Akcija čišćenja na Gorici u organizaciji GK Montovjerna, u kojoj su, uz građane, sudjelovali i djelatnici Čistoće i Vrtlara održana je danas. Na traženje stanovnika Gorice očišćena je teško prohodna i zarasla zelena površina i staza iza zgrada na Liechtensteinovom putu 9.

Akcija je okupila veliki broj građana koji su s oduševljenjem prihvatili inicijativu, te izrazili želju za daljnjom organizacijom istih.

„Zahvaljujemo se svima koji su sudjelovali – vrijednim građanima, radnicima Vrtlara i Čistoće, te Društvu prijatelja Hrvatske, koje je svojom donacijom omogućilo kupnju hrane i piće za sve koje su sudjelovali u akciji.” - piše predsjednik Gradskog kotara Montovjerna Nikša Đerek.

DPP

Vodovod Dubrovnik objavio je natječaj za izgradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje u Mokošici, Štikovici, Malom Zatonu i Orašcu. U sklopu ovog 60 milijuna kuna vrijednog projekta izgradit će se više od 28 kilometara cjevovoda vodoopskrbe i odvodnje na području ovih naselja, kao i potrebni pripadajući objekti i priključci.

Realizacijom ovog projekta dijelovi Grada od Mokošice do Orašca napokon dobivaju kanalizacijsku mrežu.

Tako će biti izgrađeno ili rekonstruirano 10,7 kilometara vodoopskrbnih cjevovoda različitih profila, 17,6 kilometara mreže odvodnje, dvije kanalizacijske crpne stanice te više od 350 vodoopskrbnih kućnih priključaka s priključnim vodovima.

Za sve dijelove ovog projekta, koji je podijeljen u dvije grupe: izgradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje Mokošica, Štikovica i Mali Zaton te izgradnju sustava Orašac, Vodovod je već ishodio građevinske dozvole. U sklopu prve grupe tako će biti izgrađen sustav kanalizacije i vodoopskrbe Stara Mokošica, sustavi kanalizacije Štikovica i Mali Zaton te vodoopskrbe Štikovica i CS Palata 2 do CS Štikovica, dok se druga grupa sastoji od sustava vodoopskrbe VS Orašac – VS Zaton i sustava kanalizacije Orašac.

Očekivano vrijeme početka radova je po završetku ovogodišnje turističke sezone, dok se dovršetak svih radova očekuje krajem 2022. godine.

Veći dio projekata koji se planiraju realizirati ovom investicijom sastavni su dio Aglomeracije Dubrovnik i predstavljaju razvoj vodno - komunalne infrastrukture Dubrovnika te će se sredstva za njih osigurati iz EU fondova kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija.

DPP

Krajem 13. stoljeća u Dubrovniku je donesena odluka o matrici izgradnje pojedinih dijelova grada po kojoj se međuprostori između susjednih kuća u smjeru sjever - jug, širine oko 80 centimetara, oblikuju u odvodne kanale – klončine. One su i danas važan dio sustava odvodnje povijesne jezgre, iako ponešto moderniziran uvođenjem odvodnih cijevi na dijelovima gdje je to bilo moguće, a na njihovo održavanje i propisno funkcioniranje paze djelatnici Vodovoda Dubrovnik.

- Čišćenje klončina posebno je izazovan posao jer je pristup njima moguć samo preko krovova ili kroz male uske prozore privatnih objekata. A kada uspješno uđete u klončinu morate raditi na iznimno uskom prostoru. Ali djelatnici Vodovoda sve te prepreke uspješno savladavaju i brinu da i taj dio sustava odvodnje unutar zidina gotovo osam stoljeća od njegove izgradnje funkcionira na najbolji mogući način. – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić.

Tako djelatnici Vodovoda konstantno vrše preglede i po potrebi čiste klončine, a posljednja u nizu bila je ona u Nalješkovićevoj ulici.

