Građane na području kapelice (Zagrebačka ulica) interesira za koga je točno ovo rezervirano, budući je oduzeto (ne samo nama nego svima na području Grada) dodatno parking mjesto vrijedno kao suho zlato na ovom području, napisao je na svojem Facebook profilu predsjednik Gradske organizacije SDP-a Dubrovnik Jadran Barač.

Ostatak njegove objave donosimo u cijelosti:

Prema članku 10. Odluke o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkiranja u Gradu Dubrovniku, rezervirana parkirališna mjesta mogu se odobriti slijedećim korisnicima:
1. državnim tijelima, pravnim osobama od značaja za Republiku Hrvatsku i Grad Dubrovnik,
2. ostalim pravnim osobama sa sjedištem u Dubrovniku ispred ili u neposrednoj blizini poslovnog prostora.

"Prema slici u prilogu, posljednjih dana osvanulo je jedno rezervirano parking mjesto označeno prometnim znakom i oznakom na kolniku iako u blizini nema niti jedna pravna osoba odnosno poslovni prostor koji bi udovoljio uvjetima iz gore spomenute Odluke." - napisao je Barač.

V.S.

Na temelju članaka 94.-101. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, 153/13, 65/17) i Zaključka načelnika Općine Župa dubrovačka (KLASA: 350-02/17-01/24, URBROJ: 2117/08-07-17-02) od 07. veljače 2018. Općina Župa dubrovačka objavljuje:

JAVNU RASPRAVU

(javni uvid i javno izlaganje)

o Prijedlogu Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja ”Srebreno I”

Javna rasprava o Prijedlogu Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja ”Srebreno I” (dalje u tekstu: Prijedlog Plana) trajati će 8 dana, od 19. do 26. veljače 2018. godine.
Javni uvid u Prijedlog Plana moći će se izvršiti u prostorijama Općine Župa dubrovačka, Vukovarska 48, u Srebrenom, radnim danom od 09.00 do 12.00 sati za vrijeme trajanja javne rasprave i na mrežnim stranicama Općine Župa dubrovačka (www.zupa-dubrovacka.hr)
Javno izlaganje o Prijedlogu Plana održati će se 26. veljače 2018. godine s početkom u 13.00 sati u zgradi Općine Župa dubrovačka, Vukovarska 48, u Srebrenom.
Mišljenja, prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Plana mogu se dati postavljanjem pitanja tijekom javnog izlaganja, davanjem prijedloga i primjedbi u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja i dostavljanjem pismenih prijedloga i primjedbi na adresu: Općina Župa dubrovačka, Vukovarska 48, 20207 Mlini, od 19. do zaključno 26. veljače 2018. godine.
Prijedlozi i primjedbe moraju biti dostavljeni u roku i čitljivo napisani te moraju sadržavati ime, prezime, adresu i potpis podnositelja.
Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku ili nisu čitljivo napisani, ne moraju se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela

Jure Marić, prof.

Dubrovački muzeji su zatvorili 2017. godinu sa čak 12 novih izdanja! Riječ je o šest kataloga izložbi, jednom katalogu zbirke, dva edukativna izdanja, engleskim izdanjima knjižice o žitnici „Rupe“ i kataloga izložbe „Dubrovačke medalje i plakete: otisak vremena“ te četvrtom izdanju Zbornika Dubrovačkih muzeja.

Četiri etnografska izdanja

Katalog izložbe „Ludi bali i pazari: poklade i maske dubrovačkog kraja“ autora Lane Milošević Đerek i Ivice Kipre na 260 stranica donosi pregled karnevala i maskiranja kao neizostavnog dijela kulturne povijesti Dubrovnika, koja se može pratiti već od 13. stoljeća. Lana Milošević Đerek obrađuje temu maski i maskiranja kroz povijest, poklada i tradicije maškaravanja u Dubrovniku, te daje pregled karnevalskih svečanosti u starom Dubrovniku, ali i dubrovačkih maškarata 20. stoljeća, dok se Ivica Kipre bavi karnevalima dubrovačke okolice, posebice cavtajskim maškaratama i karnevalima Župe dubrovačke, ali s pažnjom obrađuje i maškare u Konavlima, u Dubrovačkom primirju i na Elafitskim otocima, na poluotoku Pelješcu, otoku Mljetu te lastovski poklad.

„Dubrovački betlemi: tradicija slavljenja Božića u Dubrovniku“, autorice Branke Hajdić još je jedan katalog izložbe dubrovačkoga Etnografskog muzeja u kojem autorica piše o tradiciji slavljenja Božića u Dubrovniku. Uz najpoznatije dubrovačke betleheme - u crkvi samostana Službenica milosrđa, crkvi samostana Male braće, crkvi sv. Ignacija te u crkvi Svih svetih – Domino, autorica obrađuje i štovanje Bambina te donosi završna opažanja i betlehemu u suvremenom kontekstu.

„Tradicijski nakit: Župa dubrovačka, Rijeka dubrovačka i Dubrovačko primorje“ dvojezični je hrvatsko-engleski katalog zbirke Etnografskog muzeja u kojem nas autorica Barbara Margaretić upoznaje sa Zbirkom, poviješću dubrovačkog zlatarstva, materijalima i tehnikama, da bi detaljno obradila muški i ženski tradicijski nakit Župe dubrovačke, Rijeke dubrovačke i Dubrovačkog primorja, te donijela katalog od 68 predmeta koji se u Zbirci čuvaju.

