kojem je posjedovanje važnije od korištenja. A koliko je nekima važno posjedovati, a ne koristiti, ukazuje najbolje nova aplikacija Sanitata kojom se pokazalo da pojedinci automobile s istog parking mjesta ne miču tjednima.

Uglavnom, pokretanje jednog takvog projekta koji se u ovom trenutku, što ne znači da će biti tako za deset ili 20 godina, čini promašenim, bilo bi bacanje novca ma što god oduševljeni gradski vijećnici mislili, odnosno bolje kazati, govorili o tome. Jer, jedno je što oni govore pred javnošću, a drugo je što uistinu misle, jer da misle onako kako govore ne bi svi, isključujući one koji žive negdje bliže gradskoj vijećnici, i na sjednice dolazili automobilima, već bi za početak, umjesto električnih automobila, da smanje gužve, barem „šerali” oli ti ga dijelili svakodnevnu muku svojih sugrađana u javnom gradskom prijevozu.

Papiri odlaze u prošlost, kao i palice za glasanje, tako se ukratko može opisati novi informacijski sustav na čijoj implementaciji rade u gradskoj upravi. Naime, umjesto dizanjem palice dubrovački bi gradski vijećnici u budućnosti trebali glasati elektronskim, najavio je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica.

- Nakon što smo malo sredili Vijećnicu, izbrusili parkete, opiturali zidove i doveli struju i Internet do svake vijećničke klupe, spremni smo za sljedeću fazu uvođenja informacijskog sustava kakav postoji primjerice u Skupštini grada Zagreba. - kazao je Potrebica.

Naime, kao i u Skupštini grada Zagreba i dubrovački će gradski vijećnici, kad projekt bude okončan, imati prilike elektronski glasati.

- Vijećnica je preuređena, struja i Internet dovedeni su do svake vijećnike klupe, što znači da je sljedeći korak uvođenje informacijskog sustava koji će omogućiti vijećnicima ne samo suvremeniji nego i lakši način rada. Naime, svakom će vijećniku, kad ovaj sustav zaživi, biti omogućeno da radne materijale dobiju putem informacijskog sustava. Nećemo više trošiti toliko papira za printanje radnih materijala. Svaki od vijećnika dobit će svoju šifru za logiranje u sustav u kojem će im putem tableta materijali biti dostupni prije sjednice, ali i za vrijeme sjednica.- rekao je Potrebica i najavio drugu fazu informacijskog sustava.

Kad ona profunkcionira u povijest će otići i palice za glasanje.

- Druga faza ovog projekta odnosi se na elektronsko glasovanje. Dakle. Kao i Hrvatskom saboru ili zagrebačkoj Gradskoj skupštini bit će postavljen ekran na kojem će vijećnici moći vidjeti tko se od njihovih kolega prijavio za raspravu, tko za repliku te kako se o svakoj točki glasalo. Tako ćemo izbjeći primjedbe vijećnika kakve smo imali na prošloj sjednici, a koje se odnose na vrijeme koje je predviđeno za postavljanje vijećničkog pitanja, repliku ili raspravu. - kazao je Potrebica.

Novi informacijski sustav, osim vijećnicima, omogućit će i građanima jednostavniji uvid u rad gradske uprave i Gradskog vijeća, a konačno bi se moglo i bilježiti kako je tko glasao umjesto da kao dosad nakon dizanja palica ostane zaboravljeno tko je bio za, a tko protiv neke odluke.

Nastavlja se ciklus obnove pedagoških ustanova na području Grada Dubrovnika, pa je tako gradonačelnik Mato Franković u ime Grada potpisao i četvrti ugovor za energetsku obnovu ove godine, ovaj put za obnovu Osnovne škole Marina Držića. Energetska obnova škole vrijedna je 606.250,79 kuna (uključujući PDV), a investicija se sufinancira bespovratnim sredstvima EU fondova u iznosu od 42%. U ime zajednice ponuditelja ugovor o izvođenju radova potpisao je Miho Klečak.