- Zbog posebnosti njihove gradnje klončine jednostavno nije moguće kompletno zacijeviti. Stoga ponekad se dogode problemi s izbijanjem otpadnih voda u susjedne objekte, kao što je to bio slučaj kod ove klončine. U takvim slučajevima djelatnici Vodovoda ulaze u kanal i trude se što prije otkloniti uzrok problema. – rekao je Matušić te zaključno istaknuo kako su i ovakve akcije nastavak aktivnosti na sanaciji sustava odvodnje povijesne jezgre.

DPP

Silnim izjavama bosansko – herecegovačkog poduzetnika Petra Ćorluke o stvaranju novih vrijednosti, jednobraznoj ponudi na Stradunu koja ga smeta i uvođenju sadržaja kojeg nema, Dubrovčani, a i turisti, mogu samo obrisati stražnjicu toaletnim papirom kojeg Ćorluka proizvodi.

Naime, u prostoru na Stradunu u kojem je godinama bila butiga Kraša, a koji je zajedno s cijelom kućom kupio Ćorluka, otvorit će se – mjenjačnica. Eto, za popiz...it uistinu nešto novo i inovativno.

A spominjali su se luksuzni modni brendovi i tko zna što sve ne nakon što Krašu istekne najam, ali na koncu svega toga, nakon što je prostor dao u najam za mjenjačnicu, Ćorlukine izjave otišle su u vjetar i raspršile se poput dobrog prdca nakon kojeg se poseže za guzpapirom, možda je Ćorluki to i bio cilj, da poveća prodaju Tete Violete u Gradu.

Violinist Luka Ljubas, prvi Hrvat koji je pobijedio na prestižnom Međunarodnom violinističkom natjecanju Vaclav Huml i dobitnik brojnih drugih nagrada poput Nagrade Zlatko Baloković i Nagrade Ivo Vuljević, nastupio je sinoć u atriju Kneževa dvora s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom kojim je ravnao Marc Tardue.

Mladog violinista publika je imala priliku čuti u Bruchovom Koncertu za violinu i orkestar u g molu te ga je nagradila dugim i velikim pljeskom. Na programu su također bile Poulencova Sinfonietta te Debussyjeva Mala suita.

Luka Ljubas rođen je u Beču, u hrvatsko – japanskoj glazbeničkoj obitelji. Prvu poduku iz violine je dobio od svoje majke, a potom nastavlja učiti u Muzičkoj školi Margareten u Beču u klasi profesora Arkadija Winokurova. Godine 2006. započinje studij violine na Državnom konzervatoriju u Klagenfurtu u klasi profesora Briana Finlaysona. Godine 2012. upisuje predstudij na Muzičkoj akademiji u Beču, a od 2015., postaje i redovni student u klasi profesora Gerharda Schulza. Tijekom svoje dosadašnje karijere, često je koncertirao u Austriji, između ostalog u bečkom Konzerthausu i na brojnim međunarodnim pozornicama – u Armeniji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Italiji, Sloveniji i Japanu. Svirao je kao solist s Koruškim simfonijskim orkestrom, Bečkim komornim orkestrom, Schönbrunner Schloss orchester, Orchestra di Padova e del Veneto i brojnim drugima. Ovo mu je druga suradnja s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom.

R.R.D.

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća, na kojoj su dodijeljene i nagrade laureatima, proslavljen je Dan Općine Župa dubrovačka. Godišnje nagrade Općine dodijeljene su profesorici Fani Perun za postignuća u književnim i umjetničkim djelima te Zakladi Antuna Miloslavića koja stipendira mlade Župke i Župljanje, a nagradu je preuzeo predsjednik Zaklade Nikša Matuško. Novčane nagrade lauerati su namijenili za kupovinu informatičke opreme Osnovnoj školi Župa dubrovačka.

