U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je pet prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima su dvije osobe teže i tri su lakše ozlijeđene. S materijalnom štetom zabilježeno je sedam prometnih nesreća.
Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 775 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 306 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 69 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 17 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirane su 42 osobe.
Od ostalih prekršaja izdvajamo 128 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 54 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja od kojih je 17 bilo na mjestima namijenjenim za osobe s invaliditetom.
Kako bi povećao dostupnost svojih usluga i korisnicima olakšao aktivnosti vezane za produživanje abonamenata, Libertas Dubrovnik, u suradnji s općinom Župa dubrovačka, od ponedjeljka 28. travnja do 7. svibnja nastavlja s pružanjem svojih usluga na prodajnom mjestu u Župi dubrovačkoj.
Prodajno mjesto nalazi se u zgradi Općine, Vukovarska 48, prostoru Pisarnice.
Radno vrijeme ovog prodajnog mjesta je u vremenu od 7 do 14 sati.
Župan Nikola Dobroslavić (HDZ) uputio je reakciju na danas održanu konferenciju za novinare Marka Giljače, donedavnog vijećnika u Županijsko skupštini i kandidata koalicije Snaga juga (Možemo – SJG – SDP) za župana Dubrovačko – neretvanske županije.
- Gospodin Giljača, koji bi želio voditi ovu županiju, na održanoj je konferenciji za medije pokazao da razumije malo, da ili ne zna što govori, ili namjerno obmanjuje javnost. Već se jednom opekao na temi Centra za gospodarenje otpadom braneći svoga čelnika Tomaševića, bio se ušutio, a sad zbog kampanje ponovo otvara temu misleći da će mu to pomoći. Pomoći mu nema jer konstruira i izmišlja. - kaže Nikola Dobroslavić.
„A stvari stoje ovako”, veli župan Dobroslavić pa kaže:
- CGO Lučino razdolje ide dalje, ništa nije zaustavljeno; Agencija za gospodarenje otpadom, koja vodi ovaj projekt uvedena je u posjed, projekt ima financiranje, dobijen je nakon provedenog postupka javne nabave izvođač radova, s njim je sklopljen ugovor i po tom se ugovoru realizira projekt. Poništenje Rješenja o izvlaštenju, odnosno vraćanje na ponovno odlučivanje od strane Ministarstva, postupak je slijedom prava koje imaju vlasnici ukoliko nisu zadovoljni postupkom odnosno procijenjenom naknadom za izvlašteno zemljište. Postupak, međutim, ništa ne zaustavlja niti utječe na gradnju Centra, on nije ništa neuobičajeno niti iznimka kod izvlaštenja za projekte od javnog interesa. - rekao je Dobroslavić.
- Kod spominjanja drugih projekata, neka se gospodin Giljača ne brine za projekt luke Polačište, on će se uredno završiti. Kad je u pitanju cesta Korčula – Račišće, to je županijski projekt za koji Županija čini sve da ga održi, unatoč opstrukcijama od strane Giljačinih političkih istomišljenika, koji su u toj raboti poprilično do sada vode zamutili. Da i ne govorimo o cesti prema Zračnoj luci. Ispravit će to Županija u idućem mandatu, naravno njega se neće pitati. - reakcija je župana Dobroslavića na istup Marka Giljače.
U utorak je u dječjem parku u Mlinima postavljena komunikacijska ploča za djecu i odrasle s poteškoćama s komunikacijskim, jezičnim i/ili govornim teškoćama, prva takva u Dubrovačko - neretvanskoj županiji.
Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli ugostio je logopedinje Nikolinu Klešković i Kristinu Milolažu koje su kao članice Hrvatskog logopedskog društva inicirale i realizirale ovaj projekt uz financijsku podršku Općine. Zahvalio im se na hvalevrijednoj inicijativi koja je Općinu učinila boljom i pristupačnijom djeci i osobama s teškoćama.
Komunikacijska ploča namijenjena je djeci i odraslima koji ne mogu komunicirati putem govora i/ili imaju poteškoće u razumijevanju jezika (osobe s poremećajem iz spektra autizma, intelektualnim teškoćama, govorno -motoričkim poremećajima, genetskim sindromima i sl.). Ploča u Mlinima je dvojezična, na hrvatskom i engleskom jeziku što omogućuje komunikaciju i stranim posjetiteljima.