Četvrto etnografsko izdanje iz 2017. godine je knjižica o žitnici „Rupe“ na engleskom jeziku „The Rupe Granary - Granaries and the storage of grain in Dubrovnik“ u kojoj autor Ivica Kipre piše o pohranjivanju žita u Sredozemlju, odvijanju trgovine, skladištenju i distribuciji žita u Dubrovniku, te nas upoznaje s podacima kako i kada je građena žitnica „Rupe“ te kad je i zbog čega rekonstruirana.

Tri izdanja Kulturno-povijesnoga muzeja

Uz katalog izložbe „Nikola Božidarević – veliki slikar dubrovačke renesanse urednice Pavice Vilać, ravnateljice Dubrovačkih muzeja, u kojem su predočena sva dosadašnja znanja o Božidareviću, ali i iznesene neke nove spoznaje vezane uz slikarovo rođenje, opus, naručitelje i lokacije za koje su umjetnine naručivane, te su ispravljene neke nejasnoće u dosadašnjem čitanju arhivskih dokumenata, a na kojem su bili angažirani ponajbolji poznavatelji Božidarevićevog lika i djela: akademik Radoslav Tomić, dr. sc. Zoraida Demori Staničić, prof. dr. sc. Sanja Cvetnić te dr. sc. Vedrana Gjukić – Bender, muzejska savjetnica iz Dubrovačkih muzeja, u protekloj su godini realizirana još dva izdanja Kulturno-povijesnoga muzeja.

U katalogu izložbe „Dubrovnik u prvom svjetskom ratu“ Tonko Marunčić daje osnovne informacije o Prvom svjetskom ratu uopće i situaciji u svijetu kao uvod u teme o dubrovačkoj svakidašnjici u tom razdoblju, Dubrovčanima na ratištima u Prvom svjetskom ratu, gospodarskim prilikama, dobrotvornoj djelatnosti te kraju Velikog rata i uspostavi Kraljevine HSS, dok Đivo Sjekavica piše o rekviziciji zvona u Prvom svjetskom ratu na području Dubrovačke biskupije. Autori donose i katalog od 130 predmeta.

Protekle je godine tiskano i englesko izdanje kataloga izložbe dubrovačkih medalja i plaketa „Medals and Plaquettes from Dubrovnik“, čije je hrvatsko izdanje prezentirano u proljetnom izdanju časopisa „The medal“ za 2017. godinu renomiranog British Art Medal Society! Autori kataloga su kustos Dubrovačkih muzeja Dino Lokas te kolekcionar i numizmatičar Božo Lasić koji, respektirajući logičan povijesni slijed,prate razvoj medalje od njenih početaka u renesansi, pa sve do današnjih dana. Tako su predstavljene medalje kovane u doba Dubrovačke Republike, medalje kovane i lijevane izvan Dubrovnika, a odnose se na Dubrovnik, medalje kovane u doba francuske uprave u Dubrovniku, medalje lijevane i kovane u doba Austrije i Austro-Ugarske, medalje iz doba Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije, te konačno medalje iz najnovijeg doba Republike Hrvatske. Uz to su posebno obrađene nedatirane medalje, medalje za Društvo prijatelja dubrovačke starine i svetačke medaljice. Ukupno je riječ o 252 predmeta u katalogu.

Ostala izdanja

Izložbu Pomorskoga muzeja „Pomorske škrinje iz fundusa Pomorskoga muzeja u Dubrovniku“, koja se u žitnici „Rupe“ može razgledati do konca veljače, prati istoimeni katalog u kojem autorica Ljerka Dunatov prezentira dosad neizloženi fundus Pomorskoga muzeja te širu javnost upoznaje s načinom izradbe, ukrašavanja i uporabe pomorskih škrinja te upozorava na potrebu intenzivnije zaštite tih vrijednih predmeta. Autorica donosi i katalog od 15 predmeta.

Vrlo vrijedno izdanje svakako je i katalog izložbe antičkog stakla iz Arheološkog muzeja u Dubrovniku „Proziran izvor“, otvorene prošle godine u Kneževu dvoru, neposredno pred početak treće faze sanacije Atrija, koja će javnosti ponovno biti dostupna u lipnju. Autorica Liljana Kovačić predstavlja staklenu građu z fundusa dubrovačkoga Arheološkoga muzeja koja je najvećim dijelom darovana u vrijeme osnivanja Domorodnog muzeja, krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Na hrvatskom i engleskom jeziku obrađene su teme o staklu u Antici, tipologiji staklenih predmeta iz Zbirke, stolnom posuđu i posuđu za prehranu i prijevoz, kozmetičkom posuđu, nakitu i toaletnom priboru te ostalim nalazima, dok katalog obuhvaća ukupno 69 predmeta.

U protekloj su godini tiskana i dva edukativna izdanja Dubrovačkih muzeja, čija je autorica muzejska pedagoginja Aleksandra Piteša. Bojanka „S Pavlom i Đivom u điru po muzejima“ je namijenjena djeci, odgojiteljima, učiteljima razredne nastave, ali i svima ostalima koji će zajedno s djecom kvalitetno provoditi vrijeme. Kroz crteže i enigmatske zadatke čitatelja vode već poznate maskote Dubrovačkih muzeja Pavle i Đivo koji djeci poručuju – igrajte se!

