Uz sve najavljene aktivnosti projekta Respect the City, koji za cilj ima u Dubrovniku uspostaviti održivi turizam, a kojega je jučer predstavio njegov voditelj elektrotehničar iz Splita Ranko Milić, jasno je kako će osnova svega biti brojač posjeta.

Taj brojač posjeta projekt je bivše gradske uprave na čelu s nekadašnjim gradonačelnikom Androm Vlahušićem, a koji je prošlog ljeta upravo služio kao glavni orijentir uz upravljanje gužvama. Upravo je brojač posjeta, postavljen na pet ulaza u povijesnu jezgru sa svojim softverskim rješenjem, prošloga ljeta bio najvažnija mjera za upravljanje posjetiteljima i donošenje odluka u svezi s istim.

Govorio je jučer Ranko Milić o puno toga, spominjao kako će se osnovati ured projekta Respect the City, kao i radne skupine, održavati godišnje konferencije, unaprijediti infrastruktura... Ali, na novinarsko pitanje koje su mikro mjere ovoga projekta uz nadolazeće ljeto, dakle kako bi se od Milića izvuklo "crno na bijelo" nešto opipljivo, on je govorio o inteligentnom sustavu upravljanja uz upravljanje ulascima u Grad. Odnosno, radi se tu o brojaču posjeta, projektu koji je već započeo.

Nadalje, svevišnji cilj ovoga projekta je "u 2020. godini optimirati inteligentni sustav upravljanja destinacijom". Drugim riječima, uz svu inflaciju riječi o čudesima održivog turizma i raznoraznim konferencijama te Međunarodnom centru za transfer znanja i tehnologija održivog i odgovornog turizma, opet se sve svodi na dvije riječi - brojač posjeta. Koji bi eto bio "optimiraniji".

Može se tu postaviti pitanje zašto sve fanfare uz Respect the city, kad baza koju je potrebno nadograditi već postoji, ali bode u oči činjenica što brojač posjeta trenutno ne radi. Jednostavno, nije u funkciji.

Jasno kako sada za njim nema potrebe, ali malo je iskarikirano, baš onako alanfordovski, činiti monade oko upravljanja posjetiteljima, intervencijama, održivom turizmu, dok najvažniji alat jednostavno nije u funkciji.

Za očekivati je da će on proraditi do ljeta, ali što je sa „smart parkingom” koji je zaustavljen i već plaćenim senzorima za autobuse na Pilama? Što je sa stupićima na Pilama za autobuse neplatiše koji također nisu u funkciji?

Stoga, jednostavno je neprirodno govoriti o svim mjerama, projektima i blistavoj budućnosti održivog turizma, dok ono što je već plaćeno, što je funkcioniralo, trenutno nije u funkciji i čini još jedan u nizu neispunjenih potencijala Grada Dubrovnika.

Neslavno je prošao pokušaj predstavljanja javnosti projekta "Respect the City". Pokušao je njegov voditelj Ranko Milić, pokušao je i gradonačelnik Mato Franković, ali nakon svih tih pokušaja o kojima više možete pročitati OVDJE, ostaje više pitanje nego odgovora.

Ako se već krenulo u projekt koji bi Grad Dubrovnik trebao prebaciti na održivi turizam, onda je trebalo reći nešto konkretno, nešto što istu tu javnost može i zaintrigirati, eto neka mjera, ali sve to je izostalo.

NEOPIPLJIVO I NEJASNO

Kad je projekt Respect the City prvi put spomenut, očekivalo se da se tu radi o nekakvom sloganu, onome što bi samo figurativno trebalo objediniti određene mjere. No, projekt je to koji će u budućnosti imati sva obilježja zasebnog tijela, svojevrsne ustanove koja bi trebala raditi na tom dubrovačkom održivom turizmu.

Sve to zasad izgleda neopipljivo i nejasno. Ali, je li se moglo bolje očekivati od čovjeka koji se bavi turizmom, a završio je studij elektrotehnike? Uz to, Ranko Milić sebe naziva društvenim inovatorom, ma što god to značilo. U njegovim referencama se, uz to kako je bio kandidat za dogradonačelnika Splita i tamošnji gradski vijećnik, navodi kako se 25 godina bavi projektima upravljanja održivog razvoja složenih društvenih i gospodarskih sustava, ali i kako je osnivač i član više lokalnih, regionalnih, nacionalnih i međunarodnih organizacija, tvrtki, konzorcija i mreža koje se bave održivim razvojem, održivim turizmom, eko-društvenim inovacijama, eko-društvenim poduzetništvom i održivim razvojem ljudskih potencijala.

