HSLS prva je stranka u Dubrovniku koja je predala kandidacijsku listu izbornom povjerenstvu.

Nositelj liste je predsjednik dubrovačkog gradskog ogranka HSLS-a Miho Baće, a  slijede: Marko Bilić, Morana Rozić, Ivana Pulić, Perica Bender, Nikola Prčan, Lukrecija Martinović, Silvio Markota, Ivana Haklička, Tomislav Moretić, Keti Mikelj, Nada Hrvatin, Mila Lisičić, Florijan Glasnović, Tamara Žitković, Ivica Vlašić, Stjepan Klanfar, Marijana Lujo, Marino Torić, Vedran Kraljević i Pero Cvjetović.

- Naši kandidati jamac su da će HSLS u Gradskom vijeću zagovarati da Dubrovnik bude grad jednak za sve građane bez iznimaka, te da će insistirati na realnim i u narednom četverogodišnjem razdoblju ostvarivim rješenjima problema koji smanjuju kvalitetu života Dubrovčana. To su velike stvari za nas „male” ljude pa je glas za HSLS, glas za svakog Dubrovčanina. - kazao je Baće.

dm

Mjesec dana od tragične smrti mladića Frana Borovine (26) iz Blata čiji je prijevoz s otoka Lastova do bolnice u Dubrovniku trajao više od osam sati, u četvrtak 24. travnja na Lastovu i u Blatu održano je okupljanje građana koje nije bilo samo sjećanje na preminulog mladića već i miran prosvjed zbog loše zdravstvene skrbi za stanovništvo otoka, posebice pučinskih poput Lastova.

Skupina mladih otočana oformila je radnu skupinu pod nazivom „Hitno za Lastovo” kako bi mogla utjecajnije djelovati i ostvariti kvalitetnije, zapravo osnovne uvjete za život te je tako organizirano i ovo okupljanje pod nazivom „Mjesec dana bez Frana, mjesec dana bez odgovora”.

Frano Borovina mladić je iz Blata koji je prije mjesec dana preminuo od virusnog meningitisa. Osim što mu bolest nije na vrijeme dijagnosticirana iako je bio kod liječnika, njegov transport s Lastova do Opće bolnice u Dubrovniku trajao je više od osam sati jer po lošem vremenu nije mogao letjeti helikopter hitne službe, a ni brodica, nabavljena za hitni medicinski prijevoz, inače stacionirana ni manje ni više nego u Dubrovniku, navodno nije mogla ploviti i prevesti ga do bolnice u tzv. zlatnom satu. Nitko od uključenih u organizaciju hitnog medicinskog prijevoza nije ni zatražio da poleti helikopter MORH-a koji bi vrlo vjerojatno i po vremenskim uvjetima koji su vladali tog dana ipak mogao obaviti prijevoz da je to netko zatražio, a nije.

Latsovci i Blaćani, zapravo svi mi koji suosjećamo s njima ni mjesec dana nakon Franove smrti još nismo dobili odgovore hoće li netko uopće odgovarati za propuste. Ne bi to vratilo Frana, ali baš kako je istaknuto na mirnom okupljanju, nakon što su u tišini zapaljeni lampioni, hitno se mora učiniti nešto da se ovakvi slučajevi više ne ponavljaju.

- Prijatelji, hvala vam što svjetlom šaljemo poruku da nećemo odustati i da nijesmo zaboravili Frana. Naša šutnja je drukčija od njihove šutnje. Naša šutnja znači dostojanstvo, znači tugu, a znači i nadu u bolji život. Šaljemo poruku svima koji već godinama ignoriraju naše potrebe. One, najbitnije. najjednostavnije, pravo na život. Mjesec dana je pasalo od dopisa, mjesec dana nije bilo odgovore. Mjesec dana šutnje. Želimo da ova poruka dođe do svih onih koji nas trebaju čut. Frana nema, neće biti još nekoga ako se ovako nastavi. - kazao je jedan od Franovih prijatelja na lastovskom skupu, a iza kojega su stajali i drugi mladi Lastovci.

