Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije i ove godine nastupa na najvažnijem svjetskom sajmu turizma ITB u Berlinu, koji se održava od 6. do 10. ožujka.

Na štandu Hrvatske turističke zajednice zakupljen je info pult na kojem se predstavlja sve klastere Dubrovačko - neretvanske županije. Novi promidžbeni film „Dubrovnik Riviera“ nominiran je za jednu od nagrada na multimedijskom filmskom festivalu „The Golden City Gate“ koji se održava u sklopu sajma ITB, a ceremonija dodjele nagrada održati će se u četvrtak.

Na sajmu sudjeluje oko 7.500 izlagača iz gotovo 200 zemalja iz cijelog svijeta na 160.000 m2, a predviđa se dolazak više od 120.000 poslovnih posjetitelja. Naglasak turističkog sajma ITB Berlin je u poslovnim susretima i svakako predstavlja važan izvor informacija o trendovima u turizmu.

DPP

U koordinaciji Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika jutros je održana akcija čišćenja i uređenja šetnice Nika i Meda Pucića.

Djelatnici Vrtlara i Čistoće Dubrovnik uz pomoć vatrogasaca JVP Dubrovački vatrogasci uklonili su granje i raslinje koje je stršilo na šetnicu, pokosili travu, uklonili korov te očistili šetnicu u cijeloj duljini. Podsjetimo, krajem prošle godine provedena je izgradnja nedostajućeg kamenog podzida u ukupnoj dužini od 100 metara kao i nedostajuće ograde u dužini od oko 130 metara.

Glavni projekt sveobuhvatnog završetka uređenja šetnice završen je 18. siječnja 2019. godine. U Proračunu za 2019. Grad Dubrovnik nosi 1,5 milijuna kuna te još 1,5 milijuna kuna u projekcijama za 2020. godinu.

DPP

Kao što je portal Dubrovnikpress.hr već pisao, Grad Dubrovnik izmijenit će odluku o nedostajućim parking mjestima, pa je tako na dnevnom redu sljedeće sjednice Gradskog vijeća Prijedlog Odluke o plaćanju naknade za nedostajuće parkirališno mjesto kojom se konačno uvodi malo više reda u prostoru prilikom izgradnje.

Riječ je o aktu kojega bi svakako osim vladajućih trebala podržati i oporba. Svakako će biti zanimljivo pratiti raspravu vijećnika, kao što će biti zanimljivo vidjeti tko će se i hoće li se ovom aktu i uz koje obrazloženje netko usprotiviti jer naime, među oporbenim vijećnicima ima i onih koji itekako rade za interese određenih investitora na dubrovačkom području.

Naime, plaćanje naknade za nedostajuće parking mjesto umjesto izgradnje parkinga ubuduće će, i to po znatno većim cijenama, biti moguće samo u pojedinim slučajevima. Tako će se plaćanje omogućiti kada investitor radi prostornih mogućnosti ne može ostvariti kolni pristup građevnoj čestici ili kad na građevnoj čestici nije moguće osigurati propisani parkirališni prostor i to u slučaju da se radi o nadogradnji obiteljske kuće s jednom stambenom jedinicom koja će nakon rekonstrukcije imati ukupno dvije stambene jedinice, a moći će se platiti najviše dva nedostajuća parkirališna mjesta. Plaćanje naknade omogućit će se i kod rekonstrukcije građevina javne i društvene namjene.

Radi naplate ovakvih naknada utvrđuju se četiri zone. Prva je zona uže područje Dubrovnika. U drugoj zoni su naselja: Bosanka, Donje Obuljeno, Čajkovići, Komolac, Mokošica, Nova Mokošica, Orašac, Pobrežje, Prijevor, Rožat, Sustjepan i Zaton. Treća zona obuhvaća naselja:Brsečine, Čajkovica, Gornje Obuljeno, Knežica, Petrovo Selo, Suđurađ, Šipanska Luka, Šumet i Trsteno. U četvrtu zonu svrstani su Dubravica, Gromača, Kliševo, Ljubač, Mravinjac, Mrčevo i Osojnik.

U prvoj zoni naknada za svako nedostajuće parkirno mjesto iznosit će 100 tisuća kuna. U drugoj će zoni ta naknada iznositi 60 tisuća kuna, trećoj 40 tisuća kuna te četvrtoj zoni 20 tisuća kuna.
Prema ovim cijenama, investitor koji bi na užem području Grada Dubrovnika planirao graditi zgradu bez kolnog pristupa s primjerice osam stanova trebat će 1,6 milijuna kuna za naknadu za nedostajuća parkirna mjesta, budući da po stambenoj jedinici mora imati dva parkirna mjesta.

