Načelnik Općine Konavle Božo Lasić nazočio je u utorak u Općini Rugvici Skupštini Udruge općina u Republici Hrvatskoj, a tom prilikom razgovarao je i s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem o temama od značaja za Općinu Konavle.

Na Skupštini su usvojene i izmjene Statuta pa se udruga; koja broji više od 350 općina, a kojoj je načelnik Lasić član Upravnog vijeća; sada zove Zajednica Općina Republike Hrvatske. Također, prihvaćen je Plan rada i financijski plan za 2019. godinu, kao i izvješće o radu i financijsko izvješće za 2018. godinu.

DPP

Tijekom veljače na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvaren je 31.401 dolazak, što je 58 % više od veljače 2018. godine i 68.791 noćenje, što je 25 % više nego u veljači 2018. godine.

Tijekom prva dva mjeseca 2019. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 50.557 dolazaka s ostvarenih 122.982 noćenja. U usporedbi s 2018. godinom dolasci su u porastu za 46 %, a noćenja za 19 %.

Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Koreje, Sjedinjenih Američkih Država i Kine.

DPP

U organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije i Odbora regija EU – Povjerenstva za politiku teritorijalne kohezije i proračun EU (COTER) u Dubrovniku je danas održan seminar na temu „Upotreba instrumenata kohezijske politike za rješavanje nedostataka ulaganja u europskim regijama“.

Uvodna obraćanja održali su predsjednica povjerenstva COTER OR-a Isabelle Boudineau, župan Dubrovačko-neretvanske županije, inače član Odbora regija EU, Nikola Dobroslavić te ministrica regionalnog razvoja i fondove EU Gabrijela Žalac.

Župan Nikola Dobroslavić ovom je prilikom istaknuo kako je kohezijska politika temeljna politika Europske unije, koja omogućuje ispunjenje misije EU o ujednačavanju razvoja, smanjivanju razlika u razvijenosti pojedinih regija EU, ali i pojedinih država članica. Ukoliko bismo podbacili u kohezijskoj politici, koja je često i jedina solucija za brojne regije, gradove i općine, kazao je župan Dobroslavić, iznevjerili bismo temeljne postavke na kojima počiva EU.

Budući da je u Odboru regija i izvjestitelj za mišljenje “Paket višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.-2027.”, župan Dobroslavić je između ostalog istaknuo:

- Stoga smo se u Mišljenju snažno usprotivili smanjenju izdvajanju za kohezijsku politiku, kao što je u prijedlogu EK, a također smo se usprotivili smanjenju sredstava za Zajedničku poljoprivrednu politiku, posebno za politiku ruralnog razvoja. Jednako tako, istaknuli smo da za LRS nije prihvatljivo pogoršavanje uvjeta korištenja kohezijskih fondova: smanjenje predfinanciranja, povećanje sufinanciranja i skraćenje roka korištenja N+3 na N+2. Usprotivili smo se i smanjenju sredstava za instrument za povezivanje Europe. Povezivanje regija u Europi je preduvjet međusobnog poznavanja, uzajamnog razumijevanja i očekivane suradnje. – rekao je Dobroslavić.
Tijekom svog izlaganja župan Dobroslavić je naglasio kako bez uspješne kohezijske politike regije i gradovi neće ispuniti svoju ulogu u razvoju svojih područja, a niti pridonijeti ujednačavanju razvijenosti u EU.

- Kohezijska politika jest politika solidarnosti, ona jest pomoć manje razvijenima, ali je ona prije svega razvojna politika od koje korist imaju svi, i nerazvijeni i razvijeni. Kohezijska politika pomaže nerazvijenima da pokušaju uhvatiti korak s razvijenijim, ali ona jednako tako pomaže i razvijenima. To treba imati uvijek na umu. - istaknuo je župan.

