Do predsjedničkih izbora nešto je manje od sedam mjeseci, a bivši premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović javnosti još ne otkriva kreće li, kao što se već duže vrijeme špekulira, u izbornu utrku za predsjednika Republike Hrvatske. No, Milanović svakako nešto smjera, a tome ide u prilog i izjava za jedan nacionalni dnevni list u kojoj ističe kako će na nedjeljnim izborima za Europski parlament glasati za SDP jer ima najbolju listu. Ta se izjava svakako može protumačiti kao približavanje SDP-u i aktualnom predsjedniku te stranke Davoru Bernardiću, čija će mu potpora itekako trebati, ukoliko zaista namjerava odmjeriti snage s Kolindom Grabar Kitarović u predsjedničkoj utrci.

Inače, da Milanović nešto smjera svjedoče i njegovi česti sastanci sa SDP-ovcima diljem zemlje. I dok pojedini mediji donose kako se nedavno u Stonu Milanović sastao s Mladenom Marelićem te još nekim istaknutim SDP-ovcima iz Dubrovačko-neretvanske županije, bivši saborski zastupnik SDP-a Mladen Marelić za portal Dubrovnikpress.hr te tvrdnje opovrgava i naglašava kako se u Stonu s Milanovićem nije nedavno sastao.

- Zaista ne bih o tome. U Stonu nije bilo nikakvog sastanka sa Zoranom Milanovićem nakon Sumitta Kina 16+1. Sa Zoranom sam inače ostao u dobrim odnosima, ponekad se nađemo i popijem piće, ali u Stonu se nismo sastali. Dakle, nije bilo ni prijateljske kave ni sastanka. - kazao je Marelić.

I dok Marelić demantira stonski sastanak s Milanovićem, portal Dubrovnikpress.hr doznaje da je bivši premijer i bivši predsjednik SDP-a za Summita Kina 16+1 zaista bio u Dubrovniku. No, gradski SDP-ovci koje su novinari portala Dubrovnikpress.hr kontaktirali tvrde kako se s Milanovićem nisu ni čuli ni sastajali, a mnogi od njih nisu ni znali da im je negdašnji šef nedavno bio u Gradu.

Ukoliko je sastanaka s Milanovićem u Gradu i bilo, tvrde dobro upućeni izvori iz SDP-a, tada se Milanović sastao s onima koji su mu bili skloni, ako su povodi tim sastancima bili njegova eventualna kandidatura za predsjedničke izbore.

Iako se Milanović još uvijek javno nije izjasnio o svojoj mogućoj kandidaturi, istraživanja javnog mijenja, koja se provode u posljednje vrijeme, predviđaju mu dobar startni rejting. Prema posljednjoj anketi Milanovića bi podržalo 18,5 posto birača.

Dok on mudro šuti, a mediji svako malo objavljuju informacije kako se diljem zemlje sastaje s istaknutijim SDP-ovcima, špekulira se kako će Milanović ozbiljne razgovore o kandidaturi na prosinačkim predsjedničkim izborima započeti nakon izbora za Europarlament, odnosno kako će to biti vrijeme kada će ozbiljno sjesti za stol s vodstvom SDP-a. U svakom slučaju, njegova izjava kako će na tim izborima glasati za SDP svakako nešto govori, a u prilog tome ide i poprilično ublažena retorika predsjednika SDP-a Davora Bernardića kad je Milanović u pitanju.

Ukoliko namjerava istaknuti kandidaturu Milanović svakako mora imati potporu SDP-a. S druge strane SDP u svojim redovima nema ozbiljnog kandidata za predsjedničku utrku. Bivši predsjednik države Ivo Josipović koji se nedavno vratio pod SDP-ove skute, a može biti kandidat za predsjednika RH, jasno je kazao da to ne želi. Kao mogući kandidat SDP-a spominje se i Tonino Picula, no teško da on Kolindu Grabar Kitarović može pobijediti i da bi se ukoliko i bude SDP-ov kandidat na predsjedničkim izborima, nakon što oni završe, vratio svom Bruxellesu. Iako je sam Davor Bernardić nedavno, govoreći o mogućim kandidatima SDP-a naveo Freda Matića, jasno je da bi njega Grabara Kitarović dobila možda i u prvom krugu.