Navode se tu i projekti na kojima je radio, sve to naizgled zvuči "jedan kroz jedan", ali sve ono što je danas rekao nije ništa drugo nego mrtvo slovo na papiru, ono što može reći bilo tko. Odnosno, ono što se može čuti uz bilo koji dubrovački alternativni kružok, čipiranih mozgova uz koji se ispravlja svijet kroz izraze divljenja pustom Gradu.

ŠTO SU GENTRIFIKACIJA I DIZNIFIKACIJA, A TEK MEĐUNARODNI CENTAR ZA TRANSFER ZNANJA?

Jer, pojedini izrazi koje je Milić na današnjem predstavljanju predočio javnosti, bilo usmeno, bilo kroz prezentaciju, uistinu su pripadajući nekakvom „lazaretskom“ druženju, a ne ozbiljnom planiranju. Jer, kad se kao problem Grada, istakne "gentrifikacija, prekomjerna turistifikacija i diznifikacija stare gradske jezgre", onda se ne ostavlja ozbiljan dojam, već dojam nabacanih termina.

Recimo, diznifikacija je proces kojim se opisuje gradnja pojedinačnih objekata s kojim bi se građani trebali identificirati. Gdje je tu dubrovački problem? Problem Dubrovnika upravo je recipročan tome što Milić opisuje, odnosno počiva upravo na tome što Dubrovnik osim povijesne jezgre nema ništa novo, niti jednu dodatnu vrijednost.

Pak, gentrifikacija je proces uz koji se bogatiji doseljavaju umjesto originalnog stanovništva, koje sebi ne može priuštiti povećanje troškova života. I, opet promašena tema, jer svi oni koji su u Dubrovniku prodali svoje nekretnine, itekako znaju zašto su ih prodali i uopće je nejasno zašto bi to bio problem budući da im kuće nitko nije oduzeo.
U svakom slučaju, osnovat će se tu tako ured projekta Respect the City, kao i radne skupine, odredit će se mjere, održavati godišnje konferencije, unaprijediti infrastruktura, optimizirati inteligentni sustav upravljanja destinacijom... Ali, uspostaviti i pompozno nazvani Međunarodni centar za transfer znanja i tehnologija održivog i odgovornog turizma. Što u načelu zvuči nejasno, ali vjerojatno je povezano s Milićevim riječima o tome kako bi Dubrovnik trebao biti brend održivog turizma.

ŽIVI GRAD SE MORA OSJETITI

Zašto je uz ovaj projekt izabran Ranko Milić, a ne netko drugi ili treći? Netko recimo iz Dubrovnika ili možda neki gradski upravni odjel? Nije da se nema zaposlenih... Milić spominje i sredstva EU fondova, za pretpostaviti je da će tu ruke dati i DURA, zašto to DURA ne može sama?

Očito, Ranku Miliću želi se dati puno veća uloga od one kako se to ispočetka smatralo. Sve to skupa je nejasno jer Milić nije došao u Dubrovnik izgraditi most ili projektirati zgradu da mu je potrebno samo i jedino znanje, došao je u živi Grad koji se mora osjetiti prije svih zahvata, posebno kad su one koje se tiču sociološkog aspekta, odnosno onoga kojega on naziva društvenom inovacijom.

IZ EPK FIJASKA NIŠTA SE NIJE NAUČILO

Bio je tu još jedan sličan projekt ovome, a zvao se Europska prijestolnica kulture, koji je u svojoj biti puno obećavao, a uz koji je s Dubrovnikom pometen pod. I to upravo s tim meta filozofsko-pravnim jezikom i određivanjem nekolicine stručnjaka i "stručnjaka" onoga što je idealno, bez organskog sagledavanja onoga čemu stanovnici teže. Nažalost, iz EPK fijaska ništa se nije naučilo.

A kako su tada Dubrovčani težili klasičnoj kulturi, a ne konceptuali, tako i sada nije određeno je li baš svi gravitiraju ka pukoj održivosti ili im se možda i nije teško zagužvati dva, tri mjeseca? Ništa od toga nije analizirano već se povodilo za nekoliko vrištećih naslova kako bi se ušlo u ovu avanturu.