Tijekom seminara održana su i tri panela na temu rješavanja nedostataka ulaganja u europskim regijama instrumentima kohezijske politike, a u svjetlu Prijedloga novog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027., u kojem se predlaže smanjenje omotnice za kohezijsku politiku.

Tako su u prvom panelu pod nazivom „Višegodišnji financijski okvir: hoće li stvarno ispuniti potrebe regija“ sudjelovali Simeona Manova iz Glavne uprave za proračun EK, zastupnica u EU parlamentu Ivana Maletić, župan Nikola Dobroslavić – izvjestitelj za mišljenje OR-a „Paket višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027.“ te Michael Schneider, izvjestitelj za mišljenje OR-a „Uredba o zajedničkim odredbama“. Cilj je rasprave bio pružiti pregled stanja aktualnih pregovora te je istaknuto kako su Odbor regija i Europski parlament usvojili svoja stajališta o prijeldogu paketa VFO-a, a države članice sada vode pregovore u okviru pripremnih tijela Vijeća kako bi se postigao dogovor na sastanku Europskog vijeća do listopada 2019.

„Alati za integrirani teritorijalni razvoj kao poticaj za lokalna ulaganja“ naziv je drugog panela, u kojem je bilo riječi o trenutačnom stanju u provedbi i stvarno iskustvo koje su stekle lokalne i regionalne vlasti u tekućem programskom razdoblju, a sudionici su bili gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, ministar u regionalnoj vladi pokrajine Glevoland i izvjestitelj za mišljenje OR-a „Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond“ Michiel Rijsberman, direktor EPRC-a Mr John Bachtler i u ime Službe EP za usluge parlamentarnih istraživanja (EPRS) Chris Van Lierop.

U trećem panelu pod nazivom „Prenošenje regionalnih potreba u preporuke po državama članicama“ sudjelovali su Mariana Hristcheva – voditeljica službe za evaluaciju i europski semestar, GU REGIO, EK, Rob Jonkman – izvjestitelj za mišljenje OR „Europski semestar i kohezijska politika: usklađivanje strukturnih reformi s dugoročnim ulaganjima“, Melanija Milić – ravnateljica RRA DUNEA i predstojnik Odjela za europske integracije, Institut za razvoj i međunarodne odnose Zagreb Jakša Puljiz. Tijekom rasprave bilo je riječi o postojećim postupcima i dosadašnjim iskustvima u prenošenju regionalnih potreba u preporuke po državama članicama, a u okviru predstojećih postupaka programiranja koji bi trebali početi već tijekom 2019.

DPP

Na sjednici Gradskog vijeća sljedeći utorak pred vijećnicima će se naći prijedlog odluke o zaduživanju Grada Dubrovnika u iznosu od 38 milijuna kuna za stanove u Mokošici.

Grad će kredit od 38 milijuna kuna, nakon dvije godine počeka, isplatiti kroz 40 jednakih tromjesečnih rata.

Grad je inače u svom Proračunu za 2019.u sklopu projekta Stanovi Mokošica planirao kreditno zaduženje za kupnju 43 stana te 20 garažnih i parkirališnih mjesta, sukladno Ugovoru o kupoprodaji stanova koji je u veljači sklopljen s Ministarstvom hrvatskih branitelja.

Cilj ovog projekta je stambeno zbrinjavanje mladih obitelji s dubrovačkog područja.

N.M.

Za 921 četvorni metar zemljišta u Zatonu država je objavila početnu cijenu od 366 tisuća kuna. Ali mještanima Zatona ta zemlja je zapravo neprocjenjiva. Ne samo kao parking, kako to smatra ministar Marić, već kao šetnica, vitalan prostor koji spaja Mali i Veliki Zaton. I upravo zato treba je takvu sačuvati. – piše danas u priopćenju predsjednice dubrovačkog HNS-a Nataše Gabričević.