Korištenje ploče vrlo je jednostavno – pokazivanjem na simbole korisnici mogu izraziti što žele, kako se osjećaju, komentirati, postavljati pitanja ili odgovarati na pitanja.
Omogućavanje alternativnih načina izražavanja doprinosi inkluziji, smanjuje izolaciju i šalje poruku prihvaćanja i poštovanja različitosti. Postavljanje prve komunikacijske ploče u Dubrovačko-neretvanskoj županiji značajan je korak naprijed koji može poslužiti kao primjer dobre prakse i potaknuti slične inicijative u drugim lokalnim zajednicama.
Ova je ploča izrađena i postavljena u okviru projekta na specijalističkom studiju Rana intervencija u edukacijskoj-rehabilitaciji (Sveučilište u Zagrebu). Inicijativu su pokrenule magistrice logopedije, Kristina Milolaža (Centar za ranu rehabilitaciju i podršku u zajednici Poliklinike SUVAG) i Nikolina Klešković (Opća bolnica Dubrovnik), ujedno i članica Hrvatskog logopedskog društva.
Posebna zahvala ide Općini Župa dubrovačka i Hrvatskoj udruzi za ranu intervenciju (HURID), koji su prepoznali važnost ovog projekta te sufinancirali izradu i postavljanje komunikacijske ploče. Također, zahvaljujemo se voditeljici specijalističkog studija i mentorici projekta, izv.prof.dr.sc. Jasmini Ivšac Pavliša na pružanju podrške i stručnim savjetima pri realizaciji ovog projekta.
18. svibnja birači će izabrati novo Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, odnosno 21 vijećnika / vijećnicu. A kakav su dojam ostavili vijećnici u nedavno raspuštenom sazivu…
JASMIN DERAKOVIĆ (DDS)
Nije postavljao loša vijećnička pitanja, ali se Jasmin Deraković (DDS) najviše proslavio kad je nasjeo na igru bivše mu stranačke kolegice i vijećnice Slavice Grkeš, pokušavši na sjednici Gradskog vijeća potencirati raspravu o nekakvu anonimnom pismu protiv tadašnje ravnateljice Dubrovačkih muzeja Ivone Michl.
Anonimna pisma, bez obzira na koga su usmjerena nikada ne bi trebala biti predmet rasprave na sjednicama bilo kojeg predstavničkog tijela. Oni koji iza svojih tvrdnji stoje i mogu ih dokazati nemaju potrebe odašiljati anonimna pisma. Baš je raspravu o jednom takvom nepotpisanom pismu punom kleveta, na jednoj od sjednica pokušao nametnuti Deraković u suradnji s bivšom kolegicom i vijećnicom Slavicom Grkeš. Ako je znao njezin stvarni motiv takvoj raspravi, pitanje je smatra li Deraković da se privatni problemi vijećnika rješavaju na sjednicama Gradskog vijeća, tim više što neki Etički kodeks časti to brani. S odredbama tog kodeksa, Deraković je kao potpredsjednik Gradskog vijeća trebao biti upoznat.
Deraković se najčešće držao vijećničkih pitanja. U raspravama baš i nije sudjelovao. Pazio se sukoba s vijećnicima oporbe, ali kao profesor kemije i biologije nije mogao slušati laprdanje SDP-ove Anite Bonačić Obradović. Kad je ispalila da jedan kruzer zagađuje koliko milijun automobila, morao ju je ispraviti. Ona ga je tad nazvala demagogom. Tu i tamo pecnuo bi srđevce.
U Gradsko vijeće Deraković je ušao kao osmi kandidat na listi DDS-a nakon izbora 2021. godine. Ukoliko mu stranački šef tako odluči, Deraković bi, ako DDS osvoji dovoljno mandata, ponovo mogao prisegnuti za vijećnika u novom sazivu Gradskog vijeća. On je jedan od onih vijećnika DDS-a koji zvone kad Vićan potegne konop.
Kod spomen obilježja u Mokošici, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, odana je počast šesnaestorici Omišana koji su položili svoje živote tijekom Domovinskog rata na dubrovačkom ratištu.