Šteta, jer ako je prvi korak pogrešan, a sve upućuje na to da jest, onda, umjesto da projekt Respect the City respektira Grad i građane, on ih zapravo vrijeđa u zdrav mozak, sprda se s njima već samim odabirom inženjera elektrotehnike koji s Dubrovnikom nema nikakvu poveznicu, a koji bi trebao unaprijediti turizam i život u Gradu.

Ja ću vam reći moje osobno mišljenje, u ovom trenutku taj projekt se neće dogoditi, kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković o projektu golfa na Srđu u sklopu konferencije za novinare na kojoj je predstavljen projekt „Respect the City”.

- U budućnosti Grad će biti gospodar tog prostora i tamo isplanirati što želi. Pred nama su dugotrajni pravosudni procesi i arbitražni procesi koji će imati svoje ishode i dat će odgovore za postupke nekih prije nas za koje mi nećemo odgovarati. - kazao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

V.S.

Nedavna suđenja po privatnim tužbama bivšeg predsjednika Društva prijatelja dubrovačke starine Denisa Orlića i samog DPDS-a protiv bivšeg gradonačelnika Dubrovnika Andra Vlahušića za javnost su manje bitna u dijelu hoće li Vlahušić za svoje izjave u raznim medijima biti pravomoćno osuđen za klevetu, to je uostalom privatni problem bivšeg gradonačelnika i ljudi koji su ga tužili, već bi javnosti trebala biti puno interesantnija svjedočenja koja ukazuju na detalje drugih suđenja, nefunkcioniranje pravosuđa, ali i način kadroviranja po gradskim poduzećima.

No, kakve veze ima kadroviranje po gradskim poduzećima s privatnim tužbama protiv bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića?

Naime, tijekom suđenja raspravljalo se i o poslovanju Društva prijatelja dubrovačke starine, među ostalim spominjala se i fiskalizcija prodaje karata za zidine. Inače, nevjerojatna je činjenica da udruga građana koja ostvaruje promet od oko 150 milijuna kuna godišnje nema fiskalizirani sustav naplate karata iako je više od polovice utrženog novca došlo gotovinskim uplatama. Uglavnom, svjedočio je i aktualni predsjednik DPDS-a Niko Kapetanić, koji je ujedno bio i direktor gradskog komunalnog poduzeća Sanitat, a na suđenju se tijekom njegova svjedočenja moglo čuti kako eto on ne zna što je fiskalizacija.

Tako je Vlahušić ispitivajući svjedoka Kapetanića pitao:
- Jeste li fiskalizirani?
- Što to znači? Usklađeni smo sa zakonom i plaćamo porez. - odgovorio je Kapetanić.

U daljnjem tijeku rasprave Denis Orlić kazao je kako Niko Kapetanić ne zna što je to fiskalizacija obrazlažući kako DPDS nije obveznik fiskalizacije po pismenom stavu i uputi Ministarstva financija.

- Ja sam mislio da to podrazumijeva plaćanje svih potrebnih poreza i svega. - kazao je pak Kapetanić napomenušvi kako on „ne mora znati sve”.

U svemu je, u ovom kontekstu, zapravo nebitno je li DPDS obveznik fiskalizacije, kao ni je li Sanitat obveznik fiskalizacije, već je bitno da je Sanitat vodila osoba koja na sudu tvrdi da ne zna što je fiskalizacija kao i da ta ista osoba trenutno vodi udrugu sa 150 milijuna kuna prometa i eto ne zna što je fiskalizacija. Tvrtka koju je vodio i udruga koju vodi ne moraju biti obveznici fiskalizacije da bi odgovorna osoba koja ih vodi morala znati što je fiskalizacija, jer ako nije doznao što je fiskalizacija kako je uopće doznao jesu li Sanitat i DPDS obveznici fiskalizacije? Netko mu je prišapnuo?! I on kao odgovorna osoba nije se potrudio doznati što je fiskalizacija?!

Svatko može tvrditi što želi, pa i Kapetanić da ne zna što je fiskalizacija, jednako kao što je svačije pravo hoće li mu povjerovati ili ne. Nije naodmet na koncu se podsjetiti riječi također bivšeg gradonačelnika Dubrovnika Vida Bogdanović koji je na sjednici Gradskog vijeća uz raspravu o dodatku ugovora DPDS-a i Grada za Društvo rekao kako „tim ljudima nije za vjerovati”.

Nakon što je gradonačelnik Mato Franković, iznoseći svoje osobno mišljenje, istaknuo kako se projekt golf resorta na Srđu neće realizirati te najavio kako će prostorom na Srđu gospodariti Grad Dubrovnik, njegovu izjavu prokomentirao je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić.