Nedostajuća parkirališna mjesta za autobus, ovisno o zoni, plaćat će se u dvostrukom iznosu.

ŠTO JE S OBITELJSKIM KUĆAMA…

Fizičkoj osobi koji prvi put gradi stambenu građevinu s jednom ili više funkcionalnih cjelina stambene namjene, kojom rješava vlastito stambeno pitanje i nikad nije ishodovala akt za gradnju stambene građevine i nema nekretninu u svom vlasništvu, a nekretnina koju želi graditi zbog prostornih mogućnosti ne može ostvariti kolni pristup građevnoj čestici, naknada za nedostajuće parkirališno mjesto bit će 10 posto od iznosa naknade u zoni u kojoj gradi i to samo za jednu funkcionalnu cjelinu stambene namjene.

Odredbe ovog članka primjenjivat će se isključivo za slučaj kada na građevinskoj čestici gradi samo jedan investitor.

Kad je u pitanju izgradnja apartmana, navodi se kako se objekti u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ne smatraju funkcionalnom cjelinom stambene namjene.

Da bi mogao ostvariti prava o plaćanju naknade za nedostajuće parkirno mjesto koja proizlaze iz ove odluke, osim punoljetnosti i hrvatskog državljanstva, investitor – fizička osoba mora imati prijavljeno prebivalište na području Grada Dubrovnika s prekidima u ukupnom trajanju od 15 godina ili neprekidno najmanje zadnjih pet godina do dana dostave dokumentacije za utvrđivanju naknade za nedostajuće parkirališno mjesto.

Inače u ovom aktu navedene su odredbe kada investitor – fizička osoba može tražiti smanjenje naknade za nedostajuće parkirno mjesto. No, ako Grad naknadno utvrdi da je investitor prenamijenio svoj stambeni prostor, morat će gradu platiti punu naknadu za nedostajuće parkirno mjesto.

Plaćanjem naknade investitor ne stječe pravo isključivog korištenja javnim parkirališnim ili garažnim mjestima, nego uvjete za izdavanje akata kojim se odobrava građenje ili rekonstrukcija građevine.

Ova je odluka i prvi preduvjet za stvarne izmjene GUP-a iz 2005. za koji je gradonačelnik Mato Franković u nekoliko navrata javno kazao kako je katastrofalan za Grad Dubrovnik. Nakon što ova odluka stupi na snagu na Gradu je da se pozabavi ciljanim izmjenama GUP-a a tek potom i onim velikim izmjenama GUP-a koje priželjkuje većina domicilnog stanovništva dubrovačkog područja.

Nije se dogodilo prvi put da su kamenice u Malostonskom zaljevu malo „nagutaju fekalija”. Sličan incident dogodio se i prije tri godine i ostao je nezamijećen i medijski nezabilježen jer se nije dogodio uoči blagdana svetoga Josipa kada se u Stonu održavaju Dani malostonske kamenice, čiji je središnji događaj degustacija kamenica na tamošnjoj rivi na koju svake godine dođe veliki broj posjetitelja, jer malo tko se može suzdržati od degustiranja tog poznatog afrodizijaka.

Ove godine, dok su se malostonski uzgajivači pripremali za manifestaciju, uzorkovanje je pokazalo kako je na tri od pet točaka u školjkama prisutan norovirus pa su se na noge digli svi novinari koji su došli do zaključka kako su za noroviruse u kamenicama krivi apartmani koji nisu priključeni na kanalizacijsku mrežu već na septičke jame iz kojih fekalije procure u more. No, kako su apartmani u naseljima koja gravitiraju poljima na kojima se u Malostonskom zaljevu uzgajaju kamenice zapravo prazni, u njima nema gosta, jer sezona na tom području nije još počela, prije će biti da su fekalije u zaljev iscurile zbog nekog drugog razloga.

Da nije prvi put da se u kamenicama bilježi prisutnost norovirusa, da se sličan incident dogodio i prije tri godine potvrdio je i dr.sc. Vladimir Onofri viši znanstveni suradnik u Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. On je za medije proteklih dana isticao da zabrana prometa školjkama može trajati i mjesec dana te upozorio kako uzgajališna polja nisu dovoljno zaštićena jer nitko septičke jame ne gradi po propisima pa su propusne. Za krivca je također proglasio apartmane i naveo kako Dalmacija smrdi, ali da smrdi i Šipan pa i Polače te Rijeka dubrovačka na čijem dijelu uopće nije izgrađena kanalizacijska mreža.