U zgradi OŠ Marina Držića od 5. do 8. razreda zamijenit će se i izolirati dotrajali krov zgrade, vanjski zidovi te će se ugraditi solarni sustav za pripremu potrošne tople vode. Projektom je predviđena i ugradnja sustava za daljinsko očitanje potrošnje energenata i uvođenje novog naplatnog mjernog mjesta. Završetkom radova i ova škola će iz energetskog razreda C prijeći u razred B, a ukupna ostvarena ušteda za grijanje objekta će iznositi 50,42%.

- Ovo je četvrta pedagoška ustanova na području Grada Dubrovnika za koju potpisujemo ugovor za energetsku obnovu od početka ove godine, što je iznimno velik i zahtjevan posao. Završili smo s Lapadskom školom, nakon čega nastavljam s još dvije škole i dva vrtića. Hvala DURA-i koja je odradila veliki posao, našem Upravnom odjela za europske fondove i međunarodnu suradnju bez kojeg ovo sve ne bi bilo moguće odraditi, zamjenici Tokić koja prati sve velike investicije Grada Dubrovnika, našim upravnim odjelima za izgradnju i upravljanje projektima te za obrazovanje i sport. Snaga nije nikada u pojedincu, jer čovjek sam ne može ništa napraviti, snaga je u timu i zato zahvaljujući uspješnom timu gradske uprave i ravnateljicama škola i vrtića vide se rezultati posla kojeg radimo. - kazao je gradonačelnik Mato Franković u prigodi potpisivanja ugovora.

Ravnateljica OŠ Marina Držića Zrinka Capor pojasnila je kako će se obnoviti stara zgrada koja je građena 1963. godine.

- Krov nam je dotrajao i treba ga promijeniti kao i fasadu. Željno očekujemo i energetsku obnovu škole za djecu s posebnim potrebama. Nadam se da će ovi radovi proteći uspješno i da ćemo što prije doći do željenog cilja'', rekla je ravnateljica Capor.

Izvođač se obvezuje radove završiti u roku od 150 kalendarskih dana od dana uvođenja u posao.

Grad Dubrovnik ujedno priprema i drugu fazu energetske obnove OŠ Marina Držića s obzirom da prvom nije obuhvaćena cijela škola.

„Izabrani radovi 2016. - 2019.“ naziv je izložbe dubrovačke slikarice Lene Kramarić otvorene u Beču u galerijskom prostoru organizacije „EGA: Žene u centru” gdje se prethodno Lena Kramarić prvi put predstavila prije dvije godine, kada je izabrana izlagati uz deset finalistica nagrade za umjetnost pod nazivom „Slavljenje ženske raznolikosti“, a nagrađena je samostalno izložbom i to kao iznimka s obzirom da su nagrade i sudjelovanje obično namijenjeni austrijskim umjetnicama.

- Izlagati u Beču, velika mi je čast, jer Beč nosim u srcu. Hvala organizatorima i svima koji su mi pomogli da ponovno ovdje izlažem. Posebno veliko hvala Barbari Mithlinger iz organizacije EGA. Ova moja samostalna izložba, zapravo je nagrada koju sam osvojila prije dvije godine na skupnoj izložbi, ovdje u ovom istom prostoru u Beču za izvanredne umjetničke radove, u konkurenciji 10 finalistica. - rekla je Lena Kramarić.

Izložbu, koja ostaje otvorena do 28. lipnja, otvorila je Maja Ettinger - Cecić, hrvatska umjetnica s bečkom adresom.

DPP

Brodovi „Zrinski“ i „Skala“ izgrađeni su u Mokošici 1971. godine namjenski za potrebe Rezervat Lokrum i od tada pa sve do danas usprkos vremenu koje je prošlo od njihove izgradnje i dalje sigurno plove prema Lokrumu, velikim dijelom zahvaljujući svojim vrijednim posadama i starim dubrovačkim meštrima i kalafatima.

