Pozivaju se stanovnici Štikovice i dijela Malog Zatona (Soline) da podnesu zahtjev za priključenje na novoizgrađenu mrežu fekalne odvodnje. Potreban obrazac sa sadržajem zahtjeva može se dobiti u prostorijama Vodovoda Dubrovnik ili na web adresi: http://vodovod-dubrovnik.hr/obrasci.

Radovi na području naselja Štikovice i Solina u Malom Zatonu dio su Tendera 4.1 EU projekta Aglomeracije Dubrovnik, koji obuhvaća izgradnju i sanaciju sustava vodoopskrbe i odvodnje naselja Mokošica, Štikovica i Zaton, a ukupno su vrijedni 5,6 milijuna eura. U sklopu ove investicije na području Štikovice i Malog Zatona izgrađeno je gotovo 3 kilometra novih cjevovoda vodoopskrbe, uključujući i vodoospkrbni cjevovod od Crpne stanice Palata do Crpne stanice Štikovica, dok je na sustavu javne odvodnje izgrađeno 2,1 kilometara novih cjevovoda.

VODOVOD DUBROVNIK

Asfaltiranjem u dvorišnom prostoru kompleksa TUP-a, završeni su radovi na uređenju ovog dijela bivšeg industrijskog pogona. Naime, društvo TUP d.d. je provelo nužnu i vrlo zahtjevnu obnovu infrastrukture kompleksa uključujući vodovodnu i hidrantsku mrežu unutar dvorišnog prostora, kažu danas iz Grada Dubrovnika.

Uređenje kolnika pratit će i hortikulturno uređenje u za to predviđenim dijelovima dvorišta.

„Podsjetimo, kupovina nekadašnjeg tvorničkog kompleksa smještenog u srcu Gruža, neposredno uz Luku Dubrovnik, najveće je pojedinačna akvizicija Grada Dubrovnika u posljednjih 30 godina. Kroz EU projekt Novi europski Bauhaus Gradu je pružena stručna i tehnička pomoć kako bi se TUP nastavio razvijati u održivom smjeru kao novi gradski kulturni i društveni inkubator. Uz brojne udruge i kreativce u TUP-u danas djeluje Centar za mlade, Obiteljski centar, a napreduju i radovi na izgradnji nove gradske knjižnice.” - navode iz gradske uprave.

JPA

Zbog radova na vodoopskrbnoj mreži 16. travnja bez vode će biti dio Ulice od Domina - od križanja s Ulicom Josipa Jurja Strossmayera do Svete Marije, dio Ulice od Kaštela - od broja 11 do svetog Andrije te Ulica za Rupama i Ulica od Šorte u vremenu od 9.30 do 11.00 sati.

Navečer bez vode će biti područje Pila - ulice: Brsalje, Svetog Đurđa, Poljana dr. Katheleen Wilkes, Frana Antice, U Pilama, Ivana Kukuljevića, Od Tabakarije, Dr. Marka Foteza, Od Kolorine i Don Frana Bulića te Poljana Paska Miličevića, Ulica od puča do križanja s Čubranovićevom ulicom, Garište, Zlatarićeva, Getaldićeva, Ferićeva, Čubranovićeva i Ulica za Rokom od kina Jadran do Doma za starije i nemoćne (uključujući i sam Dom) u vremenu od 21.30 do 4.30 sata ujutro.

Zbog planiranih radova u večernjim satima opskrba vodom na području povijesne jezgre će biti otežana, osobito u objektima smještenim na višim nadmorskim visinama.

Vodovod Dubrovnik

U povodu nadolazećeg blagdana Uskrsa, potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić, župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Dubovnika Mato Franković posjetili su dubrovačkog biskupa mons. Roka Glasnovića i generalnog vikara Dubrovačke biskupije mons. Ivicu Pervana. Tradicionalni uskrsni susret održan je u Biskupskoj palači.
 
Tom prigodom razmijenjene su prigodne čestitke i lijepe želje povodom najvećeg kršćanskog blagdana.
 
Gradonačelnik Franković izvijestio je biskupa o aktualnim mjerama i projektima Grada Dubrovnika, s posebnim naglaskom na podršku mladim obiteljima i obiteljima s više djece u kontekstu stambenog zbrinjavanja.