Milanović, ukoliko kreće u predsjedničku utrku, mora dobiti potporu dobrog dijela istaknutih SDP-ovaca s kojima uopće ne razgovara, a koji su jaki u svojim organizacijama, a također mora vratiti povjerenje članova koji mu još nisu oprostili njegov nagli odlazak s mjesta šefa stranke nakon parlamentarnih izbora. Također, potrebna mu je i potpora ostalih političkih opcija lijevoga spektra kao i potpora dijela protestnih stranaka koje su nedavno osnovane. Potporu Amsterdamske koalicije navodno već ima, a kako se može neslužbeno čuti sklon ga je podržati i Start Dalije Orešković.

Kako je do predsjedničkih izbora ostalo sedam mjeseci, jasno je da će Milanović uskoro morati javno obznaniti kreće li ili ne u tu utrku jer bliži se ljetna stanka, a time i rujan kada se očekuju objave imena kandidata i ozbiljan rad stranaka za predsjedničku kampanju. Milanović sa svim svojim manama trenutno je jedini kandidat ljevice koji može ozbiljno stati na crtu Kolindi Grabar Kitarović.

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević i v.d. pročelnicom za društvene djelatnosti Jelenom Dadić obišao je danas Obrtničku i tehničku školu Dubrovnik na kojoj su nedavno završeni radovi energetske obnove.

Cilj projekta bio je energetska obnova zgrade Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik čijom uspješnom provedbom se pridonijelo značajnom smanjenju energetskih potreba i toplinskih gubitaka zgrade škole, te su se osigurale financijske uštede i poboljšali uvjeti rada u školi za nastavnike i učenike. Riječ je o 50 posto uštede energije što na godišnjoj razni iznosi oko 50 tisuća kuna uštede.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je tri milijuna kuna, od čega je Županija sudjelovala u iznosu sa cca 65 posto ukupno prihvatljivih troškova. Vrijednost građevinskih radova koji su odrađeni iznosi 2.62 milijuna kuna, izvođač je bila tvrtka Capitalis d.o.o., a nadzor je bila tvrtka DELTAGrad d.o.o.

Projektom su završeni građevinski radovi ugradnje toplinske izolacije na ovojnicu zgrade, omogućeno je korištenje solarne energije za pripremu potrošnje tople vode te je postavljen nosač za buduću solarnu elektranu snage do 15 kw čija se nabavka planira sufinancirati također iz EU fondova uz pomoć županijske Razvojne agencije DUNEA.

Projekt je značajan i zbog znatnog smanjenja štetnih plinova, čime se podiže razina svijesti o potrebi racionalnog korištenja energije i zaštite okoliša, te se potiče korištenje obnovljivih izvora energije.

Dodatnu vrijednost projektu daje i činjenica da će se ugrađeni sustavi koristit i u nastavnom procesu za učenike različitih struka škole.

Župan Dobroslavić istaknuo je ovom prilikom kako je Obrtnička i tehnička škola primjer dobrog iskorištavanja sredstava iz EU fondova.
- Projekte treba znati dobro pripremiti, poznavati postupak javne nabave i ispunjavati sva pravila Fonda. Škola je sve svoje obaveze uredno ispunila. Mi smo projekt, naravno, podržali kao što podržavamo ostale ovakve projekte. - rekao je župan te dodao kako će radovi energetske obnove uskoro početi i na OŠ Gruda.

- Također, nedavno su sklopljena i dva nova ugovora ove vrste, za energetsku obnovu OŠ u Metkoviću i OŠ u Staševici, kao i Doma za starije osobe u Vela Luci. Vrijednost svih projekata energetske obnove javnih zgrada je preko 13 milijuna kuna. - rekao je župan.

Ravnatelj Obrtničke i tehničke škole, Dinko Mandić zahvalio je Županiji na podršci u ovom zahtjevnom projektu. Istaknuo je kako je uz pomoć v.d. pročelnika UO za poslove župana i Županijske skupštine Mara Hađije te suradnika DUNEA-e Luka Srhoja projekt uspješno priveden kraju te kako je tako stečeno neprocjenjivo iskustvo.

- Nakon toga smo se prijavili i na projekt prekograničke suradnje vrijedan preko pet milijuna kuna te dva Erasmus projekta. - rekao je Mandić.

DPP

U sklopu projekta Smart parkinga počelo je i postavljanje putokaza s pokazivačima broja slobodnih mjesta na javnim parkinzima. Dok se svi ne postave i dok ne profunkcionira mobilna aplikacija, na njima će biti vidljivi podaci iz testne faze te se neće podudarati sa stvarnim stanjem.