Nažalost, već nekoliko zadnjih godina zbog nedostatka kalafata u Dubrovniku, ali i cijeloj Županiji dubrovačko - neretvanskoj brodovi „Zrinski” i „Skala” odlaze na redovne godišnje remonte u brodogradilište „Marina Betina” na otok Murter. Tako je bilo i ovu godinu.

Pored redovnih godišnjih remonta i rekonstrukcija drvene strukture koja je u proteklih nekoliko godina odrađena u brodogradilištu „Marina Betina“ u Betini, u brodogradilištu „Leda“ u Korčuli odradila se zamjena pogonskih strojeva, brodskih reduktora i propelera.

Iznos ove zamjene za oba broda iznosila je oko dva milijuna kuna. Zahtjevni remonti na brodovima „Zrinski“ i „Skala“ u brodogradilištu „Marina Betina“ krenuli su 2014.godine kada je na brodu „Skala“ odrađena rekonstrukcija prednjeg dijela broda (od srednjih vrata do prove koji je iznosio 650 tisuća kuna.

Nadalje, na brodu „Zrinski“, 2016.godine uz redovni remont, također je napravljena rekonstrukcija prednjeg dijela broda, a sve u iznosu od 700 tisuća kuna.

Ovu zimu remont spomenutih brodova krenuo je već u prosincu 2018.god. a završio krajem travnja ove godine.

U tom periodu posade su se izmjenjivale u brodogradilištu kako bi svojim sudjelovanjem u remontu doprinijeli dobrom izgledu, odnosno, ujednačavanju vizualnog identiteta brodova kako bi se isti u što boljem svjetlu vratili u Grad.

Na brodu „Zrinski“uz redovni remont napravile su se nove klupe za putnike i novi nosači pojaseva za spašavanje, a sve u iznosu od 365 tisuća kuna. Na brodu „Skala“ uz redovni remont, odrađena je rekonstrukcija krmenog dijela broda (od srednjih vrata prema krmi), a sve u iznosu od milijun kuna.

Zahvaljujući velikoj brizi i pažnji djelatnika Rezervata Lokrum, brodovi „Skala“ i „Zrinski“ još dugo će sigurno prevoziti putnike prema omiljenom otoku Dubrovčana, Lokrumu.

DPP

Po okončanju turističke sezone dubrovački Sanitat pristupit će uređenju parkirališta na Gradcu, a osim parkinga uredit će se i cesta, odnosno Ulica don Frana Bulića. Kako je riječ o uskoj ulici uz pomoć senzora postaviti će se semafor koji će signalizirati vozačima ukoliko im iz pravca Gradca automobil dolazi u susret.

Gradska uprava osigurala je sredstva za uređenje parkinga na Gradcu, a listopad ili studeni, ovisno o trajanju turističke sezone, bit će mjeseci kada će se prionuti radovima. Plato na Gradcu, osim za potrebe parkiranja i hortikulturno će se urediti.

Taj će parking po završetku radova biti isključivo rezerviran za pretplatnike, odnosno vlasnike Sanitatovih pretplatnih parkirnih karata. Naime, na ulaz na parking na Gradcu postavit će se rampa koja će braniti prolaz vozačima koji nemaju PPK.

U sklopu radova na uređenju parkirališta na Gradcu uredit će se i prilaz samostanu, koji je često bio nemoguć zbog automobila koje bi njihovi vlasnici parkirali kako ih je volja.

Iz gradske uprave najavljuju kako će se po okončanju radova na uređenju parkirališta na Gradcu, asfaltirati cesta kroz Ulicu don Frana Bulića. Inače, riječ je o uskoj cesti na čijim se dijelovima zbog automobila parkiranih sa strane dva automobila ne mogu mimoići te jedan vozač uvijek mora ići na rikverc, iz Grada najavljuju kako će se na ulaz u Ulicu don Frana Bulića postaviti semafor koji će vozačima signalizirati dolazi li iz pravca Gradca automobil. Rješenje je to koje bi trebalo biti od pomoći vozačima u toj uskoj ulici.