U govoru prigodom svečane sjednice načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli istaknuo je projekte kazavpi da se imaju čime pohvaliti i kad je u pitanju privlačenje sredstava iz Europske unije:
- U suradnji s Dječjim vrtićem uspjeli smo dobiti 12,5 milijuna kuna za poboljšanje uvjeta u samom vrtiću. S Hrvatskim vodama potpisali smo ugovor vrijedan preko šest milijuna kuna za projekt aglomeracije Župe dubrovačke kojim će se rješavati kompletna kanalizacijska mrežu i vodoopskrba. Pred realizacijom su i izgradnje cesta, uređenja nogostupa i drugih javnih površina - kazao je Nardelli.

Na svečanoj sjednici nastupio je i KUD Marka Marojice, a Orsat Moretić izveo je pjesmu s kojom je sudjelovao i na državnom Lidranu, a koju je napisala profesorica Fani Perun, dobitnica godišnje nagrade Općine Župa dubrovačka. Među gostima na sjednici su bili župan Nikola Dobroslavić i njegovi zamjenici Žaklina Marević i Joško Cebalo, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, načelnici općina Konavle, Dubrovačko Primorje, Ston i Mljet Božo Lasić, Nikola Knežić, Vedran Antunica i Đivo Market, te načelnik prijateljske slavonske općine Stari Mikanovci Mario Milinković te saborski zastupnik Branko Bačić i državni tajnici Frano Matušić i Marija Vučković.

Prethodno su, u srijedu, dodijeljene i nagrade najboljim župskim sportašima, a za najbolje župske sportaše su proglašeni judašica Iva Oberan i automobilist Marijo Barović, a za najuspješniju ekipu Auto klub Župa dubrovačka. Zajednica sportova je za sportska postignuća u judu posthumno priznanje dodijelila tragično preminuloj Mateji Knego. Za najdarovitijeg mladog sportaša proglašena je judašica Ema Ljumović

D.M.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković objavio je danas na svom Facebook profilu kako je ishodovana uporabna dozvola za pročistač u Komolcu.

„Poštovane gospođe i gospari sa zadovoljstvom Vas mogu obavijestiti kako smo ishodovali uporabnu dozvolu za uređaj za pročišćavanje vode. Prije dvije godine bili smo na početku dugog puta na kojem smo morali riješiti brojne prepreke. Unatoč svemu bili smo uporni i došli do kraja.” - napisao je Franković.

„Preostalo nam je još idući tjedan dobiti završne potvrde od Zavoda za toksikologiju i Ministarstva zdravstva i onda ćemo slobodno moći reći kako zamućenja vode za Dubrovnik postaju prošlost.” - zaključio je dubrovački gradonačelnik.

D.M.

Vatrogasni brod „Orlando“, izgrađen u Istri za potrebe Vatrogasne zajednice Grada Dubrovnika, svečano je uplovio u petak poslijepodne u Porat gdje su ga dočekali gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković koji je ujedno i po funkciji i predsjednik gradske Vatrogasne zajednice, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe „Dubrovački vatrogasci“ Stjepko Krilanović kao i dobrotvorka Olga Stoss iz grada prijatelja Bad Homburga, koja je imenovana kumom broda. Ova humanitarka, koja je vodila i osobno sudjelovala u brojnim projektima vezanim uz pomoć dubrovačkom vatrogastvu poput izgradnje vatrogasnog doma na Osojniku, uplatila je sredstva za godišnju premiju osiguranja. Svečanost su uveličali i  zamjenik gradonačelnika Bad Homburga Meinhard Matern i tamošnji vatrogasni zapovjednik Daniel Guischard,
 
Prvi vatrogasni brod, u Orlandovoj godini nazvan po ovom velikom svjetovnom simbolu Dubrovnika, blagoslovio je rektor crkve sv. Vlaha don Toma Lučić, a u prigodnom programu nastupila je klapa Ragusavecchia. Po zavvršetku svečanosti „Orlando” je ispred Porta izveo i pokaznu vježbu, 
 
Gradonačelnik Mato Franković uputio je zahvalu svima koji su pomogli u realizaciji ove vrijedne investicije, koja će poboljšati vatrogasnu zaštitu dubrovačkog otočja, ali i zdravstvenu zaštitu jer je „Orlando“ izgrađen i za plovidbu u zahtjevnijim vremenskim uvjetima.
 