Načelnik Općine Ston Vedran Antunica kaže pak kako se na stonskom području, posebice naseljima koja gravitiraju uzgajalištima gradi kanalizacijska mreža, kao i da je dobar dio nje već izgrađen.

- U tijeku je projekt kanalizacijske mreže za sva naselja koja gravitiraju prema uzgajalištima školjaka. Mi smo u Općini napravili sve da se izradi kanalizacijska mreža. Imamo sustav kanalizacijske mreže, ne obnovljen nego izgrađen u naseljima Luka i Mali Ston, a tu su i Hodilje kao treće naselje. Trasa je projektirana i zaustavljen je tijek projekta zbog imovinsko pravnih odnosa, ali i to će brzo bit gotovo. Preko 80 posto stanovništva i naselja će bit riješeno sustavom kanalizacijske mreže i ne vjerujem da će više dolaziti do zagađenja. - rekao je Antunica.

I dok se na Stonskom području radi na rješavanju kanalizacijske mreže posljednjih se dana općina Neum navodi kao pozitivan primjer jer je eto prije 40 godina izgradila kanalizacijsku mrežu, no nitko ne postavlja pitanje, niti je itko provjerio je li možda baš na toj kanalizacijskoj mreži došlo do puknuća što je dovelo do pojačane prisutnosti fekalija i norovirusa u dijelu Malostonskog zaljeva već su za krivce odabrani apartmani na stonskom području koji su spojeni na septičke jame.

No, osim što se na stonskom području s apartmanizacijom još uvijek nije pretjeralo, zaboravilo se i kako su ti apartmani prazni jer turista na tom području trenutno nema, a neće još stići. Uostalom, da je problem u apartmanima i kućama spojenim na loše septičke jame ne bi li se ovi problemi pojavljivali posebice u ljetnim mjesecima kad se u tim apartmanima izmjenjuju turisti.

Školjke? Ma koliko ih god obožavali, one zapravo često predstavljaju opasnost po ljudsko zdravlje i to posebice u toplijem djelu godine jer školjke filtriraju more. Neke školjke tako mogu profiltriraju oko sedam litara mora po satu. Dok filtracija traje u školjke ulazi sve ono što morska voda u sebi sadrži pa i fekalije, ali i fitoplanktonske alge koje sadrže biotoksine, a koje se pojavljuju za cvjetanja mora. Ti su biotoksini inače termostabilni pa ostaju u školjkama i nakon što se one termički obrade.

Inače, uz Stonski, najpoznatiji po uzgoju školjaka u Hrvatsko je Limski je kanal. Dobri poznavatelji kamenica reći će kako su Stonska i Limska kamemica obje odlične, ali različitog okusa. Baš u tom Limskom kanalu, smještenom u sjevernom Jadranu, gdje se uzgajališta jednako vrhunskih kamenica kao što su i stonske, česta su cvjetanja mora uslijed porasta temperature, a nemali je utjecaj rijeke Po kojom u more stižu brojne tvari koje sve te školjke filtriraju, a rijeka Po inače je jedna od najzagađenijih u Europi. Znači li to da limska uzgajališta treba zatvoriti, braniti berbu školjki na tom području?! Naravno da ne, a zato i postoje brojne analize i uzorkovanja kojima se moraju podvrgavati svi legalni uzgajivači školjki, kako ovi u Limskom, tako i ovi u Stonskom kanalu.

More je inače podijeljeno u sektore u kojima se vrši uzorkovanje njegove kakvoće, nakon čega se, ukoliko se u tim uzorcima pronađu štetne tvari, dalje vrši uzorkovanje školjki, a kad se u njima utvrdi prisutnost biotokosina ili u stonskom slučaju, norovirusa, uzgajališta se zatvara sve dok ih školjke iz sebe ne izbace. Taj proces može trajati i do mjesec dana, no kad se škole pročiste dobre su za konzumaciju.

„Nova pila - Audi A6, uključujući sportski paket opreme, koju je Grad Dubrovnik nedavno kupio vrijedi oko 500,000 kn.” - naveo je u postu na svom Facebook profilu čelnik dubrovačkog SDP-a, aludirajući kako je Grad Dubrovnik kupio novi automobil.

