Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je u današnjem obraćanju javnosti u Dubrovniku kako će Ministarstvo oformiti radnu skupinu oko utjecaja na okoliš planiranog projekta turističkog kompleksa u Dubi Stonskoj.

Podsjetimo, radi se o projektu protiv kojega je Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Iz Instituta su u više navrata govorili kako je projekt štetan za ekosustav mora u Malostonskom zaljevu i suprotan Zakonu o zaštiti prirode.
- Svaka izgradnja treba zadovoljiti okolišne standarde, od toga nijedan investitor ne može pobjeći. U kontekstu oko ovoga projekta, Ministarstvo će slijediti sugestije sektora za zaštitu prirode. Formirat ćemo radnu skupinu koju će činiti stručnjaci Ministarstva i nešto šira stručna javnost te temeljem tih sugestija Ministarstvo će donijeti mišljenje. Tako je bilo i do sada, tako će biti i ubuduće.- rekao je ministar Ćorić.

Župan Nikola Dobroslavić rekao je kako projekt ne bi bio u županijskom Prostornom planu da ne odgovara okolišnim standardima.
- Dio struke možda ima drugačije mišljenje, ali to ne znači da je struka protiv projekta. Sve što je u Prostornom planu ima potrebne suglasnosti. - objasnio je župan Nikola Dobroslavić.

V.Salvia

U Dubrovniku je danas pod vodstvom glasovitog maestra Uroša Lajovica započeo 6. međunarodni majstorski seminar orkestralnog dirigiranja koji će završiti besplatnim koncertom u subotu 24. veljače u Revelinu. Seminar je organiziran u suradnji Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Fonda Lovro & Lilly Matačić, utemeljenog 1987. u skladu s oporučnom željom maestra Lovra von Matačića i njegove supruge Lilly, kako bi se pomagali mladi i talentirani glazbenici.

Na ovogodišnjem seminaru sudjeluje jedanaest polaznika od čega dvoje iz Hrvatske, dvoje iz Slovenije te po jedan iz SAD-a, Španjolske, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Grčke, Tajvana i Austrije. Kroz sedmodnevni seminar, mladi dirigenti usavršavat će svoja znanja radom sa slovenskim dirigentom Urošem Lajovicem, primjenjujući svoja znanja i vještine na Dubrovačkom simfonijskom orkestru. Osobito zanimljivo ime među polaznicima seminara jest Dunja Vejzović, jedna od najvećih opernih diva koje je Hrvatska dala svijetu,ujedno i glazbena pedagoginja, a koja već drugi put sudjeluje na ovom seminaru u Dubrovniku.
Prije početka seminara na konferenciji za novinare u Slanici ravnatelj DSO-a Damir Milat istaknuo je kako je „uvijek dobro raditi s mladim ljudima, da nauče nešto od starijih i da vide način kako radi profesionalni orkestar“.
- Radujem se što su izabrali suradnju s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom. Dubrovački orkestar je specifičan orkestar u maloj sredini koji radi 98 godina, a zanimljivo da je u vrijeme Dubrovačke Republike djelovalo više orkestara. Dakle, imamo dug staž i ponosni smo na to, ali još više na suradnju s ovakvim imenima. – rekao je Milat.
Glavni tajnik Fonda Lovro i Lilly Matačić Josip Nalis kazao je kako je glavni cilj fonda osim zaštite i očuvanja djela Lovra Matačića i briga za mlade glazbenike, te da je bio sjajan potez uraditi seminar u Dubrovniku.