„Čak je to država već jednom i sama shvatila, kada je tadašnji Državni ured za upravljanje državnom imovinom ovo isto zemljište povukao s prodaje i odlučio ga ustupiti Gradu Dubrovniku. Stoga dubrovački HNS smatra kako bi država ponovno trebala priznati pogrešku, odustati od prodaje i dovršiti proces prebacivanja vlasništva na Grad.“ – navodi Garbičević te podsjeća:
„Dovoljno se prisjetiti samo posljednjih svota koje su građani Dubrovnika poklonili državi, na primjer sufinanciranja uređenja novih prostorija državnog arhiva u iznosu od čak 14 milijuna kuna ili 2 milijuna koje je Grad dao za obnovu i nadogradnju zgrade suda. Samo ti iznosi uvelike premašuju traženih 366 tisuća kuna za ovo zemljište.“

Nataša Gabričević predlaže:
„Ukoliko Ministarstvo državne imovine i dalje ne bude željelo odustati od prodaje, HNS poziva Grad da kupi tu zemlju. Naš generalni stav je da Grad treba od države preuzimati i/ili otkupljivati nekretnine koje su u interesu građana ili dugoročno strateški važne za njegov razvoj. A zemljište u Zatonu je upravo takvo.“

„Stoga očekujemo kako će država još jednom pokazati kako je Dubrovniku majka, a ne maćeha. Mještani Zatona, ali i ostali stanovnici našeg grada, to zaslužuju.“ – zaključila je predsjednica HNS-a Dubrovnik.

DPP

Najveća koncentracija alkohola od 2,30 g/kg prošli tjedan u prometu izmjerena je 41-godišnjem vozaču osobnog vozila njemačkih registracijskih oznaka koji je, tijekom kontrole prometa, zaustavljen u petak, 1. ožujka, u 13,45 sati, na raskrižju ceste D-118 i Ž-6224 na Korčuli. Kod njega je pronađena i manja količina droge zbog koje je prekršajno procesuiran temeljem Zakona o suzbijanju zlouporabe droge.

Zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama 41-godišnjak je zadržan u prostorijama policije do otriježnjenja i protiv njega je podnesen prekršajni nalog.

DPP

Dotrajali, 105 metara dug lijevano - željezni cjevovod na Pelinama zamijenit će se novim cijevima većeg profila od nodularnog lijeva. Upravo je nedovoljan kapacitet tamošnje vodoopskrbne mreže, uz starost postojećeg cjevovoda, bio glavni razlog Vodovodu Dubrovnik za pokretanje ove gotovo 400 tisuća kuna vrijedne investicije. - piše u priopćenju vodovoda.

Građevinski dio radova vrijedan je oko 300 tisuća kuna i izvodi ga tvrtka Građevinar-Quelin, dok ostatak investicije otpada na vodoinstalaterske radove koje rade djelatnici Vodovoda.
- Stari cjevovod bio je premalog profila za današnje uvjete, što i nije čudno jer je bio postavljen prije Drugog svjetskog rata. Novi cjevovod je profila 200 mm, dakle višestruko većeg kapaciteta od dosadašnjeg, tako da ćemo značajno poboljšati vodoopskrbne uvjete na Pelinama. – rekao je o ovoj investiciji predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić uz opasku kako je sanacija ovih 105 metara zapravo nastavak na prethodnu investiciju kroz koju je Vodovod rekonstruirao 150 metara mreže na ovom području.

Uz rekonstrukciju cjevovoda Vodovod će u sklopu ove investicije rekonstruirati i tamošnju hidrantsku mrežu, kućne priključke te odvojke za sporedne ulice.

- Predviđeno je radove završiti do 15. ožujka, a njihovim dovršetkom na Pelinama će se dugoročno osigurati bolja vodoopskrba, dok će se rekonstrukcijom tamošnjih hidranata postići veća sigurnost za stanovnike i posjetitelje. – kazao je Matušić te naglasio kako su ovi radovi nastavak aktivnosti Vodovoda na poboljšanju vodoopskrbe i odvodnje cijele povijesne jezgre.

