Na redakcijski mail javili su nam se stanovnici Lapadske obale nakon što su djelatnici Marine Frapa konopima ogradili parking. Jesu li na to imali prava, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković za Dubrovnikpress je rekao:

- Sukladno jednoglasnoj odluci gradskog vijeća grada Dubrovnika, a s obzirom na to da se područje navedenog parkirališta nalazi u pomorskom dobru isto je dio koncesije tvrtke Marina Gruž. Ni meni nije drago što cjelokupno područje nije pod upravljanjem grada Dubrovnika, ali ovo je ostavština Siniše Hajdaša Dončića našem Gradu i, nažalost, Gradskom vijeću su ruke u ovom slučaju bile vezane. – kazao je Franković.

Gradonačelnik je dodatno pojasnio situaciju:

- S jedne strane prijetili su sporovi dok smo s druge strane realizirali projekt Lapadske obale koji je iznimno bitan za građane i sam Grad. Da kojim slučajem Hajdaš nije dao koncesiju protuzakonito tvrtki Marina Gruž danas o ovome ne bismo pričali, a nažalost dao je. Samo se nadam da će i u ovom slučaju institucije početi raditi svoj posao. – zaključio je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Toplo vrijeme i rast temperature mora brzo izmami kupače na plaže. No, zbog odrona kupanje na plaži, odnosno plivalištu Bellevue bit će zabranjeno. Gradonačelnik Mato Franković ističe kako se izrađuje projekt sanacije stijena poviše kupališta te otkriva što je problem na toj plaži.

- Na plaži Bellevue imamo nemali problem, tamo nema čvrste stijenske mase i stručnjaci rade na rješenju kako zaštiti taj prostor i kupače od odrona. To je problem već desetljećima. Neki se ljudi tamo kupaju, a na snazi je zabrana kupanja jer su ugroženi ljudski životi. - kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Osvrnuvši se na odrone općenito, Franković je kazao kako je prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda na području Dubrovnika pala enormna količina kiše.

- U sedam dana je palo 254 litre na području Dubrovnika. Kod nas je u sedam dana palo 80 posto više kiše nego u Konavlima. Mi smo u sedam dana ispunili šestomjesečni prošlogodišnji prosjek i, naravno, onda se aktiviraju klizišta i odroni i sve moguće i nemoguće jer priroda je priroda, priroda radi svoje. - rekao je Franković.

Apelirao je na građane da se ne kupaju na Bellevueu dok se pronađe rješenje koje bi zaustavilo odrone i zaštitilo kupače.

- Vjerujem da ćemo za plažu Bellevue pronaći rješenje i radimo na tome, ali apeliram na građane da tamo nisu zaludu postavljeni natpisi da je navedeno kupalište opasno. - naglasio je Franković.

HNS-ov kandidat za gradonačelnika Valentin Dujmović te kandidatkinja za njegovu zamjenicu Marija Haselsteiner predstavili su danas svoj program za umirovljenike.

„Cilj je u ovoj kampanji skrenuti pozornost i na ovu društvenu skupinu koja još može puno toga dati, a najbolji primjer je upravo Maja, moja kandidatkinju za zamjenicu“ – uvodno je rekao Valentin Dujmović te dodao da su građani i mediji zasigurno bili svjedoci njenih borbi u proteklih 20-ak godina kao aktivistice, pogotovo u njenom Zatonu. Rekao je i da je to bio razlog zašto je upravo nju izabrao za svoju zamjenicu.

Marija Haselsteiner iskoristila je ovu priliku da pojasni svoje razloge zbog kojih je odlučila krenuti u ovu političku borbu, naglasivši da je nakon obiteljske tragedije kad joj je poginuo sin smatrala da treba ostati uz svog jako malog unuka u inozemstvu, ali sada kad je on odrastao želi pomoći svom gradu.

„Mislim da svatko od nas mora probati učiniti nešto za svoje mjesto, za naš Dubrovnik i zato sam pristala biti dio tima Valentina Dujmovića“ – rekla je Haselsteiner te dodala kako je smatrala da je vrijeme da opet bude aktivna, podsjetivši da se i prije nekoliko godina borila za očuvanje prostora na Maloj ponti u Zatonu te naglasila da će se i dalje boriti da svi takvi prostori budu na korist građanima, a ne privatnim investitorima.