- Ovi mladi iza mene, i ja isto, mi svi bi hoćeli ovdje nastavit živjet. Ovo je stvarno, ovo je ozbiljno. Ne samo na Lastovu, na svih otocima. Frana nismo zaboravili, nećemo ga ni zaboraviti. - rečeno je na skupu na Lastovu..

Most na lokalne izbore u Dubrovniku i Dubrovačko - neretvanskoj županiju izlazi s podrškom stranke Domino, rekli su danas na konferenciji za novinare iz Mosta.

Nositelj liste stranke Most za dubrovačko Gradsko vijeće Ivica Ban istaknuo je u četvrtak da dubrovačka Gradska uprava treba ispuniti obećanje o stambenom zbrinjavanju hrvatskih branitelja i invalida Domovinskog rata u Mokošici i na Pobrežju.

Ban je na konferenciji za novinare na Pilama, na mjestu uklonjenog spomenika braniteljima, predstavio predizborni program dubrovačkog Mosta za branitelje.

- Zalagat ćemo se za osnivanje posebnog odjela na razini Grada Dubrovnika i Dubrovačko - neretvanske županije koji bi skrbio o braniteljima kroz savjetodavnu i pravnu pomoć, a kako bi braniteljima bile dostupne informacije za ostvarenje njihovih prava. Također ćemo se zalagati za izgradnju centra za sve udruge proizašle iz Domovinskog rata na primjerenoj lokaciji i primjerene površine. - rekao je Ban.

Druga na listi Mosta Antonia Knežević upozorila je na loše stanje tvrđave Imperial na brdu Srđ, strateške točke obrane Dubrovnika u Domovinskom ratu, kao i Muzeja Domovinskog rata koji se u njoj nalazi.

- Kad pada kiša, voda kapa po muzejskim izlošcima i fotografijama heroja obrane pa se moraju pokrivati najlonom. To je jako žalosno i poražavajuće. Dubrovački heroji to ne zaslužuju. Kad tamo dođu na Dan dubrovačkih branitelja, 6. prosinca, trebali bi biti ponosni, a ne vidjeti toliko derutno stanje. To želimo promijeniti. - rekla je Knežević.

Član Mosta i dubrovački branitelj Antun Tonči Daničić naglasio je da istinu o Domovinskom ratu treba prenositi od vrtićke dobi.

- Nakon toliko žrtvi, moramo napraviti sve da Muzej Domovinskog rata oživi i bude na ponos svih. - kazao je.

Most na lokalne izbore u Dubrovniku i Dubrovačko - neretvanskoj županiju izlazi s podrškom stranke Domino, čiji je gradski i županijski povjerenik Ivica Granić ocijenio pozitivnim što je uklonjen neprimjereni spomenik braniteljima na Pilama, ali upozorio da nije postavljen nikakav drugi.

- Kad dođete u Dubrovnik, nemate dojam da je ovdje bio Domovinski rat. Svugdje su spomenici hrvatskim braniteljima pa ga i Dubrovnik treba imati na primjerenom mjestu. O tome se nije vodila značajnija briga. - smatra Granić.

Baldo Marunčić / Hina

Izborna kampanja

Zrinka Raguž u ime Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić i direktor JGP Libertas Dubrovnik Franko Mekišić potpisali su Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt sufinanciran iz Integriranog teritorijalnog programa u iznosu od 3,36 milijuna eura.
 
Bespovratnim sredstvima financira se nabava autobusa i opreme u sklopu projekta Elektrifikacije i digitalizacije javnog autobusnog prijevoza, a predstavljaju 85% ukupno prihvatljivih troškova projekta. Libertas će osigurati sufinanciranje preostalog iznosa. Uz dva dvanaestmetarska električna autobusa projekt uključuje i izgradnju trafostanice, fotonaponske elektrane, baterijskog spremnika, nabavu dva punjača i prateće aplikacije. Preostalih 12 električnih niskopodnih autobusa za gradski prijevoz, Libertas će nabaviti prijavom na natječaj resornog ministarstva vrijednog 8,4 milijuna eura.
 