Istaknuta je i važnost suradnje Županije, Grada Dubrovnika i Dubrovačke biskupije na zajedničkim projektima od šireg društvenog značaja.

JPA

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća stranke i birače, koji od srijede mogu podnositi kandidacijske liste i kandidature za lokalne izbore, da najkasnije s njihovim podnošenjem moraju otvoriti poseban račun za financiranje promidžbe, te da su troškovi i donacije, ograničeni.

Zakonom je ograničena potrošnja za izbornu promidžbu, a postoje i limiti za donacije od fizičkih i pravnih osoba, napominje DIP.

Neovisno o tome jesu li ih predložile stranke ili birači, poseban račun dužni su otvoriti i kandidati za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i kandidati za njihove zamjenike koji se biraju iz reda pripadnika nacionalnih manjina, kao i kandidati za zamjenika općinskog načelnika koji se biraju iz reda hrvatskoga naroda.

Kad je riječ o iznosima koji se mogu potrošiti za predstavljanje kandidata, odnosno kandidacijskih lista, oni ovise o veličini jedinice, odnosno broju stanovnika u pojedinoj jedinici.

Najmanje, do 5. 308, 91 eura, može potrošiti svaki od kandidata za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika u općinama i gradovima koje imaju do 3. 000 stanovnika, a najviše, do 106. 178, 25 eura svaki od kandidata za gradonačelnika Zagreba, odnosno liste koje se natječu za zagrebačku gradsku skupštinu.

Do 63.706,95 eura na promidžbu mogu potrošiti kandidati za župana i gradonačelnika velikoga grada, onog iznad 35.000 stanovnika, do 26.544,56 eura kandidati za gradonačelnika i općinskog načelnika u gradovima i općinama koje imaju više od 10.000 stanovnika, a do 10.617,82 eura kandidati za gradonačelnika i načelnika u jedinicama koje imaju od 3.001 do 10.000 stanovnika.

Jednako vrijedi i za kandidacijske liste za predstavnička tijela navedenih jedinica.

Kandidati za zamjenike općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno hrvatskog naroda, na promidžbu mogu potrošiti polovicu navedenih iznosa.

Političke stranke i liste grupe birača te kandidati promidžbu za lokalne izbore mogu financirati iz vlastitih sredstava i donacija, a donirati im mogu fizičke i pravne osobe, najkasnije do 16. svibnja do ponoći kada završava promidžba za lokalne izbore.
Fizička osoba za izbornu promidžbu pojedine stranke ili liste grupe birača može ukupno donirati najviše 3.981,68 eura, a pravna 26.544,56 eura, neovisno o tome u koliko jedinica izlaze na izbore.

Sve što prelazi te iznose, mora se prijaviti DIP-u te uplatiti u državni proračun, najkasnije u roku od 15 dana od dana primljene uplate.

Zakon ne zabranjuje ni fizičkim, ni pravnim osobama da doniraju više različitih stranaka, lista ili kandidata.

Fizičke i pravne osobe koje doniraju političke stranke, liste grupe birača i kandidate dužne su im dostaviti izjavu da se protiv njih ne vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema državnom proračunu, proračunu jedinice samouprave ili zaposlenicima. Za donacije vrijednije od 663,61 eura donator i politička stranka odnosno nositelji lista grupe birača i kandidati dužni su zaključiti ugovor.

O tome kako financiraju izbornu promidžbu stranke, nositelji lista grupe birača i kandidati dužni su izvijestiti DIP, a time i javnost, jer će njihova izvješća DIP javno objaviti na svojoj mrežnoj stranici.

Svoja financijska izvješća o financiranju promidžbe dužni su DIP-u dostaviti u dva navrata, sedam dana prije izbora, dakle zaključno s 10. svibnja te 30 dana nakon održanih izbora tj. zaključno sa 17. lipnja.

(Hina)

Od srijede, 16. travnja političke stranke i birači mogu nadležnim izbornim povjerenstvima podnositi kandidacijske liste za izbor članova predstavničkih tijela na lokalnim izborima te kandidature za izbor načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika.