DPP

Sjednica Gradskog vijeća, inače 20. po redu u aktualnom sazivu, održat će se 12. ožujka. Na dnevnim redu, ukoliko na samoj sjednici ne bude nadopunjen, su 33 točke. Među tim točkama nema onih koji se odnose na projekt Belvederea, odnosno nema dopuna i izmjena GUP-a i stavljanja izvan snage DPU-a Belvedere. Te su točke inače na prijedlog gradonačelnika Mata Frankovića skinute s dnevnog reda siječanjske sjednice Gradskog vijeća na kojoj je gradonačelnik kazao kako će akte o belvederu staviti pred vijećnike nakon što od DORH-a dobije očitovanje o povijesnom tijeku knjiženja na parcele u obuhvatu tog budućeg projekta.

Inače, na samom početku za vijećnika će prisegnuti Nikša Selmani s liste „srđevaca“. On u vijeće ulazi umjesto Ljuba Nikolića. Selmani je inače već obnašao dužnost vijećnika u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika.
Na ovoj će sjednici gradonačelnik Mato Franković vijećnicima podnijeti izvješće o radu za razdoblje srpanj - prosinac 2018. godine.

Vijećnici će raspraviti i prijedlog odluke o novom zaduživanju Grada, ovaj put za potrebe izgradnje stanova u Mokošici i to u iznosu od 38 milijuna kuna.

Na prijedlog gradonačelnika na dnevnom redu je i prijedlog odluke o plaćanju naknade za nedostajuće parkirališno mjesto, odnosno njenom ukidanju osim u posebnim slučajevima, kojom će se konačno uvesti malo reda u gradnji i prostoru.

Mijenja se i Odluk o visini dnevnog boravka u Dječjim vrtićima Dubrovnik te neke odredbe pravilnika o upisu djece u vrtiće.

Vijećnička većina usvojit će i Prijedlog zaključka kojim se ovlašćuje gradonačelnika Mata Frankovića podnijeti Prijavu za sudjelovanjem u javnom nadmetanju prema Javnom pozivu za kupnju dionica trgovačkog društva UTD RAGUSA d.d. Dubrovnik.

Na dnevnoM je redu i Prijedlog zaključka o prihvaćanju Programa ulaganja Grada Dubrovnika u Luku Dubrovnik d.d.

Na kraju sjednice za vijećnike će biti održana prezentacija projekta Participativno budžetiranje.

N.Metković

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je jedanaest prometnih nesreća u kojima je jedna osoba smrtno strada, jedna teže, a pet lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježene su četiri prometne nesreće.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 461 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 249 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 29 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 15 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i šest osoba koje su sankcionirane zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 20 mjeru poduzetu zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja i deset mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja.

DPP

U hotelu Palace u Dubrovniku danas je održana EU 28 konferencija „Prijatelji kohezije“ na kojoj se raspravljalo o značaju kohezijske politike, novom proračunu Europske unije, korištenju fondova te strukturnim reformama nakon 2020. godine. Uz ministricu regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijelu Žalac, slovačkog potpredsjednika Vlade Richard Raši, brojne ministre i državne tajnike EU 28 zemalja, na konferenciji je prisustvovala i povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Cretu, te župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.

- Izazovi s kojima se EU suočava, poput Brexita ili pregovora o novom zakonodavnom paketu za financijsko razdoblje od 2021. do 2027. godine, zaista su složeni. Europska komisija se, prilikom pripreme zakonodavstva, bazirala na tri elemente – osiguranju moderne, učinkovite i jednostavnije kohezijske politike. Nit vodilja cijelog procesa bilo je pojednostavljenje, jer je iznimno razočaravajuće bilo vidjeti mlade ljude koji su odustajali od korištenja sredstava zbog kompliciranosti i složenih pravila. Postoji velika prilika, ali bitno je reagirati na vrijeme – potrebno je oduprijeti se svim zahtjevima koji bi razvodnili prvotni plan i spomenuto pojednostavljenje, a u tom kontekstu očekuje se potpora svih država članica. - zaključila je Cretu.

