Na 9. proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održane jučer se raspravljalo o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije u 2017. godini.

Godišnji financijski izvještaj za 2017. godinu predalo je 3.960 trgovačkih društava (5% više nego 2016.). Pozitivno je poslovalo 2.611 trgovačkih društava odnosno 66% njih, a 1.349 je ostvarilo negativan financijski rezultat.

Gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije poslovalo je pozitivno te je ostvarilo 11,1 milijardi kuna ukupnih prihoda, 10,4 milijardi kuna ukupnih rashoda, 1 milijardu kuna dobiti te 492 milijuna kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su neto dobit u iznosu od 586 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva smanjen je za 9%, dobit povećana za 30%, a konsolidirana dobit je veća 105%.

U ukupnom prihodu najveći udio ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ostvarenim prihodom od 2,9 milijardi kuna (26%), a zatim slijede trgovina s 2,3 milijardi prihoda (21%), prijevoz i skladištenje 1,4 milijardi (13%), građevinarstvo 988 milijuna kuna (9%) te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 841 milijun kuna (8%).

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 8%. Najveći udio u ukupnom prihodu od 1,9 milijardi kn (66%) odnosi se na hotele i sličan smještaj, a slijedi ih djelatnost restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane s udjelom od 19% (556 milijuna kuna), te djelatnost pripreme i usluživanja pića 8% (235 milijuna kuna).

Najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane (352 milijuna kuna), što čini 33% od ukupne dobiti, (6% manje nego prethodne godine). Prijevoz i skladištenje čini 19% ukupne dobiti razdoblja što iznosi 200 milijuna kuna, a trgovina 12% sa 134 milijuna kuna dobiti.

U konsolidiranim rezultatima pet djelatnosti je iskazalo gubitak razdoblja u iznosu od 151 milijun kuna, a gotovo cjelokupni gubitak ostvaren je u djelatnostima poslovanje nekretninama (118 milijuna kuna) i graditeljstvo (30 milijuna kuna).

Županijska trgovačka društva u 2017. su zapošljavala 20.744 djelatnika ili 6% više nego u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 29% ili 6.125 djelatnika.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2017. godini iznosila je 5.404 kuna što je rast od 4% u usporedbi s 2016.
Uspoređujući 2017. u odnosu na predkriznu 2008 godinu dolazimo do sljedećih pokazatelja:
ukupni prihodi manji su za 2%,
konsolidirana dobit je veća za 14%,
broj zaposlenih manji je za 5%,
broj trgovačkih društava je veći za 23%,
raste broj sezonskih radnika sa 4% na 13% u ukupnom broju zaposlenih.

Terezina Orlić, predsjednica HGK-ŽK Dubrovnik osvrnula se na iznesene brojke:
- Premda je broj trgovačkih društava u Dubrovačko-neretvanskoj županiji narastao za 23% u odnosu na 2008.godinu, ukupan prihod je manji za 2%. U županiji nedostaju investicije u proizvodne djelatnosti, a sa sadašnjom strukturom gospodarstva i postignutim rezultatima stagniramo. Bolji društveni standard možemo očekivati isključivo povećanjem gospodarskih aktivnosti i diversifikacijom, kao i strukturnim promjenama na nivou države. – rekla je Terezina Orlić.

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize predstavio je gospodarske trendove i konkurentnost hrvatskoga gospodarstva s osvrtom na Dubrovačko-neretvansku županiju. Usporedio je Hrvatsku s 10 CEE (Države Srednje i Istočne Europe, članice EU) država u posljednjih 10 godina. U odnosu na te države, Hrvatska je nakon financijske krize 2008. godine puno teže podnijela novonastalu situaciju, stoga je njezin oporavak spor i dugotrajan. To se može objasniti lošijom strukturnom pozicijom u odnosu na prosjek CEE. Hrvatsko je gospodarstvo statično u konkurentnosti, povećanjem izvoza dovelo bi do porasta BDP-a. S pozitivnije strane, najbolje ocijenjeni stupovi konkurentnosti u RH su tehnološka spremnost te zdravlje i osnovno obrazovanje. Najlošije rangirana potpodručja su regulatorna opterećenja, učinkovitost pravnog sustava pri rješavanju sporova te osporavanju Vladinih postupaka i propisa, kao i troškovi poljoprivredne politike.

DNŽ je četvrta po broju poduzetnika u odnosu na broj stanovnika, koji su ostvarili najveći rast neto dobiti, dok pravne osobe u županiji imaju najveću neto plaću u odnosu na ostale županije jadranske Hrvatske. DNŽ ima najveći udio turizma u gospodarstvu u odnosu na sve županije jadranske Hrvatske.

