U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je devet prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima su tri osobe teže i deset ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je pet prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 761 represivnu mjeru od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te su tako 263 osobe sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 39 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 16 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je 36 osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 181 mjeru poduzetu zbog nepropisnog pretjecanja i 61 mjeru poduzetu zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja od kojih je 15 bilo na mjestima namijenjenim za osobe s invaliditetom.   

JPA

Bazilika sv. Marije Velike, u kojoj je papa Franjo odlučio biti pokopan, impozantna je crkva iz 5. stoljeća u srcu Rima u kojoj se već nalaze grobnice sedmorice papa.

Argentinski papa, koji je preminuo u ponedjeljak u dobi od 88 godina, izjavio je krajem 2023. da želi biti pokopan u ovoj bazilici, a ne u kripti bazilike svetog Petra, što će biti prvi put da u više od tri stoljeća da ondje pokapaju papu.

“Odmah iza skulpture Kraljice mira (Bogorodice) nalazi se jedno malo udubljenje, vrata koja vode u prostoriju gdje su bili pohranjeni svijećnjaci. Vidio sam to i pomislio: 'to je to mjesto'.

"I tamo je pripremljeno grobno mjesto", rekao je španjolskom stručnjaku za Vatikan Javieru Martinezu-Brocalu u knjizi "Nasljednik" iz 2024.

U ovoj je bazilici pokopano sedam papa. Posljednji je bio Klement IX., 1669. godine. Ondje je posljednje počivalište još nekim poznatim ličnostima poput arhitekta i kipara Berninija, graditelja kolonade na Trgu sv. Petra.

Jorge Bergoglio, koji je bio vrlo vezan uz kult Djevice Marije, prije i poslije svakog putovanja u inozemstvo, meditirao je u bazilici, koja je službeno dio teritorija Vatikana.

Interijer je zadržao izgled blizak izvornom: središnji brod obrubljen je s 40 jonskih stupova i spektakularnim mozaicima.

Prema tradiciji, Djevica Marija ukazala se u snu bogatom rimskom patriciju Ivanu i papi Liberiju (352.-366.), zatraživši izgradnju crkve u njezinu čast i naznačivši odabrano mjesto tako što ga je usred ljeta, 5. kolovoza, zatrpao snijeg.

Ništa nije ostalo od ove prve crkve, koju je financirao Ivan, tvrdi Vatikan.

Današnja crkva, jedna od četiriju papinskih bazilika u Rimu, sagrađena je oko 432. godine na zahtjev pape Siksta III., na brdu Eskvilinu.

U njemu se nalaze neki od najdragocjenijih relikvija katolicizma, uključujući ikonu koja se pripisuje svetom Luki, na kojoj Djevica Marija drži malog Isusa u naručju.

U bazilici se čuvaju i komadi drveta iz kolijevke malog Isusa. Nedavne studije omogućile su njihovo znanstveno datiranje u razdoblje Isusova rođenja, navodi se na web stranici bazilike. Čuvaju se u relikvijaru od gorskog kristala u obliku kolijevke.

Južni

Umro je papa Franjo, prvi latinoamerički poglavar Rimokatoličke Crkve, priopćio je Vatikan u video izjavi u ponedjeljak, čime je okončan često turbulentan pontifikat obilježen podjelama i napetošću dok je nastojao reformirati tu instituciju.

Imao je 88 godina i bolovao je od raznih bolesti tijekom svog 12-godišnjeg papinstva.

„Jutros u 7:35 sati, rimski biskup Franjo vratio se u Očevu kuću. Cijeli njegov život bio je posvećen služenju Gospodinu i Njegovoj Crkvi”, objavio je kardinal Kevin Farrell u izjavi koju je Vatikan objavio na svom Telegram kanalu.

Umro je u Domu sv. Marte.

Južni

Nakon Vukovarske i Ulice kardinala Stepinca gradonačelnik Mato Franković najavio je nova ulaganja u projekte kojima se rješava oborinska odvodnja. Istaknuo je kako su ključni projekti u Kunskoj ulici i na Montovjerni, za koje će uskoro biti raspisana javna nabava.