Održavanje konferencije iniciralo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kako bi se raspravilo o ključnim pitanjima vezanim za prijedlog novog Višegodišnjeg financijskog okvira, ali i ukazali na iznimno važan značaj kohezijske politike za Hrvatsku te ravnomjeran rast i razvoj jer korištenje europskih sredstva predstavlja čak 80% javnih investicija u Hrvatskoj, u usporedbi s 8,5% na razini EU 28 članica.

Konferencija je iskorištena kao prilika da se dodatno naglasi stajalište Hrvatske po pitanju zadržavanja povoljnih uvjeta za provedbu kohezijske politike u sljedećoj financijskoj perspektivi nakon 2020. godine. Istaknuto je kako se Hrvatska čvrsto zalaže za zadržavanje postojeće stope nacionalnog sufinanciranja od 15% (a ne 30% kako predlaže Komisija), zadržavanje jednake stope pred-financiranja kao u trenutnom financijskom razdoblju te zadržavanje N+3 pravila za opoziv neutrošenih sredstava.

- Ovo je bila izvrsna prilika da predstavnici država članica Europske unije, ne samo onih koje čine skupinu „Prijatelji kohezije“, razmijene stajališta glede novih zakonodavnih prijedloga kojima će se oblikovati buduće programsko razdoblje 2021.-2027. Konferencija je zasigurno pridonijela pronalasku kvalitetnih rješenja na temelju kojih će gospodarstva država članica EU moći uspješnije odgovoriti na nove ekonomske izazove te je poslužila kao izvrsna prilika da istaknemo hrvatske nacionalne interese i prioritete. - istaknula je ministrica Žalac.

Župan Dobroslavić istaknuo je kako mu je drago da se Odbor regija i Europski parlament slaže u nekoliko važnih pitanja.

- Odbor regija je usvojio u mom mandatu kao izvjestitelj, svoje Mišljenje o Višegodišnjem financijskom okrviru 2021. – 2027. Drago mi je istaknuti kako je naše Mišljenje u više važnih točaka srodno s pozicijom Europskog parlamenta na tu temu. Slažemo se da se moramo suočiti s dodatnim prioritetima i izazovima, ali smatramo neprihvatljivim da njihovo financiranje ide na štetu postojećih dokazanih politika EU, poput Kohezijske politike i Zajedničke poljoprivredne politike te se protivimo rezovima u njima. Jednako tako, istaknuli smo da za lokalnu I regionalnu samoupravu nije prihvatljivo pogoršavanje uvjeta korištenja kohezijskih fondova: smanjenje predfinanciranja, povećanje sufinanciranja i skraćenje roka korištenja N+3 na N+2. Usprotivili smo se i smanjenju sredstava za instrument za povezivanje Europe. Odbor regija, jednako kao i Europski parlament traži da Višegodišnji financijski okvir bude barem 1,3 posto BDP-a EU-27. Kohezijska politika je jedna od osnovnih politika EU i uvjeren sam da ako ne uspijemo u našim naporima za Kohezijsku politiku nećemo uspjeti izvršiti misiju EU. - rekao je župan Dobroslavić.

- Mi u Odboru regija smo uvjereni kako je Kohezijska politika politika solidarnosti, ona jest pomoć manje razvijenima, ali je ona prije svega razvojna politika od koje korist imaju svi, i nerazvijeni i razvijeni. Kohezijska politika pomaže nerazvijenima da pokušaju uhvatiti korak s razvijenijim, ali ona jednako tako pomaže i razvijenima. Nadamo se da će trenutna harmonizacija odnosa između Europskog vijeća i Europskog parlamenta rezultirati dobrim rješenjem u smislu Kohezijske politike. - zaključio je župan Dobroslavić.