Svakako najzanimljivije ime među polaznicima je primadona Dunja Vejzović.
- Dubrovnik mene jako dobro pozna, a prvi nastup ovdje bio jer upravo s maestrom Matačićem. Prije dvije godine sam prvi put stala pred orkestar i dozvoljeno mi je bilo da dirigiram dva stavka, poslije toga sam već nastupala s ovim orkestrom gdje sam i pjevala i dirigirala. Dakle, to je već jedna poznata suradnja s ovim orkestrom i drago mi je da sam opet ovdje. U međuvremenu sam dobila i zadatke kao što je dirigiranje premijere Norme u Rijeci i za to treba još puno posla i nadam se da ću se ovdje još usavršiti. – rekla je Dunja Vejzović.
Dirigent Uroš Lajovic koji će voditi seminar kazao je kako će polaznici dobiti priliku da vide kako orkestar reagira na njih.
- Baš to je cilj seminara, da im pokažemo put, trebamo im dati neko iskustvo koje nikada neće moći dobiti pred nekim orkestrom u nekom angažmanu. – rekao je Lajovic.

Dubrovački Crveni križ poziva na akciju darivanja krvi koja će se održati u ponedjeljak u Općoj bolnici Dubrovnik, na odjelu transfuziologije. Akcija traje od 9 do 12 sati.

Krv je nezamjenjiv lijek, ne može se dobit umjetnim putem. Jedini izvor krvi i krvnih pripravaka je čovjek. Bez krvi i krvnih pripravaka mnogi bolesnici ne bi preživjeli i ozdravili.

Dođite i vi na akciju darivanja krvi jer darovana krv spašava živote! Petnaest minuta Vašega života, nekome cijeli život!

GDCK Dubrovnik

Centar za gospodarenje otpadom se mora napraviti do 2023. godine, a naša procjena je da će se napraviti 2021. godine, rekao je župan Nikola Dobroslavić nakon sastanka kojega je održao zajedno s čelnicima lokalne samouprave s područja juga Hrvatske i ministrom zaštite okoliša i energetike Tomislavom Ćorićem.

- Dinamika realizacije projekta centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju ide dobro, komplicirana je, ali ćemo ga završiti. Predstavnici gradova i općina iskazali su potrebe, a ministarstvo je iskazalo mogućnosti financiranja iz EU fondova. - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

- U fazi smo izrade studije izvodljivosti za centar za gospodarenje otpadom, očekujemo da bi trebala biti gotova kroz dva mjeseca. Projekt centra za gospodarenje otpadom ide dalje. Izgradnja centara nema alternativu s obzirom na sve naše ciljeve. - rekao je ministar Ćorić.

Također, na sastanku su čelnicima lokalnih samouprava predstavljene mogućnosti sufinanciranja mjera koje trebaju provesti tijekom 2018. godine kako bi ispunile svoje obaveze.
- Prioritet sastanka bilo je gospodarenje otpadom. Ove godine planiramo izgraditi infrastrukturu za učinkovito gospodarenje otpadom te smo izvijestili gradonačelnike i načelnike o planovima i natječajima za EU fondove, oko izgradnje infrastrukture, reciklažnih dvorišta, izgradnju sortirnicu za što natječaj ide u svibnju. - objasnio je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić dobio je nagradu Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava za 2017. godinu za doprinos u međureligijskom dijalogu, ekumenizmu i vjerskoj toleranciji koji nadilazi profesionalne obveze i uobičajene standarde.
 
Na svečanosti povodom 25. obljetnice utemeljenja HHO-a održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnicu u Zagrebu biskupu je u petak uručena nagrada „Sulejman Mašović - Luka Vincetić - Jovan Nikolić“.
 
U obrazlaganju nagrade pročitan je biskupov životopis te rečeno kako je njegovo "nakupljeno iskustvo i znanje ali i njegova kršćanska širina" dolaze do izražaja nakon imenovanja dubrovačkim biskupom 2011. godine.
 