Obrasci za postupak kandidiranja na lokalnim izborima, koji će se održati 18. svibnja, mogu se preuzeti s mrežne stranice Državnog izbornog povjerenstva (DIP) počevši od srijede u 00,00 sati.

Prijedlozi kandidacijskih lista i kandidatura moraju nadležnom povjerenstvu prispjeti u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu Vladine odluke o raspisivanju izbora, dakle do 29. travnja u ponoć.

U roku 48 sati od isteka roka za kandidiranje, dakle do 1. svibnja u ponoć nadležna općinska, gradska i županijska izborna povjerenstva trebaju sastaviti i objaviti sve pravovaljano predložene kandidacijske liste i kandidature i zbirne liste kandidacijskih lista i kandidatura.

Danom objave zbirne liste počinje izborna promidžba koja službeno traje do ponoći, 16. svibnja.

Potpisi potrebni za kandidiranje  

Dok političke stranke nemaju tu obvezu, birači moraju prikupiti propisani broj potpisa za kandidacijske liste s kojih će se birati članovi lokalnih predstavničkih tijela, vijeća i skupština. Potreban broj potpisa ovisi o broju stanovnika neke jedinice, a taj se broj kreće od 25, u jedinicama koje imaju do 350 stanovnika, do 2.500 potpisa u onima koje imaju više od pola milijuna stanovnika.

Kod kandidatura za općinske načelnike gradonačelnike i župane, druga je priča, potpise moraju prikupiti i političke stranke i birači, od 35 u jedinicama do 350 stanovnika do 5.000 u jedinicama s više od pola milijuna stanovnika.

Potpisi birača prikupljaju se na obrascu čiji je sadržaj i oblik propisao DIP, a taj će obrazac od srijede će biti dostupan na mrežnoj stranici Povjerenstva.

Voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca

DIP skreće pozornost političkim strankama i biračima da kod predlaganja lista za predstavnička tijela općina, gradova i županija  poštuju načelo ravnopravnosti spolova i vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti muškaraca i žena, tako da zastupljenost jednog spola na listi ne bude niža od 40 posto.

To konkretno znači da, ako je na listi sedam kandidata, tri moraju biti muškarci, odnosno žene, a ako ih je 47, tada ih 19 moraju biti žene, odnosno muškarci.

Liste koje ne ispune taj zahtjev, neće biti odbačene, no njihovi predlagatelji mogli bi se suočiti sa novčanim kaznama u iznosu od 5.308,91 eura kad se radi o izborima za članove gradskih vijeća i županijskih skupština, odnosno 2.654,46 eura na izborima za članove općinskih vijeća.

Glasovanje samo u mjestu prebivališta, biraju i državljani članica EU

Pravo birati na lokalnim izborima imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina i prebivalištem u jedinici čije se predstavničko tijelo i izvršna vlast bira.  

Za razliku od predsjedničkih, parlamentarnih i izbora za Europski parlament, birači na lokalnim izborima mogu glasovati samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu.

Članove lokalnih predstavničkih tijela imaju pravo birati i u njih biti birani i državljani drugih država članica EU. Ukoliko žele glasovati na lokalnim izborima, trebaju zatražiti upis u registar birača najkasnije do 17. travnja.

Zahtjev za upis u taj registar podnose nadležnom upravnom tijelu koje vodi registar birača u županiji ili Gradu Zagrebu prema mjestu prebivališta ili boravišta. Poveznica na popis tih tijela dostupna je na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave.

Državljani drugih država EU ne mogu birati niti se kandidirati za lokalnu izvršnu vlast, općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike.

U nedjelju, 18. svibnja, birat će se lokalna vlast u 576 jedinica - 428 općina, 127 gradova, 20 županija i u Gradu Zagrebu koji ima status grada i županije.

Broj članova koji se bira u vijeća i skupštine ovisi o broju stanovnika jedinice, najmanje - sedam, bira se u općinama i gradovima do 1.000 stanovnika, najviše 47, u jedinicama s više od 300.000 stanovnika.