- Dubrovačko ITU područje je među najboljim gradovima u Hrvatskoj u korištenju novčanih sredstava iz trenutne omotnice. Od ukupno 22 milijuna eura, realizirano je čak 13,9. Uz projekt za koji smo danas potpisali ugovor, započeli su i projekti mreže zelene infrastrukture za gradske parkove, a uskoro se očekuje i početak radova na projektu Park´n´Ride. – izjavila je u ovoj prigodi Zrinka Raguž o brzini korištenja sredstava ITU mehanizma.
 
 
Podsjetimo, u posljednjem osmogodišnjem razdoblju, od 2017. do 2025. godine, Grad Dubrovnik, njegove tvrtke i ustanove, uspješno su povukli ukupno 203.854.389 eura, odnosno 1.5 milijarde kuna bespovratnih sredstava iz europskih fondova i nacionalnih izvora. U istom razdoblju, Libertas je nabavio 68 novih vozila, a uskoro će vozni park pomladiti s 14 novih električnih autobusa ukupne vrijednosti veće od 11,7 milijuna eura.

JPA

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je u srijedu u prostorijama Općine Župa Dubrovačka ugovore o financiranju projekata na pomorskom dobru s čelnicima jedinica lokalne samouprave.

Riječ je projektima koje općine i gradovi prijavljuju na javni poziv koji županija raspisuje svake godine. Ukupna vrijednost ugovora je 500 tisuća eura.

Odobreni su sljedeći projekti:
Općina Konavle-uređenje kupališne površine ispred ex hotela Makedonija
Općina Župa Dubrovačka-uređenje plaža u Mlinima i Platu
Općina Dubrovačko Primorje za projektnu dokumentaciju za projekt zapadne obale u Slanome i uređenje okoliša u Slađenovićima
Općina Ston za uređenje obalnog pojasa u centru Stona
Općina Janjina za opremanje plaža u Sreseru, Osobjavi i Dračama
Općina Orebić za sanaciju i zaštitu pomorskog dobra u obalnim naseljima
Općina Trpanj za uređenje plaže u uvali Divna i plaže Duba
Općina Mljet za utvrđivanje granica pomorskog dobra i uređenje obale u Prožurskoj luci
Općina Lastovo za uređenje obale u Lučici
Općina Slivno za šetnicu u Komarnoj
Grad Korčula za održavanje otvorenog kupališta
Općina Lumbarda za uređenje šetnice u Solinama
Općina Smokvica za komunalnu luku Brna

JPA

18. svibnja birači će izabrati novo Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, odnosno 21 vijećnika / vijećnicu. A kakav su dojam ostavili vijećnici u nedavno raspuštenom sazivu…

ĐURO CAPOR (SRĐ JE GRAD)

Ne pamti se da se ijednog vijećnika kroz sve dosadašnje sazive vrijeđalo koliko su u netom raspuštenom sazivu Gradskog vijeća Grada Dubrovnika vrijeđali Đura Capora (SJG). Nazivan je čak i fukarom. Nuđena mu je psihološka pomoć. Neki od vijećnika su s njime htjeli i seksualno općiti.

Britak, direktan pa čak i neugodan znao je biti u izričaju Đuro Capor tijekom sjednica sada već bivšeg saziva Gradskog vijeća. Zato je gradonačelnik Mato Franković u startu njega jedinoga i označio kao oporbu.

Đuro Capor nije samo bio jedina prava oporba vladajućima predvođenima HDZ-om, otvarajući teme od koji su drugi bježali, bio je jedini pravi predstavnik ljevice.