Prepoznata je biskupova angažiranost u međureligijskom dijalogu na području Dubrovačke biskupije „koja se prostire na vrućem povijesnom tlu gdje se ukrštaju različite religije. To može biti opterećenje, ali i šansa.“ Navedeni su redoviti ekumenski susreti sa zahumsko-hercegovačkim i primorskim episkopom Grigorijem na Molitvenoj osmini za jedinstvo kršćana, kao i uključivanje pravoslavne zajednice u Dane kršćanske kulture u Dubrovniku. Spomenuta je i suradnja na izdanju Dječje Biblije s Kristovom Crkvom iz Varaždina povodom 500. godina Reformacije. Istaknuto je i biskupovo osuđivanja vandalskog čina šaranja po pravoslavnoj crkvi u Dubrovniku kao i u prostorijama islamske zajednice. Spomenuti su njegovi posjeti dubrovačkoj sinagogi i Medžlisu islamske zajednice, podržavanje izgradnje džamije kao i susreti s predstavnicima ovih religija.
 
U obrazloženju je dodano da biskup Uzinić pozornost posvećuje i ekološkim temama što je vidljivo kroz organizaciju dvodnevnog znanstvenog skupa „Okoliš naš svagdašnji“ te molitve za prvi Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom. Naveden je i njegov susret s hrvatskim i svjetskim znanstvenicima koji se bave energetikom.
 
Dubrovački biskup potiče kvalitetnije organiziranje pomoći potrebitima kroz biskupijski Caritas, ali pomaže i stradalnike u Ukrajini, kršćane u Siriji i Iraku, te višekratno kršćane u Svetoj Zemlji.
 
Snažno se zauzima za prava manjina, ali i većine, rečeno je. Osuđuje napade raznih skupina u svijetu poput masakra Boko Harama u Nigeriji, ali javno osuđuje i napad na satirički tjednik Charlie Hebdo u Francuskoj.
 
Prepoznata je i biskupova briga za branitelje i njihove obitelji kroz molitvu križnog puta padinama Srđa i mise uz Dan dubrovačkih branitelja i druge obljetnice, kao i kroz susrete s udrugama proisteklim iz Domovinskog rata.
 
Zauzima se za oprost što se vidjelo iz njegovih propovijedi u Vukovaru i na Bleiburgu, ali i u Dubrovniku u različitim prigodama.
 
Navodeći sve službe koje je kao biskup vršio u tijelima HBK, rečeno je kako je on sada predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj. "Hrvatska javnost deklarirala ga je kao osobu otvorenosti i dijaloga", zaključio je predstavljač. Plaketu biskupu uručio je Jadranko Črnko.
 
Biskup Uzinić je zahvalio na priznanju dodavši kako misli da ga nije ničim posebnim zaslužio jer je samo vršio svoj posao. Budući da je nagradu primio ona će mu biti poticaj da se još više zalaže na području ekumenizma i međureligijskog dijaloga.
 
Godišnje nagrade HHO-a podijeljene su i nekim drugim osobama, a uime predsjednice Republike Hrvatske nazočne je pozdravio njezin izaslanik akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a.
 
Nagrada Miko Tripalo za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava u Hrvatskoj dodijeljena je Goranu Aleksiću i njegovoj Udruzi Franak. Nagradu Joško Kulušić za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava na području medijskog djelovanja dobila je HRT-ova emisija "Imaš problem" s urednicom Sanjom Brajković i novinarima. Međunarodnu nagrada za životno djelo dobila je Tanja Petovar, osnivačica i bivša predsjednica Jugoslavenskog helsinškog komiteta za ljudska prava. Nagradu je uručio predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak.
 
Spomenimo i da je ovih dana Večernji list dubrovačkog biskupa stavio na popis 30 lidera za budućnost Hrvatske, a mrežna stranica „mimladi.hr“ stavila ga je među top pet komunikatora na hrvatskoj javnoj sceni.
 
Angelina Tadić/Dubrovačka biskupija

Na natječaj Lučke uprave Zadar za koncesionara koji će sljedećih 20 godina upravljati lukom Gaženica, javila se samo jedna tvrtka - Zadar International Port Operations, registrirana u Zagrebu. Riječ je o tvrtki čiji je član uprave Arpak Demircan, inače predsjednik Uprave u tvrtki Dubrovnik International Cruise Port Investment, također registriranoj u Zagrebu, a koja se natjecala za koncesiju nad putničkim terminalom u Luci Gruž, kojega su trebali i izgraditi. No, početak realizacije projekta je zaustavljen jer je Upravno vijeće Lučke uprave Dubrovnik ugovor s DICPI-jem odbilo sklopiti uz obrazloženje kako za njegovo potpisivanje nisu ostvareni formalnopravni uvjeti.