- Kroz čitavu povijest vatrogastva, koje se na području Dubrovnika počelo spominjati još u 12. stoljeću, nismo imali pravi vatrogasni brod. - kazao je gradonačelnik Franković istaknuvši da ne nosi slučajno ime srednjovjekovnog viteza čiji je stup u Dubrovniku podignut prije 600 godina.
 
Nabava vatrogasnog broda, podsjetimo, posljednja je investicija Grada Dubrovnika u bolju opremljenost interventnih službi. Preduvjet je za ustrojavanje pomorske službe Dubrovačkih vatrogasaca. Brod je u ugovorenom roku izgradila istarska tvrtka Marservis d.o.o. s dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji plovila. Investicija je stajala četiri milijuna, a financirana je sredstvima Grada Dubrovnika i JU Rezervat Lokrum.
 
Polivalentno plovilo ukupne dužine 13,5 metara s dva motora s 550 konjskih snaga za brze intervencije prvenstveno će se koristiti u akcijama vatrogasne postrojbe na moru. Omogućit će žurni transport vatrogasaca na Elafite i Lokrum, brzu reakciju gašenja požara, a koristit će se i kod promptnih intervencija u slučaju onečišćenja mora te u ostalim hitnim akcijama spašavanja ugroženih ljudskih života.

D.M.

Kreativne industrije te smanjenje birokracije i nameta, uz zaštitu okoliša, bili su okosnica kampanje HNS-a za izbore za Europski parlament, kazala je na konferenciji za novinare uoči nedjeljnih izbora HNS-ova kandidatkinja za Europski parlament Nataša Gabričević.

- Kako je kampanja HNS-a za europarlamentarne izbore krenula iz Dubrovnika, prirodno je da baš u Dubrovniku obilježimo i njezin kraj. U okviru kampanje obišla sam Dubrovačko-neretvansku županiju, razgovarala s mnogim našim građanima i uvjerila se da su prepoznali novu politiku koju nude Matija Posavec i HNS koji je i jučer istaknuo da su građani doista zasićeni ideološkim sukobima, populističkim obećanjima i vrijeme je da u život naših sugrađana uđe nova politika i da počnemo raditi.- kazala je HNS-ova kandidatkinja na listi za Europski parlament Nataša Gabričević.

Istaknula je kako je najveći naglasak u kampanji HNS namjerno stavio na smanjenje birokratizacije i nepotrebnih nameta prema građanima i poduzetnicima te razvoju kreativnih industrija.

- Kreativne industrije jedan su od ključnih ciljeva za koji se želimo zalagati u Europarlamentu jer su one najbrže rastuća grana u svijetu i gotovo sve zemlje promišljaju o razvoju takvih industrija. Stvarna širina i potencijali Dubrovnika na tom polju možda se najbolje ogledaju u projektu „Osjetite povijest“ kojeg smo mi u dubrovačkom HNS-u predstavili javnosti još u siječnju. U Županiji imamo stotine obrta i udruga koje djeluju u područjima zanata, kulture i umjetnosti i moramo im omogućiti da se izbore za što veći dio sredstava.Imamo sve predispozicije da postanemo lider na ovom polju, samo trebamo olakšati put kroz birokraciju te omogućiti razvoj potencijala i kroz druge aspekt.- kazala je Gabričević.

Kad je u pitanju birokracija, Gabričević je naglasila kako je pred HNS-om puno posla, a s ciljem da se brojni propisi svedu na minimum.

