Pregledom sustava daljinskog nadzora i upravljanja crpnom stanicom „Pile" nisu utvrđene nepravilnosti u radu crpne stanice koje bi za posljedicu imale prelijevanje otpadnih voda u proteklom razdoblju. Također je izvršena kontrola kanalizacijske mreže na gravitirajućem području, koja je u ispravnom stanju. -navodi se danas u priopćenju Vodovoda Dubrovnik.

Obzirom na nezadovoljavajući nalaz kvalitete mora uzorkovan 28. lipnja, Vodovod Dubrovnik je podnio zahtjev prema Zavodu za javno zdravstvo za ponovnim uzorkovanjem kako bi se detektirao izvor onečišćenja.

„Nažalost, ukoliko je do onečišćenja došlo uslijed ispuštanja otpadnih voda iz turističkih brodova, koje su mogle ugroziti osjetljivu i zatvorenu uvalu u Pilama, isto će teško biti dokazivo.” - navode iz Vodovoda u priopćenju.

DPP

Grad je neplanski urbaniziran, mi smo osuđeni na promišljanje uz ono što imamo, a ne ono što ne možemo ostvariti, rekao je predsjednik Udruge Sigurnost u prometu Dubrovnik Denis Pavela koji je danas ispred Udruge predstavio prijedlog prometnog rješenja s kojim bi se smanjile gradske gužve.

- Širi se i ono malo prostora što imamo. Primjeri su tu Solitudo i Babin kuk. Otvara se i marina Frapa. No, mi ne možemo više graditi nove ceste. Možemo srušiti kuće i graditi ceste iznova, što nećemo napraviti. Možemo promisliti promet ispod Grada... Ali, moramo promišljati o ovome što imamo. - rekao je Pavela.

- Što se tiče Pila, tamo sam u sklopu svog policijskog posla regulirao promet. Ne možete u čašu vode uliti dvije čaše vode. Tamo možete mahati koliko hoćete, ali nemate kuda ubrzati promet. Plato Pila je žila kucavica, domino efekt koji se preslikava kroz cijeli Grad. Na Pilama je neprirodan kružni tok, puno lijevih skretača i pješačkih prijelaza. Na Pilama se gosti iskrcavaju s neprirodne, desne strane i tako prelaze kolnik. Tako je i na Pločama. Kada idete skrenuti prema Gradcu, morate čekati da vas propuste. Sve to stvara gužve, cijeli je tu niz nepotrebnih rješenja. - objasnio je Pavela.

- Nastojali smo zaokružiti Dom zdravlja, Splitski put i Ilijinu glavicu. Dakle, Splitski put. Mi sad tamo imamo dvije prometne trake, jedna koja ide prema Ilijinoj glavici i jednu prema Domu zdravlja. Imamo problem spoja kod INA-e gdje ste primorani rabiti lijevi skretač. Mi to brišemo ovim rješenjem. Lijeva traka s Doma zdravlja bi išla na INA-u lijevom stranom, a ova s Vladimira Nazora se spušta bez da je ova lijeva traka ometa. Nema stajanja i propuštanja. Ove dvije trake kad dolaze na INA-u, dakle desnom idete na pumpu ili pravo prema Vukovarskoj ulici, a lijeva traka ide s lijeve strane pumpe pa birate hoćete li u Konzuma ili nastavljate prema Gorici, Domu zdravlja i dolazite na raskrižje. Imamo i smjer Pera Čingrije, kad dođete s njega idete pravo ili desno. Isto tako je sa smjerom od dr. Ante Starčevića. Znači, nema nepotrebnih zaustavljanja i povećava se protočnost prometa. - poručio je Pavela.

Nastavio je s Boninovom i Pilama.
- Dolazite na Dom zdravlja, bilo od policije ili s Pera Čingrije. Ljudi koji dolaze od Gorice, mogu se vratiti na Splitski put ili nastaviti prema Boninovu ovom lijevom trakom koja ide od smjera groblja. Tu dolazimo na dvije prometne trake na Boninovu, bez da sječu jedna drugu. Obadvije idu prema Pilama. I tu nemamo lijevih skretača i pješačkih prijelaza. Ako ćete desno na Gradac, pokažete desni pokazivač smjera i nema čekanja. Hoćete li lijevom prometnom trakom za Hilton, isključite se i nema čekanja. Dolazimo na Pile, na platou Pile može stati taksi, Libertas, autobusi od agencija, osobna vozila. Svatko može doći. Nećemo imati problema s gužvama jer tu cijela južna traka do Gradca, ako treba i do Boninova, može biti zaustavna. Jer imamo sjevernu prometnu traku koja cirkulira, ona ide Iza Grada i ne staje. Promet ide jer sjeverna prometna traka je otvorena! Kad se nagomila autobusa, mi ih možemo slagati sve do Gradca. - kazao je Pavela.