„Molimo građane da budu još malo strpljivi te se za sada ne vode prema tim informacijama. Prvi pokazivači postavljeni su u Zagrebačkoj ulici,a slijedit će postavljanje i na drugim mjestima.” - piše u priopćenju Sanitata Dubrovnik.

„Bit će nam veliko zadovoljstvo obavijestiti sve sugrađane kada ovaj projekt zaživi u cijelosti i budu dostupne sve mogućnosti koje Smart parking pruža.” - ističu iz Sanitata.

D.M.

Cavtat i Općina Konavle sudjeluju u ovogodišnjem projektu International Golden Flower i Cavtat je ovogodišnji predstavnik Hrvatske u ovom izboru, te je jedan od ovogodišnjih međunarodnih finalista.

Tim povodom načelnik Općine Konavle uputio je pismo svima stanovnicima Konavala.

„Utjecaj otpada na biljni i životinjski svijet" naziv je predavanja održanog jučer u hotelu Hilton Imperial Dubrovnik, u sklopu projekta “ReDu - provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika”. Predavanje je održala biologinja i doktorica prirodnih znanosti o moru Marija Crnčević, s naglaskom na problematiku morskog otpada, koji u najvećim količinama čini plastika.

- Podaci u znanstvenoj zajednici svjedoče o narušavanju zdravlja i ugibanju morskog životinjskog svijeta, najčešće morskih kornjača. To su organizmi koji se hrane prvenstveno meduzama i oni morski otpad odnosno plastične vrećice zamijene za meduze. Na osobnoj razini može se puno pomaka napraviti, jer čak i pojedina odjeća i kozmetika sadrže mikroniti umjetnih materijala koje opet kroz hranidbeni lanac dospijevaju u okoliš. Odabirom ekoloških proizvoda može se smanjiti štetan učinak, a dugoročno pridonijeti i uključivanjem u akcije čišćenja i uklanjanja otpada s obale i iz mora. - kazala je Marija Crnčević
 
Ukupna vrijednost projekta je 1.386.980,00 kuna, od čega Europska unija putem Kohezijskog fonda, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. sufinancira 1.178.933,00 kuna. Također, projektom „ReDu“ i provedbom njegovih aktivnosti želi se doprinijeti povećanju stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagališta i izgradnji svijesti građana grada Dubrovnika o važnosti gospodarenja komunalnog otpada.
 
Projekt predviđa niz informativno - izobraznih aktivnosti kojima će se građane grada Dubrovnika, kao glavnu ciljnu skupinu, cjelovito informirati i upoznati s ciljevima gospodarenja otpadom te ih motivirati za njihovo ostvarivanje. Nakon uvodnog predavanja, zainteresiranu javnost očekuje još 11 predavanja i radionica.

DPP

Na nizu portala koji nose predznak dubrovačkih danas se spominje „norijada”. Kad čujem to „norijada” meni para kao da je to nešto što se jede, a da nema fotografija maturanata prosječni Dubrovčanin s potpunim pravom možda bi uistinu i promislio da se piše o nekakvom specijalnom receptu, ali ne, riječ je o maturalnoj povorci, kako smo nekad zvali ono kad se maturanti okupe zadnji dan škole i opraštaju se od školskih klupa i profesora.

Sad je to eto postala „norijada” i sve bi bilo sasvim u redu da je riječ o nekoj standardnoj hrvatskoj riječi, no, k vragu, nije, već je riječ uistinu o originalnoj recepturi, ali ne za štogoć slatko nego gorkoj recepturi jezičnog podjarmljivanja iz Zagreba kojeg smo svjedoci svakodnevno na nizu elektroničkih medija, a najžalosnije od svega u tome je da u svemu prednjači javni servis HRT-a, dok se dio lokalnih novinara bez otpora predao tom jezičnom nasilju koje se nameće iz kajkavskog govornog područja. Jer, kad vas neprestanu bombardiraju s jednom riječju ona neminovno „uđe u uho”.

Inače, kako mi je u međuvremenu pojasnila Maja (Milošević, op.a.) „ponorel” na kajkavskom znači poludio, a u korijenu riječi „norijada” je „nor”, što bi značilo lud ili ludovanje. Zato su svi poludili pa je maturalna povorka valjda nešto zastarjelo, a moderno je „norijada”, jer ako riječ već ne pripada standardnom hrvatskom jeziku (ne podnosim kad se o standardnom jeziku piše/govori kao o nekakvom književnom hrvatskom jeziku), koji se uz dopuštene lokalizme upotrebljava u medijima, onda je razlog uporabe te riječi u medijima lokalnog predznaka valjda samo pomodarstvo.