„Pavle i Đivo u Pomorskome muzeju“ je treći ilustrirani edukativni vodič kroz stalne postave Dubrovačkih muzeja. Svojim pričama, zgodama i nezgodama Pavle i Đivo, zajedno sa svojim dvonožnim i četveronožnim pomagačima, najmlađim, ali i nešto starijim posjetiteljima, pružaju zanimljivu i napetu šetnju bogatom pomorskom prošlošću dubrovačkoga kraja. Čitatelje upoznaju s najslavnijim brodovima Republike, različitim pomorskim pomagalima, ali i „politikom“ trgovanja. Pri tome pričaju „po dubrovački“ pa je, radi lakšeg razumijevanja manje poznatih i već zaboravljenih riječi, na kraju vodiča donesen i rječnik.

U četvrtom broju Zbornika Dubrovačkih muzeja, koji na početku donosi In memoriam Anici Kisić, nedavno preminuloj muzejskoj savjetnici u mirovini i dugogodišnjoj voditeljici Pomorskoga muzeja u Dubrovniku, se može čitati o korintskoj reljefnoj keramici s Mljeta, antičkom natpisu kod crkve sv. Ivana u Ljutoj, dubinskom pretraživanju morskog dna Konavala i Župskog zaljeva, rezultatima novijih arheoloških istraživanja na prostoru ispod Bunićeve poljane, stećcima kod crkve sv. Barbare u Dubravci, konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima na stećcima konavoskog područja, rezultatima arheoloških istražnih radova na predjelu zapadnog predziđa dubrovačkih zidina od Pila do kule Puncijele, topu iz Molunta u kontekstu francusko-ruskoga pomorskog sukoba u jesen 1806., majstoru vratnica portala Kneževa dvora, slikarima u Dubrovniku u drugoj polovini 18. i početkom 19. stoljeća, dagerotipijskoj djelatnosti u Dubrovniku i sačuvanim primjercima, novovjekim vezama dubrovačkih umjetnika i jadranskih susjeda, plakatu Marka Rašice iz fundusa Dubrovačkih muzeja, nedavno otkrivenom nepoznatom djelu dubrovačkog zlatara Ivana Progonovića, svečanim “ubruscima oko vrata” iz fundusa dubrovačkog Etnografskog muzeja, Ferićevoj Perijegezi, te muzeju danas kao mjestu zabave, doživljaja i doživotnog učenja. Riječ je o sedam izvornih znanstvenih članaka, četiri prethodna priopćenja, dva pregledna i tri stručna članka, te jednom izlaganju sa znanstvenog skupa.

Urednik Zbornika je dr. sc. Domagoj Perkić, a autori priloga Liljana Kovačić, Niko Kapetanić, dr. sc. Luka Bekić, Maris Kristović, dr. sc. Domagoj Perkić, dr. sc. Vinka Marinković, dr. sc. Domagoj Mudronja, Domagoj Kristović, Igor Mihajlović, Renato Gianni Ridella, Pavica Vilać, dr. sc. Vedrana Gjukić-Bender, Marina Filipović, doc. dr. sc. Sanja Žaja Vrbica, Leona Ribić, Renata Andjus, Barbara Margaretić, Matko Đevoić i Aleksandra Piteša.

Sva izdanja Dubrovačkih muzeja dostupna su u muzejskoj prodavaonici u Kneževu dvoru.

J.A.B.

Propovjedaonica je smještena na unutarnji sjeverni zid crkve i izrađena je većim dijelom iz mramora. U nju se kroz uska vrata ulazi iz klaustra, nakon kojih se debljinu vanjskog zida crkve, do prostora u kojem je stajao propovjednik, treba svladati visinu od tri stepenice. Otvor u zidu, na razini poda propovjedaonice, odgovara otvoru standardnih sobnih vrata, a okolo otvora je drveni profilirani okvir koji obuhvaća njegov vidljivi dio, do ruba ograde propovjedaonice.

Pod propovjedaonice izrađen je od drveta, a kroz njega se uz rub vide male željezne zatege koje učvršćuju čitavu konstrukciju. Baldahin je također od drveta, na rubnim dijelovima izveden kao imitacija crnog mramora. Njegova površina nadilazi dimenzije košare propovjedaonice otprilike za trećinu. Nebo baldahina obloženo je crvenim tekstilom a u njegovoj sredini je bijelim koncem izvezena silueta goluba, vjerojatno nadomjestak neke slične propale. Golub ovdje simbolizira Duha Svetoga koji propovjednika nadahnjuje da vjerodostojno tumači Božju Riječ. Na baldahin je bila montirana i električna rasvjeta, pa se do danas na njegovoj čeonoj stjenki nalazi svjetiljka, a stari crni prekidač, gledajući s ulaza iz klaustra, na lijevoj je strani na zidu.