Iskazivanju zahvalnosti za njihovu žrtvu u obrani Domovine, prisustvovali su članovi obitelji poginulih, predstavnici Grada Omiša, suborci i predstavnici Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Omiš te ostalih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
U ime Grada Dubrovnika položili su vijence i zapalili svijeće pročelnica Upravnog odjela za europske fondove i gospodarstvo Martina Skopljaković i pročelnik Upravnog odjela za proračun, financije i naplatu Ante Vojvodić.
Svoje živote u obrani Dubrovnika u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. dali su sljedeći branitelji s područja Omiša: Neven Pavić, Franjo Tomasović, Božo Merčep, Zdravko Radić, Ivan Lozančić, Miljenko Zečić, Marko Krstić, Marko Lozančić, Tonći Marušić, Neven Pocrnjić, Vedran Rakuljić, Ante Šošić, Ćiro Lučić, Stanko Lučić, Ivan Družić i Tomica Burić.
Spomen obilježje podigli su gradovi Omiš i Dubrovnik.
U crkvi Presvetog Spasitelja u Mokošici održana je i sveta misa zadušnica, a uslijedilo je i polaganje vijenaca kod Spomen križa na groblju Boninovo.
18. svibnja birači će izabrati novo Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, odnosno 21 vijećnika / vijećnicu. A kakav su dojam ostavili vijećnici u nedavno raspuštenom sazivu…
KATARINA DORŠNER (HDZ)
Katarina Doršner, koja je inače doktorica medicine, spec. otorinolaringologije bila je jedina ženska vijećnica HDZ-a u netom raspuštenom sazivu Gradskog vijeća. Doršner je inače ona vijećnica koja je probudivši se jedno jutro zaključila kako je HDZ preko noći riješio sve probleme u državi.
Članovi političkih stranaka, posebno oni na istaknutijim dužnostima od lokalne do državne uvijek će hvaliti svoju stranku, neovisno jesu li na vlasti ili u oporbi. No to treba znati raditi sa stilom, s mjerom, koju Doršner ni tijekom drugog vijećničkog mandata nije uspjela pronaći.
Osim što je i gradonačelniku Matu Frankoviću znalo biti neugodno od njezina pretjeranog hvaljenja, Doršner i nacionalno se proslavila nakon što je na jednoj od sjednica istaknula:
„Ne tako davno imali smo u državi visoku nezaposlenost, imali smo trend rasta dugova. To su bili veliki problemi za Hrvatsku. Izgledali su kao potpuno nerješivi problemi. Jedno jutro smo se probudili i ti problemi više ne postoje i I što mislite, bi li to bilo moguće bez turizma i Hrvatske demokratske zajednice.” - kazala je svojevremeno Doršner.
Doršner se u Vijeću, netom raspuštenom, ali i onom prošlom sazivu pazila sukoba s vijećnicima oporbe. Nije im uzvraćala ni kad su je napadali.
Doršner će se pamtiti i po tome što je nedavno tražila od gradonačelnika da njezinim kolegama, liječnicima u OB Dubrovnik objasni čemu služi vodovodni tunel u Srđu. Osim što svaki prosječan stanovnik Dubrovnika zna čemu služi taj tunel, Doršner je nesvjesno, pokušavajući sebi dati na važnosti, jer je, eto, nju netko pitao da nešto pita gradonačelnika, kolege liječnike prikazala budalama.
Katarina Doršner za vijećnicu je po drugi put prisegnula u lipnju 2021. nakon što je na listi HDZ-a kao kandidatkinja s desetoga mjesta ušla u Gradsko vijeće.
U nedostatku drugih žena na HDZ-ovoj listi, Doršner se vjerojatno smiješi i treći mandat u Gradskom vijeću.
GRAD DUBROVNIK U INVESTICIJSKOM CIKLUSU S BROJNIM GRADILIŠTIMA
Grad Dubrovnik trenutno provodi niz infrastrukturnih i razvojnih projekata – na području grada aktivno je preko deset gradilišta, paralelno se izvode i radovi na asfaltiranju gradskih ulica te na Aglomeraciji Dubrovnik, najvećem i najvažnijem komunalnom projektu u Dubrovniku.