Nakon ovih riječi, iz publike je došla opaska što je s autobusima Libertasa.
- Libertas je javni gradski prijevoz, firma kao i sve druge. Moramo se prilagoditi ovom rješenju, ali ništa se ne mijenja osim što će građani morati poći više do stanice. Dogodit će se da bude pun plato autobusa, ali onda oni čekaju. Zašto ne bi čekali? Vozni red se mora prilagoditi. Promet nam sad stoji. Vi po sat i pol vremena sad idete idete zbog ovakvih stvari. Moramo čekati. Tu svi moramo dati doprinos. Poanta je da sjeverna prometna traka ne stoji. Kad sad stane promet na Pilama, nemamo gdje. Ovim rješenjem imamo. - precizirao je Denis Pavela.

Dotaknuo se rješenja Iza Grada.
- On se odvija jednosmjernom prometnom trakom. Cijeli smjer kojega smo do sada imali se mijenja. Dakle, on sad ide iz smjera Pile, Brsalje, Ulicom Iza Grada prema Pločama. Vi kad dođete ispod vatrogasaca i želite ući na Tabor, sad date desni pokazivač smjera. Kad dođete na raskrižje, možete birati lijevo prema Zagrebačkoj ili desno prema Pločama. Samim tim dolazimo do prirodnog iskrcavanja putnika iz vozila. Isto tako i kad dođete na Sveti Jakov. Iza Ulice Petra Krešimira promet se može nastaviti Zagrebačkom ulicom ili opet se vratiti na Frana Supila. - pojasnio je.

- Što se tiče Ilijine glavice, ona ostaje ista kao do sad što se tiče Andrije Hebranga, ali traka koja ide prema Zagrebačkoj, s njom idete na Volantinu desno ili prema Garaži. Od garaže nema dalje. Cilj je riješiti Pile. - zaključio je Pavela.

Poručio je kako možda netko i ima bolje rješenje, ali i naglasio kako sve treba probati, Smatra kako bi se s ovim prometnim rješenjem trebalo početi od jeseni. Istaknuo je i kako Udruga nema potporu Grada.

Inače, jedna od tema bila je i liberalizacija taksi tržišta. Nažalost, rasprava po pitanju predstavljenih prometnih rješenja praktički je izostala već je više riječi bilo o taksistima.

Također, prometni stručnjak s Fakulteta prometnih znanosti Zagreb i predsjednik strukovne Automobilističke udruge prof.dr. Željko Marušić ovom prilikom uručio je Zlatnu plaketu za 2018. godinu Denisu Paveli za provođenje niza projekata na području cestovnog prometa u Županiji dubrovačko-neretvanskoj.

Udruga Sigurnost u prometu u utorak u 10 sati u hotelu Petka organizira javnu raspravu i skup s prometnim temama prigodom čega će biti predstavljen prijedlog prometnog rješenja oko dubrovačke povijesne jezgre.

„Građani Dubrovnika kao i nemali broj njegovih posjetitelja svjedoci su čestih zastoja u prometu na gradskim prometnicama nastalih uslijed smanjenje protočnosti odvijanja prometa, a što je najčešće tijekom turističke sezone i povećanjem broja vozila na prometnicama grada Dubrovnika. S obzirom na navedeno udruga Sigurnost u prometu je više mjesečnim promišljanjem izradila cjelovito prometno rješenje  odvijanja prometa oko stare gradske jezgre, pri čemu se poboljšava protočnost prometa  i njegovo sigurno  odvijanje  te iskorištava postojeća cestovna infrastruktura ovakva kakvu imamo, najbolje što možemo.“ – stoji u pozivu ove udruge.

Također jedna od tema javne rasprave-skupa bit će i novi Zakon o prijevozu u cestovnom prometu te njegov utjecaj na lokalne sredine i njihove prometnice o čemu će govoriti prometni stručnjak s Fakulteta prometnih znanosti iz Zagreba prof.dr. Željko Marušić.