Kako u zadarskoj Lučkoj upravi očito znaju što rade, jedan od uvjeta natječaja kojeg su stavili pred koncesionara jest da putnička luka Gaženica postane i matična luka za kruzere. U Dubrovniku se pak, dok u Lučkoj upravi šute, iako od pristojbi kruzera ostvaruju velike prihode, gradske vlasti tih istih kruzera nastoje riješiti uz obrazloženje da im stvaraju gužve i tako štete destinaciji, umjesto da pokušaju uvesti red na kopnu, odnosno prilazima, kao i samoj povijesnoj jezgri.

Dva mjeseca će Upravno vijeće Lučke uprave Zadar razmatrati ponudu Zadar International Port Opretiona, tvrtke koja se jedina javila na natječaj. Cilj im je Gaženicu pretvoriti u matičnu luku brodovima za kružna putovanja jer su izračunali kako je korist od matične luke višestruka.

Inače, zanimanje za luku Gaženica pokazivalo je više tvrtki, no u konačnici se samo ZIPO javio na natječaj. Vrijednosti koncesije je 113.183.146,72 kuna, a koncesionar će imat 180 dana za pripremu i ulazak u zgradu putničkog terminala, pa bi nove lučke tarife trebale stupiti na snagu 2019. godine. Dubrovnik bi do 2019. uz veliku pomoć gradskih vlasti mogao ostati bez dijela kruzera, a i ZIPO će, ukoliko dobije Gaženicu, kruzere boljih kompanija koji posjećuju Dubrovnik nastojati dovesti u Zadar. Zadar bi time uzeo najslađi dio kolača od kruzerskog posla.

No, znakovito je kako DICPI nakon neuspjeha u Dubrovniku tvrtku nije ugasio. Ona je još uvijek aktivna pa bi se lako moglo dogoditi da Demircan uz Gaženice ipak dobije i terminal u Dubrovniku s obzirom na arbitražni postupak koji se pokreće.

Dubrovnik i dalje spava zimski san. Bit će to tako sve do kraja ožujka, odnosno dok ne dođu prvi kruzeri, kao ujedno i prvi znak proljeća. Pritom, obližnji gradovi, koji također žive od turizma, sve su samo ne pusti u ovim zimskim mjesecima.

Evo, recimo Mostar za vikend bio je pun turista. Razgledavali su, kupovali suvenire, fotografirali i radili sve ono što turisti rade. Pritom, svaki restoran bio je otvoren i skroz pun. Mostar tako očito u praksi živi dubrovački san o turizmu koji traje 365 dana godišnje. Ne radi se tu samo o Mostaru, zna se reći da je sad i u Kotoru turistički živo, uostalom za vikend Crnogorce je posjetio i kruzer.

Zašto svi ti gradovi koriste i zimu za svoju turističku promociju, odnosno zašto svi turistički dionici, od ugostitelja pa da uličnih prodavača suvenira, npr. u Mostaru nisu zamrli, dok je u Dubrovniku očito potrebno neko vrijeme da se sve skupa resetira do novog turističkog zamaha na proljeće? Također, Dubrovnik je i bolje povezan s Europom i svijetom od svojih susjednih turističkih takmaca, a opet manje-više ovih dana zjapi prazan.

Odgovor na to pitanje nije jednostran niti jednostavan, kombinacija je to više čimbenika. Očito se u Dubrovniku dovoljno zaradi ljeti kako se zimi doslovno ne mora mrdnuti prstom oko ničega. Valjda baš zato ne osmišljavaju se niti ponude za zimu, niti se gostima ide ususret s cijenama... Uostalom, i ovogodišnji Zimski festival preko koljena je odrađen te, ne računajući Novu godinu, nije privukao nikoga. Kad je već takva atmosfera, logično da neće biti puno bolje niti u siječnju ili veljači.