Kako bi se osiguralo okruženje pogodno za rast i poslovanje te ostvario potpuni potencijal kako nacionalnih tako i EU ulaganja, Europska komisija je za sljedeću financijsku perspektivu predložila jačanje povezanosti kohezijske politike i provedbe strukturnih reformi.

DPP

Sud će donijeti odluku o ništetnosti ugovora ili njegovoj valjanosti. Ugovor s DPDS-om datira još iz '65. i on ima svoj pravni temelj i tijek i vidjet ćemo što će sud reći, a Grad se neće miješati jer Grad nije podnio tužbu već dva bivša gradonačelnika koja su potpisivali ugovore pa valjda znaju što su potpisali. - rekao je gradonačelnik Mato Franković danas poslijepodne nakon što je već jutros bivšim gradonačelnicima Vidu Bogdanoviću i Andru Vlahušiću poručio da se „s ćesom na vratu zapute put Remetinca“ ako je što protuzakonito u ugovoru Grada i DPDS-a, jer su njih dvojica i potpisali ugovore s DPDS-om, o čemu možete čitati OVDJE.

Podsjetimo, Bogdanović, Vlahušić i predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač tužilči su Grad i DPDS tražeći da se ugovor o zidinama s dodacima proglasi ništetnim i bez pravne važnosti.

Franković je istaknuo kako prema aneksu ugovora kojega je on kao gradonačelnik potpisao s DPDS-om Grad i to Društvo prihode od karata za zidine dijele u omjeru 60:40, a prema kojemu Gradu pripadne 100 milijuna kuna na godišnjoj razini.

- Zbog tog je aneksa Vlahušić protiv mene podnio kaznenu prijavu i ta je prijava odbačena. Zidine jesu gradske, a DPDS 60 posto iznosa sukladno ugovor izdvaja u korist Grada, a 40 posto ostaje DPDS koji s tim novcem pokriva operativne troškove, održavanje zidina, obnavlja baštinu i sudjeluje u projektima Grada. Izdvojili su 14 milijuna kuna za završetak obnove zgrade Državnog arhiva, financirali izložbu Dubrovnik - grad s ožiljkom u New Yorku i Washingtonu, sve su to financirali, a tu je još i cijeli niz projekata poput obnove baštine kroz Zavod za obnovu koju također sufinanciraju iz tih 40 posto sredstava. Ničim se taj novac ne koristi za osobno bogaćenje, privatnu tvrtku, radi se o gradskom novcu koji se troši u javne svrhe. - kazao je Franković.

- Dobro je da postoji DPDS koji godinama gospodari našim fortifikacijskim sustavom, obnavlja ga i održava i zato smo jedini u Hrvatskoj koji možemo reći da imamo izvorni fortifikacijski sustav savršeno održavan i to su pohvalili iz UNESCO-a. I Šibenik je krenuo s modelom koji je sličan dubrovačkom. – kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Od utorka, 5. ožujka do, planirano, petka, 8. ožujka vrijedit će privremena prometna regulacija oko centra Mercante. Naime, za potrebe izvođenja slivnih rešetki pri dnu ulice Šipčine, ista se ulica zatvara za sav promet.

Promet će se odvijati na slijedeći način:

- postojeći ulaz u Mercante (pored Mullera) ovom privremenom regulacijom postaje ulaz i izlaz;
- sva vozila koja se kreću prema glavnoj pošti, ovom privremenom prometnom regulacijom ulaze preko parkinga Mercante i voze prema pošti (na ulazu u parking kao i do sada je potrebno uzeti parkirališnu karticu, te je na izlazu skenirati). Parkiralište i dalje ostaje u funkciji parkinga;
- pri povratku vozila se kreću postojećom ulicom – uz zgradu Županije prema glavnom ulazu u Mercante centar koji preuzima i funkciju izlaza;
- promet će se regulirati prometnim znakovima/redarima.

Grad Dubrovnik