Ostatak Baračeva posta prenosimo u cijelosti.
Inače, aktualni je gradonačelnik Mato Franković od svog prethodnika Andra Vlahušića za protokolarne potrebe naslijedio BMW 525 d. Franković nije želio komentirati Baračevu objavu, no prema informacijama kojima raspolaže Dubrovnikpress.hr BMW kojeg je kupio bivši gradonačelnik bio je u toliko lošem stanju da je bilo neisplativo popravljati ga, a već je nekoliko puta „ostao na putu“.
Inače, prašina se nedavno dizala i kad je župan Nikola Dobroslavić za potrebe Županije kupio novi automobil, kao što se dizala prašina i 2010. kada je Vlahušić kupio taj BMW 525 d za 400 tisuća kuna u vrijeme recesije.

N.M.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac sa suradnicima obišli su u utorak poslijepodne obnovljenu školsku sportsku dvoranu OŠ Lapad.
 
Naime, cjelovita obnova sportske dvorane sufinancirana je sredstvima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u iznosu od dva milijuna kuna, dok je Ministarstvo sa 2.451.571,50 kuna bespovratnih sredstava prethodno sudjelovalo i u projektu energetske obnove OŠ Lapad, prvom projektu u obrazovanju koji je sufinanciran sredstvima EU fondova.

- Drago mi je da je Grad Dubrovnik obnovio školu sredstvima Europske unije, a kada se pokazala potreba uložiti dodatna sredstva za hitnu sanaciju školske sportske dvorane odlučili smo pomoći sredstvima Ministarstva i sada nas veseli da je škola obnovljena u punom formatu. - rekla je ministrica Gabrijela Žalac te dodala kako se u sljedećem financijskom razdoblju veseli i novim projektima u Dubrovniku, posebnom onim sportskim i obrazovnim, a koji će se sufinancirati bespovratnim sredstvima. Čestitala je gradonačelniku i gradskoj upravi na svemu što su u posljednjih godinu dana postigli na polju privlačenja EU sredstava.
 
Gradonačelnik Mato Franković iskazao je zahvalnost Ministarstvu i ministrici Žalac na pomoći i razumijevanju istaknuvši kako smo dobili jedan reprezentativni novi sportski objekt i prvu školu u Dubrovniku koja je obnovljena europskim novcima. Najavio je za ovu godinu energetske obnove još dva vrtića i dvije škole, projekti koji su također značajno sufinancirani EU sredstvima.
 
Podsjetimo, dvorana OŠ Lapad bila je u jako lošem stanju i krov je prijetio urušavanjem pa je stoga odlučeno da ista nije sigurna za odvijanje daljnje nastave te je provedenom ekspertizom stanja krovne konstrukcije utvrđena nužnost hitne sanacije. UO za Izgradnju i upravljanje projektima Grada Dubrovnika naručio je projekt rekonstrukcije krovišta te proveo javnu nabavu za izvođača radova. Grad Dubrovnik se obratio Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije koje je odlučilo sufinancirati cjelovitu obnovu sportske dvorane s iznosom od 2 milijuna kuna.
 
Obnova dvorane trajala je od 16. listopada 2018. do početka veljače 2019. godine, a provedi su radovi razgradnje i uklanjanja montažnih ploča ravnog krova i glavnih krovnih nosača te izgradnje novih glavnih krovnih nosača, novih armirano-betonskih greda iznad prozora i novih armirano-betonskih stupova. Provedena je I energetska obnova dvorane s UV otpornom hidroizolacijom, postavljen je novi parket te je ugrađena nova rasvjeta i ventilacija.
 
Kroz sufinanciranje projekta energetske obnove i cjelovite rekonstrukcije školske dvorane, ukupna sredstva MRRFEU-a za OŠ Lapad iznose: 4.451.571,50 kuna.

DPP

Imamo i mi problem s radioaktivnim otpadom i ako Hrvatska smatra da treba naš narod trovati onda ćemo i mi iznad Dubrovnika napraviti skladište, ako ćemo uvoditi te mjere. - izjavila je ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić.