Aktivni projekti obuhvaćaju uređenje Parka Pile, Parka Gradac, drvoreda u Gružu i na Bulevaru, radove na Osnovnoj školi Mokošica, uređenje parkirališta u Mokošici, izgradnju groblja Dubac, rekonstrukciju i izgradnju klupskih prostora VK Neptun, adaptaciju i izgradnju buduće TUP knjižnice te izgradnju Centra za starije osobe ispod Opće bolnice.
Svi navedeni zahvati dio su snažnog investicijskog ciklusa kojeg Grad Dubrovnik provodi s ciljem podizanja kvalitete života svojih sugrađana te ravnomjernog razvoja svih dijelova grada.
U razdoblju od 2017. do 2025. godine Grad Dubrovnik, njegove ustanove i gradska poduzeća povukli su ukupno 203.854.389 eura (više od 1,5 milijardi kuna) bespovratnih sredstava iz europskih fondova i nacionalnih izvora. Među najznačajnijim projektima su izgradnja prvog velikog doma za starije osobe ispod Opće bolnice Dubrovnik i rekonstrukcija te dogradnja Osnovne škole Mokošica – posljednje gradske škole koja prelazi na jednosmjenski rad.
- Ovo je konkretan pokazatelj naše posvećenosti ravnomjernom razvoju Dubrovnika. Svako gradilište, svaki zahvat – od škole do parka – ulažemo s ciljem poboljšanja svakodnevice naših sugrađana. Zahvaljujući odgovornom upravljanju i dostupnim europskim sredstvima, mijenjamo grad na bolje, dugoročno i održivo. - poručio je gradonačelnik Mato Franković.
3,36 MILIJUNA EURA BESPOVRATNIH SREDSTAVA LIBERTASU ZA ELEKTRIFIKACIJU VOZNOG PARKA
Zrinka Raguž u ime Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić i direktor JGP Libertas Dubrovnik Franko Mekišić potpisali su Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt sufinanciran iz Integriranog teritorijalnog programa u iznosu od 3,36 milijuna eura.
Bespovratnim sredstvima financira se nabava autobusa i opreme u sklopu projekta Elektrifikacije i digitalizacije javnog autobusnog prijevoza, a predstavljaju 85% ukupno prihvatljivih troškova projekta. Libertas će osigurati sufinanciranje preostalog iznosa. Uz dva dvanaestmetarska električna autobusa projekt uključuje i izgradnju trafostanice, fotonaponske elektrane, baterijskog spremnika, nabavu dva punjača i prateće aplikacije. Preostalih 12 električnih niskopodnih autobusa za gradski prijevoz, Libertas će nabaviti prijavom na natječaj resornog ministarstva vrijednog 8,4 milijuna eura.
- Dubrovačko ITU područje je među najboljim gradovima u Hrvatskoj u korištenju novčanih sredstava iz trenutne omotnice. Od ukupno 22 milijuna eura, realizirano je čak 13,9. Uz projekt za koji smo danas potpisali ugovor, započeli su i projekti mreže zelene infrastrukture za gradske parkove, a uskoro se očekuje i početak radova na projektu Park´n´Ride. – izjavila je u ovoj prigodi Zrinka Raguž o brzini korištenja sredstava ITU mehanizma.
Podsjetimo, u posljednjem osmogodišnjem razdoblju, od 2017. do 2025. godine, Grad Dubrovnik, njegove tvrtke i ustanove, uspješno su povukli ukupno 203.854.389 eura, odnosno 1.5 milijarde kuna bespovratnih sredstava iz europskih fondova i nacionalnih izvora. U istom razdoblju, Libertas je nabavio 68 novih vozila, a uskoro će vozni park pomladiti s 14 novih električnih autobusa ukupne vrijednosti veće od 11,7 milijuna eura.
POTPISIVANJEM UGOVORA ZA PRIPREMNE RADOVE UREĐENJA OKOLIŠA KRENUO PROJEKT IZGRADNJE SPOMENIKA ZA POGINULU DJECU
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković potpisao je ugovor o izvođenju radova uređenja javnog gradskog parka sa spomen obilježjem za djecu poginulu u Domovinskom ratu u Dubrovniku. Riječ je o pripremnim radovima uređenja okoliša i gradnje temelja za montažu samog spomenika – bojica visine osam metara, koje su trenutačno u procesu izrade.