Tijekom rasprave o MIG-u koji će biti postavljen kod tvrđave Imperial na Srđu, vijećnik DUSTRA-e Karlo Gjurašić nazvao ga je fukarom. Da ga je pažljivije slušao shvatio bi da je Đuro Capor zapravo govorio o tome kako se domoljublje ne mjeri brojem postavljenih eksponata koji podsjećaju na Domovinski rat, posebno nakon što je Capor predložio da se kod tvrđave postavi jedan drugi avion, onaj kojim su Dubravka Šuica i Andro Vlahušić letjeli u Haifu kako bi baš Srđ predali Razvoj golfu.

Iako je njegov pogled na domoljublje posve ispravan nije ga shvatio ni vijećnik Krešimir Marković pa je Caporu ponudio prijateljsku pomoć i vremena koliko treba da pokuša popraviti što se popraviti da.

Burno je Capor reagirao i nakon što su vijećnicima na sjednici Gradskog vijeća podijeljene zastavice s hrvatskim grbom s prvim bijelim poljem iz vremena NDH, a radilo se o dizajnu korištenom za koncert Marka Perkovića Thompsona u Dubrovniku.

- Podijelili ste trash i uvrijedili ste sve vjernike jer ste ispod svetoga Vlaha naprdili grb Nezavisne države Hrvatske. Dakle, na zastavici koju ste podijelili zalijepili ste grb koljačke države koja je provodila holokaust na ovim prostorima i odgovorna je za tisuće mrtvih. - rekao je tada Capor.

Nije se Capor na sjednicama bavio samo ideološkim pitanjima, otvarao je i osjetljive teme. Često je prozivao bivšu gradonačelnicu i bivšeg gradonačelnika, Šuicu i Vlahušića, ali i aktualnog Frankovića radi GUP-a, njegovih ciljanih izmjena, divlje gradnje koja uništava dubrovački prostor, ali i projekata za koje drži da će ga dodatno devastirati, poput Pemova trgovačkog centra planiranog na prostoru Radeljevića i negdašnje remize te gradnje koja se planira na Babinu kuku.

Dok je Pera Vićana često podsjećao na njegove grijehe, ovaj bi izgleda s njime rado seksualno općio. Često mu je, naime, dovikivao „j…. ću te”!

Zbog majica u kojima je nezavisni vijećnik Ivica Roko dolazio na sjednice, Capor je tražio da ga se udalji. Nakon što je Roko u pijanom stanju vijećnicama za Dan žena podijelio cvijeće, pitavši potom gradonačelnika kad će se u Dubrovniku otvoriti javna kuća, Đuro Capor jedini je koji se u Vijeću ispričao ženama radi nastupa pijanog vijećnika.

Dojam je inače da se Capor izmakao iz kampanje koju SJG i Možemo vodi sa SDP-ovom kandidatkinjom za gradonačelnicu Anitom Bonačić Obradović.

Capor, koji je godinama u Vijeću upozoravao na pretjeranu apartmanizaciju i posljedice masovnog turizma, možda jedini od srđevaca shvaća kako su s kandidatkinjom rentijerkom srđevci u suprotnosti sami sa sobom.

Đuro Capor na prošlim je lokalnim izborima bio kandidat SJG za gradonačelnika Dubrovnika. U svibnju 2021. povjerenje mu je dalo 2.423 birača. Nosio je i listu SJG za Gradsko vijeće. Capor svakako zaslužuje novi mandat u idućem sazivu Gradskog vijeća. U suprotnom, u tom predstavničkom tijelu možda i neće biti nikoga tko će istinski zastupati lijeve ideje.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković potpisao je danas ugovor o izvođenju radova uređenja javnog gradskog parka sa spomen obilježjem za djecu poginulu u Domovinskom ratu u Dubrovniku. Riječ je o pripremnim radovima uređenja okoliša i gradnje temelja za montažu samog spomenika – bojica visine osam metara, koje su trenutačno u procesu izrade.