- Građanima i poduzetnicima treba omogućiti život i poslovanje uz što manje nepotrebne papirologije. Osim pretjerane birokracije, HNS se protivi i uvođenju novih nameta i smatramo kako treba poticati putem poreznih olakšica poduzetničke inicijative u gospodarstvu.- rekla je Gabričević.

Naglasila je kako je jedna od važnijih točaka Hns-ova programa, odnosno kampanje,zaštita okoliša.

- Kad pričamo o zaštiti okoliša najviše mislimo na kvalitetu zraka, gospodarenje otpadom, kakvoću voda, a konkretno u Dubrovniku svakako je važno čim prije realizirati čitav niz projekata i aktivnosti te znatno nadograditi komunalnu i okolišnu infrastrukturu kako bi i generacije koje dolaze doživjele čisto more, vodu, zrak ili okusile malostonsku kamenicu. - kazala je Gabričević.

HNS-ova kandidatkinja na listi za Europski parlament istaknula je kako će građani u nedjelju na izborima znati izabrati one koji će u novom sazivu Europskog parlamenta zastupati njihove interese.

- Mi na jugu smo od davnina bili proeuropski nastrojeni i znali iskoristiti prednosti diplomatskih i gospodarskih veza koje nam je takav status donosio. Dubrovačka Republika je u europske prijestolnice i šire slala svoje emisare i mislim da se ta tradicija uvažavanja i razumijevanja održala sve do danas. Stoga sam sigurna da će naši sugrađani znati izabrati one koji će u EU parlamentu biti pravi zastupnici njihovih interesa. - rekla je Gabričević, pozvavši birače da u nedjelju na izborima zaokruže listu broj 11.

Istovremeno s radovima na postavljanju novih cjevovoda sustava vodoopskrbe i odvodnje od Mokošice do Orašca koje počinje nakon turističke sezone, Grad Dubrovnik će izvoditi i radove rekonstrukcije javne rasvjete.

Rekonstrukcija javne rasvjete izvest će se u ukupnoj dužini od oko tri kilometra. Obuhvatit će ulice Put od Osojnika, Put Pobrežje, Za Belendinovo, Za Kontralovo, Od fontane, Uz skaline, Put na more i ulica Na moru.

Riječ je o energetski učinkovitoj i ekološki prihvatljivoj javnoj rasvjeti navedenih ulica koja će se uskladiti s novoprojektiranim stanjem.

D.M.

„Zaboravite na komunalne probleme i nova prometna rješenja, naš gradonačelnik Mato Franković se bavi kupoprodajom nekretnina i podnajmom”, riječi su kojima se predsjednik GO SDP-a i Gradski vijećnik Jadran Barač putem društvenih mreža osvrnuo na nadolazeću sjednicu Gradskog vijeća na kojoj će vladajuća većina Javnoj ustanovi Rezervat Lokrum dati suglasnost za sklapanje Ugovora o kupnji zgrade u Gružu u kojoj je donedavno bila smještena Lučka kapetanija.

Iako svjestan da zaposlenici Rezervata Lokrum rade u derutnoj zgradi i već dugi niz godina traže adekvatan objekt tu koji bi se preselili, Barač u svom postu navodi kako je investicija od 16,5 milijuna kuna, koliko će stajati kupnja i adaptacija zgrade bivše Lučke kapetanije, kako on navodi, čisto rasipništvo i manjak zdravog razuma.

„Jasno mi je da cca 10-15 administrativaca ustanove Lokrum treba adekvatan uredski smještaj, no ovakvu investiciju procijenjenu na ukupno 16.5 miliona kuna pravdati potrebama za uredskim prostorijama je čisto rasipništvo i manjak zdravog razuma. Ne zaboravite da se Grad Dubrovnik nedavno zadužio za 36 milijuna kuna za projekt stambenog zbrinjavanja mladih, a s druge strane kupio dionice UTD Raguze gotovinom za 17 mil. Nadalje, Gradonačelnik je krajem prošle godine htio prodati parking građana na Mihajlu (afera "Okrajak") i to je pravdao nedostatkom novca u proračunu. Nekoliko mjeseci ranije je kupio poslovni prostor ex. Zagrebačke banke za 10 milijuna kuna i dao (besplatno) na korištenje DPDS-u. Ovakvo nesuvislo ponašanje već nadilazi sve granice normalnog upravljanja javnim novcem i resursima Grada Dubrovnika.” - navodi Barač.