Otkrio je i kad će se na Batali graditi kružni tok.

- Kunska ulica i Montovjerna su ključni projekti kad je u pitanju oborinska odvodnja, a godinama su bili zapostavljeni. Izgradnja kružnog toka na Batali vezana je uz izgradnju sustava oborinske za Montovjernu jer tu trebaju proći cijevi i očekujem da ćemo negdje u listopadu krenuti s tim projektom. - najavio je gradonačelnik Mato Franković.

nm

Obredi koji okružuju izbor pape stari su stoljećima.

Pravo izbora pape imaju svi kardinali mlađi od 80 godina. Njih je trenutačno 135, među kojima su i dvojica hrvatskih, Vinko Puljić i Josip Bozanić.

Nakon smrti ili ostavke pape, kardinali se sastaju u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, gdje polažu prisegu na tajnost i izoliraju se od vanjskog svijeta. Naziv konklava dolazi od latinskog izraza cum clave (pod ključem).

Izolirani kardinali mogu raspravljati o zaslugama vjerojatnih kandidata. Otvorena kampanja nije dopuštena, ali to je "i dalje izrazito politički proces", piše BBC.

Izbor se provodi putem niza tajnih glasanja, pri čemu svaki kardinal izbornik ispisuje ime po izboru na komad papira.

Za izbor pape potrebna je dvotrećinska većina.

Svaki dan se održavaju četiri kruga glasanja dok jedan čovjek ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu.

Glasački se listići spaljuju nakon svake sjednice, ispuštajući dim koji mogu vidjeti promatrači na Trgu svetog Petra i šire.

Ako je dim crn, kardinali nisu donijeli odluku. Bijeli dim označava da je izabran novi papa.

Što je konklava?

Skupina kardinala koji čine konklavu koja bira sljedećeg papu je "doista najmoćnije svjetsko biračko tijelo" u odnosu na svoju veličinu, piše Financial Times.

Franjo, prvi neeuropski papa od osmog stoljeća, uvelike je oblikovao izbor svoga nasljednika. Od 138 kardinala mlađih od 80 godina veliku većinu imenovao je on.

Ukupan broj kardinala izbornika tehnički bi trebao biti ograničen na 120, ali Franjo nije prvi papa koji je prekoračio tu granicu.

Većina kardinala uoči konklave neće previše znati o budućim kandidatima za papu. Izbor pape, naime, nije poput glasanja za političko vodstvo, gdje kandidati javno iznose stajališta i javno se provjeravaju, često "ad nauseam" (do gađenja).

Manji dio konklave činit će kardinali iz Rimske kurije, koja pomaže papi u upravljanju Crkvom, a velika većina su nadbiskupi "s terena", iz dijeceza diljem svijeta.

U postojećem izbornom kardinalskom kolegiju nema predstavnika nekih velikih i tradicionalnih kardinalskih sjedišta, poput milanske i losanđeleske nadbiskupije, koje je Franjo zaobišao u korist nadbiskupa s 'periferija' koji odražavaju njegovu pastoralnu orijentaciju i brigu za siromašne.

Tako će u kardinalskom zboru biti više latinoameričkih, afričkih i azijskih kardinala, a manje kurijalnih, talijanskih i europskih kardinala nego inače.

Južni

Kako kaže gradski vijećnik Dubrovačke stranke (DUSTRA) Željko Raguž, postoji inicijativa otočana u suradnji s predsjednikom Mjesnog odbora Šipanska Luka oko osnivanja parka prirode Elafiti. I dok Raguž smatra kako život u rezervatu ili parku prirode ima određene pogodnosti, gradonačelnik Mato Franković je skeptičan.