Ta je izjava rezultat navodnih pokušaja nadležnih hrvatskih institucija oko izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj Gori blizu granice BiH. Izjava navedene ministrice zapravo se može protumačiti kao odraz nemoći da riješi otvorena pitanja s Hrvatskom oko odlaganja nuklearnog otpada, no digla je na noge stanovnike Trebinja, koji, osim što ne žele nuklearni otpad u svom dvorištu, u postovima na portalu Trebinjelive, ističu dobre odnose s Dubrovnikom i činjenicu da je veliki broj Trebinjaca svoju egzistenciju riješio zapošljavanjem u Dubrovniku.

U nastavku teksta prenosimo neke od reakcija Trebinjaca.

„Što baš izabraste Dubrovnik i Hercegovinu? Mi nećemo dozvoliti, taman malo krenulo između ova dva grada pa dolij malo ulja na vatru. Dajte posao mladima ko što nam dade Dubrovnik na čemu smo zahvalni...nađite neki drugi grad ako mislite na recipročnost.” - naveo je jedan čitatelj.

„Ovo je skandalozna izjava iz više razloga, prvo, kada je nuklearni otpad u pitanju treba ići na trajno i sigurno rješenje, dogovorom jer tu svi gube. Drugo, nakon ovakve izjave nju treba proglasiti personom non grata u Trebinju, jer mi nije jasno kako to ona misli odlagati otpad u okolici Dubrovnika, a da Trebinje ne ostane ekološki i zdravstveno (građani) neugroženo. Ovo je jedna kratkovidna i totalno glupa ministrica, koja ne pokazuje nimalo mudrosti.Trebinjci, ona mora dati ostavku, ODMAH!!!” - napisao je drugi.

„E kod Dubrovnika nećeš pa ga odlaži tamo u Teslić ili Bijeljinu ili odakle si već. Referendum za izdvajanje Istočne Hercegovine.” - poručio je ministrici treći čitatelj.

„Mi Trebinjci to nećemo dozvoliti. Narod se nešto pita. Ama gdje nađoste varijantu da sa Dubrovnikom da se svađamo. Naša djeca su našla hljeb ne ovdje nego baš u Dubrovniku i poštovana su u svakom pogledu. Možda je to i razlog da se vrate ponovo na biro. Za vašu informaciju sa lica mjesta mi smo s Dubrovnikom u dobrim odnosima. Ako je neko radio prljave poslove mi to nismo! Provedite anketu. Većina je ovog mišljenja!” - jedan je od postova.

„Nismo mi k'o oni prije i ne želimo loše odnose s Dubrovnikom. Zaista se pitam odakle ta ideja, da li je neko iz Trebinja namignuo, a sumnjam. Možete pričati, mi ne damo i naša i njihova djeca bi bili u istom položaju što se tiče zagađenja.” - navodi jedan od čitatelja.

„Za Vašu informaciju Trebinje Gornji Brgat 23 kilometra cestovne, a zračne daleko manje. Dosta nam je Obodine (ako znate gdje je) još samo prema Bileći da stavite deponiju da svi vjetrovi imaju posla. A treba znati da se zato pitaju i međunarodne organizacije, a znamo kakav status ima Dubrovnik. Nas ne spominjite, možete samo u pozitivnom smislu. Malo nam je bijede i karcinoma pa još nadodavajte i da pogoršamo odnose sa susjedima. AKO TAKO BUDE MI NEĆEMO DATI taman se malo primirili, pa ajmo ponovo ispočetka, no kad se i prije sve završilo dođete sa tašnama i mašnama u Hercegovinu da vršite revizije što boračke što invalidske. Ne zaboravite mi što smo bili topovsko meso kad se sretnemo sa komšijama prvo je pitanje jesmo li bili na liniji ako smo bili pruža se ruka jer smo bili u istom položaju ako nismo nema toga. Mi hoćemo sa komšijama da živimo u dobrim odnosima.” - piše u jednom od komentara.

„Samo nas ostavite na miru, ponašajte se ko i do sad. Nikakav reciprocitet nam ne treba. Od kako nas ne dirate i ništa ne ulažete mi se pozapošljavasmo u Dubrovniku, zarađujemo mnogo bolje nego da ste nam vi išta pomogli. Gore pomažite i ulažite, pustite nas, super nam je 'vako. Živimo odlično. Samo eto taj put do Dubrovnika kad bi općina Ravno mogla malo sredit, bar neđe tri trake da ima da brže idemo tamo - vamo.” - stoji u jednom od komentara.