DPP

Program je ove godine "težak" 14 milijuna kuna, što je milijun i pol kuna veći budžet nego lani, rekla je ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović na konferenciji za novinare održanoj ususret otvaranju ovogodišnjeg Festivala.

Navela je kako je budžet Igara za milijun i pol kuna veći nego lani "zahvaljujući zakladi Kaboga, ali i suradnji s Jadranskim luksuznim hotelima koji su dugi niz godina naši partneri". Također, izrazila je zadovoljstvo što je proračun povećan "na strani koja nisu javna sredstva".

Intendantica DLJI Dora Ruždjak Podolski kazala je kako su smjernice ovogodišnjih Igara zadane već u rujnu.
- Radili smo intezivno na novitetima, a iznimno sam ponosna da sve što smo na Kandeloru najavili imamo u programu 69. DLJI. Naša misija je mobilnost i komunikativnost ideja i privlačenje novih publika, kao i korištenje EU fondova te na tome zaista radimo. Tu je i promoviranje mladog umjetničkog naraštaja, umreževanje hrvatskih i europskih umjetnika, naglasak je uvijek na ambijentalnosti po kojoj je Dubrovnik jedinstven na svijetu. Naravno, cilj je afirmacija i promoviranje interdiciplinarnih programa. Želimo pokazati otvorenost i težnju ka sukreaciji zajedno s građanima koja će imati reperkusije u budućim izdanjima festivala. - objasnila je Ruždjak Podolski.

Pak, uz Ruždjak Podolski program su predstavili još i njen pomoćnik za dramski program Saša Božić i pomoćnica za inovativne kulturne prakse Karolina Rugle. Treba svakako izdvojiti kako će se odigrati premijere "Michelangela" Sebastijana Horvata i Milana Matthisa Markovića prema drami Miroslava Krleže "Michelangelo Buonarotti" u koprodukciji HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci i u režiji Sebastijana Horvata. Redatelj Dario Harjaček pripremit će izbor iz proze Ranka Marinkovića "Pod balkonima". U suradnji s Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu premijerno će se izvesti "Odbrojavanje - na piru s Držićem i Nalješkovićem" u režiji Lee Anastazije Fleger, Marine Pejnović i Hrvoja Korbara. Publiku očekuje i dubrovačka premijera predstave "Ispravci ritma" u režiji Gorana Sergeja Pristaša. Dramski program uključit će i gostovanja poput "Črna mati zemla", "Ljudi od voska", itd.

Održat će se i balet "Derviš i smrt" nastao u produkciji Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, kao i između ostaloga plesna predstava "Macbeth" u izvedbi plesača Bitef Dance Companya. U plesu će uživati i najmlađi uz nagrađivanu plesnu predstavu "Crtić" belgijskog koreografa Antona Lachkya.

Što se tiče glazbenog programa, vrijedi izdvojiti nastup violončeliste Mische Maiyskog sa Zagrebačkom filharmonijom, a nastupit će između ostalih i Gudački kvartet Schumann, Ansambl 1700, klarinetist Andreas Ottensamer, pijanist Daniilo Trifonov, itd. Također, uz program Guitarrismo u Kneževom dvoru nastupit će gitaristi Zoran Dukić, Petrir Ceku, Moran Pešutić. Tmislav Vukšić, Tvrtko Sarić, Krešimir Bedek, Pedro Ribeira Rodrigues i Maroje Brčić. Održat će se i nastupi jazz pjevačica Dee Dee Bridgewater. Kompletan program Igara možete pogledati OVDJE.

Na konferenciji za novinare govorio je i gradonačelnik Mato Franković.
- Vrijeme brzo leti, evo nas pred 69. Ljetnim igrama. Ovo su za mene iznimno važne Igre, uvertira za obljetničke 70. Ljetne igre, ali i svojevrsni ispit za novu ekipu. Nova sezona je prema mom mišljenju obuhvatila sve bitno i važno za Grad. Ima u programu nešto za mlade, za starije, tu je i onaj međunarodni karakter, ali osnovna bit je otvorenost prema građanima Grada Dubrovnika. Koriste se i EU sredstva. Isticali smo važnost i činjenicu kako su nam ona na raspolaganju i kako se ne trebaju koristiti samo sredstva proračuna, bilo Grada, ministarstva ili Vlade. I to je prepoznato. - objasnio je Franković.

Zamjenica župana Žaklina Marević poručila je kako Igre služe na čast ne samo Gradu i županiji, nego i cijeloj Hrvatskoj.