Inače, djelatnici Rezervata Lokrum, zaposleni u administraciji rade u derutnom stanu od 60 kvadrata i već godinama uprave Rezervata, neovisno što su se mijenjali, traže primjeren prostor.

Nije bilo tako davno kad je bivši ravnatelj Rezervata Lokrum Mario Tevšić za administrativne potrebe JU Rezervata Lokrum namjeravao kupiti nekretninu na Stradunu. Tada se bespotrebno stvorila cijela afera pa se od te kupnje odustalo. Potom su u Rezervatu razmatrali kupnju nekretnine pokraj vatrogasaca, a razmišljalo se i o zakupu prostora u Atlant centru. No, kako je u međuvremenu zgrada u kojoj je donedavno bila smještena Lučka kapetanija vraćena stvarnim vlasnicima te stavljena na prodaju, u Rezervatu Lokrum ocijenili su kako im ta zgrada, kao i njezina cijena posve odgovaraju.

No, kako je i ta zgrada poprilično zapuštena, potrebno ju je adaptirati u što će JU Rezervat Lokrum uložiti još 4,5 milijuna kuna.

Po završetku radova na adaptaciji zgrade ex. Lučke kapetanije u Gružu administracija Rezervata bit će smještena na katu dok se prizemni prostor namjerava komercijalizirati na način da bi u dijelu tog prostora Rezervat mogao otvoriti suvenirnicu u kojoj bi se mogle kupiti karte za Lokrum, ali i upoznati posjetitelje s njegovom poviješću i znamenitostima dok bi se drugi dio prostora iznajmljivao čime bi Lokrum ne samo zarađivao već i opravdao novac uložen u kupnju i adaptaciju zgrade bivše Lučke kapetanije u Gružu.

U nedjelju će se održati izbori za Europski parlament, a među kandidatima koji se natječu za mandat zastupnika u novom sazivu tog europskog zakonodavnog tijela je i sedmero njih iz Dubrovnika. Među njih sedam i više je nego jasno da će samo HDZ-ova Dubravka Šuica osvojiti mandat. Iako su euroizbori biračima posve nezanimljivi pa je time i njihova izlaznost mala, pitanje je što je svih tih sedam eurokandidata tijekom kampanje učinilo ne bi li motivirali birače, odnosno povećali izlaznost birača koja bi prvenstveno njima kao kandidatima išla u prilog, a odnosi se to na sve kandidate pa i na Dubravku Šuicu koju će u Europarlament odvesti konačni skor HDZ-ove liste, umjesto da putem preferencije dobije povjerenje birača.

Većina od sedam kandidata iz Dubrovnika ne mogu osvojiti dovoljan broj glasova za predsjednika kućnog savjeta, a kamoli zastupnika u Europarlamentu. Neki od tih kandidata nemaju pojma ni što je to Europska unija. Da ih slučajno pitate što je ne bi se odmakli dalje od one rečenice kako je ona zapravo proizašla iz unije ugljena i čelika iz ranih pedesetih godina prošlog stoljeća. Većina ih vjerojatno ne bi znala odgovoriti ni na pitanje banalno poput onoga koliko je zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu.

Iako bi bilo zanimljivo čuti što dubrovački kandidati misle o Schengenu, uvođenju eura, migrantskoj politici, europskoj sigurnosti, stvaranju zajedničke vojske i policije te unije, odlasku 14 posto radno sposobnog stanovništva iz Hrvatske u EU zemlje, vanjskoj politici te Unije, pridruživanju zemalja iz okruženja koje će po svoj prilici dugo čekati da im se otvora ta vrata Europske unije, europskim perspektivama općenito, to se nije dogodilo. Zašto? Pa zato što su dubrovački eurokandidati vješto izbjegli pa čak i dojučerašnja zastupnica Šuica.