Valentin Dujmović potom je predstavio njihov program za umirovljenike koji se sastoji od nekoliko točaka: prenošenja znanja, nastavka i nadogradnje postojećih programa, posebne pažnje za potrebite, osiguravanja uvjeta za povratak u aktivan život grada, podrške obiteljima kroz plaćanja bakama i djedovima za čuvanje djece te omogućavanja dodatnih edukacija i aktivnosti.

„Jedna od ideja je da umirovljenike u Gradu i gradskim tvrtkama, naravno one koji to žele, zadržimo na dva ili četiri sata, na godinu dana kako bi prenijeli iskustva i znanja mlađim kolegama. To je normalno svugdje u svijetu, to ne utječe na njihovu mirovinu i zakon to dozvoljava. Bez prijenosa znanja imamo veliki problem, svake godine ta radna mjesta startaju od nule, umjesto da imaju kontinuitet“, rekao je Dujmović. Osvrnuo se i na postojeće socijalne programe koje smatra dobrim, ali i najavio mogućnost njihovog daljnjeg poboljšanja te je naglasio važnost promicanja volontiranja u ustanovama i zajednici.

„Mi moramo osvijestiti činjenicu kako bismo trebali biti ti koji volontiraju u udrugama u kojima su umirovljenici. Tu praksu treba prenositi i na mlade, kako bi učili kako se treba odnositi prema starijima“, pojasnio je Dujmović te rekao da umirovljenici imaju svoje potrebe i za sportom, kulturom, različitim sadržajima i da ih se treba vratiti u javni život Grada Dubrovnika.

Kandidat za gradonačelnika predložio je i mjeru prema kojoj bi sve none i noni koji čuvaju unuke dobivali po 300 eura mjesečno.

„Ako u vrtićima nemamo mjesta ili ako roditelji ne žele svoje dijete ostaviti u vrtiću, onda bi tim bakama i djedovima koji ih čuvaju trebalo omogućiti da im se to na neki način olakša ili nadoknadi. Naravno da oni ne čuvaju unuke zbog novca, ali ovo im zasigurno može pomoći“, izjavio je Dujmović te pojasnio da bi ova mjera ujedno i olakšala funkcioniranje rada dječjih vrtića u Dubrovniku.

Naglasio je i važnost educiranja umirovljenika u novim tehnologijama u vidu različitih radionica.

„Čini mi se da postoji percepcija da im ne treba ništa kad pođu u mirovinu. Smatram da ih je potrebno maksimalno uključiti u zajednicu te im pomoći u prilagodbi kod prelaska iz radnog okruženja u mirovanje“ - zaključio je Dujmović.

Na kraju konferencije za medije kandidat za gradonačelnika predstavio je, uz umirovljenike, i ostale ključne točke svog izbornog programa: djecu, vodu i promet.

Izborna kampanja

18. svibnja birači će izabrati novo Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, odnosno 21 vijećnika / vijećnicu. A kakav su dojam ostavili vijećnici u nedavno raspuštenom sazivu...

ANITA BONAČIĆ OBRADOVIĆ (SDP)

Nema svatko privilegiju imati mamu nekoć moćnu političarku, a i rijetko se djeca političara odlučuju krenuti istim putem kao i roditelji, no kod Anite Bonačić Obradović to nije slučaj. Njoj je političke staze utabala mama jer kada mama ne može više biti na čelu SDP-a u Dubrovniku, zašto ga ne bi vodila kćer. No, kako je ambiciozna mama Tatjana Šimac Bonačić ipak mama, nije mogla vidjeti kako njezinoj kćeri za ozbiljno bavljenje politikom puno toga manjka. Nedostatke kćeri mogli su pokriti drugi članovi SDP-a, ali njih u Dubrovniku gotovo da i nema.

Gradonačelnički kandidat Antun Karužić ispravno je zaključio da su mama i kćer bogomoljke, ženski kukci koji jedu mužake. No, ove su dvije pojele i žene jer ne može se ne primijetiti da pored SDP-ove vijećnice, koja je kandidatkinja stranaka koalicije SDP – SJG – Možemo za gradonačelnicu Dubrovnika, nema gotovo nikoga iz SDP-a, osim mame, koja je prati u stopu. Da je SDP u Dubrovniku ono što je nekad bio, A.B. Obradović nikad ni ne bi ušla u Gradsko vijeće.