Pozadina oko vrata ukrašena je sa strane imitacijom dva drvena stupa, koji se naslanjaju na zid i idu okomito od ograde propovjedaonice, sve do ispod baldahina, gdje završavaju ukrasnim kapitelima. Pozadina propovjedaonice oko vrata ukrašena je s četiri drvena pozlaćena plosnata ornamenta, a iznad samih vrata nalazi se još jedan sličan ornament okvir u kojem je očito nekada stajao neki znak ili natpis. Na vrhu, ispod samog baldahina je dugi tanki vodoravni ornament u obliku štapa. Visina unutrašnjosti košare od poda do vrha ograde iznosi 85 cm, a površina na njenom najširem mjestu iznosi 152 x 85 cm. Na unutarnjoj strani košare propovjedaonice, na visini pogodnoj za sjedenje, oko 70 cm od poda, učvršćen je s jedne i druge strane po jedan željezni nosač.

Nosači su služili kao oslonci za sjedalo propovjedniku, koje je moralo biti u obliku daske, a zbog skučenog prostora propovjednik ga je sam morao postavljati, kad bi već bio na mjestu s kojeg će govoriti. On je ispred sebe, na vrhu ograde košare, imao „radnu plohu“, s rupom u sredini u koju se mogao umetnuti stalak za knjigu. Na ogradi je s lijeve govornikove strane učvršćena drvena „propovjednikova ruka“, izrađena tako da imitira ruku obučenu u rukav franjevačkog habita, kroz čiju šaku prolazi relativno veliki križ s korpusom.

Košara propovjedaonice formirana je uz pomoć pet polja na kojima su reljefi izrađeni u bijelom mramoru, visine 66 cm, i različitih širena od 36 do 40 cm. U dnu se cijela konstrukcija propovjedaonice oslanja na mramornu bijelo-sivu kuglu, koja je tu iz statičkih razloga, ali koja i simbolički predstavlja zemaljsku kuglu, te želi istaknuti da je Riječ koja se s ovog mjesta naviješta namijenjena čitavom svijetu, svim ljudima. S kugle idu obrnute piramidalne ukošene pobočke od bijelog mramora čije pobočne bridi prate okviri od crnog mramora. Reljefi izrađeni od kvalitetnog bijelog mramora, koji su postavljeni okomito, uokvireni su također crnim profiliranim mramorom.

Fra Stipe Nosić

Na temelju članaka 94.-101. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, 153/13, 65/17) i Zaključka načelnika Općine Župa dubrovačka (KLASA: 350-02/17-01/25, URBROJ: 2117/08-07-17-02) od 07. veljače 2018. Općina Župa dubrovačka objavljuje:

JAVNU RASPRAVU

(javni uvid i javno izlaganje)

o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja ”Školski centar”

Javna rasprava o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja ”Školski centar” (dalje u tekstu: Prijedlog Plana) trajati će 30 dana, od 19. veljače do 23. ožujka 2018. godine.
Javni uvid u Prijedlog Plana moći će se izvršiti u prostorijama Općine Župa dubrovačka, Vukovarska 48, u Srebrenom, radnim danom od 09.00 do 12.00 sati za vrijeme trajanja javne rasprave i na mrežnim stranicama Općine Župa dubrovačka (www.zupa-dubrovacka.hr)
Javno izlaganje o Prijedlogu Plana održati će se 26. veljače 2018. godine s početkom u 14.00 sati u zgradi Općine Župa dubrovačka, Vukovarska 48, u Srebrenom.
Mišljenja, prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Plana mogu se dati postavljanjem pitanja tijekom javnog izlaganja, davanjem prijedloga i primjedbi u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja i dostavljanjem pismenih prijedloga i primjedbi na adresu: Općina Župa dubrovačka, Vukovarska 48, 20207 Mlini, od 19. veljače do zaključno 23. ožujka 2018. godine.
Prijedlozi i primjedbe moraju biti dostavljeni u roku i čitljivo napisani te moraju sadržavati ime, prezime, adresu i potpis podnositelja.
Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku ili nisu čitljivo napisani, ne moraju se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela

Jure Marić, prof.

Župan Nikola Dobroslavić izabran je na drugi dvogodišnji mandat kao predsjednik Jadransko-jonske euroregije. Skupština je prihvatila zahtjeve za članstvo Unsko-Sanske i Hercegbosanske županije iz BiH, općine Budva iz Crne Gore, te regije Calabria iz Italije što sada čini ukupno 33 članice udruge iz lokalne i regionalne samouprave država Italije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Albanije i Grčke.
U sklopu skupštine održan je okrugli stol na temu: “Politika kohezije nakon 2020. godine na prostoru Jadransko-jonske regije”.

Župan Dobroslavić tom prilikom je naglasio kako se u EU rasprave trenutno vode o temama Brexita, ali i budućnosti EU – kakva će ona biti nakon 2020. godine, kakva će biti njezina kohezijska politika te je li i na koji način poželjno proširenje Unije.

- Brexit je činjenica, iako ni sami Britanci nisu više sigurni žele li ga ili ne. Što se tiče proširenja prije nekoliko dana Europski parlament prihvatio je Strategiju proširenja prema kojoj su sve zemlje zapadnog Balkana dobrodošle u EU. Crna Gora i Srbija koje su najdalje otišle u pregovorima i mogu pristupiti već 2025. godine. - rekao je župan Dobroslavić te naglasio kako sve zemlje moraju ispuniti kriterije za ulazak.