Bilo je za očekivati da će Šuica, koja je dobar dio kampanje provela u Dubrovniku, održati konferenciju za novinare na neku od brojnih europskih tema, ali nije, a nije imala ni potrebe jer čemu držati pressice kad će je ionako u Europarlament odvesti rezultat koji će ostvariti HDZ-ova lista.

Nešto je o europskim perspektivama govorio Andro Vlahušić. Bivši gradonačelnik barem je održao dvije konferencije za novinare. S njegovim stavovima o budućnosti te Unije ne moramo se slagati, no on ih je barem iznio javnosti. Inače, Vlahušić ni ne računa da će postati eurozastupnik. Neovisni je kandidat na listi Čačićevih Reformista samo kako bi ukazao na apsurdnost hrvatskog izbornog zakonodavstva prema kojemu se može kandidirati za europarlamentarca, saborskog zastupnika, pa čak i predsjednika države, ali ne može istaknuti kandidaturu za gradonačelnika Dubrovnika. Doduše, sad i to može jer mu je istekao probacijski rok, odnosno konačno je odslužio kaznu za aferu Šipan.

Nataša Gabričević (HNS), Belka Elezović (HSLS), Viktorija Knežević (Pametno), Pero Mrnarević (Start), Mato Tomljanović (Most), jesu li se oni predstavili biračima u Dubrovniku čije glasove toliko priželjkuju? Neki od njih su nešto po medijima istupali, neki su nešto i pričali o toj Uniji dok su neki od svih europskih problema eto najviše zabrinuti zbog Pelješkog mosta.

No, jesu li se ti kandidati međusobno sučelili? Veliko sučeljavanje sedmero dubrovačkih eurokandidata nije zabilježeno. Nitko na njemu nije inzistirao. Među tim je kandidatima puno njih u najboljim godinama za početak bavljenja politikom, ali nitko od njih kampanju nije u potpunosti iskoristio kako bi na sebe skrenuo pozornost javnosti.

Nije se dogodilo ni ono najiščekivanje sučeljavanje Dubravke Šuice i Andra Vlahušića, dvoje bivših gradonačelnika Dubrovnika koji se, sudbina je htjela, utrkuju za Europski parlament. Jest da se navedeni dvojac oko puno toga slaže, da o golfu na Srđu dijele isto mišljenje, ali nije valjda da jednako gledaju i na europske probleme. Bilo bi zanimljivo vidjeti gdje se to taj dvojac u stavovima razilazi, ali to nismo doživjeli jer lokalnim televizijama takvo sučeljavanje iz raznoraznih razloga nije zanimljivo.

Umjesto pred svjetlima reflektora, dubrovački su kandidati svoje stavove iznosili u bljedunjavim intervjuima, a neki od njih nisu se ni to usudili. Kad već nisu u stanju javno govoriti o euro temama, kad u svoje kampanje nisu uložili ni 10 svojih vlastitih kuna, kad neki od njih ni sami ne znaju zašto su kandidatima na listama, imaju li razloga očekivati da će ih netko od njihovih sugrađana u nedjelju zaokružiti?!

Ali baš te glasove itekako svaki od njih priželjkuje, posebice one preferencijalne na kojim će mnogi, unatoč njihovim očekivanjima podbaciti. Inače, ti preferencijalni glasovi na euroizborima ništa ne govore, ali nekima od sedmero dubrovačkih kandidata itekako su važni za njihov ego, a ego je nekima toliko velik da još nisu shvatili da su njihova imena na listama poslužila samo za popunjavanja kvote, odnosno zadovoljavanja uvjeta kako bi neke od stranaka uopće mogle izaći na izbore.