- U konačnici ćemo imati spomen obilježje koje će iskazivati pijetet prema poginuloj djeci. Najveća žrtva našeg grada u Domovinskom ratu je izgubljenih 15 dječjih života. S obzirom da će se nalaziti na visoko frekventnom mjestu, u neposrednoj blizini luke Gruž, ovaj spomenik će širiti istinu među brojim posjetiteljima koji će prolaziti tim područjem. Zbog toga mi je čast da smo došli u ovu fazu u kojoj projekt kreće s realizacijom. - kazao je u današnjoj prigodi dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Spomenik je, sukladno rješenju akademskog kipara Dalibora Stošića i dizajnera i arhitekta Hrvoja Bilandžića, zamišljen kao kompozicija šarenih olovaka koja zamrzava prošlu svakodnevicu u kojoj se djeca bezbrižno igraju. Rješenje je odabrano na temelju javnog likovnog i arhitektonsko – urbanističkog - krajobraznog natječaja koji su proveli Grad Dubrovnik i Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA).

U čitav proces, od samog početka i odabira lokacije, pa do sudjelovanja u Ocjenjivačkom sudu za odabir idejnog rješenja bili su uključeni roditelji stradale djece okupljeni u Udrugu civilnih stradalnika Domovinskog rata Dubrovačko – neretvanske županije. Potpisivanju ugovora danas je nazočila i predsjednica ove udruge Marija Lukšić.

Spomen obilježje ujedno je zajednički projekt Grada Dubrovnika i Ministarstva branitelja Republike Hrvatske koje je sufinanciralo izradu projektne dokumentacije te izradu natječajnog elaborata i ishođenje idejnog rješenja kroz javni natječaj za izradu spomen obilježja.

Vrijednost ugovora je 121.405 eura s PDV-om, a u ime trgovačkog obrta „Bobica“ kao izvođača, potpisala ga je direktorica Slađana Cvrk Brlek. Rok završetka izvođenja radova je tri mjeseca.

Sukladno programu natječaja izgradnja parka planira se kroz dvije faze: izrada spomen obilježja s neposrednom kontaktnom zonom u prvoj fazi te park s kontaktno zonom prema Obali Ivana Pavla II. u drugoj. Unutar postojećeg parka planirana je pješčana površina koja formira trg na kojem se nalazi skulptura, te mjesto za paljenje svijeća i polaganje cvijeća.

JPA

Grad Dubrovnik trenutno provodi niz infrastrukturnih i razvojnih projekata – na području grada aktivno je preko deset gradilišta, paralelno se izvode i radovi na asfaltiranju gradskih ulica te na Aglomeraciji Dubrovnik, najvećem i najvažnijem komunalnom projektu u Dubrovniku.  
 
Aktivni projekti obuhvaćaju uređenje Parka Pile, Parka Gradac, drvoreda u Gružu i na Bulevaru, radove na Osnovnoj školi Mokošica, uređenje parkirališta u Mokošici, izgradnju groblja Dubac, rekonstrukciju i izgradnju klupskih prostora VK Neptun, adaptaciju i izgradnju buduće TUP knjižnice te izgradnju Centra za starije osobe ispod Opće bolnice.
 
Svi navedeni zahvati dio su snažnog investicijskog ciklusa kojeg Grad Dubrovnik provodi s ciljem podizanja kvalitete života svojih sugrađana te ravnomjernog razvoja svih dijelova grada.
 
U razdoblju od 2017. do 2025. godine Grad Dubrovnik, njegove ustanove i gradska poduzeća povukli su ukupno 203.854.389 eura (više od 1,5 milijardi kuna) bespovratnih sredstava iz europskih fondova i nacionalnih izvora. Među najznačajnijim projektima su izgradnja prvog velikog doma za starije osobe ispod Opće bolnice Dubrovnik i rekonstrukcija te dogradnja Osnovne škole Mokošica – posljednje gradske škole koja prelazi na jednosmjenski rad.
 