Kad je u pitanju park prirode Elafiti, Raguž nije posebno precizirao tko stoji iza takve inicijative osim predsjednika MO Šipanska Luka, a tu dužnost trenutno obnaša Marin Murati. Tek je kazao:

- Oni bi htjeli krenuti u priču vezano za park prirode Elafiti. To nije kratkoročan proces, već situacija koja se treba dobro ispitati pa vidjeti nekakvu inicijativu jer tu postoje brojne pogodnosti, ali s druge strane i obveze vezano za navedeno. Pa ako bi im trebala logistička potpora od strane Grada, bilo bi dobro da uskočite, iako to nije direktno vezano za Grad. - predložio je Raguž gradonačelniku Frankoviću.

Mato Franković je pak Raguža upozorio kako život u parku prirode sa sobom nosi i brojna ograničenja i zabrane.

- Vjerujte, ljudi koji žive na takvim područjima pričaju koliko je teško živjeti u rezervatima radi brojnih ograničenja, od limitiranja mogućnosti ribarenja do brojnih drugih limita koji imaju. Ako ljudi žele, nama nije problem pokrenuti inicijativu, ali mislim da bi trebali prvo poći na Mljet pa vidjeti kako i na koji način se živi tamo, ali i u nekim drugim rezervatima prirode. Tu ima tisuću limita, rekao bih, puno više nedostataka od prednosti. - kazao je Franković.

Kad je u pitanju Šipan, ako je od tamo krenula inicijativa za proglašenjem parka prirode Elafiti, Franković je istaknuo kako je na otoku potreban veći komunalni red.

- Tamo imamo ostavljenih, neregistriranih automobila, ovoga, onoga, ali taj komunalni nered su zapravo generirali sami Šipanci jer nitko od nas nije došao tamo pa ostavio auto. Trebamo možda kroz edukacije i razgovore sa stanovnicima poraditi na redu. Šipan je uistinu sjajan, prekrasan je, mjesto gdje svi žele doći i vidjeti ga i uz malo truda, malo komunalnog reda sve bi stvari došle na svoje mjesto. - rekao je Franković.

Dubrovački biskup Roko Glasnović služit će u utorak, 22. travnja, u 18 sati misu za papu Franja u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku. Prije mise molit će se krunica za preminulog poglavara Katoličke Crkve.

Za smrt pape Franje biskup Glasnović je saznao za vrijeme euharistijskog slavlja koje je na Uskrsni ponedjeljak prijepodne slavio s osobama s invaliditetom, djecu s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima u crkvi sv. Mihajla u Dubrovniku. Odmah je u molitvu vjernika uključio zaziv za papu Franju te također prije molitve Očenaša potaknuo okupljene vjernike da i Papu uključe u Isusovu molitvu.

JPA

Nakon smrti pape Franje u ponedjeljak u Vatikanu je nastupila sedisvakancija - razdoblje bez Pape.

Termin sedisvakancija dolazi od latinskog 'sede vacante' (prazna stolica) i odnosi se na razdoblje u kojem je neka biskupska katedra upražnjena, odnosno u ovom slučaju papinska katedra u bazilici svetog Ivana Lateranskog, katedralnoj crkvi rimskog biskupa i 'majci svih crkava'.

U vrijeme sedisvakancije papinske se ovlasti ne prenose nikome. Crkvom upravlja Kardinalski zbor, ali s vrlo ograničenim ovlastima koje su propisane apostolskom konstitucijom 'Universi Dominici Gregis' pape Ivana Pavla II. iz 1996. godine.

Nastupanjem sedisvakancije svim dužnosnicima vatikanske kurije osim trojice automatski prestaje mandat. Na dužnosti ostaju kardinal kamerlengo (komornik) koji upravlja vatikanskom državom i imovinom u papinoj odsutnosti i zapravo je najvažniji vatikanski dostojanstvenik u tom prijelaznom razdoblju (tu dužnost sada obnaša irski kardinal Kevin Farrell), zatim rimski vikar koji u Papino ime vodi rimsku biskupiju (talijanski kardinal Baldassare Reina) i Veliki penitencijar koji je zadužen za pitanja oprosta grijeha (talijanski kardinal Angelo De Donatis).