Primjer kako je novogodišnji doček privukao zaista veliki broj gostiju govori o tome kako je potrebno malo strateškog promišljanja da se stvari promjene. Ovako, očito nikome nije potreba da Dubrovnik svoj turizam i u zimskim mjesecima oživi. Šteta, jer kad je već turizam osnovna djelatnost, ono po čemu je Dubrovnik prepoznatljiv, i što ga čini najprepoznatljivijim u jugoistočnoj Europi, onda tu stvari treba učiniti takvima da budu samoodržive i zimi.

Ne samo da bi se zaradilo, nego da Grad uistinu bude živi organizam, ispuni sve svoje potencijale, što on očito najlakše postiže uz turiste.

Ovako, neispunjenje potencijala po pravilu, u svakoj djelatnosti u životu, je tužno. A k tome, najgore od svega je što ovako svi skupa čekaju da se stvari dogode. U ovom slučaju, da se turizam dogodi sam od sebe uz kombinaciju lijepog vremena i dubrovačkog kamena. Bit će lijepog vremena, kamen još nije skroz izlizan, i turizam će se opet dogoditi u tolikoj mjeri da će se zimi moći doslovno ležati. Ali, duh, duh Grada koji počiva na slučaju, a ne na promišljanju i planiranju, pritom tužno strši, što se baš ovako u zimskim mjesecima najbolje i osjeti.

U 2018. godini navršava se 95. godina smrti Dore Pejačević, jedne od najistaknutijih hrvatskih skladateljica. Tom je prigodom osmišljen projekt pod nazivom „Žene u glazbi“ koji idejno polazi od značajnih glazbenica i skladateljica: Marie Theresie von Paradis, Clare Schumann, Fanny Mendelssohn i Dore Pejačević, čija će djela izvoditi violinistica Đana Kahriman i pijanistica Ivana Jelača.

Uz koncerte će biti izložena popratna izložba koja tematizira javno djelovanje žena na glazbenoj sceni, prateći profesionalne i životne puteve istaknutih glazbenica skladateljica čija je vrijednost bila rijetko priznata.
Usprkos brojnim ograničenjima, neke su se žene ipak uspjele afirmirati u svijetu profesionalne umjetnosti.Bile su inspiracija suvremenicima, čak i kad su predstavljale potencijalnu prijetnju društvu.
Koncert će se pred dubrovačkom publikom, nakon Našica i Zagreba, održati u srijedu 21. veljače u Čitaonici Narodne knjižnice Grad (Saloča od zrcala) s početkom u 20 sati. Ulaz je slobodan.

Program realizira udruga Sve ostalo je glazba u suradnji s Dubrovačkim knjižnicama, uz potporu Grada Dubrovnika, a dvodnevni program pod nazivom „Kontesa Dora knjižnici u pohode“ započinje u utorak, 20. veljače u 19 sati predavanjem „Što je čitala Dora?“ dr. sc. Dinka Župana.

DPP

U gradskoj vijećnici Grada Korčule u organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije i regionalne razvojne agencije DUNEA-e održan je sastanak na temu daljnjeg razvoja ruralnog turizma na Korčuli. Sastanku su nazočili direktori otočkih Turističkih zajednica i predstavnici jedinica lokalne samouprave.

Zamjenik župana Joško Cebalo istaknuo je ovom prilikom kako je Županija sustavno pristupila razvoju agroturizma na jugu Hrvatske.

”Županija je sustavno pristupila razvoju ruralnog turizma kroz ustrojavanje tematskih turističkih cesta na poluotoku Pelješcu i u Neretvi te nam je cilj u narednom razdoblju iskoordinirati daljnji razvoj ruralnog turizma i na otoku Korčuli”, rekao je zamjenik Cebalo te istaknuo kako je nužna suradnja svih uključenih u razvoj ovog vida turizma – od Turističkih zajednica, jedinica lokalne samouprave do proizvođača i ostalih subjekata u turizmu.