Ekonomija, turizam, školstvo, socijala, promet, komunalije. Nema područja i problema u koji se SDP-ova gradska vijećnica Anita Bonačić Obradović ne razumije. Otkad je prisegnula u aktualnom sazivu Gradskog vijeća gotovo nije silazila s govornice. Govorila je previše, ali bez ikakva sadržaja. Nerijetko je ispadala smiješna.

Gradska vijećnica i v.d. predsjednica GO SDP-a Anita Obradović Bonačić ispalila je na jednoj od sjednica kako u Dubrovniku ima više kreveta u hotelima nego u privatnom smještaju. Nadahnuta jednom od onih online studija, nedavno je mrtva hladna na sjednici rekla kako jedan kruzer zagađuje zrak koliko i milijun automobila.

Nakon što su joj neki od vijećnika pokušali objasniti da govori nebuloze, nastavila je kako je to istraživanje u tajnosti provela nekakva strana „NABU environmental grupacija”. Vijećnika Jasmina Derakovića (DDS), koji je profesor kemije, nazvala je demagogom nakon što ju je ispravio, ukazao na pogrešnost njezinih tvrdnji pa Marku Potrebici (HDZ) nije preostalo ništa drugo nego da joj uzvrati da mu ne amputira zdrav mozak.

Mandat Anite Bonačić Obradović u sada već raspuštenom Gradskom vijeću obilježio je i nevjerojatan gaf. Ona je naime prva SDP-ovka koja je podržala proračun predložen od HDZ-ova gradonačelnika, u ovom slučaju aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića i to radi - higijenskih uložaka.

A. B. Obradović tražila je u prosincu 2022. amandmanom 100.000 kuna za postavljanje ormarića s higijenskim ulošcima u školama. Kad joj je Franković rekao da će joj usvojiti amandman ako će ona glasati za proračun, nije joj puno trebalo da to i učini.
Ništa suvislo Bonačić Obradović nije imala za reći ni kad je DORH protiv njezina stranačkog kolege Ivana Tropana podigao optužnicu pod sumnjom da je s ocem zadržao pare koje je Vlada u koroni namijenila radnicima za plaće. Postupke Ivana Tropana, koji je bio SDP-ov kandidat za gradonačelnika i gradski vijećnik, Bonačić Obradović nije javno osudila. Tropanove nečasne radnje, njegovim izlaskom iz Gradskog vijeća, samo je podmela pod tepih.

Pod tepih, predstavljajući se kao žrtva, Bonačić Obradović pokušava skriti i svoje afere – Palmotićeva i Dalmatinska, obje nazvane po ulicama. U Palmotićevoj je kuća u vlasništvu Dubrovačkih muzeja i drugih osoba koju obitelj Bonačić afitava bez suglasnosti vlasnika. U toj kući u kojoj noćenje naplaćuju 900 i više eura, A.B. Obradović godinama je bila lažno prijavljena. Kućom gazduje njezin suprug. Njihova kuća u Dalmatinskoj ulici također je predmet druge afere. Ogradni zid bespravno je izgrađen, dozvole nemaju ni bazen ni glorijet.

No, probleme s kućama, koji nisu mali, A.B. Obradović uporno ne objašnjava već se prikazuje žrtvom.

Anitu Bonačić Obradović zapravo je nedavno najbolje opisao Žarko Puhovski, istaknuvši kako je ona „umjereno poznata zubarica koja nema ni karijeru ni biografiju koja se ističe”, odnosno nema sve ono što joj je potrebno da bi bila izabrana za gradonačelnicu.

Anita Bonačić Obradović zapravo je tek obična rentijerka bez predispozicija potrebnih za ozbiljno političko djelovanje. Ona nije čak ni projekt SDP-a već ambiciozne mame koja misli da kćer može nastaviti tamo gdje je ona stala. No, baš kao i mama, ni Anita Bonačić Obradović neće biti dubrovačka gradonačelnica, ali će zasigurno opet biti vijećnica u Gradskom vijeću, nažalost.

Povodom smrti pape Franja, Vlada RH je na telefonskoj sjednici u utorak odlučila proglasiti subotu, 26. travnja, Danom žalosti u Republici Hrvatskoj, na dan kada će biti i posljednji ispraćaj Svetog Oca koji je umro rano ujutro na Uskrsni ponedjeljak.

Dan žalosti označava se obveznim isticanjem zastave Republike Hrvatske na pola koplja na svim zgradama u kojima su smještena tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zgradama u kojima je sjedište ili se obavlja djelatnost pravnih osoba odnosno u kojima fizičke osobe obavljaju samostalnu djelatnost.