Koliko će birača moći glasovati za lokalnu vlast, precizno će se znati neposredno pred izbore.

(Hina)

Na gradskom i prigradskom području, na četiri lokacije, postavljene su nove autobusne čekaonice i nadstrešnice i to na autobusnim stanicama koje dosada nisu bile natkrivene.
 
Vrsta čekaonice odabrana je ovisno o prostornim mogućnostima svake pojedine lokacije, a postavljene su u mjestu Milakov do smjer Pobrežje – Dubrovnik, uz državnu cestu D8 poviše hotela Adria te na užem području grada u ulicama Iva Dulčića i Andrije Hebranga.
 
„Ovom investicijom, ukupno vrijednom 23.883 eura bez PDV-a, građani će dobiti primjerenije uvjete na autobusnim stanicama koje ranije nisu bile natkrivene. Radove je izveo obrt ZIM”, kažu danas iz Grada Dubrovnika.

JPA

Agencija za zaštitu osobnih podataka objavila je preporuke za lokalne izbore, koje političke stranke, kandidati i drugi sudionici trebaju poštivati tijekom kandidacijskog postupka i promidžbe kako bi obrada osobnih podataka birača bila u skladu sa zakonodavnim okvirom o zaštiti podataka.

Za pravovaljanost stranačkih kandidatura te kandidatura prijedloga grupe birača za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika potrebno je prikupiti propisani broj potpisa birača. Potpisi birača prikupljaju se na obrascu čiji sadržaj i oblik propisuje Državno izborno povjerenstvo (DIP), a unose se podaci birača: ime, prezime, prebivalište, broj važeće osobne iskaznice i mjesto izdavanja te potpis birača. Na tom obrascu nalaze se i osobni podaci predloženih kandidata.

Kada je riječ o objavi izvješća o donacijama, sukladno Zakonu o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma političke stranke te osobe ovlaštene za zastupanje neovisnih lista odnosno nositelji lista grupe birača i kandidati dužni su izvješća o donacijama dostavljati DIP-u, a on ih je dužan objaviti na svojim mrežnim stranicama.

To izvješće sadrži osobno ime odnosno naziv i adresu te osobni identifikacijski broj donatora, datum uplate donacije, uplaćeni iznos donacije te vrstu svake pojedine donacije. Podaci o adresi donatora fizičke osobe se ne objavljuju.

U vrijeme izborne kampanje, kandidati kontaktiraju građane i oglašavaju se putem raznih kanala kako bi promovirali sebe i svoj program. Za potrebe oglašavanja i slanja personaliziranih poruka biračima u pravilu se mogu oslanjati na privolu ispitanika ili na legitimni interes.

Međutim, ukoliko se politička stranka/kandidat obraća biraču koji nije dao privolu za obradu osobnih podataka ili birač nije član ili simpatizer ili donator te stranke/kandidata, odnosno nikada nije dostavio svoje osobne podatke, takva obrada osobnih podataka ne bi bila u skladu s propisima zaštite osobnih podataka.

Svaka marketinška poruka (SMS, e-poruka) trebala bi sadržavati i obavijest da se primatelj u svakom trenutku može usprotiviti daljnjem dobivanju takvih poruka. Primjerice u poslanoj poruci treba dostaviti i link za odjavu takvih poruka. Ako se birač usprotivi dobivanju poruka, politička stranka/kandidat više ih ne smije slati.

Preporuka je AZOP-a svim strankama i kandidatima da se što više obraćaju građanima/biračima na načine koji ne uključuju nužno i obradu njihovih osobnih podataka (putem sredstava javnog priopćavanja, tribina, dijeljenjem nepersonaliziranih letaka, brošura i slično u kojima obrazlažu svoj program).

Kandidati i političke stranke na transparentan, jasan i sažet način moraju informirati građane o obradi njihovih osobnih podataka. Primjerice, ukoliko kandidat ima vlastitu internetsku stranicu, putem politike privatnosti mora pružiti sve relevantne informacije o obradi osobnih podataka građana odnosno birača.

Nakon isteka propisanih rokova pohrane svi koji obrađuju osobne podatke u svrhu izbora dužni su ih na adekvatan način uništiti.