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, ne uključujući podatke za nautiku, u Dubrovniku je od 1. do 28. veljače 2019. godine boravilo 28.495 turista, što je 92 % više nego u istom razdoblju 2018. godine, a ostvareno je 49.397 noćenja, odnosno 38 % više nego prošle godine.

U veljači je najviše gostiju bilo iz Hrvatske, Njemačke, Bosne i Hercegovine, SAD-a, Švedske, Koreje, Belgije, Kine, Finske i Danske.

Od ukupnog broja turista od 1. do 28. veljače 2019. godine, 25.779 gostiju je odsjelo u dubrovačkim hotelima što je 106% više nego lani, a zabilježeno je 38.178 noćenja, odnosno 49% više nego u istom period prošle godine.

U privatnom smještaju tijekom veljače odsjelo je 1.809 gostiju, što je porast od 14% u odnosu na veljaču 2018. godine, a zabilježeno je 6.993 noćenja, što je 2% više nego prethodne godine.

Rekordna predsezona i početak godine u Dubrovniku rezultat je povezanosti sa sedam europskih destinacija, ali i charter programa dolazaka senior grupa iz Skandinavije i Njemačke u organizaciji putničke agencije WTouristic, članice Karaci grupe i RSD Reisen iz Njemačke preko kojih koji će do 11. svibnja, u Dubrovnik doći preko 30 000 posjetitelja.
Od 1. siječnja do 28. veljače 2019. ostvareno je 45.408 dolazaka , što je 69 % više nego lani, a zabilježeno je 87.899 noćenja, odnosno 24 % više. Top pet zemalja koje broje najviše turista u Dubrovniku od početka godine su Hrvatska, BiH, Njemačka, Koreja te SAD.

DPP

Pretjerana panika koja je se potiče u medijima zbog pojave norovirusa u Malostonskom zaljevu, zbog čega je odgođena i tradicionalna manifestacija Dana malostonskih kamenica, ponukala je Vedrana Kunicu, člana Udruge Stonski školjkari i voditelja projekta zaštite izvornosti malostonske kamenice, inače magistra akvakulture, na Facebook status u kojem se našalio s paničarima, realno prikazao situaciju, ali i ukazao na to da problema ima, no mjesta histeriji ne.

Što je napisao Kunica prenosimo u cijelosti:

„Već nekoliko dana velika bojazan je u mom kraju, neki NORO se pojavio, opasan kažu, čak ga vezuju za Kineze koji buše most čuo sam neki dan u Gradu. Ne zna se odakle je ali pune ga kamenica ako jedeš kamenice gotov si. Ne jedi kamenice i miran si, neće NORO na tebe.

U zadnje par dana nažalost puno je proljeva, ali ne onoga koji uzrokuje NORO.

Nije NORO nikakav čudan svat već je iz nečijeg trbuha završio u moru jer nemamo kompletan sustav odvodnje u obalnom području zaljeva. Puno je veća vjerojatnost da će vas dopasti taj NORO na druge načine, kontaktom, ne pranjem ruku ili slično već što ćete ga dobiti iz kamenica. Svi su tog NORA već nekada imali ili su došli u kontakt bez posljedica zbog jačeg imuniteta.

Činjenica od koje ne treba bježati je da fekalije dospijevaju u okoliš, u manjoj mjeri ali ipak se događa jer u suprotnom ne bi došlo do zabrane prodaje. Zabrana prodaje odnosno kontinuirani veterinarski monitoring upravo je tu radi toga da zaštiti one koji kamenice jedu.

Do sada Malostonski zaljev jako je rijetko imao zabrane za razliku od drugih uzgojnih područja u Europi koja su u zabrani konstantno pa školjkaši moraju u purifikacijske sustave prije prodaje. Dakle dok je potreba za purifikacijom negdje standard kod nas prva zabrana apsolutna histerija.

Problem postoji i mora se riješiti, histerija je nepotrebna, ali očito neizbježna. Na kraju će ispaštati oni koji za ništa krivi nisu, koji svojim radom održavaju ovu tradiciju i bore se za egzistenciju.

Valjda će ta neizbježna histerija barem rezultirati ubrzanjem rješavanja izgradnje fekalne odvodnje na području zaljeva pa se neće događati periodi zabrane kao ovaj trenutni jer u suprotnom izgubit ćemo i ono što ni sam ne znam kako smo do sada uspjeli sačuvati.“ – napisao je Vedran Kunica.

D.M.