DPP

Dubrovačko-neretvanska županija i ove godine je dobila najvišu ocjenu za transparentnost po istraživanju Instituta za javne financije.

Za potrebe ovog istraživanja, proračunska transparentnost mjeri se brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama hrvatskih lokalnih jedinica, a to su u ovom ciklusu godišnje izvršenje proračuna za 2016., polugodišnje izvršenje proračuna za 2017., prijedlog proračuna za 2018., izglasani proračun za 2018. te proračunski vodič za građane za 2018.

Dubrovačko-neretvanska županija u tom je istraživanju i jedna od najboljih u pogledu preglednosti i dostupnosti sadržaja na svojim mrežnim stranicama.

DNŽ

Želimo upozoriti građane na oblik prijevare u kojem nepoznata osoba, predstavljajući se kao uposlenik konzulata ili veleposlanstva neke države, traži pomoć za člana obitelji žrtve, kako bi ostavrila protupravnu imovinsku korist. Ukoliko građani dobiju takav poziv, preporučujemo da odmah stupite u kontakt s osobom koja navodno traži pomoć ili s nekom od njoj bliskih osoba, kako bi provjerile istinitost dobivenih informacija prije uplaćivanja novca, a kako ne bi postali žrtve prijevare.

Naime, dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Korčula 24-godišnji državljanin Velike Britanije sumnjiči se za takvo kazneno djelo prijevare.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je sredinom ožujka ove godine 72-godišnjakinja dobila telefonski poziv ženske osobe iz SAD-a, koja se predstavila kao predstavnica konzulata, i zatražila da se za potrebe pokrivanja troškova adekvatne liječničke skrbi njene tete, koja živi u Australiji, uplati novac. Potom je s istog broja nazvala muška osoba koja se predstavila kao tetin unuk i tražio novčanu pomoć za baku, nakon čega su 72-godišnjakinja i njena 74-godišnja sestra na račun osumnjičenog uplatile novčani iznos od 15.430 kuna. Nakon što je muškarac i sljedećeg dana tražio uplatu novca, oštećene su shvatile da su prevarene i cijeli su slučaj prijavile policiji.

Policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

PU dubrovačko – neretvanska

Međunarodni festival opernih arija „Tino Pattiera“ započeo je koncertom „Mozart Gala“ u subotu u atriju Kneževa dvora, a nastavio se koncertom „Guardi le stelle“ u Dubrovačkim vrtovima sunca. Treći koncert ovog festivala koji slavi velikog tenora, Cavtaćanina Tina Pattieru, održat će se u utorak u Kneževom dvoru s početkom u 21.30 sati. Solisti festivala izvodit će njemački lied, odnosno djela Franza Schuberta, Richarda Wagnera i Franza Straussa.

Sopranistica Nikolina Pinko i grčki bariton Dimitris Tiliakos u društvu dubrovačkih glazbenika Tonija Kursara i pijanistice Stefani Grbić za ovaj recital priređuju djela najvećeg majstora njemačke solo pjesme – Franza Schuberta („Auf dem Strom“ i „Lieder“). Također, na programu je Wagnerov „Wesendoncklieder“. Wagner je ovo djelo posvetio Mathildi Wesendonck, supruzi svoga mecene za koju se govorilo da mu je bila ljubavnica. Mathilda Wesendonck obožavala je glazbu i poeziju, a osobito se divila Wagneru, pa su tako „Pjesme Mathilde Wesendonck“ dnevnik njihove ljubavne veze.
Također, publika će imati priliku čuti i Nocturno za hornu i klavir Franza Straussa u izvedbi Dubrovčana Tonija Kursara i Stefani Grbić.

Ulaznice za koncert su dostupne u uredu Orkestra od 9 do 14 sati, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama, u gift shopu Dubravka na Pilama i jedan sat prije početka koncerta na mjestu održavanja. Ulaznice po povlaštenim cijenama za građane dostupne su isključivo na blagajni Orkestra.

R.R.

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista E-visitor, Dubrovnik je u prvih šest mjeseci ove godine ostvario odlične turističke rezultate. Od 1.siječnja do 30.lipnja, u Dubrovniku je boravilo 475.706 turista, što je 8% više nego u istom razdoblju prošle godine.