- Vladavina prava, dobri odnosi sa susjedima, postizanje adekvatne razine sigurnosti i mogućnosti migracija. To je dobar pristup i mi ga u Jadransko-jonskoj regiji podržavamo. - rekao je župan te naglasio kako EU „s više brzina“ nije prihvatljiva, jer bi time napustila temeljnu postavku jedinstvene EU u kojoj će sve zemlje vidjeti svoju priliku.

- Kohezijska politika mora biti temeljna EU politika, mora biti dostupna svima i jednostavnija u provedbi. To je čvrsto stajalište Odbora regija. Bez nje nema ujednačavanja razvoja svih dijelova EU, a mi u Jadransko-jonskoj regiji kao jedan od najvećih problema držimo nepovezanost. Ja dolazim iz Dubrovačko-neretvanske županije. Termoli nam je prvi susjed preko mora, a za jedan dan ovdje trebaju mi tri dana! Trebaju nam bolje trajektne veze, jadransko-jonska autocesta, brza željeznica i avionske veze. Bez kohezijske politike nema tih investicija. - rekao je župan Dobroslavić.

DPP

Promicanje tolerancije i poštovanje različitosti najveći je doseg kojeg čovjek u svom društvenom životu može dokučiti. Ne kao mrtvo slovo na papiru ili statusni simbol koji će se po potrebi samoisticanja, jer sad eto tako paše, poput odjevnog predmeta navući na sebe... Već jedini sveti cilj kojemu se mora težiti.

Recimo, u nemoći suočavanja sa svojim osobnim promašajem, jer svaki život koji se temelji na nepriznavanju drugoga i drugačijega jest promašaj, tako je povorka odraslih pod maskama organizirana uz Dječji karneval u Kaštelima spalila slikovnice duginih boja na kojoj je s jedne strane pisalo mama + mama, a s druge tata + tata. Nije to ništa čudno, događaju se takve stvari i u kolijevkama demokracije, a kamoli neće na zaostalom Balkanu, gdje se uzavrela krv hrvatskih muževa u bogastvu jezika može nazvati i naslijeđem primitivizma.

I, uopće ta slikovnica dosta je pozornosti izazvala u Hrvatskoj. Ukratko, slikovnica je to koja promiče LGBT prava, koju je tiskala Udruga Dugine obitelji, kako bi promicala LGBT prava, odnosno prikazala sličice iz života dvoje djece s istospolnim roditeljima, s ciljem jačanja socijalne integracije djece istospolnih roditelja. Slikovnica se eto toliko razgrabila da se krenulo u "crowdfunding" kampanju prikupljanja novčanih sredstava, kako bi se tiskalo novih tisuću primjeraka, kako slikovnice, a sad evo i bojanke. U tome se i uspjelo te tako ova priča dobija svoj nastavak.

Zbog svakoga ugnjetavanoga zbog svoje različitosti po glavi stanovnika, svih molitelja ispred bolnica, teorija Željke Markić, riječi Tomislava Karamarka kako se u javnosti neće moći govoriti sve što čovjeku padne napamet, nakvašenih tamjanom popovanja s oltara o svemu onome što ih se ne tiče; priče opet ove su potrebne. Ako išta, da se malo poigraju s krutim okovima ispodprosječnog do prosječnog Hrvata.

No, što onda kad priča za oko slikovnice postaje sama sebi dovoljna, a što se čini se, upravo događa te kada zaista postoji opcija da ona i dođe u dječje ruke? To je onda problem. Kojega se evo živi. Unatoč svim odama poticanja različitosti, koliko je hrvatsko društvo zrelo da djeca u vrtićima zaista uči o istospolnim obiteljima?

Retoričko je to pitanje. Nije zrelo. U zemlji u kojoj kurikularna reforma ispada zabluda, u kojoj na izborima može pobjeđivati stranka osuđena za zločinački poduhvat, makar i neravomoćno, te u kojoj se uopće raspravlja o usvajanju Istanbulske konvencije, davanje djetetu u ruke bojanku s dvije mame nije ništa drugo nego gruba igra odraslih, koja istu tu djecu iskorištava za svoju borbu.

Ta borba jest u plemenite svrhe, borba je to protiv sistemskih troglodita i zatucanosti, borba je to za neku bolju Hrvatsku, ali ta borba ima krivo oruđe svojega djelovanja. Ako igdje, onda u Hrvatskoj, društvo je spremno za korjenite promjene, ali te promjene neće se ostvariti tako što će se nezrelo i naivno djetetu dati slikovnica, dok će isto to dijete kući, u školi i na cesti iz dana u dan živjeti neku drugu prirodu stvarnosti, onu puno suroviju i opakiju.

Zbog toga, kampanja oko ove slikovnice, nije ništa drugo nego dio folklora, a oni koji je podupiru počesto to rade zato jer to dobro zvuči. Odnosno, rade to zbog isticanja sebe, samoreklame, a ne ispravnih pobuda ka boljemu društvu. Znaju oni itekako da od svega toga nema vajde, ali dobro zvuči napraviti slikovnicu, dobro zvuči uplatiti koju kunu da bi se promicala tolerancija, lijepo je biti na strani civilizacijskog dostignuća, ali je prije svega, u ovom slučaju - lako. Biti dijelom ovoga folklora tako što će se napuhati priča sa slikovnicom je lako, tako se ne izlazi iz svoje komforne zone, a daje se glas tobože pravoj strani.