Na Dan žalosti, u vrijeme od 7 do 19 sati, ne mogu se održavati zabavne priredbe.

Pravne osobe koje obavljaju televizijsku i radijsku djelatnost svoje će programe prilagoditi obilježavanju Dana žalosti, osobito tako što će emitirati programe koji po svojoj naravi odgovaraju obilježavanju tog dana. 

Papa Franjo (88) umro je na Uskrsni ponedjeljak u ranim jutarnjim satima od moždanog udara i srčanog zatajenja, a od srijede do petka javnost će mu moći odati počast u bazilici sv. Petra u Vatikanu.

Posljednji ispraćaj održat će se u subotu - nakon mise koja će početi u 10 sati po lokalnom vremenu, lijes će biti prevezen u baziliku svete Marije Velike u središtu Rima gdje će Papa biti pokopan u skladu sa svojim željama.

Južni

Kako su na području Ulice Don Frana Bulića, na potezu od Ulice branitelja Dubrovnika do Parka Gradac, uočeni brojni slučajevi nepropisnog parkiranja, podsjećamo građane da ne parkiraju vozila izvan za to predviđenih i jasno označenih parkirnih mjesta.
 
Nepropisno parkiranje ozbiljno otežava, usporava, a nerijetko i onemogućuje promet građevinskih kamiona izvođača radova na obnovi Parka Gradac. Time dolazi do zastoja u radovima, kao i do opasnih situacija u prometu.
 
Vaša suradnja i odgovorno ponašanje ključni su za nesmetan nastavak radova i sigurnost svih sudionika u prometu.
 
Zahvaljujemo na razumijevanju i suradnji!

Grad Dubrovnik

Prethodnih su dana završeni radovi asfaltiranja u ulicama Mosorska i Mostarska na Babinom kuku, dok je asfaltiranje Kliševske ulice u tijeku, a završetak se očekuje u narednim danima.

„Ovi radovi se provode u sklopu dinamičkog sustava asfaltiranja gradskih ulica, ukupne površine oko 2.500 metara kvadratnih. Poboljšanje cestovne infrastrukture izravno doprinosi povećanju kvalitete života stanovnika ovih naselja. Novim asfaltom značajno se povećava sigurnost i udobnost prometovanja te smanjuje razina buke i prašine.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

Iz gradske uprave napominju i kako je izvođač radova tvrtka Tehnogradnja, dok nadzor provodi tvrtka Adria Tehno. Radovi, koji su započeli početkom travnja bit će završeni do početka svibnja. Ugovorena vrijednost iznosi 92.787 eura s PDV-om.

JPA

U posljednjem osmogodišnjem razdoblju, od 2017. do 2025. godine, Grad Dubrovnik, njegove tvrtke i ustanove, uspješno su povukli ukupno 203.854.389 eura, odnosno 1,5 milijarde kuna bespovratnih sredstava iz europskih fondova i nacionalnih izvora.
 
Po preuzimanju odgovornosti za upravljanje Gradom 2017. godine, ova gradska uprava odlučno je okrenula Grad Dubrovnik europskim fondovima, koristeći dostupne mehanizme za provedbu razvojnih i kapitalnih projekata koji su značajno unaprijedili kvalitetu života građana te očuvali kulturnu i prirodnu baštinu, dok su smanjili pritisak na vlastita proračunska sredstva.
 
Prvi veliki projekt realiziran sredstvima EU fondova bila je cjelovita obnova spomeničkog kompleksa Lazareta u suvremeni kulturni i društveni prostor, dok je Aglomeracija Dubrovnik s ukupnom vrijednošću od 117 milijuna eura najveći pojedinačni projekt financiran EU sredstvima. Riječ je povijesnom ulaganju u sustav vodoopskrbe i odvodnje šireg područja grada kroz koji je već provedena sanacija kanala mješovite odvodnje Straduna i stare gradske jezgre kao i zacjevljenje hidrotehničkog tunela kroz Srđ kojim se Dubrovnik opskrbljuje pitkom vodom iz pročistača u Komolcu, također izgrađenog i financiranog u okviru istog projekta.
 