- U konačnici ćemo imati spomen obilježje koje će iskazivati pijetet prema poginuloj djeci. Najveća žrtva našeg grada u Domovinskom ratu je izgubljenih 15 dječjih života. S obzirom da će se nalaziti na visoko frekventnom mjestu, u neposrednoj blizini luke Gruž, ovaj spomenik će širiti istinu među brojim posjetiteljima koji će prolaziti tim područjem. Zbog toga mi je čast da smo došli u ovu fazu u kojoj projekt kreće s realizacijom. - kazao je u današnjoj prigodi dubrovački gradonačelnik Mato Franković.
Spomenik je, sukladno rješenju akademskog kipara Dalibora Stošića i dizajnera i arhitekta Hrvoja Bilandžića, zamišljen kao kompozicija šarenih olovaka koja zamrzava prošlu svakodnevicu u kojoj se djeca bezbrižno igraju. Rješenje je odabrano na temelju javnog likovnog i arhitektonsko – urbanističkog - krajobraznog natječaja koji su proveli Grad Dubrovnik i Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA).
U čitav proces, od samog početka i odabira lokacije, pa do sudjelovanja u Ocjenjivačkom sudu za odabir idejnog rješenja bili su uključeni roditelji stradale djece okupljeni u Udrugu civilnih stradalnika Domovinskog rata Dubrovačko – neretvanske županije. Potpisivanju ugovora danas je nazočila i predsjednica ove udruge Marija Lukšić.
Spomen obilježje ujedno je zajednički projekt Grada Dubrovnika i Ministarstva branitelja Republike Hrvatske koje je sufinanciralo izradu projektne dokumentacije te izradu natječajnog elaborata i ishođenje idejnog rješenja kroz javni natječaj za izradu spomen obilježja.
Vrijednost ugovora je 121.405 eura s PDV-om, a u ime trgovačkog obrta „Bobica“ kao izvođača, potpisala ga je direktorica Slađana Cvrk Brlek. Rok završetka izvođenja radova je tri mjeseca.
Sukladno programu natječaja izgradnja parka planira se kroz dvije faze: izrada spomen obilježja s neposrednom kontaktnom zonom u prvoj fazi te park s kontaktno zonom prema Obali Ivana Pavla II. u drugoj. Unutar postojećeg parka planirana je pješčana površina koja formira trg na kojem se nalazi skulptura, te mjesto za paljenje svijeća i polaganje cvijeća.
OD 2017. DO 2025. FRANKOVIĆEVA GRADSKA UPRAVA POVUKLA VIŠE OD 203 MILIJUNA EURA BESPOVRATNIH SREDSTAVA
U posljednjem osmogodišnjem razdoblju, od 2017. do 2025. godine, Grad Dubrovnik, njegove tvrtke i ustanove, uspješno su povukli ukupno 203.854.389 eura, odnosno 1,5 milijarde kuna bespovratnih sredstava iz europskih fondova i nacionalnih izvora.
Po preuzimanju odgovornosti za upravljanje Gradom 2017. godine, ova gradska uprava odlučno je okrenula Grad Dubrovnik europskim fondovima, koristeći dostupne mehanizme za provedbu razvojnih i kapitalnih projekata koji su značajno unaprijedili kvalitetu života građana te očuvali kulturnu i prirodnu baštinu, dok su smanjili pritisak na vlastita proračunska sredstva.
Prvi veliki projekt realiziran sredstvima EU fondova bila je cjelovita obnova spomeničkog kompleksa Lazareta u suvremeni kulturni i društveni prostor, dok je Aglomeracija Dubrovnik s ukupnom vrijednošću od 117 milijuna eura najveći pojedinačni projekt financiran EU sredstvima. Riječ je povijesnom ulaganju u sustav vodoopskrbe i odvodnje šireg područja grada kroz koji je već provedena sanacija kanala mješovite odvodnje Straduna i stare gradske jezgre kao i zacjevljenje hidrotehničkog tunela kroz Srđ kojim se Dubrovnik opskrbljuje pitkom vodom iz pročistača u Komolcu, također izgrađenog i financiranog u okviru istog projekta.