Ostvareno je 1.476.737 noćenja, odnosno 6% više nego lani. U prvih šest mjeseci najbrojniji turisti dolaze iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Hrvatske, Finske, Španjolske, Austrije, Australije te Švedske.

Od 1.siječnja do 30. lipnja, najviše dolazaka ostvareno je u hotelskim objektima (289.338 dolazaka), koji bilježe porast u broju dolazaka od 6 % u odnosu na prvih pet mjeseci 2017. godine ali puno veću popunjenost bilježe i privatni smještajni kapaciteti (136.894 dolazaka), 15 % povećanje u dolascima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U hotelskom smještaju ostvareno je 874 765 noćenja,odnosno 4 % više nego lani , a u privatnom smještaju 450.703, odnosno 12% više.

U ovogodišnjem lipnju ostvareno je 175.830 dolazaka, što je 6 % više nego u istom mjesecu prošle godine te 574.171 noćenja, što je 2 % više nego lani. Na prvom mjestu posjetitelja bili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Australije, Finske, Španjolske, Irske, Švedske i Kanade.

TZ Grada Dubrovnika

Nakon više od tri desetljeća uspješno je završena obnova Biskupske palače, povijesnog mjesta življenja biskupa u Dubrovniku od polovice 19. stoljeća sve do velikog  potresa 1979. godine.

Svečanost otvorenja održat će se u utorak, 10. srpnja u 10 sati na Poljani Marina Držića, između Biskupske palače i katedrale Gospe Velike. U sklopu programa palača će biti blagoslovljena, a dubrovački biskup mons. Mate Uzinić planira useliti 21. rujna, na blagdan svog nebeskog zaštitnika svetog Mateja.

„Tim povratkom, između ostalog, želi se podržati održanje života u Gradu, kako bi povijesna jezgra Dubrovnika bila, ne samo zaštićena spomenička cjelina, nego živi grad u kojem se čuju susjedski razgovori preko prozora i na čijim trgovima djeca igraju nogomet. Svi zainteresirani građani Dubrovnika palaču će moći posjetiti u danima nakon otvorenja.“ – piše u priopćenju Dubrovačke biskupije.

Biskupska palača u Dubrovniku je važno mjesto duhovnog i kulturnog identiteta Dubrovčana. Pripadala je poznatoj dubrovačkoj vlasteoskoj obitelji Sorkočević, a spada u tip „rastućih kuća“, što znači da je njezin današnji izgled posljedica različitih prekrajanja njezine unutrašnjosti, ali i cijelog zapadnog dijela Pustijerne  kroz povijest. Palača je, uz ostalo, bila i dom Luka Sorkočevića, skladatelja naših najljepših pretklasicističkih simfonija.

U četverokatnoj palači sa srednjovjekovnim, renesansnim i baroknim elementima zahvaljujući ovoj obnovi od propadanja su sačuvane zanimljive arhitektonske dekoracije, očišćeni su i restaurirani zidni oslici, obnovljeni su tabulati (drveni oslikani stropovi) kao i biblioteka. Na prvom i drugom katu su izložene restaurirane slike iz fundusa Dubrovačke biskupije, a u prizemlju se u budućnosti planira postaviti lapidarij s arheološkim nalazima pronađenim ispod dubrovačke katedrale. Tako će dio palače i u budućnosti biti otvoren za posjete, kao i organizaciju različitih kulturnih programa.

Palača obitelji Sorkočević u vlasništvo Dubrovačke biskupije došla je 1854. godine za vrijeme dubrovačkog biskupa mons. Tome Jederlinića, nakon što je stara nadbiskupska palača iza Katedrale zbog bombardiranja 1806. godine postala neupotrebljiva. Od tada do danas uz Biskupsku palaču vežu se imena biskupa Antuna Giuricea, Tome Jederlinića, Vicka Čubranića, Ivana Zaffrona, Mata Vodopića, Josipa Marčelića, Vlaha Barbića, Josipa Marije Carevića, Pavla Butorca i Severina Perneka, koji je zbog posljedica potresa morao iseliti iz nje.