- Ovo je konkretan pokazatelj naše posvećenosti ravnomjernom razvoju Dubrovnika. Svako gradilište, svaki zahvat – od škole do parka – ulažemo s ciljem poboljšanja svakodnevice naših sugrađana. Zahvaljujući odgovornom upravljanju i dostupnim europskim sredstvima, mijenjamo grad na bolje, dugoročno i održivo. - poručio je gradonačelnik Mato Franković.

Grad Dubrovnik

Izborna kampanja

18. svibnja birači će izabrati novo Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, odnosno 21 vijećnika / vijećnicu. A kakav su dojam ostavili vijećnici u nedavno raspuštenom sazivu…

IVAN CETINIĆ (NEZAVISNA LISTA IVICE ROKA)

Ivan Cetinić u Gradskom je vijeću četiri godine svjedočio prostačkim istupima kolege Ivice Roka. Ispričao se tek jednom nakon što je ovaj u pijanom stanju, u kakvom je često dolazio na sjednice imao nastup života.

Od vijećničkog mandata na kraju je imao i koristi. Ivan Cetinić više nije najpoznatiji dubrovački sezonski radnik. Društvo prijatelja dubrovačke starine zaposlio ga je na neodređeno vrijeme. A prolio je Cetinić puno žući dok ga nisu zaposlili. Iz sjednice u sjednicu mjesecima je na Vijeću kukao kako ga u DPDS-u ne žele zaposliti za stalno. Nije, doduše, nikad odgovorio, jer ga nitko nije pitao, zašto svih tih godina stalni posao nije našao negdje drugdje.

Kad nije ukazivao na svoj socijalni status, Cetinić je svjedočio primitivnim istupima kolege s nezavisne liste Ivice Roka. Nije baš da mu je bilo neugodno slušati dok je Roko uporno pitao kad će se otvoriti javna kuća. Cetinić se od takva krkanluka nikad nije ogradio. Ispričao se tek jedan put nakon što je Roko u ekstazi prolio čašu s vodom, bacivši potom pred Nadu Medović novčanicu od pet eura koju je potom brže bolje uzeo nazad.

Nije Cetiniću smetalo slušati dok je Roko s govornice u Vijeću opisivao kakve bi žene trebale biti u toj dubrovačkoj javnoj kući. Sve je on to iz klupe slušao. Da je bio normalan sam bi kolegu izveo iz vijećnice ili ne bi u nju zajedno s njime niti ulazio

Cetinić je u Vijeće ušao kao kandidat nezavisne liste Ivice Roka koja je na izborima osvojila 1.754 glasa što im je u konačnici donijelo dva vijećnička mandata. Nedavno je kazao kako neće ponovo izaći na izbore. Nema ni potrebe, dobio je stalni posao.

Na početku kampanje rekao sam da ću otvoriti važne teme i sagledati širu sliku. Danas govorim o jednoj od najvažnijih – o vodi. Vodi koju pijemo, koja nam znači život. I o prijetnji koja se, gotovo neprimjetno, nadvila nad Dubrovnikom. Radi se o naselju Ivanica, koje se nalazi iznad izvorišta rijeke Omble – glavnog izvora pitke vode za Dubrovnik. – kaže Valentin Dujmović, HNS-ov kandidat za gradonačelnika Dubrovnika, inače i zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda.

- Ivanica nema vlastitu vodoopskrbu niti kanalizacijski sustav, ali se zbog blizine našeg grada ubrzano razvija. Sve je više vila, apartmana i kuća – bez odgovarajuće infrastrukture, bez sustava odvodnje i bez uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. I sve se te otpadne vode ispuštaju u podzemlje iz kojeg Dubrovnik crpi svoju vodu. – pojašnjava Dujmović.