Sinoć je u sklopu Međunarodnog festivala opernih arija „Tino Pattiera“ održan koncert pod nazivom „German Lied“. Nastupili su sopranistica Nikolina Pinko, grčki bariton Dimitris Tiliakos te dubrovački glazbenici Toni Kursar i Stefani Grbić. Publika Kneževa dvora imala je priliku čuti djela Franza Schuberta, Richarda Wagnera i Franza Straussa.

Međunarodni festival opernih arija „Tino Pattiera“ koji organizira Dubrovački simfonijski orkestar, započeo je koncertom „Mozart Gala“ u subotu u atriju Kneževa dvora, a nastavio se koncertom „Guardi le stelle“ u Dubrovačkim vrtovim sunca. Sinoć je održan i treći koncert, odnosno recital, koji je bio posvećen njemačkom liedu.

Sopranistica Nikolina Pinko i grčki bariton Dimitris Tiliakos u društvu dubrovačkih glazbenika Tonija Kursara i pijanistice Stefani Grbić izveli su djela najvećeg majstora njemačke solo pjesme – Franza Schuberta („Auf dem Strom“ i „Lieder“). Sopranistica Nikolina Pinko izvela je i Wagnerov „Wesendoncklieder“, a publika je imala priliku čuti i Nocturno za hornu i klavir Franza Straussa u izvedbi Dubrovčana Tonija Kursara i Stefani Grbić.
Oduševljena publika velikim je pljeskom nagradila izvođače i izmamila glazbeni dodatak: slavnu Schubertovu Serenadu iz ciklusa Labuđi pjev, koju je izvelo svo četvoro solista.

Velika završnica festivala održat će se u petak kada će publika imati priliku čuti neke od najpoznatijih opernih arija Mozarta, Verdija, Bizeta, Rossinija, Tijardovića, Puccinija i Wagnera, a koncert nosi naziv „La ci darem la mano“ – opera gala!

R.R.

Izložba „Oceani. Pogled na svijet kroz dijalektiku plime i oseke“ otvorena je večeras u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Izložba se bavi problemima mora i oceana, a realizirana je u suradnji fondacije TBA21 i Umjetničke galerije Dubrovnik. Izložba će se u petak otvoriti i u netom renoviranom samostanu Gospe od Špilice na Lopudu. Kustosica izložbe je Stefanie Hessler.

Kroz ovu izložbu predstavljeno je 17 umjetnika čija djela istražuju kulturne, političke, sociološke i biološke dimenzije oceana kroz multimedijalne instalacije, video radove, fotografiju i skulpturu.

Ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Marin Ivanović zahvalio se zaslužnima na realizaciji izložbe.

- Tema su oceani u najširem smislu riječi. Naravno da je riječ o ekologiji, i o akvakulturi kao primijenjenom načinu bavljenja mora. Ali i najširem kulturološkom spektru onoga što more predstavlja. Dakle, život mora i život uz more. Ova nam izložba pokazuje sve što more može biti. - rekao je Ivanović.

[youtube url="https://youtu.be/o-r5Rz2YO0c"]

Predsjednica fondacije TBA21 Francesca von Habsburg je rekla kako je ispod oceana najvitalniji dio planete, ali i poručila kako bez znanosti ne možemo shvatiti svijet, a bez umjetnosti ne možemo shvatiti znanost.

- Umjetnost može pomoći da shvatimo stvari i promijenimo način kako tretiramo ocean. - kazala je von Habsburg, poručivši kako joj je drago da se izložba otvara i na "Lopudu jer n već više od deset godina predstavlja mjesto istraživanja i razvoja fondacije, kao i mjesto "okupljanja umjetnika, mislioca, znanstvenika i kreatora politike iz cijeloga svijeta kako bismo zajednički pronašli rješenja za probleme našeg vremena".

Izložbu je otvorila zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić.

V.Salvia

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić sa zamjenikom Radonićem i suradnicima primio je jutros u Vili Banac izlaslanstvo iz američkog grada Watsonvilla predvođeno Ivom Basorom, podrijetlom Konavljaninom te njegom kćeri Lucy kao i predstavnike SAKO organizacije.

Na sastanku je bilo riječi o bratimljenju Općine Konavle i tog grada u saveznoj državi Kaliforniji, te uspostavljanju programa razmjene učenika srednjih škola.

DPP

Grad Dubrovnik poništio je natječaj za zapošljanje pet komunalnih redara koji je objavljen sredinom lipnja. Nije ovo prvi put da se natječaji za komunalne redare poništavaju. Općenito, već se radi o ustaljenoj praksi. Dogodilo se to već prije za mandata gradonačelnika Mata Frankovića, a događalo se i za vrijeme bivše gradske uprave.