U vrijeme sedisvakancije mijenja se i grb Svete Stolice, odnosno iz njega se uklanja papinska tijara iznad prekriženih ključeva.

Konstitucijom 'Universi Dominici Gregis' propisano je da konklave na kojima će biti izabran novi Papa i čime završava 'interregnum' smiju početi najranije 15 i najkasnije 20 dana od smrti ili odreknuća pape.

Gotovo 600 godina ta tri tjedna sedisvakancije bila su rezervirana za žalovanje i oproštaj od preminulog pape te za njegov pogreb. Iznimka je bilo jedino iznenadno odreknuće Benedikta XVI.

U 20. i 21. stoljeću bilo je devet vatikanskih sedisvakancija i prosjeku su trajale 17 dana.

Tijekom razdoblja upražnjene katedre rimskog biskupa, dekan Kardinalskog zbora (talijanski kardinal Giovanni Battista Re) predsjeda svakodnevnim sastancima, ili općim kongregacijama kardinala koji upravljaju Crkvom u prijelaznom razdoblju.

Svakodnevne kardinalske kongregacije u praksi često služe ustanovljenju smjernica i dogovorima o mogućim kandidatima za budućeg Papu. Kardinali će o tome često raspravljati i neslužbeno, okupljajući se po jezičnim ili geografskim skupinama. Naravno, budno će paziti da to javnost ne vidi i ne sazna.

Kardinalski zbor nema nijednu od papinskih ovlasti i njegove su jedine dvije dužnosti obavljati svakodnevne poslove i rješavati pitanja koja ne mogu čekati, što se uglavnom odnosi na pripremu konklava. Njihov je posao strogo administrativan. Na općim kongregacijama, na kojima moraju biti svi kardinali izbornici kardinali donose odluke većinom glasova. To je razdoblje u kojem se Katolička crkva najviše približava demokraciji.

Sedisvakancija završava kada novoizabrani poglavar Katoličke crkve u konklavama potvrdi da pristaje na dužnost. Tada uprava Crkvom i Vatikanom automatski prelazi u njegove ruke

Južni

Istaknuvši kako je na poziv stanara bio u braniteljskim zgradama u Ulici Od izvora u Mokošici, koje su izgrađene 2013. godine, Željko Raguž (DUSTRA) pitao je na posljednjoj sjednici dubrovačkog Gradskog vijeća gradonačelnika Mata Frankovića (HDZ) može li Grad Dubrovnik pomoći stanarima u sanaciji zgrada izgrađenih na klizištu. Mato Franković odgovorio je kako je Grad spreman pomoći stanarima.

- Te prve zgrade su izgrađene 2013. i poviše njih je izgrađen jedan gabionski zid, no kako je Mokošica klizište, došlo je do pomicanja i nastala je prilična šteta u tim zgradama. - kazao je Franković.

- Tlo se smirilo tek kad su izgrađene one četiri zgrade poviše jer su one na pilotima, a sanirani su i gabionski zidovi, oni su bili dobili onaj tzv. trbuh. Pretpostavljam da je u stanovima ostala šteta jer zgrada je skliznula, nije previše, ali je skliznula i problem je, naravno, čim se ona pomakla. - kazao je Franković, istaknuvši kako će Grad Dubrovnik pomoći ljudima.

- Vidjet ćemo što možemo kroz Domoupravu napraviti. Važno je da to odradimo i pomognemo ljudima. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Inače, za ovaj problem znalo se od samog početka, odnosno netom nakon što su zgrade završene i prema neslužbenim informacijama kojima raspolažemo do klizanja zgrada došlo je već u prvih nekoliko mjeseci nakon završetka izgradnje.

nm

Papa Franjo bio je čovjek vjere, poniznosti i blizine s najranjivijima koji se neumorno zalagao za solidarnost, mir i pravednost, poručio je premijer Andrej Plenković izražavajući sućut u povodu smrti poglavara Rimokatoličke Crkve.