No, ta strana samo je protuteža onoj zaostaloj Hrvatskoj, suprotni pol, nažalost, sličnih pobuda.

Stoga, daleko teže je promisliti kako se uistinu može doprinijeti boljem društvu za snošljiviji život svakoga od nas. To je ono što iziskiva razboritost, strpljenje i istinsku hrabrost. To je ono što je uistinu teško i nužno. Ali, takvo što obično se radi u tišini, bez trubljenja na sav glas, da što više drugih zna, o nekakvim slikovnicama koje bi stvari trebale promijeniti.

Nezavisna vijećnica Matija Čale Mratović u priopćenju za javnost dotaknula se sanacije Orlandovog stupa, poručivši Matu Franković da po ovom pitanju "prekine zavjet šutnje". Njezino priopćenje donosimo u cijelosti.

"U nizu dubrovačkih medija prethodnih je dana objavljeno priopćenje o sastanku ministrice kulture Republike Hrvatske Nine Obuljen Koržinek s gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem, a tema sastanka bila je i sanacija Orlandovog stupa.

"Pozdravljam pripremu projekta sanacije Orlandova stupa, no ono što nedostaje u pripremi realizacije projekta jesu odgovori na niz pitanja koja javnost s pravom postavlja.
Ni javnost ni gradski vijećnici, nisu dobili odgovore na pitanja gdje će se i na koji način sanirati Orlandov stup, gdje će biti pohranjen original koji će na Stradunu biti zamijenjen replikom, tko će odrediti lokaciju pohrane originala itd. Također se izbjegava tema odgovornosti za propadanje, tj. oštećenja nastala na Orlandovu stupu.

Naime, nakon što je Orlando, koji je već bio oštećen, nepromišljenom odlukom gradske uprave 2003. godine o cjelogodišnjem isticanju državnog barjaka neprimjerenih dimenzija, pretrpio dodatna opterećenja koja su dovela do novih oštećenja, uslijedio je nestručni pokušaj sanacije ovog spomenika nulte kategorije i izbjegava se dati odgovor tko je za to odgovoran.

Društvo prijatelja dubrovačke starine, sagledavajući izjave aktualnog predsjednika Društva, izbjegava odgovornost za tu nestručnu sanaciju koja je Orlanda dovela do stanja da ga se mora maknuti sa Straduna, a gradska uprava, odnosno gradonačelnik Mato Franković iz samo njemu znanih razloga, nakon što je potpisao dodatak nezakonitog ugovora s DPDS-om, drži se zavjeta šutnje o odgovornosti za načinjenu štetu na Orladovu stupu.
Puno gore od novčane štete nastale zbog loše i neprofesionalne sanacije jest činjenica da zbog takve „obnove" Dubrovkinje i Dubrovčani, ali i gosti našega Grada, neće više biti u prilici svakodnevno gledati na Stradunu jedinstveni spomenik kulture već samo njegovu kopiju.

Stoga kao gradska vijećnica tražim od gradonačelnika da se jasno utvrdi odgovornost onih koji su doveli do ovog stanja Orlandova stupa, a s obzirom da je riječ o jednom od najznačajnijih spomenika kulture Grada Dubrovnika, predlažem da se na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća u Dnevni red uvrsti točka o Orlandovu stupu tijekom koje je potrebno utvrditi zbog čega je prepušteno DPDS-u da pozivnim natječajem samostalno odabere izvođača radova i zbog čega DPDS sa izvođačem radova, kojeg je sam odabrao, nije slijedio projektnu dokumentaciju obnove prethodno odobrenu od strane Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Javnost će na taj način dobiti i uvid tko je odgovoran za katastrofalno stanje Orlandova stupa." - piše u priopćenju nezavisne vijećnice Matije Čale Mratović.

DPP

Komemoracija za predsjednika predsjedništva Zajednice antifašističkih boraca i antifašista Dubrovačko-neretvanske županije Branka Grošetu, koji je preminuo 29. siječnja, održana je danas u prostorijama Udruge antifašista Dubrovnika. Od Grošete su se tako oprostili brojni dubrovački antifašisti i njegovi brojni prijatelji.

Grošeta je bio i potpredsjednik predsjedništva Saveza antifašističkih boraca Republike Hrvatske i član predsjedništva Udruge antifašista Dubrovnik. Sudjelovao je kao branitelj i u Domovinskom ratu. Jedan je od utemeljitelja Studentskog teatra Lero i jedan od vodećih ljudi Judo kluba Dubrovnik.

Biranim riječima o Grošeti je govorio potpredsjednik Udruge antifašista Dubrovnik Mato Jerinić.

[youtube url="https://youtu.be/vsdfCT1np94"]

- Za tebe sjećanje na pale partizane nije samo stvar kulta. Samoizraz poštovanja ili zahvalnosti. Njihove oči kao zjenice slobode gledaju u budućnost. Oni su vrela životne energije i poruka bratstva među ljudima. Razumljiva je tvoja ogorčenost brojnim atacima na tekovine Narodnooslobodilačke borbe i uporno nacionalističko i kleronacionalističko prekrojavanje naše nedavne prošlosti. Nikad nisi posustao u obrani istine, a ona je jedna jedina za tebe, Branko, kao i za sve dubrovačke i hrvatske antifašiste. - rekao je Jerinić.