Među većim projektima financiranim europskim i nacionalnim sredstvima izdvaja se još rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, a prvi veliki dom za starije osobe, onaj ispod Opće bolnice Dubrovnik, također se izvodi uz sufinanciranje bespovratnim sredstvima, baš kao i rekonstrukcija i dogradnja Osnovne škole Mokošica, koja će kao posljednja gradska škola ući u sustav izvođenja nastave u jednoj smjeni.
 
Ulaganja u parkove Gradac, Pile i Platana, izgradnja Park & Ride sustava na Pobrežju te nabavka električnih autobusa dio su programa ITU mehanizma putem kojeg je Gradu Dubrovniku kao središtu Urbanog područja Dubrovnik na raspolaganju 22 milijuna eura. Uz EU sredstva nabavljeno je 29 novih autobusa za javni gradski prijevoz, a uskoro će Dubrovnika dobiti i prve električne autobuse, njih čak 14.
 
„Lazareti, Aglomeracija, Lapadska obala, OŠ Mokošica – sve su to konkretni primjeri kako europski novac može postati pokretač stvarnog razvoja. Fondovi Europske unije nisu privilegija, oni su alat. Mi smo taj alat iskoristili pametno i odgovorno. Vizija Dubrovnika koju slijedimo temelji se na održivosti, uključivosti i otpornosti, a upravo su europska sredstva ta koja nam omogućuju da te riječi pretvorimo u stvarnost – u školama, na ulicama, u vodi koju pijemo i kvaliteti života koju podižemo iz dana u dan“, rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Grad Dubrovnik

Krajem prošlog tjedna na Lapadskoj obali u Dubrovniku dogodile su se dvije prometne nesreće u kojima su sudjelovali motociklisti, a koje su za posljedicu imale teže ozlijede kod dvije osobe.

„Prva prometna nesreća se dogodila u večernjim satima u petak, 18. travnja, kada je 21-godišnji motociklist, prije stjecanja prava na upravljanje, izlaskom iz zavoja, zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad upravljačem i zajedno s motociklom i 18-godišnjim suputnikom pao na kolnik, a motocikl je u nekontroliranom kretanju udario u uredno parkirano osobno vozilo. U ovoj prometnoj nesreći teže je ozlijeđen 18-godišnji suputnik koji je, nakon ukazane liječničke pomoći, zadržan na daljem liječenju u dubrovačkoj bolnici, dok je 21-godišnji vozač zadobio lakše tjelesne ozljede.” – navodi danas PU dubrovačko – neretvanska.

U drugoj prometnoj nesreći koja se dogodila tijekom poslijepodnevnih sati u subotu, 19. travnja, teže je ozlijeđena 70-godišnja pješakinja.

„Do prometne nesreće je došlo kada je 25-godišnjak, prije stjecanja prava na upravljanje, motociklom splitskih registarskih oznaka ušao u nepregledni zavoj i zbog brzine neprimjerene uvjetima na kolniku, udario u uzdignuti betonski rubnjak, nakon čega je zajedno s motociklom pao na kolnik, a motocikl je u nekontroliranom kretanju udario u 70-godišnju pješakinju. Pješakinja je teže ozlijeđena, te je, nakon ukazane liječničke pomoći, zadržana na daljem liječenju u dubrovačkoj bolnici. Vozač motocikla je lakše ozlijeđen.” – kažu iz policije.

Oba spomenuta vozača su zbog izazivanja prometne nesreće koja je za posljedicu imala teže stradavanje druge osobe, kazneno prijavljena nadležnom državnom odvjetništvu  u Dubrovniku.

JPA

Na izborima 18. svibnja birat će se ukupno 271 vijećnik i vijećnica u općinskim i gradskim vijećima i Županijskoj skupštini Dubrovačko – neretvanske županije, dvoje manje nego na prošlim izborima jer je smanjen broj vijećnika u Gradskom vijeću Grada Ploča. Na prošlim izborima birala su se tako 273 člana, ali i aktualni saziv broji njih 271 zbog slučaja iz Zažablja o čemu smo već pisali.

No, s koliko vijećnika i vijećnica u 17 općina, pet gradova i u Županijskoj skupštini u političkom životu participira koja stranka...

Uvjerljivo najviše mandata imaju članovi HDZ-a, u nedavno raspuštenim vijećima i Skupštini Dubrovačko – neretvanske županije HDZ je bio zastupljen s čak 115 vijećnika i vijećnica. Taj broj vjerojatno bi bio i veći da HDZ nije u pojedinim slučajevima doslovno poklanjao mandate koalicijskim partnerima, a zapravo onima koji bi, poput HSLS-a, bez takve koalicije bili politički mrtvi.