Vodovod Dubrovnik rekonstruirao je dotrajali cjevovod kojim se pitkom vodom preko Ulice iza Grada i tvrđave Minčeta opskrbljuje dio povijesne jezgre Dubrovnika. Nedavni kvar na tom cjevovodu uzrokovao je pojavu vlage na kolniku ispod njegove trase, pa je zbog složenosti ovog pothvata koji je uključivao i radove na visini bilo potrebno zatvoriti promet na tom području.

- Uzrok kvara bila je dotrajalost cjevovoda. Iako je u pitanju bila cijev s kojom do sada nije bilo problema, odlučeno je zbog starosti tog dijela mreže izvršiti zamjenu kompletnog cjevovoda na tom području. - rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić, koji je napomenuo i da su radovi rađeni u noćnim satima upravo kako bi se ometanje prometa na tom području svelo na najmanju moguću razinu.

- I ova investicija je nastavak naših aktivnosti na poboljšanju vodoopskrbe i odvodnje u povijesnoj jezgri. Do sada smo uspješno dovršili projekte rekonstrukcije vodovodnih cjevovoda u Ulici od Tabakarije i Hliđinoj ulici te mreže odvodnje na više lokacija, uključujući i Ulicu Marina Getaldića, a trenutno se vrše radovi na rekonstrukciji vodovodne i hidrantske mreže na Pelinama. - rekao je predsjednik uprave Vodovoda.

- Kako je ovaj cjevovod značajan za opskrbu povijesne jezgre, odlučili smo i ovdje zamijeniti dotrajalu cijev, umjesto da samo saniramo mjesto puknuća. Cilj nam je dugoročno osigurati što kvalitetniju opskrbu pitkom vodom svih dijelova grada i zato se u pravilu, kad god je to moguće, odlučujemo na rekonstrukciju barem dijela vodoopskrbne mreže na kojoj se dogodi kvar. – kazao je još Matušić te uputio pohvalu djelatnicima Vodovoda koji su ovaj iznimno zahtjevan pothvat izveli u najkraćem mogućem roku.

DPP

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Dubrovačko-neretvanske poziva na okrugli stol o utjecaju javnog djelovanja žena na poboljšanje društva, a koji će se održati u četvrtak, s početkom u 13:30 sati, u zgradi Sveučilišnog kampusa u Dubrovniku.

Uvod u navedenu temu dat će predavači dr. sc. Vinicije Lupis i dr. sc. Nikolina Hazdovac Bajić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Područnog centra u Dubrovniku. Uvodnim predavanjem „Žene koje su mijenjale društvo“ istaknut će primjere utjecajnih žena iz naše prošlosti koje su ostavile svoj neizbrisivi trag u vremenu u kojem su živjele.

Sudionice okruglog stola bit će sadašnje predstavnice raznih područja društvene djelatnosti: znanosti i obrazovanja, kulture i umjetnosti, javnog i socijalnog sektora.

S obzirom na primjere slavnih prethodnica i svoj angažman u vlastitom području javnog djelovanja, nastojat će osvijestiti doprinos žena unaprjeđenju društva u različitim vremenskim razdobljima.

Dubrovačko – neretvanska županija

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je danas u nastupni posjet veleposlanika Republike Italije u Republici Hrvatskoj Adriana Chiodi Cianfaranija, a prijemu je nazočio i počasni talijanski konzul u Dubrovniku Frano Bongi.
 
Gradonačelnik Franković poželio je veleposlaniku Chiodiju dobrodošlicu, istaknuvši kako u Dubrovniku djeluje mala, ali vrlo utjecajna talijanska manjina. Talijani su na dubrovačkom području u povijesti ostavili mnogo utjecaja, a danas talijanski turisti imaju značajnu ulogu u turističkom prometu Grada, naglasio je gradonačelnik Franković. Izrazio je zadovoljstvo odličnom suradnjom gradske uprave s počasnim konzulom Bongijem dugi niz godina.
 
Veleposlanik Chiodi je izrazio želju za produbljenjem suradnje, prvenstveno na kulturnom i gospodarskom planu, za što postoji velik potencijal. Dvije zemlje su geografski pozicionirane blizu što nudi brojne mogućnosti, no ključ je podignuti razinu mobilnosti koja je trenutno prekomplicirana, istaknuo je. Svakako je potrebna bolja međuregionalna prometna povezanost brzim katamaranskim linijama, što bi otvorilo nove prilike za dodatni turistički razvoj i ulaganja, usuglašeno je na sastanku.

DPP