AZOP apelira na političke stranke i kandidate da osobne podatke građana odnosno članova stranaka, simpatizera, obrađuju sukladno zakonodavnom okviru jer Agencija ima ovlasti izreći korektivne mjere od kojih je najstroža upravna novčana kazna.

Tijekom izborne kampanje građani se najčešće žale zbog zaprimanja poruka u kojima ih se poziva na glasanje za određenog kandidata.

Građani u svakom trenutku imaju pravo prigovoriti primanju takvih poruka, bez obzira jesu li dali privolu ili politička stranka/kandidat ima legitiman interes. To bi se pravo biraču trebalo izričito dati na znanje i predstaviti mu se jasno i odvojeno od svih drugih informacija. Ako politička stranka/kandidat i nakon ulaganja prigovora nastavi sa slanjem poruka, građani se mogu obratiti Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP).

Nadalje, ukoliko građani zaprime poruku od političke stranke/kandidata, a nisu njezin član ili simpatizer niti su svoj e-mail odnosno broj mobitela podijelili s istom, imaju pravo od voditelja obrade (primjerice političke stranke od koje su zaprimili poruku) zatražiti pristup svojim osobnim podacima. Voditelj obrade na zahtjev mora odgovoriti bez odgađanja, a najkasnije u roku od mjesec dana.

Ako ispitanici smatraju da se njihovi osobni podaci obrađuju protivno navedenim uvjetima mogu podnijeti zahtjev za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka AZOP-u.

(Hina)

Godinama nas uvjeravaju kako je 'vertikala vlasti' jamstvo efikasnosti, no primjer javnog cestovnog prijevoza u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pokazuje upravo suprotno. HDZ-ova vlast od 2021. ne koristi više od 56 milijuna eura koji su joj svake godine na raspolaganju za unaprjeđenje prometnih usluga. Osiguravanje redovne, efikasne mreže javnog prijevoza u skladu s potrebama građana bit će jedan od prioriteta naše koalicije!

Mreža javnog autobusnog prijevoza u Dubrovačko-neretvanskoj županiji potpuno je neadekvatna i posve neusklađena s pomorskim linijama. Neprikladni vozni redovi prisiljavaju nas da koristimo automobile, a onda se prijevoznici žale da se njihovim neadekvatno raspoređenim linijama nitko ne vozi, da su neisplative i da ih treba dodatno subvencionirati. I tako u krug! Odlazak liječniku, javnom bilježniku, na sud ili u policiju javnim prijevozom u velikom dijelu naše Županije je nemoguća misija, koja se često pretvara u cjelodnevni ili čak višednevni “izlet” s brojnim dodatnim troškovima.

Na kvalitetnom javnom prijevozu počiva pravo na obrazovanje, zdravstvenu skrb i rad. Europska uredba 1370/2007 i Zakon o prijevozu u cestovnom prometu obvezuju županije organizirati javnu uslugu prijevoza (PSO – Public Service Obligation) prema stvarnim potrebama građana, planiranjem prometne mreže i njenim financiranjem kroz proračun. Vlada RH osigurala je za razdoblje 2021.-2027. više od 56 milijuna eura godišnje za unaprjeđenje javnog cestovnog prijevoza. Međutim, kad ‘vertikala’ zakaže, milijuni za unaprjeđenje javnog cestovnog prijevoza ostaju neiskorišteni. HDZ-ova vlast u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ne koristi sredstva koja su joj na raspolaganju, model PSO nije zaživio premda bi on za građane značio redovit, pouzdan i predvidiv prijevoz, bolju povezanost udaljenih i slabije naseljenih područja te niže troškove i pravedniju raspodjelu subvencija.

Županija je, doduše, 2022. uložila više od 30.000 eura u izradu „Analize postojeće mreže linija javnog županijskog autobusnog prijevoza uz nacrt prijedloga optimizacije“. No, ni rezultati analize ni prijedlog nove mreže nisu nikad predstavljeni javnosti, a nove usluge prijevoza nisu nikad zaživjele!