- Općina Ravno, kojoj Ivanica pripada, nema dovoljno sredstava za izgradnju sustava odvodnje koji bi jamčio sigurnost za nas u Dubrovniku. I tu dolazimo do ključnog pitanja: možemo li mi u Dubrovniku mirno spavati dok nam se iznad glava razvija naselje bez ikakvog nadzora? Ako Ivanica dobije vodu – a može je lako dobiti iz smjera Trebinja – slijedi još intenzivnija izgradnja, još veći pritisak na okoliš i još više otpadnih voda. A tada nemamo ni nadzor, ni uvid, ni garanciju što ide kamo. – govori.

Nudi i rješenje:

- Mi ćemo Ivanici dati vodu – ali pod našim uvjetima. Naši uvjeti su jasni: izgradnja sustava odvodnje i kanalizacije, puna kontrola svakog priključka, nadzor sustava od strane Grada Dubrovnika uz spremnost na sufinanciranje – jer se radi o našoj vodi, našoj djeci i našem Dubrovniku. Rat je, Bogu hvala, iza nas. No danas se suočavamo s možda jednako ozbiljnom prijetnjom kao i u tim vremenima. Ivanica je, kao i svako drugo naselje, prirodno u razvoju – i to je u redu. U budućnosti, Ivanica može biti produžena ulica Dubrovnika, ali samo ako se razvoj odvija odgovorno, pod kontrolom i uz poštovanje prema onome što Dubrovnik jest. Zato danas govorimo – da razvoju, ali uz odgovornost. Da suradnji, ali uz uvjete i ne na štetu Dubrovnika. Točka. – zaključio je Valentin Dujmović.

dm

Izborna kampanja

Zeleni plan Snage juga donosi konkretne mjere za očuvanje prostora, prirodnih resursa i unapređenje kvalitete života stanovnika juga Hrvatske, ali i priliku za drugačije gospodarstvo. U fokusu su nam zaštita prostora kao javnog dobra, ulaganja u javnu prometnu mrežu i zelenu energiju, očuvanje voda i zraka, te održiva poljoprivreda i bioraznolikost. Ako želimo održiv razvoj, zelene politike nemaju alternativu!

Poruke su to s tiskovne konferencije koju su danas u Dubrovniku održali kandidat za župana koalicije Snaga juga (Možemo – SJG – SDP) Marko Giljača i njegov zamjenik Krešimir Kuran.

Giljača je istaknuo kako će odnos prema prirodi i prostoru odrediti našu budućnost, kao što su današnje klimatske promjene rezultat postupaka iz prošlosti. Zato prirodu i prostor ne smijemo tretirati kao prazno platno za investitore, već kao naslijeđe koje smo dužni očuvati, planirati i koristiti odgovorno, u interesu cijele zajednice.

Prostor kao zajedničko dobro

- Treba nam aktivna zaštita javnog prostora – od Srđa, preko ušća Neretve, do Elafita i Mljeta. Novi prostorni plan županije najvažniji je alat za to, a njegovo donošenje mora biti otvoreno za javnost u svim fazama. Krajnji je čas da stanemo na kraj praksi izvanrednih izmjena prostornih planova “po narudžbi” i poništimo štetne izmjene koje su dovele do prekomjerne izgradnje, pogotovo na obali i otocima. – ustvrdio je Giljača.
Zelena infrastruktura i očuvanje bioraznolikosti

Najavio je i konkretne mjere:

- Zaštitit ćemo korčulanski arhipelag, odnosno proglasiti “škoje” regionalnim parkom. Time će jedinica lokalne samouprave dobiti veće ovlasti u zaštiti prostora i reguliranju gospodarske djelatnosti. Nužno je i jačanje kapaciteta Javne ustanove za zaštitu prirode Dubrovačko-neretvanske županije – osnivanjem ispostava u dolini Neretve i na Korčuli.