Objasnio je kako ta istina glasi da je Hrvatska stvorena na antifašizmu, dodajući "da tko to negira baca je među zemlje gubitnice Drugog svjetskog rata i tjera domovinu na slijepi kolosijek". Dodao je i kako je "smrt u zaboravu, a ne u faktoru prestanka življenja, a čovjek je mrtav kad ga se prestane sjećati i sanjati, što s Grošetom neće biti slučaj".

Zamjenika tajnika Udruge Kemal Tursunović pročitao je brzojave sućuti koje su  pristigle na adresu Udruge antifašista Dubrovnik.

V.Salvia

Koncert "Sveti Vlaho i Dubrovnik u riječi i glazbi dubrovačkih autora" održan je u petak u crkvi Male braće. Nastupili su Dubrovački simfonijski orkestar i Mješoviti Zbor Libertas te klape Subrenum i Kaše, a koncertom su ravnali Slobodan Begić i Viktor Lenert.

Program koncerta sastoji se od skladbi dubrovačkih skladatelja i skladatelja koji su djelovali u gradu i bili inspirirani njime, kao što su Luka Sorkočević, Josip degl'Ivellio, Jordan Kuničić, Mario Nardelli, Krešimir Magdić, i drugi. Stihove Luka Paljetka i tekst Davora Mojaša prenio je Sebastijan Vukosavić.

[youtube url="https://youtu.be/iFbgYgUy1NU"]

 DPP

Srđ je naš i Zelena akcija podnijeli su ovaj tjedan novu tužbu protiv lokacijske dozvole za projekt golfa na Srđu, rekli su na današnjoj konferenciji za novinare koordinator GI Srđ je naš Đuro Capor i Enes Čerimagić iz Zelene akcije.

Podsjetimo, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdalo je 12. listopada 2015. godine lokacijsku dozvolu za projekt golfa na Srđu podnositelju zahtjeva tvrtki Razvoj Golf u vrijeme kada je Vlada bila tehnička. Na Upravnom sudu u Splitu u veljači 2017. godine poništena je lokacijska dozvola za projekt golfa na Srđu, nakon što je u rujnu 2016. "srušena" Studija utjecaja na okoliš za taj projekt, a na tužbu koju su 2013. godine podnijele Zelena akcija, Udruženje hrvatskih arhitekata i građanska inicijativa Srđ je naš. Pak, početkom siječnja lokacijska dozvole za projekt golfa na Srđu ponovo je izdana.

- Mi moramo na sudu dokazivati ono što smo već dokazali. Početkom godine, u sjeni praznika, izdana je nova lokacijska dozvola za Srđ. Ona je u svojoj biti prepisana stara lokacijska dozvola, temelji se na okolišnoj dozvoli koja je također obnovljena 2017. godine, a koja je po našem mišljenju grubo ignorira pravno shvaćanje suda, koji je prethodnu dozvolu poništio 2016. godine. U prosincu smo podigli zajedno s Društvom hrvatskih arhitekata tužbu protiv te obnovljene okolišne dozvole, a ovaj tjedan i tužbu protiv nove lokacijske dozvole. - rekao je Čerimagić.

- Naši glavni argumenti su što mislimo da nakon 2014. godine i presude Visokog upravnog suda, ovaj projekt je neusklađen s prostornim planom DNŽ i to dokazujemo u svojoj tužbi. U Urbanističkom planu uređenja i prostornim planovima postoji sustav rješenja vodoopskrbe, a to je da zahvat ima svoj samostalni sustav, a lokacijskom dozvolom se predviđa da se cijeli projekt priključi na vodoopskrbni sustav Grada Dubrovnika i iskoristi dugo očekivani pročistač vode u Komolcu. Smatramo da je to neprihvatljivo i suprotno prostornim planovima. Javni uvid za projekt, koji se želi graditi u Dubrovniku, proveden je u Zagrebu. To je nezakonito i nedopustivo i to je jedna od stvari koju dokazujemo u našoj tužbi protiv lokacijske dozvole. - objasnio je Čerimagić.

Capor je govorio o plaćanju troškova infrastrukture koja bi uz ovaj projekt trebala niknuti.
- U situaciji smo da ponovo raspravljamo tko će platiti infrastrukturu. Tijekom prošle lokacijske dozvole bilo je jasno da ti troškovi idu na Grad Dubrovnik i javne tvrtke. Iscurio je u javnost nacrt ugovora između Grada i Razvoj Golfa i bilo je očito da će troškovi biti plaćeni od strane Grada i javnih tvrtki. Razvoj bi izgradio bez natječaja infrastrukturu koji bi Grad morao otkupiti. Prema tome, čitav iznos infrastrukture bio bi plaćen od Grada. U postupku izdavanja lokacijske i Studije utjecaja na okoliš dozvole nisu sudjelovali predstavnici Grada te su s tim prihvatili ovakvo rješenje koje zagovara Razvoj Golf. Nije dobro što daleko od očiju javnosti počinju pregovori o plaćanju infrastrukture, to za nas može imati ogromne posljedice. Gradonačelnik Franković je prijetio raskidanjem ugovora o koncesiji, a sad je samo muk. Kad je muk, onda bi se građani morali bojati. - zaključio je koordinator GI Srđ je naš Đuro Capor.