Javni prijevoz nije luksuz. On je temeljna infrastruktura koja utječe na pravo na obrazovanje, zdravstvenu skrb, rad i svakodnevni život. U 21. stoljeću, u europskoj zemlji, građani jedne županije ne bi smjeli biti taoci nelogičnih voznih redova i administrativne tromosti županijske vlasti.

Vrijeme je da se model organizacije javnog prijevoza preokrene u korist ljudi, a ne tržišta. Vrijeme je da se organizacijom mikroprijevoza povežu naselja na otocima i ruralnim dijelovima naše županije. Vrijeme je da naša županije počne ispunjavati svoje obveze i koristiti sredstva koja su joj na raspolaganju. Vrijeme je za val promjene s juga!

Kandidat za župana dubrovačko neretvanskog Marko Giljača
Koalicija Snaga juga (Možemo – SJG – SDP)

Izborna kampanja

HDZ Dubrovačko-neretvanske županije na lokalnim će izborima nastupiti u koaliciji sa šest stranaka, a predsjednik županijskog HDZ-a i kandidat koalicije za župana Blaž Pezo izjavio je u srijedu kako je koalicijski sporazum jamstvo sigurnosti, stabilnosti i razvoja.

Sporazum su u srijedu u Dubrovniku potpisali županijski čelnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Hrvatske seljačke stranke (HSS), Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević (HSP AS), Hrvatskih suverenista (HS) i Domovinskog pokreta (DP).

Blaž Pezo je izjavio kako je riječ o 'megakoaliciji' koja će osigurati nastavak uspješnog upravljanja Dubrovačko-neretvanskom županijom.

„Ovaj je dogovor dosad dobro funkcionirao, a siguran sam da ćemo i u budućnosti zajedno raditi na dobrobit stanovnika županije. Okupili smo sve stranke desnog spektra, a s druge strane HSS, HSLS i HSU. Nastavit ćemo sa svim započetim projektima. Moja je kandidatura za župana rezultat mog života i rada“, rekao je Pezo.

Potpredsjednik HDZ-a Branko Bačić podsjetio je kako je ta stranka sa svojim partnerima Dubrovačko-neretvansku županiju vodila proteklih šesnaest godina bez podjela i afera.

„Ova je županija danas među četiri najrazvijenije u Hrvatskoj, a jedina koja je stradala u ratu. Vjerujem da će građani prepoznati prepoznati sve što smo dosad postigli“, izjavio je Bačić.
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić koaliciju je nazvao 'pobjedničkom', a u ime koalicijskih partnera predsjednik HSU-a Veselko Gabričević je istaknuo uvjerenje kako će koalicija upravljati županijom i u iduće četiri godine.

Baldo Maruničić / Hina

Svake godine uoči početka turističke sezone u Dubrovniku se intenziviraju polemike o gužvama u prometu, posebice oko povijesne jezgre, kojima Grad Dubrovnik planira doskočiti zonom posebnog prometnog režima, čija primjena stupa na snagu početkom lipnja. Svake godine vode se polemike o o prevelikom broju taksi vozila, njih navodno 9.000 koje prometuju Gradom.

Kako će od ove sezone taksije u Dubrovniku voziti i strani radnici iz trećih zemalja, dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako su najveći problem tzv. agregatori za koje zapravo voze strani radnici. Otkrio je koje će promjene predložiti kad na dnevni red sjednice Hrvatskog sabora budu uvrštene izmjene zakona kojima se regulira autotaksi djelatnost.

- Do 14. veljače na području našega grada izdano je preko 300 dozvola za autotaksi vozače, strane radnike. Posjetit ću vas da prošlu godinu nismo imali strane radnike autotaksi vozače na području grada, odnosno radnike iz trećih zemalja. Nismo ih imali, a potom je 300 dozvola izdano u kratkom roku od nepuna dva mjeseca. - rekao je Franković, otkrivši tko Gradu Dubrovniku u taksi djelatnosti predstavlja najveći problem.

- Naš najveći problem su agregatori. Oni dovedu u grad po 170 vozila koja voze upravo strani vozači. Taksisti u Zagrebu su mi rekli da nije najveći problem liberalizacija autotaksi tržišta, već činjenica da imamo agregatore i strane radnike za koje je upitno imaju li vozačku dozvolu. Mnogi, naime, dođu s falsificiranim dokumentima, nemaju dozvolu. - kazao je.