Palača oštećena na Uskrs 1979. godine obnavljana je u više faza. Inicijalna istraživanja započeo je Institut za povijest umjetnosti u sklopu svojih širih istraživanja prostora Pustijerne, a konzervatorsko-restauratorski istražni radovi započeti su 1984. godine i završeni 1993. godine pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda, a istraživanja su vodili Vladimir Marković i Igor Fisković. Projektnu dokumentaciju izradio je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, autor idejnog projekta bio je Ivan Juras, razradu projektne dokumentacije nastavlja Nives Mlinar, a projekt rekonstrukcije izradio je Egon Lokošek. Projekt je dovršen 2000. godine, kada je ishođena i građevinska dozvola. Radovi konstrukcijske sanacije započeli su 2003. godine i trajali su do 2013. godine. Uslijedili su završni građevinski, obrtnički i instalaterski radovi. Unutrašnjost palače uređena je po uzoru na istraženi izvorni izgled. Cijeli proces obnove vodio je Zavod za obnovu Dubrovnika do 2016. godine, kada je to preuzela Dubrovačka biskupija. Svi radovi su vođeni uz stalnu suradnju i nadzor nadležnoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Dubrovniku.

Ukupna vrijednost radova na obnovi ovog složenog i povijesno vrlo slojevitog objekta do 2016. godine iznosila je oko 25 milijuna kuna. Obnovom se ovo kulturno dobro željelo što više vratiti izvornom izgledu. Sredstva je kroz programe Zavoda za obnovu Dubrovnika uložilo  Ministarstvo kulture, Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik, dok je Dubrovačka biskupija pokrila otprilike 15% troškova iz svojih sredstava. Ukupna vrijednost preostalih završnih radova nakon 2016. godine je oko 6.700.000 kuna, što je osigurano donacijom Zaklade Caboga Stiftung. Tom donacijom pokriveno je i uređenje interijera, koje je, kao i sve završne radove vodio arhitektonski studio Studio Vetma Arh iz Dubrovnika. Manji radovi na ovom značajnom zdanju nastavit će se i nakon njenog otvaranja, prvenstveno završetak restauracije zidnih oslika u hodnicima.

Veliki broj osoba kroz protekla desetljeća bio je na različite načine uključen u obnovu Biskupske palače te će svi oni biti rado viđeni gosti na ovoj svečanosti.

A.T.

Položeni su vijenci i zapaljene su svijeće danas u Trstenom na spomeniku 36 poginulih branitelja iz Imotskog koji su živote položili u obrani juga Hrvatske.

Obljetničkom komemoracijom obilježena je 26. obljetnica oslobađanja Golubova kamena i 21. obljetnica podizanja spomenika Imotskim braniteljima u Trstenom. Između ostalih, svijeće su zapalili i vijence položili izaslanstvo Dubrovačko-neretvanske županije predvođeno zamjenicom župana Žaklinom Marević te izaslanstvo Grada Dubrovnika predvođeno gradonačelnikom Matom Frankovićem.

Na Južnom bojištu tijekom ratnih operacija u obrani Domovine sudjelovalo je preko 5000 Imoćana. Njih 36 poginulo je, a stotinjak je ranjeno. Iza poginulih ostalo je 26-oro djece. Riječ je mahom o pripadnicima 115-te Imotske brigade HV-a i 3. Bojne 4. brigade HV-a.

DPP

Novi zakon o prijevozu imat će pozitivan utjecaj jer će se olakšati taksiranje i bit će građanima više taksija na raspolaganju, ovaj zakon je kompromisno rješenje i ima niz dobrih stvari, rekao je prometni stručnjak s Fakulteta prometnih znanosti Zagreb i prof.dr. Željko Marušić, koji je danas više o liberalizaciji autotaksi tržišta govorio uz predstavljanje prometnih rješenja Udruge Sigurnost u prometu Dubrovnik.

- Dobro, možda se pretjeralo s odredbom o sedmogodišnjoj starosti vozila. I automobili koji su stari osam do deset godina, ako su održavani, mogu biti funkcionalni. Ovako su veliki fiksni troškovi. To je moglo biti labavije, sad su taksisti financijski opterećeni i došlo je do povećanja cijene usluga. Treba naći način da se cijene vrate na prijašnju razinu na koju su građani naviknuli. Zato mnogi s pravom jesu razočarani. - rekao je Marušić.

Na pitanje kako dubrovačka infrastruktura može podnijeti toliki broj taksista, Marušić je ponudio itekako diskutabilan odgovor.