Županija će kroz prostorno planiranje i suradnju s jedinicama lokalne samouprave raditi na povećanju broja javnih zelenih površina, s naglaskom na protupožarnu zaštitu. U suradnji sa stručnjacima sadit ćemo autohtone i na vatru otporne vrste poput čempresa, planike i hrasta crnike, te primjenjivati suvremene mjere zaštite od požara. – ustvrdio je Giljača.

Javni prijevoz, zaštita voda i zraka

- Osigurat ćemo redovito praćenje kvalitete zraka, mora i vode s javno dostupnim podacima, posebice u osjetljivim područjima poput Neretve i Pelješca. Žurno ćemo osigurati nadzor ekoloških parametara Malostonskog zaljeva, koji je Županija naprasno i bez objašnjenja prestala financirati prije šest godina. – istaknuo je Giljača.

Krešimir Kuran je objasnio kako je četvrtina stakleničkih plinova u EU posljedica prometa, pa će koaliciji Snaga juga prioritet biti poboljšanje javne prometne mreže koja je trenutačno prilagođena turizmu i interesima prijevoznika, ne specifičnim potrebama našeg stanovništva, te dodao:

- Za razdoblje od 2021. do 2027. na državnoj razini je osigurano više od 56 milijuna eura godišnje za uspostavu javne usluge prijevoza (PSO – Public Service Obligation) prema stvarnim potrebama građana, uključujući i mogućnost mikroprijevoza za povezivanje naselja na otocima i u ruralnim dijelovima naše županije. No, čuvena HDZ-ova “vertikala” je – još jednom - zakazala pa vlast u županiji ne koristi sredstva koja su joj na raspolaganju. Investirat ćemo u PSO, a uz to u koordinaciji s Agencijom za obalni linijski pomorski promet uskladiti cijelu prometnu mrežu i građanima omogućiti značajno bolju povezanost javnim prijevozom.

Ekološka poljoprivreda i kratki lanci opskrbe

Ustvrdio je i kako Dubrovačko-neretvanska županija ima potencijal biti zelena tržnica Hrvatske, ali to može ostvariti samo ako poljoprivrednicima ponudimo pravu podršku – od zemljišta do tržišta.

Objasnio je kako Županija može značajno pomoći poljoprivredi, stvaranjem okruženja i infrastrukture potrebne za rast i razvoj kroz olakšani pristup korištenju tehnološke opreme i stručnih službi.

- Županija će osnovati poljoprivredne inkubatore s hladnjačama i skladištima, u dolini Neretve i na otocima, te u njima zaposliti agronome i prehrambeno-biološke inženjere, koji će poljoprivrednicima pomoći u prelasku na ekološki uzgoj, preradu i zelenu javnu nabavu. Razvijat ćemo lokalne pogone za preradu proizvoda te digitalne platforme i tržnice koje povezuju proizvođače i potrošače. Povezat ćemo lokalne OPG-ove s ustanovama poput škola, bolnica, domova za starije i vrtića putem zelene javne nabave. Želimo županiju u kojoj se jede lokalno, zdravo i održivo!

Sve ovo neće biti moguće ako se žurno ne zaustavi zaslanjivanje tla koje ugrožava poljoprivredu i egzistenciju stanovnika Neretve, kao i ugroze koje donosi projekt “Gornji horizonti” u BiH. Prema podacima Agronomskog fakulteta u Zagrebu već je 100 hektara u Neretvi zbog zaslanjenja – neupotrebljivo, ada je više od 40 posto poljoprivrednih površina u kategoriji slabo do umjereno zaslanjeno tlo. To je problem koji, nažalost, ne može riješiti županija. No, iskoristit ćemo sve raspoložive mehanizme pritiska na Vladu da se nakon gotovo dva desetljeća ti problemi hitno riješe. I vjerujte da ćemo u tome biti neumorni! – zaključio je Kuran.

- Zeleni plan je poziv na zajedništvo i odgovornost – jer prostor, priroda i budućnost pripadaju svima. U njima je Snaga juga! – zaključio je Marko Giljača.

Izborna kampanja