Legenda kaže da je Dubrovnik dobio moderni sustav za uzbunjivanje, samo eto, kako to s legendama biva, mnogi nisu sigurni postoji li on.

Naime, danas je navodno testiran novi sustav za uzbunjivanje u Dubrovniku ili laički rečeno, danas je Područni ured Državne uprave za zaštitu i spašavanje testirao sirene, samo eto te sirene rijetki su čuli, uglavnom oni koji su se zatekli blizu njih.

Nakon niza godina u kojima sirenski sustav nije ni postojao Dubrovnik je tako dobio sustav koji će, u slučaju potrebe, uzbunjivati samo one koje žive valjda u radijusu od oko stotinjak metara oko sirena. Ostale će DUZS vjerojatno uzbunjivati preko tranzistora, barem one koji ih još uvijek posjeduju, kako je to, uvjeravali su nas iz DUZS-a godinama, bilo planirano u proteklom razdoblju.

Uglavnom, umjesto da su čelnici DUZS-a već odavno pozvani na odgovornost zbog ugrožavanja sigurnosti stanovništva poradi vlastite nesposobnosti i nebrige, danas se Dubrovčane pokušalo uvjeriti kako sve funkcionira na najbolji mogući način.

Tako je medijima stiglo i priopćenje iz gradske uprave, mada treba naglasiti kako gradska uprava i gradonačelnik nemaju ništa s ovim sustavom i odgovornost je isključivo na DUZS-u, o famoznom testiranju sirena koje su se npr. na gruškoj obali sramežljivo čule negdje u daljini, a tko se zatekao u prometu nije ih ni čuo. Sirena za uzbunjivanje inače treba čovjeka „izbiti iz cipela“, jer to i jest njena svrha, svugdje osim valjda u Dubrovniku.

DUZS-u, je nedavno također u priopćenju obavijestio javnost o testiranju.
„Državna uprava za zaštitu i spašavanje započela je proces modernizacije sustava za uzbunjivanje, završena je prva faza radova na uspostavi novog sustava za uzbunjivanje stanovništva te će se dana 8. veljače vremenu od 11 do 12 sati na području Grada Dubrovnika vršiti ispitivanje pojedinih sirena u više navrata, a zatim i cijelog sustav za uzbunjivanje.“ – pisalo je u priopćenju.

E pa ako u DUZS-u nisu sami svjesni, onda im treba jasno reći – ili niste sposobni ni testiranje provesti kako treba ili je sustav manjkav jer većina Dubrovčana sirene nije čula i treba ga poboljšati.

Uz to, izgleda da u DZS-u ne znaju i da je Rijeka dubrovačka dio Grada Dubrovnika, da tamo živi desetak tisuća ljudi, jer dok se u Lapadu i Gružu mogao čuti barem taj sramežljivi ton, od sirena i sustava za uzbunjivanje u Rijeci dubrovačkoj danas ni „S“.

Iz gradske uprave pak pišu kako se gradonačelnik Mato Franković susreo s voditeljem Odjela za sustav uzbunjivanja i obavješćivanja pri Službi za sustav 112 DUZS-a Žarkom Vučakom te pročelnicom Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Dubrovnik Anom Miličić.

„Voditelj Odjela Vučak i pročelnica Miličić predstavili su gradonačelniku Frankoviću novi sustav koji, osim što je energetski neovisan, omogućuje slanje govornih poruka na pojedinačnu sirenu, grupu sirena ili cijeli sustav.“ – piše u priopćenju u kojem se dalje navodi kako je voditelj Vučak kazao da je danas ispitana zvučna snaga i pokrivenost sirena, najavivši da će se redovna ispitivanja provoditi svake prve subote u mjesecu dok će se način testiranja u vrijeme turističke sezone još usuglasiti.

Snaga je eto „malo jača“, a i pokrivenost, pa se u DUZS-u ne trebaju puno promišljati oko način testiranja u turističkoj sezoni, testirajte slobodno, ne bojte se, neće to turiste uplašiti, jer kad čuju zvuk tog famoznog sustava za uzbunjivanje vjerojatno će promisliti da netko u blizini gleda kakav ratni film.

Uglavnom, u priopćenju iz Grada navode kako je gradonačelnik Mato Franković iskazao zadovoljstvo implementacijom suvremenog sustava uzbunjivanja te je uputio zahvalu Vladi Republike Hrvatske, resornom ministarstvu kao i Područnom uredu Dubrovnik i pročelnici Miličić na uspješnom rješavanju dugogodišnjeg problema. Eto, ako je Mato Franković zadovoljan zadovoljni smo i mi, samo izgleda da je i Franković svjestan manjkavosti jer na kraju priopćenja ipak piše kako je „Grad Dubrovnik spreman, ukoliko to bude potrebno, pomoći DUZS-u u provođenju druge faze na način da osigura dodatna sredstva kako bi se suvremenim sustavom pokrilo cijelo područje grada“.