- Tu je prvenstveno riječ o potrebi da se poboljša organizacija prometa, međutim ne može se ići diskriminacijom prema ostalim građanima. Ovo s jedne strane otvara mogućnost dubrovačkim taksistima da preko adventa idu u Zagreb i da zarade u drugom dijelu godine. Ne može netko zvati u Dubrovnik djelatnike da gule krumpir i čiste apartmane, a da oni koji bi taksirali ne mogu doći. To je apsurd. - rekao je Marušić.

Prije svega radi se o itekako upitnom odgovoru Marušića budući da on u obzir nije uzeo zakon tržišta. Ako je u Dubrovniku potreba za onima koji bi gulili patate, onda to ne znači da bi se broj taksista trebao višestruko povećati i u drugim djelatnostima, gdje istovremeno ta potreba ne postoji. Pogotovo ako to može izazvati kolaps, koji se trenutno uistinu i događa u prometu tolikim povećanjem taksi vozila.

Grad Dubrovnik donosi još jedan u nizu planova koji trebaju objediniti narativ gradskog razvoja i perspektive. Ovog puta pod jednostavnim nazivom Strateški plan Grada Dubrovnika 2018. - 2020.

Naći će se to i na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća, koje će eto donijeti još jedan u nizu strateških dokumenata. Ne tako davno, na pretposljednjoj sjednici Vijeća, donesena je tako i studija pompoznog naziva Strategija razvoja turizma i odredbe o kruzing-turizmu na području grada Dubrovnika do 2025., a o pitanju kamo ide dubrovački turizam nije se puno niti moglo čuti.

Pak, u ovoj najnovijoj Strategiji piše da je svrha strateškog planiranja da Grad Dubrovnik aktivno sudjeluje i efikasno upravlja razvojem na način da se utvrdi postojeće stanje cjelokupnog života, kritične točke sadašnjeg razvoja te smjernice i strateški ciljevi daljnjeg razvoja Grada koji su u sinergiji sa ciljevima razvoja kako na regionalnoj, tako i na državnoj razini.

Strategija se tako osvrće na demografske i geografske dubrovačke značajke, analizira infrastrukturu i gospodarstvo, posebice turizam, kao i društvene djelatnosti te određuje opće i posebne ciljeve.

Što se tiče općih ciljeva navodi se tu gospodarski razvoj, unaprjeđenje infrastrukture, zaštita okoliša, unaprjeđenje kvalitete života te usmjerenje na zaštitu i očuvanje kulturne baštine. S druge strane, posebni ciljevi podrazumijevaju poticanje poduzetništva, unaprjeđenje turizma, prometne infrastrukture, ulaganje u prirodnu i kulturnu baštinu, obrazovanje itd.

Navedeno je tu i posebno kako ostvariti te ciljeve, ali što tu piše ono što se već ne zna, odnosno ono što se već ne živi iz dana u dan? Okvirno, ništa.

I, to je upravo problem s ovakvim strategijama jer zapravo kažu malo što, već se tiču parola ustvari umotanih u celofan nekakvog meta jezika, koji graniči s pravnim EU narječjem i menadžerskim frazama, što onima koji su navikli raditi i donositi odluke u normalnom okruženju zvuči kao trla baba lan da joj prođe dan.

Donošenje ovakvih strategija počesto je i povezano s obavezama koje jedinice lokalne samouprave imaju prema višim instancama, nije da Grad to radi samo zato što mu se radi. No, barem su ovaj Strateški plan Grada Dubrovnika 2018. - 2020. izradili gradski pročelnici i djelatnici gradske uprave, koji se navode kao članovi radne skupine za izradu Strategije.

Jednostavno, previše puta smo bili svjedoci da svakojaki IRMO-i, instituti, tvrtke, „visokoprofilirani savjetnici“ i bleferi tako izrađuju ovakve studije, u kojima okvirno piše jedno veliko ništa.

Onečišćeno je more u uvali Pile, stoji u obavijesti Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, iz kojega su naveli da su more uzorkovali 28. lipnja.

"Laboratorijskom analizom dokazano jei fekalno onečišćenja. S obzirom da se radi o moru nezadovoljavajuće kvalitete, onečišćenom iz nepoznatog izvora, o ovome nalazu odmah su obaviještene nadležne inspekcijske službe (sanitarna inspekcija, vodopravna inspekcija i inspekcija zaštite okoliša). Preporuka Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije je da se do prestanka onečišćenja, spomenuta lokacija ne koristi za boravak u moru, kupanje i rekreaciju." - piše u priopćenju ZJZ DNŽ.

DPP