Na sastanku je utvrđeno postojeće stanje, a istaknuti su veliki potencijali ovog otoka u razvoju ruralnog gospodarstva. Zaključeno je kako će se u ožujku organizirati sastanak s poduzetnicima koji se bave ruralnim turizmom na kojem će biti govora o današnjim trendovima i mogućnosti apliciranja na europske fondove.
DŠU gradskoj vijećnici Grada Korčule u organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije i regionalne razvojne agencije DUNEA-e održan je sastanak na temu daljnjeg razvoja ruralnog turizma na Korčuli. Sastanku su nazočili direktori otočkih Turističkih zajednica i predstavnici jedinica lokalne samouprave.

Zamjenik župana Joško Cebalo istaknuo je ovom prilikom kako je Županija sustavno pristupila razvoju agroturizma na jugu Hrvatske.
”Županija je sustavno pristupila razvoju ruralnog turizma kroz ustrojavanje tematskih turističkih cesta na poluotoku Pelješcu i u Neretvi te nam je cilj u narednom razdoblju iskoordinirati daljnji razvoj ruralnog turizma i na otoku Korčuli”, rekao je zamjenik Cebalo te istaknuo kako je nužna suradnja svih uključenih u razvoj ovog vida turizma – od Turističkih zajednica, jedinica lokalne samouprave do proizvođača i ostalih subjekata u turizmu.

Na sastanku je utvrđeno postojeće stanje, a istaknuti su veliki potencijali ovog otoka u razvoju ruralnog gospodarstva. Zaključeno je kako će se u ožujku organizirati sastanak s poduzetnicima koji se bave ruralnim turizmom na kojem će biti govora o današnjim trendovima i mogućnosti apliciranja na europske fondove.

DNŽ

Bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić uputio je javno pismo ministru financija Zdravku Mariću o poslovanju Društva prijatelja dubrovačke starine, odnosno postavio mu je pitanje zbog čega prodaja karata za dubrovačke zidine nije fiskalizirana.

Naime, na nedavnom suđenju koje su po privatnim tužbama protiv Vlahušića podnijeli nekadašnji predsjednik DPDS-a Denis Orlić te samo Društvo, kroz iskaze svjedoka utvrđeno je kako DPDS nije fiskalizirao poslovanje iako je riječ o udruzi koja ostvaruje promet od oko 150 milijuna kuna godišnje od čega je više od polovice prihoda ostvareno gotovinskim plaćanjem.

Stoga Vlahušić u svom pismu ministru financija traži pojašnjenje tko je, te ako jest, kada je oslobodio DPDS od fiskalizacije, a ako nije kada će biti izvršen porezni nadzor uz obavezu uvođenja fiskalizacije.

D.M.

Pismo Andra Vlahušića ministru financija prenosimo u cijelosti:

"Poštovani ministre, obraćam se s molbom da Vaše institucije Ministarstva financija i Porezne uprave provjere rad Društva prijatelja dubrovačke starine. Povodom ovom pismu su izjave gospodina Nika Kapetanića, predsjednika Društva prijatelja dubrovačke starine, na suđenju koje je samo Društvo pokrenulo protiv mene zbog izjava koje sam davao kao gradonačelnik Dubrovnika o nezakonitom i štetnom načinu poslovanja društva. Svjedočenje dostavljam u prilogu. DPDS upravlja zidinama, te ubire prihode bez ijednoga zakonskoga okvira, što nije tema ovoga dopisa…
…ali prema izjavama gospodina Kapetanića DPDS je protekle 2017 godine uprihodovao 150 milijuna kuna, jedini prihod koje DPDS ima su prihodi od prodaje ulaznica za dubrovačke zidine, više od 95 posto, te najam poslovnih prostora na istima. Mali dio prihoda ostvaruju i od prodaje ulaznica na stonskim zidinama i kuli Soko.
Prema izjavama predsjednika Društva, 30 posto prihoda dolazi od prodaje putem kartica, 10 posto od prodaje dubrovačke kartice, a ostalo ili 60 posto je gotovina. Kada to prevedemo u realne brojke 90 milijuna kuna iznosi gotovinsko plaćanje.
Istovremeno smo saznali da prodaja ulaznica od 150 milijuna kuna nije fiskalizirana, te da Društvo samostalno štampa ulaznice, ima svoj softverski sustav za praćenje prodaje karata, te svoj financijski i računovodstveni sustav.