Zato možemo uskoro očekivati i da pomadora uskoro ne bude čak ni rajčica nego izraste u paradajiz, jer ionako u dubrovačkim butigama prodavačice sve lošije razumiju kad im se zatraže patate ili ne daj Bože rovanjele, a tek balančana... Onu „norijadu” još bih i progutao, iako se eto ipak ne jede, ali kad mi netko u „Peme” ponudi patlidžan stavio bi mu/joj taj patlidžan negdje gdje je usko i gdje boli pa nek' se „nosa” u onu stvar zajedno s patlidžanom. Uz patlidžan mi obično ponude i da „uzmem si se vrećicu”, a ja se prvo zapitam otkad se to sise drže u saketima i što ti korpići uopće rade između mlijeka i kruha.

Izrazi koje dolaze s prilivom radnika iz drugih krajeva Hrvatske, ali i regije, nisu zapravo ništa za čuditi se, na Dubrovčanima je da se potrude da svoje riječi ne zaborave, na jedan način ih nametnu došljacima da ih barem razumiju kad zatraže nešto u butizi, a na došljacima da se prilagode i poštuju sredinu u koju su došli zarađivati kruh svoj svagdašnji. U tom svojevrsnom srazu domocilnog i došljačkog s vremenom će vjerojatno ipak doći do niza jezičnih promjena, jezik je živ, jezik se mijenja baš kao što se i Grad mijenja.

Ipak, nije potrebno promjene forsirati, a primjer „norijade” je upravo to - forsiranje nečeg što ne pripada dubrovačkom podneblju, a što čak ne pripada niti standardnom jeziku. Takvim odnosom nismo daleko od toga da se uskoro počne slaviti Fešta svetog Vlahe. Neka maturalna povorka zato ostane maturalna povorka iako je riječ o svemu samo ne o povorci.

Gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima obišao je gradilište stambenih zgrada za mlade i branitelje grada Dubrovnika u Mokošici, čiju izgradnju financira i sufinancira Grad Dubrovnik po modelu Dubrovačke stanogradnje.
 
Grade se dvije stambene zgrade, od kojih je na prvoj diletaciji prve zgrade nakon dvije podrumske etaže u tijeku početak izvedbe treće etaže, odnosno prizemlja zgrade, a na drugoj diletaciji se završava prva etaža. U prvom dijelu druge zgrade u tijeku je završna faza iskopa, dok je na drugoj diletaciji izvedena temeljna ploča.
 
Prva 43 stana za mlade obitelji grade se u sklopu projekta stambenog zbrinjavanja branitelja – stradalnika Domovinskog rata s područja Grada Dubrovnika. Ukupno se gradi 108 stanova, od kojih će 65 biti dodijeljeno braniteljima, a 43 stana će pripasti Gradu. Oni će se prema modelu Dubrovačke stanogradnje dodijeliti u najam mladima dubrovačkim obiteljima s mogućnošću otkupa nakon 10 godina.

DPP

Mladi violinist Luka Ljubas prvi je Hrvat koji je pobijedio na prestižnom Međunarodnom violinističkom natjecanju Vaclav Huml, dobitnik je i glavne Nagrade Zlatko Baloković, Nagrade Ivo Vuljević i brojnih drugih nagrada zbog čega Europa priča o ovom talentiranom violinistu. U Dubrovniku će nastupiti u petak u Kneževom dvoru s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom kojim će ravnati Marc Tardue. Početak koncerta je u 21 sat.

Na programu koncerta su Debussyjeva Mala suita, Poulencova Sinfonietta, a nagrađivanog glazbenika Luku Ljubasa slušat ćemo u Bruchovom Koncertu za violinu i orkestar u g molu.