Iako u obrazloženju odluke zašto se natječaj poništava to ne piše, za ovaj posao ovoga puta prijavilo se dovoljno kandidata koji očito nisu ispunjavali tražene uvjete u natječaju. Zbog istih razloga ovi natječaji su se i prije poništavali, dakle ili iz činjenice da nije bilo dovoljno prijava ili zato što i oni koji bi se prijavili nisu zadovoljavali uvjete.

Pak, na pretprošloj sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik Franković je govorio kako "komunalni redari daju otkaze jer ne mogu trpjeti neprimjereno ponašanje građana prema njima“. Općenito u tim riječima se nalazi i sukus zbog čega je posao komunalnog redara toliko Dubrovčanima neatraktivan. Dio tog posla je i zamjeranje prijateljima, poznanicima i susjedima, a što ipak većina na koncu očito ne želi.

Jedino će u problemima biti Grad Dubrovnik budući da je gradska uprava udarila solidan tempo u rješavanju gradskih komunalnih problema, a što će biti sve teže raditi bez dovoljno ljudstva kako se sezona bude bližila svom vrhuncu.

V.Salvia

Kao i prethodnih godina, Policijska uprava dubrovačko-neretvanska i ovog ljeta nastavlja s međunarodnom policijskom suradnjom u sklopu projekta „Sigurna turistička sezona“. Radi se o projektu koji Ministarstvo unutarnjih poslova već trinaestu godinu provodi u policijskim upravama na Jadranskoj obali.

Tako u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj od početka ovog tjedna borave policijski službenici iz Crne Gore i Italije, dok će im se sredinom srpnja pridružiti i kolege s Kosova, Albanije i po prvi put iz Kine. Tijekom srpnja i kolovoza ukupno trinaest stranih policijskih službenika iz Crne Gore, Italije, Kosova, Albanije i Kine, zajedno sa svojim hrvatskim kolegama, obavljati će službu u Policijskoj postaji Dubrovnik, Policijskoj postaji Korčula, Policijskoj postaji Gruda i Postaji prometne policije Dubrovnik.

Budući je broj turista na području Dubrovačko-neretvanske županije svake godine sve veći, a jedan od najvažnijih prioriteta Policijske uprave dubrovačko-neretvanske je i dalje zadržati status sigurnog turističkog središta u tome će nam zasigurno pomoći i kolege koji će u sklopu ovog projekta boraviti na našem području.

Tijekom obavljanja poslova neće primjenjivati policijske ovlasti niti poduzimati policijske mjere, a pridržavat će se samo pozitivnih pravnih propisa Republike Hrvatske.

D.B.

Provodeći opsežno kriminalističko istraživanje kaznenog djela Razbojništva koje se dogodilo u jutarnjim satima u srijedu, 27. lipnja u Dubrovniku, objavljujemo videozapis, kojim je snimljen počinitelj ovog kaznenog djela. Radi se o muškarcu starosti između 40 i 50 godina, srednje tjelesne građe i visine oko 180 cm. U vrijeme počinjenja kaznenog djela bio je odjeven u traperice tamnije boje, crne tenisice i tamno zelenu prugastu košulju koju je nakon počinjenja djela skinuo i nastavio se kretati u tamnijoj majici kratkih rukava. 

Molimo građane da, ukoliko imaju saznanja o identitetu osobe sa snimke, odnosno raspolažu korisnim informacijama o počinitelju ovog kaznenog djela, o tome obavijeste Policijsku upravu dubrovačko-neretvansku, odnosno najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju, osobno ili pozivom na dežurni telefon 192, odnosno na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=o_xoxxidGu4&feature=youtu.be"]

PU dubrovačko - neretvanska

U skladu s novim smjernicama festivala, koji želi raditi na razvoju publike, zamišljeno je i ovogodišnje Otvaranje. Ono će pokušati ujediniti Grad i publiku, poručiti kako su Grad i Igre umjetnici i njegovi građani. - rekao je za portal Dubrovnikpress.hr scenarist i redatelj ovogodišnjeg otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara Saša Božić.

Božić, inače pomoćnik intendantice za dramski program Dubrovačkih ljetnih igara kazao je i kako je "otvaranje zamišljeno kao svojevrsni socijalni ritual".