"U ime Vlade i hrvatskog naroda izražavam duboku sućut povodom smrti pape Franje – čovjeka vjere, poniznosti i blizine s najranjivijima", objavio je Plenković na društvenoj mreži X.

"Njegovo neumorno zalaganje za solidarnost, mir i pravednost nadahnjivalo je milijune ljudi širom svijeta", dodao je.

Hrvatski premijer Andrej Plenković bio je jučer i u privatnom posjetu Rimu s obitelji i nakon uskrsne mise u Vatikanu nakratko se sastao s papom Franjom.

"Bio je to kratak, ali duboko dirljiv trenutak – susret ispunjen blagošću, osmijehom i blagoslovom", rekao je Plenković.

Južni

Argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio bio je relativan autsajder kad je 2013. izabran za nasljednika Benedikta XVI. U pontifikatu je promijenio lice modernog papinstva izbjegavajući pompu i privilegije, ali pokušaji da Katoličku Crkvu učini uključivijom izazvali su otpore u konzervativnim krugovima.

Njegov izbor za 266. papu iznenadio je analitičare koji su možda očekivali mlađeg muškarca od tadašnjeg 76-godišnjeg nadbiskupa Buenos Airesa.

Papa Franjo ujedno je bio prvi Latinoamerikanac i prvi isusovac na čelu Katoličke crkve.

Dobio je široku potporu i crkvenih konzervativaca i reformatora jer ga se doživljavalo ortodoksnim po seksualnim pitanjima, ali liberalnim po društvenim.

Njegovim pristašama svidjela se njegova sposobnost razumijevanja i njegova snažna odlučnost da reformira Kuriju (vatikansku birokraciju), iskorijeni korupciju u vatikanskoj banci i uhvati se u koštac s užasnim naslijeđem seksualnog zlostavljanja djece unutar Crkve

Ankete su pokazivale da je uživao veliku popularnost među katolicima i drugim vjeroispovijestima. Na X-u su ga pratili deseci milijuna ljudi.

Spremnost da izravno pristupi problemima stvorila mu je, međutim, i veći broj protivnika, unutar i izvan Vatikana.

Društvena kritika

Već prvo jutro nakon izbora, novi papa iskrao se iz Vatikana u koloni neoznačenih vozila kako bi se pomolio u rimskoj bazilici.

Po povratku u Vatikan insistirao je da sam plati račune u hotelu za svećenstvo u centru talijanske prijestolnice, odmah utisnuvši svoj stil u papinstvo.

Napustio je prostranu rezidenciju u Apostolskoj palači koji su koristile pape u prošlom stoljeću, preselio se u sićušni apartman u vatikanskom pansionu i okrenuo leđa raskošnoj papinskoj ljetnoj rezidenciji u Castel Gandolfu.

Papa Franjo brzo je počeo preispitivati brutalnu ekonomiju slobodnog tržišta, rekao je da bi se Crkva trebala ispričati homoseksualcima umjesto da im sudi te je, među ostalim, usporedio europske centre za pritvaranje migranata s koncentracijskim logorima.

Ali promatrači govore da bi bilo pogrešno sugerirati da je Papa u potpunosti liberal.

"Franjo je očito i 'konzervativac'", napisao je John Allen, urednik rimokatoličke novinske web stranice Crux.

Allen je dodao da Franjo nije "promijenio nijedan zarez u katekizmu, službenom zborniku crkvenog nauka. Svećenicama je rekao 'ne', homoseksualnim brakovima je rekao 'ne', definirao pobačaj kao 'najstrašniji' zločin i po svakom drugom spornom pitanju proglasio se odanim 'sinom Crkve'".

Oštro stavljanje Kurije pod kontrolu i spremnost da ublaži stajalište Crkve o pitanjima poput primanja pričesti nakon ponovnog sklapanja braka zaustavili su svaki aktivniji otpor njegovu autoritetu.

Nije prezao ni od toga da zamijeni kardinale s kojima se nije slagao.