On smatra kako je Franković svojom izjavom samo potvrdio ono što investitor pokušava dokazati u arbitražnom postupku, a to je da je politika zaslužna za opstrukcije projekta na Srđu.

- Na Međunarodnom sudu u Washingtonu investitor je pokrenuo arbitražni postupak koji, prema onome što znamo, iznosi 500 milijuna eura. Znamo i da investitor u predmetu navodi kako politika nije poštovala zakonske okvire već je ometala nastavak realizacije projekta. Dok sam ja bio gradonačelnik Gradsko vijeće je donosilo odluke sukladno zakonskoj regulativi i Grad neće biti oštećen za niti jednu lipu. Osim toga, Frenkelov odvjetnički ured može se samo smijati i zadovoljno trljati ruke jer je Franković svojom današnjom izjavom samo potvrdio da politika stoji iza svega pa tako i opstrukcije projekta na Srđu. - rekao je Vlahušić.

Nakon puno buke oko gostiju s kruzera, čini se kako se tu stvari pomalo smiruju. Počelo je s pričom kako treba ograničiti broj gostiju s kruzera na manje od četiri tisuće, ne bi li ta priča odjednom išćeznula te ju je zamijenio narativ boljeg upravljanja gostima s kruzera, iako gradonačelnik Mato Franković govori "kako već sad možemo reći da ćemo u ljeto 2018. postići upravljanje u destinaciji na način da više neće dolaziti do velikih zagušenja na ulazu Pile". No, koliko će uistinu doći ove godine gostiju s kruzera?

Taj broj eto nije moguće doznati jer na Internet stranicama Lučke uprave Dubrovnik više ne piše broj gostiju sa svakog pojedinog kruzera koji će posjetiti Dubrovnik, a koji je pisao svih zadnjih godina. U Lučkoj upravi taj podatak skrivaju, ali su grafički na svojoj stranici ipak dali uvid kojim danima se može očekivati veći broj gostiju. Postoje tu tri kategorije. Dakle, radi se o danima gdje se očekuje manje od tri i pol tisuće gostiju, danima s između tri i pol i sedam i pol tisuća gostiju te danima s više od sedam i pol tisuća gostiju. Jasno, sve to skupa ne znači da će tim danima uistinu biti i toliko gostiju u povijesnoj jezgri, jer ne posjećuju svi gosti s kruzera Grad, odnosno ne izlaze svi s broda, posebno ne u isto vrijeme, ali određeni trendovi se mogu uočiti, a oni su takvi da situacija nije bitno drugačija od lani.

Prvi kruzer očekuje se 5. ožujka, a u trećem mjesecu broj mogućih posjeta niti jednom neće prekoračivati brojku od tri i pol tisuće. No, u travnju se očekuje četiri puta između 3.500 i 7.500 tisuća gostiju. U svibnju očekuje se pet puta više od 7.500 gostiju, a sedam puta između 3.500 i 7.500 gostiju. U lipnju se očekuje više od 7.500 gostiju četiri puta, a sedam puta između 3.500 i 7.500 gostiju.

U srpnju se četiri puta očekuje više od 7.500 gostiju, a devet puta između 3.500 i 7.500 putnika. Kolovoz će biti poslovično „gužvovit“. Tako će čak šest puta biti više od 7.500 gostiju, a tri puta između 3.500 i 7.500 gostiju. U rujnu će biti četiri dana s više od 7.500 gostiju, a 10 dana s između 3.500 i 7.500 turista s kruzera. U listopadu se očekuje četiri dana s više od 7.500 gostiju s kruzera, a osam dana između 3.500 i 7.500 gostiju. U studenome četiri puta se očekuje kako će Grad s kruzera pohoditi između 3.500 i 7.500 gostiju.