- Dubrovčani će ponovo moći vidjeti Kneza, umjetnike, Linđo, čuti Držića, ali i glazbu koja priziva tzv. Zlatno doba festivala, oni najhrabriji moći će i zaplesati na nju. Poseban pečat Otvaranju uz niz gradskih ljudi, daje i domaća umjetnica: Nataša Dangubić, koja će svojim komentarima predstavljati građane Dubrovnika. - pojasnio je Božić.

Jasno, svako otvaranje sa sobom nosi i neku poruku, koja može i ne mora predstavljati vrijeme u kojemu se Igre otvaraju. Božić je kazao koja je ustvari poruka ovogodišnjeg otvaranja.

- Svake godine 10. srpnja simbolički vlast Grada predaje se umjetnicima. Mi ovim otvaranjem želimo te ključeve predati umjetnicima, ali građanima i posjetiteljima Dubrovnika i ispitati koliko i kako Dubrovnik u vrijeme trajanja festivala može postati njihov. Otvaranje na jednostavan način želi reći Dubrovčanima da ne smiju zaboraviti pričati priče jedni drugima. Ne smiju zaboraviti ni svoj kulturni identitet koji se stalno rekreira i trebaju ga prenositi dalje. - precizirao je Saša Božić.

Otkrio je i tko će sve nastupiti u utorak, kad se otvaraju Ljetne igre.
- Festivalski dramski ansambl čine Nataša Dangubić, Ozren Grabarić, Nikša Butijer, Izmira Brautović, Nika Lasić, Kruno Šarić, te veliki broj studenata Akademije Dramske Umjetnosti iz Zagreba. S posebnom radošću najavljujem sudjelovanje Zore Brajević i Luciana Capursa. Za glazbeni dio pobrinut će se Zagrebačka filharmonija, Dječji zbor WDR iz Dortmunda, Akademski zbor Pro musica, Mostar, Dubrovački komorni zbor, Mješoviti zbor Libertas, Ženska vokalna klapa FA Linđo te građani Dubrovnika. Koreografkinja Petra Hrašćanec odradila je veliki dio ovogodišnjeg otvaranja, skupa sa dirigentom Tomislavom Fačinijem, koji je i autor većeg dijela glazbe te glazbenih obrada. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr scenarist i redatelj ovogodišnjeg otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara Saša Božić.

Grad Dubrovnik drugu godinu za redom dobitnik je najviše ocjene (5) za razinu proračunske transparentnosti koju dodjeljuje Institut za javne financije.

Naime, Institut za javne financije iz godine u godinu analizira proračunsku transparentnost hrvatskih županija, gradova i općina, a rezultati najnovijeg ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica koji su predstavljeni 2. srpnja dobiveni su na osnovu analize provedene od početka studenog 2017. do kraja ožujka 2018.

Transparentnost lokalnih proračuna tako je mjerena brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama svih lokalnih jedinica, a to su: godišnje izvršenje proračuna za 2016., polugodišnje izvršenje proračuna za 2017., prijedlog proračuna za 2018., izglasani proračun za 2018. i proračun za građane za 2018. godinu.

Grad Dubrovnik je po donošenju proračuna za tekuću godinu, u prosincu 2017. objavio i ilustrirani vodič „Proračun u malom za 2018. godinu“ kako bi građanima na jednostavan i slikovit dao uvid u ovaj najvažniji financijski dokument Grada.

Ukupni proračun Grada Dubrovnika za 2018. godinu nakon posljednjeg rebalansa iz mjeseca svibnja iznosi 716,5 milijuna kuna i jamac je započetog investicijskog ciklusa kroz znatna ulaganja u objekte komunalne i društvene infrastrukture.

DPP

Učenici prvih razreda osnovnih škola kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija i ove godine će dobiti besplatne udžbenike.

U županiji će ove godine biti više od 700 učenika prvih razreda, a u proračunu je za tu namjenu osigurano 700 tisuća kuna.

Sukladno odluci Županijske skupštine, nabavku udžbenika organiziraju samostalno osnovnoškolske ustanove.

DPP

Dubrovački vatrogasci danas su se uputili u Grad i vratili, na svu sreću, neobavljena posla. Na svu sreću jer naravno potrebe za intervencijom na kraju nije bilo.

Kako su za portal Dubrovnikpress.hr kazali iz operativnog centra Dubrovačkih vatrogasaca, nije to bilo ništa ozbiljno „već je samo malo zadimio roštilj u đardinu privatne kuće“ no JVP Dubrovački vatrogasci mora reagirati na svaku dojavu građana koja se imalo učini ozbiljnom, kako u postrojbi kažu, „bolje i tako nego da dođe do ozbiljne situacije“.

V.S.