Skroman životni stil

Jorge Mario Bergoglio rođen je 17. prosinca 1936. godine u Buenos Airesu, ali je talijanskog podrijetla. Prema njegovoj službenoj vatikanskoj biografiji, zaređen je za isusovca 1969., a studirati je nastavio u Argentini i Njemačkoj.

U mladosti mu je odstranjen dio jednog plućnog krila zbog infekcije.

Biskup je postao 1992., a nadbiskup Buenos Airesa 1998. Na konklavi 2005. smatran je kandidatom za papu.

Već dok je bio kardinal Bergoglio, njegove propovijedi su imale odjeka u Argentini i često je naglašavao društvenu uključenost, neizravno kritizirajući vlade koje nisu obraćale pozornost na ljude na marginama društva.

Francesca Ambrogetti, koautorica njegove biografije, rekla je novinskoj agenciji Reuters da dio njegove javne privlačnosti leži u njegovom "trijeznom i strogom" načinu života.

Crkvenom establišmentu bila je novost imati isusovca na čelu - članovi su trebali izbjegavati crkvene časti i služiti samom Papi.

Godine hunte

Jedna od kontroverznih tema bila njegova uloga pod argentinskom vojnom diktaturom od 1976. do 1983., kad je bio na čelu jezuitskog reda u zemlji.

Optužen je da je 1976. godine predao dvojicu svećenika u ruke vojnim vlastima tako što je odbio javno podržati njihov društveni rad u sirotinjskim četvrtima Buenos Airesa, što je razbjesnilo tadašnju huntu, izvijestio je BBC-jev novinar Vladimir Hernández.

Još je jedna optužba iznesena protiv njega iz doba "Prljavog rata" prema kojoj nije odgovorio na zahtjev za pomoć u pronalasku djeteta žene otete i ubijene u petom mjesecu trudnoće 1977. godine. Vjeruje se da je beba ilegalno usvojena.

Vatikan je sve to oštro negirao.

Saznalo se da je 2011. poduzeo početne korake prema beatifikaciji argentinskih svećenika ubijenih pod vojnom upravom. U zasebnom slučaju, predložio je za svece petoricu katoličkih crkvenjaka ubijenih u crkvi Svetog Patrika u Buenos Airesu 1976. godine.

Na njegov zahtjev, Vatikan je otvorio svoje dosjee o argentinskoj diktaturi žrtvama i njihovim rođacima.

"Bilo je nekih biskupa koji su bili u dosluhu s huntom", rekao je za BBC Adolfo Pérez Esquivel, dobitnik Nobela za mir i aktivist za ljudska prava kojega je režim zatvarao i mučio, "ali Bergoglio nije bio jedan od njih".

Južni / Doris Kujek / Hina

Ono što je bivša gradonačelnica Dubravka Šuica ukinula, aktualni gradonačelnik Mato Franković će vratiti na staro – promet će se u Orsanu opet odvijati dvosmjerno. Na tom području, najavio je, izgradit će se i novi parking.

- Izradili smo projektno rješenje izgradnje novog parkirališta pored zgrade Pomorske škole na zemljištu u vlasništvu grada. Cestu kraj Orsana ćemo ponovo učinit dvosmjernom, a dobit ćemo na tom prostoru i dodatna parkirališta. Dakle, bit će više mjesta za parkiranje nego prije. - kazao je Franković koji shvaća ono što Šuicu baš i nije bilo briga - nema potrebe da stanovnici Solituda voze preko Pošte Lapad i zapravo kruže kako bi ušli u svoje naselje, već je samo potrebno urediti cestu i parking i vratiti je u negdašnji režim prometovanja.

- Osigurat ćemo da ljudi s Lapadske obale mogu skrenuti u Orsan i dalje prema Solitudu i tako ćemo rasteretiti kružni tok na bulevaru, na Pošti. Dakle, smanjit ćemo pritisak na taj kružni tok, a ljudi neće morati voziti prema Pošti i Babinu kuku pa se opet spuštati u Solitudo. - najavio je Franković.

nm