Franković je otkrio u kojem će smjeru ići njegovo zalaganje u Hrvatskom saboru prilikom izmjene zakona kojim se regulira autotaksi djelatnosti.

- Moje zalaganje u Hrvatskom saboru ide u smjeru jedna dozvola - jedan automobil. Ne može na jednu dozvolu biti sto i nešto automobila. To je problem za sve nas, za cijeli grad, a naravno, naši gospodarstvenici, dubrovački gospodarstvenici su na nam najvažniji. Dakle, neka svatko vozi u svojoj županiji. - rekao je Franković, otkrivši što će predložiti u Saboru.

- Moj prijedlog je da se liberalizacija, odnosno dozvole svedu na županijsku razinu, da tako u Dubrovačko - neretvanskoj županiji mogu voziti samo stanovnici Dubrovačko - neretvanske županije i nitko drugi. - kazao je Franković, objasnivši zašto se umjesto za gradske zalaže za uvođenje županijskih licenci za obavljanje autotaksi djelatnosti.

- Kad bi se ograničili samo na gradove, u Dubrovnik Konavljani ne bi smjeli dovesti gosta, ili Župljani ili ovi iz Dubrovačkog primorja, a sa županijskim licencama ili koncesijama svi bi oni mogli prometovati na ovom području i mi ne bismo imali problema. Dakle, siguran sam da ćemo skorim izmjenama zakona u Saboru, u kojem predstavljam Grad Dubrovnik, uspjeti u navedenim izmjenama, kao što smo uspjeli promijeniti i Zakon o sigurnosti prometa na cestama i omogućiti uvođenje prve zone posebnog prometnog režima u Republici Hrvatskoj. - rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

„Odgovorna gradska vlast ne smije razmišljati kratkoročno niti podilaziti pojedinačnim interesima, već stvarati naslijeđe koje će služiti i budućim generacijama. Dubrovnik danas stagnira upravo zato što vlast u čijim je rukama, nikad nije razmišljala dugoročno. Umjesto da služi kao administracija koja ovjerava tuđe ambicije, treba postaviti granice, definirati pravila i usmjeriti razvoj. I to je ono što ću napraviti, ako mi građani na ovim izborima ukažu povjerenje“, kazala je na konferenciji za medije kandidatkinja Centra za gradonačelnicu Dubrovnika Viktorija Knežević, ističući da Dubrovniku treba novi Dubrovnik.

„Potreban nam je novi, planski osmišljen urbani prostor, razvijen dugoročno, pažljivo i isključivo u korist građana. Bila sam protiv gradnje golfa na Srđu jer je to jedini prirodan i logičan prostor na koji se možemo planski širiti. Naš grad ne nudi sadržaj niti prostor za razvoj kvalitetnog života, kulture i gospodarstva. Nemamo dovoljno prostora za stanovanje, dječje vrtiće, škole i sportske aktivnosti. Nemamo prostora čak ni za Arheološki muzej, instituciju s tisućljetnim naslijeđem koja svoj depo drži u Općoj bolnici“, kaže Knežević, dodajući da istovremeno
kapital vrši pritisak na svaki slobodan komadić zemlje.

Zbog toga je, kako naglašava, Dubrovniku potrebna vizija, odnosno prostorna strategija koja će planirati razvoj desetljećima unaprijed. „Trebamo razmišljati kao oni koji su nama ostavili ovaj grad, angažirati najbolje urbaniste i arhitekte i osmisliti ozbiljan, održiv plan razvoja i širenja koji će biti u korist svih građana. Nakon toga trebamo otvoriti široku stručnu i javnu raspravu, a onda prepustiti građanima da o tom planu odluče – na referendumu. Danas imamo priliku učiniti ono što već generacijama nije učinjeno: stvoriti novu vrijednost i novo nasljeđe te izgraditi grad po našoj mjeri“, govori Knežević, zaključujući da Dubrovnik više ne može živjeti na slavi prošlosti, već treba biti usmjeren budućnosti.

Izborna kampanja