Luka Ljubas rođen je u Beču, u hrvatsko – japanskoj glazbeničkoj obitelji. Prvu poduku iz violine je dobio od svoje majke, a potom nastavlja učiti u Muzičkoj školi Margareten u Beču u klasi profesora Arkadija Winokurova. Godine 2006. započinje studij violine na Državnom konzervatoriju u Klagenfurtu u klasi profesora Briana Finlaysona. Godine 2012. upisuje predstudij na Muzičkoj akademiji u Beču, a od 2015., postaje i redovni student u klasi profesora Gerharda Schulza. Tijekom svoje dosadašnje karijere, često je koncertirao u Austriji, između ostalog u bečkom Konzerthausu i na brojnim međunarodnim pozornicama – u Armeniji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Italiji, Sloveniji i Japanu. Svirao je kao solist s Koruškim simfonijskim orkestrom, Bečkim komornim orkestrom, Schönbrunner Schloss orchester, Orchestra di Padova e del Veneto i brojnim drugima. U sklopu jednog radio portreta emitirana je i snimka njegove izvedbe violinskog koncerta od J. Sibeliusa, a više puta su na Austrijskom radiju emitirane njegove snimke.

Ulaznice za koncerte dostupne su u uredu Orkestra od 9 do 14.30 sati, na web stranici www.dso.hr, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama, u gift shopu Dubravka na Pilama i jedan sat prije početka koncerta na mjestu održavanja. Ulaznice po povlaštenim cijenama za građane i ostvarenje popusta, dostupno je isključivo na blagajni Orkestra.

R.R.D.

U predviđenom roku završeni su radovi na sanaciji asfalta u Ulici od Gaja.

Radovi su se u sklopu programa investicijskog održavanja gradskih prometnica izvodili na potezu od Janjevske ulice pa zapadno do Ulice padre Perice, ukupne površina zahvata 800 metara kvadratnih.

Investicija je ukupno vrijedna 220 tisuća kuna s PDV-om.

DPP

Na web stranici Grada Dubrovnika od jučer se, putem kamera na prometnicama, može gledati promet uživo i to na ključnim točkama, na Pilama, Ilijinoj glavici, u Gružu, na Solskoj bazi, Pošti Lapad i Domu zdravlja.

Kako ističu iz Grada Dubrovnika ovo je još jedan alat Grada za sugrađane, ali i posjetitelje, kako bi se mogli informirati o trenutačnoj situaciji u prometu.

Link je dostupan na početnoj web stranici Grada pod ikonom „Promet uživo”.

D.M.

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević i zamjenikom Joškom Cebalom, v.d. pročelnikom za gospodarstvo i more Ivom Klaićem i saborskim zastupnikom Brankom Bačićem obišao je u jučer radove i lokacije projekata lučke infrastrukture na Pelješcu i otoku Korčuli.

U obilasku radova u općini Trpanj gdje se planira dogradnja luke Trpanj, Orebiću (školjera), Gradu Korčula (radovi na trajektnom pristaništu Dominče), Općini Blato (dogradnja luke Prigradica) i Općini Vela Luka (radovi na marini i Pomorsko - putničkom terminalu) pridružili su se i načelnici općina i gradonačelnik Korčule, te ravnatelji županijskih lučkih uprava Dubrovačko-neretvanske županije, Korčule i Vela Luke.

- Očekuju nas vrijedne investicije u lučkoj infrastrukturi, vrijedne 420 milijuna kuna, a danas smo obišli neke od lokacija tih projekata, ali i druge investicije koje su već u tijeku. U Trpnju smo dogovorili dinamiku raspisivanja natječaja i financiranja, u Orebiću smo obišli 2,7 milijuna kuna vrijednu završenu školjeru u trajektnom pristaništu i prema informacijama s terena stanovnici Orebića su više nego zadovoljni. U Korčuli će za mjesec dana na lokaciji Dominče profunkcionirati 80 metara nove obale vrijedne 10,5 milijuna kuna. To će rasteretiti gradsku luku u Korčuli. - rekao je župan Dobroslavić.

- U Prigradici smo obišli radove na školjeri, a u Vela Luci smo obišli radove na marini, a tom prilikom potpisan je i ugovor kojim našoj ŽLU Vela Luka osiguravamo 100 tisuća kuna za studijsku dokumentaciju za projekt ribarske luke u Vela Luci. - rekao je još župan Dobroslavić.

Župan je ovom prilikom podsjetio kako Županija ima u visokom stupnju pripremljenosti projekte u lučkoj infrastrukturi vrijednosti 420 milijuna kuna za koje su osigurana sredstva iz fondova EU, putem Ministarstva mora, prometa i infrastukture, namijenjena boljem povezivanju otoka.