Na drugom mjestu iza HDZ-a po ukupnom broju mandata u svim općinama, gradovima i Županiji, je SDP koji ih je imao 43.

Kada HDZ-u i SDP-u pripoje mandati koalicijskih partnera gotovo pa bizarno zvuči podatak da su liste HDZ-a osvojile troduplo više glasova od lista SDP-a. Zanimljivo je to spomenuti iz perspektive kako su i 2021. godine ankete i „ankete” govorile o tome kako je SDP na nacionalnoj razini popularnija stranka od HDZ-a. A onda se na lokalnim izborima dogodilo ovo o čemu pišemo, ankete u špade, birači u kupe. Ankete o nacionalnoj popularnosti neke stranke, osim što su uvijek same po sebi upitne, uistinu nisu nikad niti će ikada biti primjenjive na lokalnoj razini za ozbiljnu analizu.

Treća snaga, ali samo kad ih se zbroji ukupno,bile su nezavisne liste i nezavisni kandidati koji su prolazili na stranačkim listama pa bi se poslije „odmetnuli”. Njih je ukupno do kraja netom završenog mandata bilo 35. Naravno, zovemo ih trećom snagom tek simbolički, jer riječ je o više lista različitih političkih uvjerenja i interesa.

Treći po snazi zapravo je bio Most s 18 vijećnika.

Što „grebanjem” na koalicijskim listama s HDZ-om, što samostalno četvrti po redu bio je HSS s deset mandata.

Dubrovački demokratski sabor (DDS) imao je devet mandata, dva više od HSLS-a.

Po pet mandata imali su HNS i Župska stranka, odnosno Župka, čiji su vijećnici participirali naravno samo u Općinskom vijeću u Župi dubrovačkoj.

Četiri mandata uspio je čak skupiti i HSU, a isto su imali i Srđ je Grad te Zaokret.

Za tri mandata „ogrebali” su se i Suverenisti.

Četiri su stranke imale po dvoje vijećnika Dubrovačka stranka (DUSTRA), Možemo, Pločanska stranka (PLS) i Nezavisna lista mladih dok je jednog vijećnika imao HSP.

Za vrijeme trajanja utrke Dubrovačkog polumaratona i humanitarne utrke građana 5K na području Grada Dubrovnika u nedjelju 27. travnja u vremenu od 9 do 13:30 sati, biti će uspostavljena zabrana prometovanja za sva vozila na sljedećim prometnicama:

Iza Grada, Brsalje, Branitelja Dubrovnika, Put od Republike, Vukovarska, Obala Stjepana Radića, Obala Ivana Pavla II, Nikole Tesle, Lapadska obala, dionica državne ceste D420 Solska baza – Sustjepan, bivša županijska cesta 6254 na dionici Sustjepan – Prijevor i obratno.

Obilazne prometnice su: D8 Komolac – Dubrovnik, D223 Brgat – Dubac – Dubrovnik, D3 Dubrovnik – Split zatim iz pravca Lozice i Nova Mokošica za Dubrovnik, obilazak je preko mosta Dr. Franja Tuđmana na ulicu Petra Bakića.

Molimo sugrađane da tijekom održavanja navedenih utrka poštuju upute redara i policijskih službenika na terenu i da se pridržavaju privremene regulacije prometa, te ih pozivamo na razumijevanje i strpljenje kako bi ovaj međunarodni sportski događaj protekao u što sigurnijem ozračju.

Du Motion

Dubrovačka prometna policija kaznila je alkoholiziranog vozača s gotovo dvije tisuće eura, a kod njega je pronađena i marihuana.

Naime, kako su izvijestili iz PU dubrovačko – neretvanske u večernjim satima u petak, 18. travnja, 52-godišnjak je zaustavljen tijekom prometne kontrole u Orašcu.

„Vozač je upravljao osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka, a prometnom kontrolom je utvrđeno kako vozilom upravlja pod utjecajem alkohola od 2,30 g/kg. Osim toga, kod njega je pronađena i manja količina marihuane koja je uz potvrdu oduzeta.” – piše u izvještaju policije.

„Isključen je iz prometa i zadržan u prostorijama policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva nakon čega je, zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 1.943 eura i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.” – navodi PU dubrovačko – neretvanska.

JPA