Među većim projektima financiranim europskim i nacionalnim sredstvima izdvaja se još rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, a prvi veliki dom za starije osobe, onaj ispod Opće bolnice Dubrovnik, također se izvodi uz sufinanciranje bespovratnim sredstvima, baš kao i rekonstrukcija i dogradnja Osnovne škole Mokošica, koja će kao posljednja gradska škola ući u sustav izvođenja nastave u jednoj smjeni.
Ulaganja u parkove Gradac, Pile i Platana, izgradnja Park & Ride sustava na Pobrežju te nabavka električnih autobusa dio su programa ITU mehanizma putem kojeg je Gradu Dubrovniku kao središtu Urbanog područja Dubrovnik na raspolaganju 22 milijuna eura. Uz EU sredstva nabavljeno je 29 novih autobusa za javni gradski prijevoz, a uskoro će Dubrovnika dobiti i prve električne autobuse, njih čak 14.
„Lazareti, Aglomeracija, Lapadska obala, OŠ Mokošica – sve su to konkretni primjeri kako europski novac može postati pokretač stvarnog razvoja. Fondovi Europske unije nisu privilegija, oni su alat. Mi smo taj alat iskoristili pametno i odgovorno. Vizija Dubrovnika koju slijedimo temelji se na održivosti, uključivosti i otpornosti, a upravo su europska sredstva ta koja nam omogućuju da te riječi pretvorimo u stvarnost – u školama, na ulicama, u vodi koju pijemo i kvaliteti života koju podižemo iz dana u dan“, rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
ZAVRŠENI RADOVI ASFALTIRANJA U MOSORSKOJ I MOSTARSKOJ
Prethodnih su dana završeni radovi asfaltiranja u ulicama Mosorska i Mostarska na Babinom kuku, dok je asfaltiranje Kliševske ulice u tijeku, a završetak se očekuje u narednim danima.
„Ovi radovi se provode u sklopu dinamičkog sustava asfaltiranja gradskih ulica, ukupne površine oko 2.500 metara kvadratnih. Poboljšanje cestovne infrastrukture izravno doprinosi povećanju kvalitete života stanovnika ovih naselja. Novim asfaltom značajno se povećava sigurnost i udobnost prometovanja te smanjuje razina buke i prašine.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.
Iz gradske uprave napominju i kako je izvođač radova tvrtka Tehnogradnja, dok nadzor provodi tvrtka Adria Tehno. Radovi, koji su započeli početkom travnja bit će završeni do početka svibnja. Ugovorena vrijednost iznosi 92.787 eura s PDV-om.
Papa Franjo pokopan je u subotu popodne u bazilici svete Marije Velike. Vjernici, svećenici i državnici prethodno su se i Vatikanu i Rimu oprostili od 88-godišnjeg pape koji je umro na Uskrsni ponedjeljak. Oko 250 tisuća ljudi okupilo se na Trgu svetog Petra u čijem je središtu tijekom sprovodne mise ležao skromni drveni lijes Franje, rodnim imenom Jorgea Marija Bergoglia, prvog pape iz Južne Amerike.
Stiglo je i oko 130 svjetskih delegacija sa šezdesetak čelnika država i organizacija, posjednutih s desne strane Franjinog lijesa. Među njima su bili američki predsjednik Donald Trump, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, francuski predsjednik Emmanuel Macron, španjolski kralj Filip VI., ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, argentinski predsjednik Javier Milei, brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, između ostalih. Hrvatsku su predstavljali predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković.
Fotografije iz Vatikana i Rima moeže vidjeti na portalu Južni na ovom linku.
Valentin Dujmović prvi je od gradonačelničkih kandidata u Dubrovniku predao potpise i kandidaturu izbornom povjerenstvu. Učino je to danas trčeći na Du motionu.
- Danas sam kao prvi od ukupno devet kandidata predao svoju kandidaturu za gradonačelnika Dubrovnika. Zahvaljujem svim sugrađanima na iskazanoj podršci i potpisima, a posebno članovima HNS-a koji su pokazali iznimnu energiju i motivaciju tijekom ove pretkampanje. Predaju kandidature simbolično sam obilježio u duhu današnjeg DU Motion polumaratona — trčeći kroz grad. Ovim putem pozivam sve građane da 18. svibnja izađu na izbore i izaberu sebi odličnog gradonačelnika Dubrovnika. - kazao je Dujmović.