- Za luku Donje Čelo već je donesena odluka o financiranju u 100 postotnom iznosu od 24 milijuna kuna, a očekujemo takve odluke o za dogradnju luke Trpanj, izgradnju nove luke Perna u Orebiću, rekonstrukciju lukobrana Puntin i novu luku Polačište u Korčuli, dogradnju luke Prigradica u Općini Blato, Pomorsko - putnički terminal u Vela Luci te dogradnju luke Ubli na Lastovu. - kazao je župan Dobroslavić.

Odgovarajući na novinarsko pitanje u vezi protivljenja udruge Plavi zid izgradnji Nove luke Perna župan je istaknuo kako je taj projekt u prostornim planovima Županije već 15-ak godina te kako se od njega neće odustati, naročito sada kada postoje europska sredstva koja se mogu iskoristiti na dobro otočana.

Saborski zastupnik Branko Bačić rekao je ovom prilikom kako vjeruje da će svih osam projekata lučke infrastrukture biti završeni do 2023. godine kada ističe rok za iskorištavanje sredstava u ovom financijskom razdoblju.

- Ovo su sve veliki projekti, ali uvjeren sam da ćemo ih realizirati u trenutnom financijskom razdoblju. - rekao je Bačić.

Još je na posljednoj sjednici Gradskog vijeća, govoreći o stanju u prometu ususret špici turističke sezone, gradonačelnik Mato Franković istaknuo kako će značajnu ulogu u upravljanju prometom sve više preuzimati prometno redarstvo. I zaista, na dubrovačkim raskrižjima redovito se posljednjih 20- tak dana mogu vidjeti prometni redari koji s prometnim policajcima upravljaju prometom. Dio je to obuke koji je započet početkom svibnja, a na koje će, baš kao što je kazao gradonačelnik, prometni redari biti u potpunosti spremni upravljati prometom.

Načelnik Postaje prometne policije Dubrovnik Ante Vuletić za portal Dubrovnikpress.hr ističe kako su prometni redari pokazali iznimno znanje kad je u pitanju upravljanje prometom na užem gradskom području.

- Sukladno dogovoru Policijske uprave dubrovačko-neretvanske i Grada Dubrovnika od početka svibnja prometni redari zajedno s prometnim policajcima svakodnevno u dvije smjene upravljaju prometom na frekfentnim gradskim prometnicama. Ovog mjeseca najčešće su na dva raskrižja, na Ilijinoj glavici i raskrižju kod Doma zdravlja. Obuka traje mjesec dana i prometni redari su potpuno osposobljeni za samostalno upravljanje prometom. - kazao je Vuletić, istaknuvši kako obuka prometnih redara zapravo započinje na Policijskoj akademiji.
- Mogu vam reći da su na Policijskoj akademiji dosta dobro savladali taj teoretski dio, usvojili su potrebna znanja, a što se tiče ovog praktičnog dijela, dakle dijela koji se odnosi na fizičko upravljanje prometom, snašli su se odlično. Prometni policajac koji je uvijek prisutan s njima na raskrižju je tu više zato da bi se prometni redari opustili, odnosno stekli tu sigurnost koja je iznimno važna za upravljanje prometom. Naravno da im nije bilo lako stati na raskrižje i preuzeti cijeli taj tijek prometa na sebe, ali snašli su se odlično. Kolege mi kažu da su od građana dobro prihvaćeni na cesti. Zaista dosta dobro rade i ako se ova praska nastavi imat ćemo dosta dobro iskorišten i siguran način upravljanja prometom u vrijeme sezone što je svima nama iznimno važno. - rekao je Vuletić.

Prometni redari koje se s policijom može vidjeti na raskrižjima nisu samo osposobljeni upravljati prometom već su i postali zaposlenici u Gradskoj upravi.

Voditelj Odsjeka prometnog redarstva Miro Džamonja ističe kako je još uvijek u prometnom redarstvu ima slobodnih radnih mjesta, odnosno kako je još uvijek otvoren natječaj na koji se mogu prijaviti svi oni zainteresirani za posao prometnog redara.