Za sve ono što se najavljivalo, ne čini se da je došlo do nekih većih smanjenja. U tom kontekstu treba vidjeti kako je bilo lani. Recimo, u travnju broj gostiju s kruzera također je u četiri navrata bio u rasponu od 3.500 do 7.500 putnika. Pak, u svibnju je tri puta prekoračena ta famozna cifra od 7.500 gostiju, dok je devet puta bilo između 3.500 i 7.500 gostiju. U lipnju je tri puta bilo više od 7.500 putnika, dok je između 3.500 i 7.500 gostiju bilo deset puta. Srpanj je zabilježio dva dana s više od 7.500 gostiju s kruzera, a 12 puta je bilo između 3.500 i 7.500 gostiju. U kolovozu je tri puta bilo više od 7.500 gostiju s kruzera, a deset puta između 3.500 i 7.500 putnika. U rujnu dva puta je bilo više od 7.500 tisuća gostiju, a 15 puta između 3.500 i 7.500 putnika. U listopadu brojka od više od 7.500 gostiju prekoračena je samo jednom, dok je čak 15 puta iznosila tu srednju vrijednost između 3.500 do 7.500 gostiju. U studenome, logično, samo jednom je zabilježeno između 3.500 i 7.500 posjeta.

Analizirajući brojke jasno je kako je lani bilo puno više dana uz koje su zabilježeni dolasci kruzeri na kojima je pristiglo između 3.500 i 7.500 gostiju, no istovremeno ove godine bit će više dana s preko 7.500 putnika. Ponovo treba kazati da se tu radi o pretpostavci jer nikad se sa sigurnošću ne može reći koliko će od njih pohoditi Grad. No, ono što je sigurno je to da je sad jasno kako priča Mata Frankovića o "četiri tisuće gostiju s kruzera u jednom trenutku" pada u vodu. Inače, treba reći da su uistinu, kako je najavljivano, odlasci kruzera bolje raspoređeni kako se ne bi stvarali gužve kada putnici idu natrag iz Grada u svoje brodove.

No, svejedno, poklapanja se nisu mogla potpuno izbjeći. Doduše, znači to i jednu potencijalnu opasnost, ukoliko je pretpostavka da gosti s kruzera stvaraju gužve točna. Naime, ako je prije bilo sporno vrijeme između 12 i 14 sati, Grad bi se "resetirao" oko 15 sati, spreman praktički za smjenu gostiju, odnosno uvečer bi tu bili stacionarni gosti. Kako su ove godine odlasci kruzera šire raspoređeni, moguće je da zapravo tog "resetiranja" ne bude, odnosno da gužva bude stalna, posebno u kombinaciji s predvečerjem kad Grad pohode oni koji spavaju u hotelskom ili privatnom smještaju, što bi moglo izazvati još veće gužve.

Dok se sve to skupa iskustveno ne prođe, teško je suditi, ali dojam je kako su iz gradske uprave cijelo vrijeme puno vikali ni za što. Očito, za neke pomake tog "boljeg upravljanja" trebat će pričekati 2019. godinu, za koju "nota bene" na stranicama Lučke uprave Dubrovnik podaci ne postoje, iako recimo jasno se mogu pročitati npr. na stranicama splitske Lučke uprave.

Za predsjednika konavoskog HSS-a na jučerašnjoj redovnoj Izbornoj skupštini jednoglasno je izabran Niko Đivanović. Na mjestu čelne osobe konavoskog HSS-a on je zamijenio Luku Vidaka. Za potpredsjednike stranke izabrani su Matija Novaković i Vlaho Mujo, za tajnika Ivan Diklić, a za blagajnika Niko Đano. Također, Odbor općinske organizacije čini još deset biranih članova, predsjednici stranačkih asocijacija, te politički i stranački dužnosnici.

- HSS sam oduvijek doživljavao kao organizaciju koja se, zbog svoje tradicije i vrijednosti koje gaji, izdvaja od drugih političkih stranaka. Svjesni smo odgovornosti koju smo unatrag nekoliko mjeseci preuzeli u Konavlima te nastavljamo raditi s još većim entuzijazmom. Ciljevi su nam još snažniji ruralni razvoj Konavala, učinkovita lokalna uprava i mjesna samouprava, novi vizualno-komunalni identitet Konavala te demografska stabilnost naše općine. – rekao je novi predsjednik konavoskog HSS-a Niko Đivanović zahvaljivši se na povjerenju.

"Na Skupštini je također, naglašeno je kako je došlo do pozitivne promjene političke klime i političkih odnosa u Konavlima te kako je HSS u suradnji s koalicijskim partnerom već pokrenuo niz aktivnosti na poboljšanju društvene i gospodarske slike Konavala." - piše u priopćenju konavoskog HSS-a.

HSS-ovci su također najavili kako HSS u 2018. godini slavi 25 godina od obnove stranke u Konavlima, a što će u narednom periodu biti posebno obilježeno.