Kandidatkinja Centra za gradonačelnicu Dubrovnika Viktorija Knežević pita danas znate li po čemu se HDZ razlikuje od svih drugih stranaka i daje odgovor:
Rješenje o izvlaštenju za projekt Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje (CGO) poništeno je, čime su zaustavljeni svi radovi, informacija je koju je u subotu na konferenciji za novinare u Dubrovniku iznio Marko Giljača, inače kandidat koalicije Snaga juga (Možemo – SJG – SDP) na predstojećim izborima za župana Dubrovačko – neretvanske županije.
Kako je kazao Giljača, „dobre su to vijesti za Malostonski zaljev”.
- Ministarstvo pravosuđa i uprave poništilo je rješenje Dubrovačko - neretvanske županije o izvlaštenju vlasnika zemljišta na lokaciji planiranog Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje! Time su svi radovi, koji ionako već više od mjesec dana stoje, službeno obustavljeni. – kazao je.
- Godinama upozoravamo na štetnost ovog projekta za okoliš, ali i na nekompetentnost Agencije za gospodarenje otpadom, koja je pravi primjer nesposobnosti županijske vlasti pod vodstvom HDZ-a. Projekt koji je silom nametnut lokalnoj zajednici sada je zaustavljen, a razlozi za to konačno izlaze na vidjelo. – rekao je Giljača.
CGO Lučino razdolje u Dubrovačkom primorju, projekt vrijedan više od 54 milijuna eura, trebao je biti dovršen do kraja ove godine. Sve donedavno aktualni župan Nikola Dobroslavić (HDZ) tvrdio je da će tako i biti.
CGO se gradi usred krškog terena, na lokaciji u Trnovici za koju je hidrogeološkim trasiranjem s puštanjem boje dokazana izravna povezanost podzemnih tokova s Malostonskim zaljevom, jednim od najvrjednijih područja za uzgoj kamenica u cijelom Sredozemlju.
- Stanovnici Trnovice već tjednima javljaju da se na gradilištu ništa ne događa, a sada znamo i zašto: još uvijek nisu pribavljene sve građevinske dozvole, jer je izvlaštenje zemljišta provedeno na nezakonit način. Sve to potvrđuje ono na što ukazujemo već dugo, da je riječ o projektu koji nije utemeljen ni na stručnosti ni na zakonitosti. – rekao je Marko Giljača.
Giljača je podsjetio i kako ovaj slučaj nije iznimka pa je kazao kako su „svi ključni infrastrukturni projekti u Dubrovačko - neretvanskoj županiji trenutno zaustavljeni, ugroženi ili u potpunosti propali”. Naveo je pri tome izgradnju Luke Polačište, projekt Županijske lučke uprave Korčula koji je zaustavljen ubog problema s izvođačem radova, brzu cestu od Dubrovnika do zračne luke u Čilipima za koju se još ne zna ni trasa, naveo je i kako su izgubljena europska sredstva za cestu do Račišća na Korčuli.
- Sve to su, nažalost, mjerne jedinice nesposobnosti županijske vlasti. Stotine milijuna eura europskih sredstava su propuštene ili ugrožene jer projektima nedostaje zakonitost, priprema, vizija i stručnost. Umjesto odgovornosti i upravljačke sposobnosti, imamo sustav koji se poziva na „vertikalu vlasti“, a ne zna provesti niti jedan ozbiljan projekt. – rekao je Giljača i u predizbornom ozračju poručio:
- Vrijeme je za promjenu. Vrijeme je za val odgovornosti, stručnosti i održivog razvoja. Vrijeme je za Snagu juga! – zaključio je kandidat koalicije Snaga juga za župana Marko Giljača.
Kolačići (cookies)
Ova web stranica koristi kolačiće. Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcije i uvijek su aktivni.
Analitički kolačići pomažu nam razumjeti kako koristite stranicu, a marketinški omogućuju prikazivanje relevantnog sadržaja.