- Nakon prijave na natječaj svi oni koji zadovoljavaju uvjete kreću na obuku na Policijskoj akademiji. Tijekom te trodnevne buke stiču se teorijska znanja koja proizlaze iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Obuka je zaista dobro koncipirana i tijekom nje zaista svi kandidati svladaju osnove prekršajnog prava, a što im je nužno za postupanje na terenu. Što se tiče Zakona o sigurnosti prometa na cestama, obuka je bazirana na uvidu u ceste, prometnim pravilima i prometnim znakovima i signalizaciji, sve to treba savladati. Glavni je naglasak tijekom obuke stavljen upravo na upravljanje prometom i nadzor nepropisnog zaustavljanja i parkiranja. - rekao je Džamonja, naglasivši kako prometni redari ipak ne mogu zamijeniti policajce.
- Građani kad čuju za prometne redare imaju dojam da su sad oni zamijenili prometne policajce, nisu jer prometni redari imaju ovlasti da mogu kazniti onoga tko se nepropisno zaustavio ili parkirao. Imao i ovlasti upravljanja u određenom režimu prometa, ali kod gužvi koje su Gradu česte, kad imamo one trenutke da promet doslovno i stoji, kad treba rješavati problem na način da se pojedini smjerovi prometovanja zabrane ili preusmjere, takve odluke donosi prometna policija jer je to njihova nadležnost a mi im u tim segmentima možemo pomagati. Govorim na pamet, npr. kad imamo blokadu kod povijesne jezgre pa treba preusmjeriti promet iz Ulice Vladimira Nazora na D8 da se ne preopterećuje Zagrebačka ulica, e takvu odluku donosi policija. Važno je da građani znaju kako prometni redari nisu policija te da imaju ovlasti upravljati prometom u dozvoljenim okvirima i nadzirati nepropisno zaustavljanje i parkiranje. - rekao je Džamonja.

No, kad je u pitanju zapošljavanje Grad Dubrovnik ima problem. Naime, natječaji se često raspisuju i ponavljaju jer iako i u Dubrovniku ima nezaposlenih, nitko ne želi u prometno redarstvo. Voditelj odsjeka prometnog redarstva Grada Dubrovnik Miro Džamonja ne zna što je tom uzrok, plaća, ističe sigurno nije.

- Neki dan je otvoren novi natječaj za dva radna mjesta i koeficijenta je 1,8, osnovica je 3 750 kuna na što se uračunava i povećanje od 10 posto za rad u smjeni. Kolektivnim ugovorom predviđeni su dodaci na rad subotom i blagdanima, dakle sve što zakon propisuje je ispoštovano i nije mi jasno zašto je prometno redarstvo tako mali interes. Raspisali smo dva natječaja na koja se nitko nije javio i sad smo raspisali novi. Nedavno nam se na natječaj javilo šest ljudi, jedan je odustao, ostalo ih je četvero, oni su prošli testiranje, nastavili dalje s obukom nakon čega su zaposleni kao prometni redari. - kazao je Džamonja, istaknuvši kako je za optimalan rad prometnog redarstva potrebno 15- tak ljudi.
- Prema sadašnjem ustroju treba na 15 ljudi, a imamo ih 10. kako izgleda naš posao? U Odsjeku mora biti službenik, treba naglasiti da moramo zadovoljiti potrebe obrade prekršajnih predmeta. Netko uvijek mora biti uz telefon, dostupan građanima kako bismo mogli pravovremeno reagirati, odnosno koordinirati s ljudima na terenu, da na vrijeme izađu na kritična mjesta. Promet zaista pokrivamo maksimalno koliko možemo. Naravno, treba reći da posao prometnog redara nije lak, treba stajati na Pilama, regulirati promet, usmjeravati autobuse, ponekad biti na rubu sukoba s onima koji baš ne vode računa o prometnim pravilima, ali naši prometni redari zaista odlično odrađuju svoj posao, što se uostalom i osjeti u prometu, posebice na Pilama. - kazao je Džamonja.

Inače, još uvijek je aktualan natječaj za prijam u službu na radno mjesto referent/ica – prometni redar u Upravni odjel za promet Grada Dubrovnika i to za dva izvršitelja/ice na neodređeno vrijeme, uz obvezni probni rad od 3 mjeseca. Oni koji se na njega prijave, prođu testiranje pa potom i obuku te se u tri mjeseca probnog rada dokažu i pokažu svoja znanja i vještine i volju za radom bavit će se nadzorom nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila i poslovi upravljanja prometom, izdavanjem naredbi za premještanje nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila,naplatom novčanih, odnosno izdavanjem obveznih prekršajnih naloga sukladno zakonu te poslovima po nalogu voditelja odsjeka i pročelnika Upravnog odjela za promet Grada Dubrovnika. Svi uvjeti natječaja dostupni su na web stranicama Grada Dubrovnika.