DPP

Gradonačelnik Mato Franković kao da je prije konferencije za novinare tijekom koje je predstavio projekt „Respect the City” popio nekoliko šarenih pilula pa ispalio kako se u ovom trenutku projekt golfa na Srđu neće dogoditi, a da će Grad biti gospodar tog prostora. Doduše, dodao je kako je to njegovo osobno mišljenje, a nastavio je kako će u budućnosti Grad biti gospodar prostora na Srđu i tamo isplanirati što želi. Kazao je i kako su pred Gradom dugotrajni pravosudni i arbitražni procesi koji će imati svoje ishode i dati odgovore za postupke nekih prije njih. Na prvu loptu Frankovićeva priča izgleda jednostavna, lako rješiva, no je li baš tako?

Naime, u svijetu biznisa u koji Franković još nije zakoračio, normalno je da investitor, ukoliko se smatra oštećenim pokrene arbitražni postupak, posebice kad je riječ o velikim investicijama, kao što je ona investitora Aarona Frenkela na Srđu. Upravo je to Frenkel i učinio. Početkom rujna 2017. na Međunarodnom sudu za nagodbe i rješavanje ulagačkih sporova u Washingtonu pokrenuo je arbitražni postupak protiv Republike Hrvatske navodno težak 500 milijuna eura.

I sve da Frenkel izgubi arbitražu, što je malo vjerojatno, ali može se dogoditi, zemlja na Srđu i dalje će ostati u njegovu vlasništvu. Frenkel ju je kupio i ne može mu se oduzeti. Može je samo prodati. I sve kad bi je odlučio prodati, tko kaže da bi je prodao Gradu. Naravno, tu je i pitanje kojim bi to novcima Franković otkupio zemljište na Srđu kad bi mu ga Frenkel odlučio prodati.

Dobio ili izgubio arbitražu, kako god, profitirat će Frenkel. Ukoliko dobije arbitražu bit će teži za 500 milijuna eura, a ostat će mu i zemljište koje je otkupio za realizaciju golf resorta na Srđu kao i projket. To će dakle zemljište i projekt ostati u njegovu vlasništvu i u slučaju da izgubi arbitražu. U krajnjem slučaju Frenkel prodajom zemljišta na Srđu nekom drugom investitoru koji će se kad tad pojaviti s projektom sličnim Frenkelovu, može samo profitirati. Franković i ostale političke strukture Srđ će samo gledati odozdo ili će u krajnjem slučaju nekom drugom investitoru prekrajati prostorne planove i donositi odluke njemu u korist u predstavničkim tijelima. Kao što su to do nedavno radili za Frenkela. Kad zatreba popit će i pokoju šarenu pilulu, ako ništa drugo da sami sebe barem nakratko zavaraju.

Grad može biti gospodar zemljišta na Srđu jedino ako izbroji milijune eura od kojih boli glava, možda se to i dogodi, ali kako je malo vjerojatno Franković neće ostati ništa drugo nego gospodar obmana.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić na Inicijalnom sastanku Savjetodavnog vijeća projekta „Respect The City“ izvijestila je kako je nakon provedenih usuglašavanja, u kojima su sudjelovali i klubovi vijećnika, izrađena finalna verzija Strategije razvoja turizma Grada Dubrovnika te da će ista uskoro biti upućena Gradskom vijeću na raspravu i donošenje, navodi se u današnjem priopćenju Grada Dubrovnika u kojem se govori o navedenom sastanaku.

Inače, voditelj projekta Ranko Milić kojeg se u priopćenju navodi kao priznatog eksperta za pitanja održivog turizma i savjetnik za strateški, projektni, poslovni i institucionalni razvoj, dionicima privatnog i javnog sektora uključenim u ovo savjetodavno tijelo predstavio je osnovne postavke inicijative kao i mogućnosti uključenja u projekt te u konačnici izložio Akcijski plan za razbolje 2018. – 2020. godine.
Članovima Savjetodavnog vijeća putem upitnika omogućeno je davanje pisanih komentara i primjedbi na svaki pojedini aspekt programa te se od njih očekuje da aktivno sudjeluju u stvaranju sektorskih radnih skupina koje će ponuditi mjere rješavanja hitnih problema, dijelom primjenjivih i u 2018. godini. Osnovna namjena Savjetodavnog vijeća jest definirati prioritetne kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve održivog razvoja turizma.

- Postoje kratkoročne mjere koje i sami uvodimo poput razgovora s cruise kompanijama, ali turizam kao našu temeljnu gospodarsku granu trebamo promatrati dugoročno i ovaj projekt pomoći će nam da dođemo do jasnih strateških odrednica. Ono što je ključno jest da ne smijemo postati žrtvama svog vlastitog uspjeha, a rješenje problema je na nama. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

- Vi ste nositelji ovog projekta i donosite stručnu, ali i političku čvrstinu koja će biti jamac da se odluke koje donesemo provode bez obzira tko je na čelu grada. - poručio je.

Grad Dubrovnik je pokrenuo inicijativu „Respect the City u cilju pozicioniranja Dubrovnika kao međunarodne destinacije održivog i odgovornog turizma. Svoju punu realizaciju projekt će imati u 2019. godini, dok će se tijekom 2018. godine provoditi nekoliko probnih faza kako bi se adresirale sve mjere i aktivnosti unutar projekta koje će biti potrebno provesti.

D.M.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković uskoro bi trebao put Sjedinjenih američkih država. Na jučerašnjoj konferenciji za novinare objasnio je i koji su razlozi njegovog odlaska preko "Velike bare".

- Razlog zašto idem u Ameriku je deset godina bratimljenja Grada Dubrovnika i Montereya. To je prvenstveni razlog. - objasnio je Franković.

- Drugi razlog je što ću gore imati sastanak s predsjednicom CLIA-e (Cruise Lines International Association) i predsjednikom uprave Carnivala, a kao što znate Carnival je najveća "cruise" kompanija na svijetu čiji najveći broj plovila dolazi u Grad Dubrovnik. - kazao je Mato Franković.

Popriličan broj Frankovićevih aktivnosti i sastančenja zasnovan je na kruzerima pa stoga ne treba čuditi i da će put u Sjedinjene američke države za njega također proći u tom kruzerskom tonusu.

V.Salvia

Projekt Respect the City u fokusu ima održivi turizam, riječi su voditelja projekta Ranka Milića, koji je isti predstavio na današnjoj konferenciji za novinare. Riječi su to koje zvuče općenito, ali Milić zapravo nije rekao ništa konkretno. Tek je predstavio ono što dio građana i političkih struktura smatra osnovnim dubrovačkim problemom.

Milić, koji je sebe predstavio kao "društvenim inovatorom", inače inženjer elektrotehnike, tako je zadužen da u Dubrovniku implementira održivi turizam. Rekao je kako Grad Dubrovnik ovdje ima pionirsku ulogu, napominjući kako upravo rješavanje stihijskog turizma može biti novi dubrovački brend. Valjda će eto gomila okruglih stolova, promišljanja i otvaranja ureda, koji bi se bavili ovim problemom, trebala zasjeniti dubrovačke zidine u budućnosti.

Upravo ono što Milić nudi, a što je razvidno iz današnjeg predstavljanja projekta, jest satkano u puno promišljanja, bez neke jasne strukture.

Uglavnom, projekt se sastoji od tri faze razvoja. U prvoj fazi se definira projektni tim stručnjaka s višegodišnjim iskustvom u osmišljavanju i provedbi projekata održivog razvoja i održivog turizma. Taj tim ima za zadatak "facilitirati procese stvaranja konkretnih rješenja za definirane hitne probleme, te raditi na osiguranju izvora financiranja, ali i pretvaranju rješenja u održive poslovne modele".

Također, već se osnovalo i savjetodavno tijelo, a u koje su uključeni "relevantni lokalni, regionalni, nacionalni i međunarodni dionici koji će zajedničkim snagama definirati prioritetne kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve održivog razvoja turizma, ali i Grada Dubrovnika u cjelini". Nadalje, osnovat će se tu i radne skupine, očito poseban trust mozgova koji će tako donositi rješenja o cestovnom prometu, kruzing prometu... Kroz prvu fazu otvorit će se i Ured projekta Respect the City, valjda jer Savjetodavno tijelo i radne skupine nisu dovoljne.

Pak, druga faza projekta podrazumijeva nastavak razvoja "osmišljavanjem, testiranjem i uspostavom srednjoročnih mjera te osigurati izvore financiranja modela i rješenja upravljanja destinacijom uključivanjem zainteresiranih dionika". U drugoj fazi je cilj i održavati godišnje konferencije na temu održivog turizma, ali i nagrađivati certifikatom one koji u tom smislu budu htjeli raditi. Pak, na one koji to ne budu htjeli, primjenjivat će se represija što je, rekao je Milić, "krajnja mjera".

U trećoj fazi, planira se realizirati ciljana prioritetna ulaganja "u unapređenje kritične infrastrukture, testiranje i optimiranje inteligentnog sustava upravljanja destinacijom, izgradnju kapaciteta dionika, razvoj i promociju proizvoda i usluga održivog i odgovornog turizma". Također, uspostavit će se i međunarodni centar za transfer znanja i tehnologija održivog i odgovornog turizma.
- Dobro upravljanje je srž održivog razvoja. Turizam je jedan od najbrže rastućih sektora, samo Grad Dubrovnik bilježi u 2017. godini porast od čak 17 posto. Hrvatska opstaje od turizma. Ali, kako postaviti granice? Važno je osvijestiti činjenicu da smo ulagali puno u marketing, a malo u upravljanje. To je kaos. Održivi razvoj je ulagati u upravljanje. Stoga, mi ovim projektom šaljemo poruku svima. Ovo je inovacija koju ćemo mi nuditi svijetu. Taj naš "know how" ćemo znati implementirati. - objasnio je Milić.

Ipak, Milić nije propustio reći kako će to sve skupa puno koštati. Na novinarsko pitanje koliko, dao je neodređen odgovor.
- Ovdje sam tek od prosinca. Mapiramo projekte i kroz fazu istraživanja ustanovit ćemo prioritete i napraviti plan financiranja. Osnovna ideja je da se uz mapiranje radi i na prijavi projekata. - napomenuo je Milić.
Inače, njegova "powerpoint" prezentacija također je sadržavala dosta nerazumljivog sadržaja, odnosno malo uistinu konkretnih mjera, nečega opipljivog na temelju čega se može reći kakve se promjene mogu očekivati. No, zato je bilo riječi o tome kako će se raditi na alternativnim atrakcijama, ali i kako su primjerice "gentrifikacija, prekomjerna turistifikacija i diznifikacija stare gradske jezgre" jedan od glavnih problema Dubrovnika. Na novinarsko inzistiranje da navede barem neku mikro mjeru, Milić je govorio o boljem upravljanju dolascima kruzera. Što je ionako već jedna od gradskih mjera.

Govorio je na konferenciji za novinare i gradonačelnik Mato Franković.
- Ako se sve što je prezentirano davno zna, zašto nitko prije na tome nije radio s jasnim ciljevima? Ovo ne smije biti projekt ove gradske vlasti i mene kao gradonačelnika, zato smo pozvali sve stranke i gospodarstvenike da sudjeluju uz ovaj projekt. To mora biti projekt svih budućih vlasti i obvezujući za gospodarstvenike. - objasnio je Franković.

Nažalost, nakon ove "pressice" u gradskoj upravi, ništa se opipljivo ne zna na koji će se način pristupiti tematici upravljanja u turizmu, zato jer su konkretne mjere ostale visjeti u zraku. Osim što se eto doznalo o problemu "diznifikacije" i o tome kako će se osnivati radne skupine. Stoga, sve ono o čemu je bilo riječi može se svesti samo i jedino pod palamuđenje.

Po pitanju otpada iz Crne Gore i Albanije, a koji za vrijeme juga završava i na dubrovačkoj obali, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u Dubrovniku će u utorak održati sastanak sa svojim kolegama iz Crne Gore i Albanije. Sastanak je potaknut upravo ogromnim zagađenjem dubrovačkog akvatorija u prosincu prošle godine.

Više o sastanku ministar Ćorić rekao je novinarima, nakon sastanka kojega je održao sa županom Nikolom Dobroslavićem i čelnicima jedinica lokalne samouprave s juga Hrvatske.

- Sastanak održavamo zbog scena koje smo doživjeli u Dubrovniku krajem prošle godine, a to nije prvi put. To su scene koje u narednom razdoblju želimo izbjeći. Zajednički smo s Albanijom i Crnom Gorom suočeni s ovim problemom, koji je generiran činjenicom da do sad zajedničkih akcija po ovom pitanju nije bilo. Zato smo i dogovorili ovaj sastanak s ministrima Albanije i Crne Gore, kako bi na problemu radili. Stoga, vjerujem da će nam doneseni zaključci voditi u smjeru zajedničke akcije. - objasnio je ministar Ćorić.

- Mi u Ministarstvu imamo neke ideje i držimo da naša susjedna Crna Gora, odnosno Albanija mogu s naše strane računati i na određenu pomoć kako bi se prevenirale scene kojima smo svjedočili potkraj prošle godine u Dubrovniku.

V.Salvia