Godišnji prihod veći je od izvornog proračuna svih općina u Republici Hrvatskoj, te većine gradova i županija. Od 580 jedinica lokalne uprave i samouprave, županija, gradova, njih 500 ima manji proračun nego sto ga imaju dubrovačke zidine.

Na upit tko kontrolira tako ogromnu količinu novca, najveću pojedinačnu zaradu od ulaznica u cijeloj Republici Hrvatskoj, rekao je: „Pa mi sami.“ Nabrojio je imena nekolicine zaposlenika, te rekao da volonteri koji su članovi uprave Društva kontroliraju cjelokupni proces, štampanje ulaznica, prodaju karata, softversko praćenje do računovodstva, svakodnevno brojanje novca i uplatu na šaltere banaka. Naveo je također da je u nekoliko navrata otkriveno otuđenje novca od samih zaposlenika koji su dobili otkaz.

Napominjem da dnevni promet povremeno prelazi milijun i pol kuna, od čega samo uplata gotovine iznosi jedan milijun kuna. Pokusajte samo i zamisliti kako je moguće i koliko vremena treba da se svaki dan prebroji tih više od milijun kuna, te uskladi sa svim procesima. Znači nema nikakve javne kontrole nad štampanjem ulaznica, brojanjem novca, uplatama, kontrolama u računovodstvu. Zidine su javno dobro u stopostotnom vlasništvu Grada Dubrovnika, a financijski tijek prepušten je privatnoj, volonterskoj udruzi građana.

Sukladno zakonu o fiskalizaciji plaćanja gotovinom u člancima 1 i 2 navode se obveznici fiskalizacije i iz njih proizlazi potpuna jasna obaveza Društva da sve svoje ulaznice fiskalizira.

Istina, u članku 5 navodi se da Vlada RH moze donijeti odluku o izuzeću od fiskalizacije na prijedlog ministra financija.
Interesira me, kao i javnost, je li Vlada donijela takvu odluku, a ako jest, kada. Ukoliko odluke nema ostaje pitanje kada ćete svojim službama dati nalog za financijski i porezni nadzor te obavezno uvođenje fiskalizacije.

S poštovanjem,
Andro Vlahušić

U Dubrovniku će se od nedjelje, 18. veljače do 24. veljače pod vodstvom glasovitog maestra Uroša Lajovica, održavati 6. međunarodni majstorski seminar orkestralnog dirigiranja. Seminar je organiziran u suradnji Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Fonda Lovro & Lilly Matačić, utemeljenog 1987. u skladu s oporučnom željom maestra Lovra von Matačića i njegove supruge Lilly, kako bi se pomagali mladi i talentirani glazbenici.

Na ovogodišnjem seminaru sudjeluje jedanaest polaznika od čega dvoje iz Hrvatske, dvoje iz Slovenije te po jedan iz SAD-a, Španjolske, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Grčke, Tajvana i Austrije. Kroz sedmodnevni seminar, mladi dirigenti usavršavat će svoja znanja radom sa slovenskim dirigentom Urošem Lajovicem, primjenjujući svoja znanja i vještine na Dubrovačkom simfonijskom orkestru.

Osobito zanimljivo ime među polaznicima seminara jest Dunja Vejzović, jedna od najvećih opernih diva koje je Hrvatska dala svijetu,ujedno i glazbena pedagoginja, a koja već drugi put sudjeluje na ovom seminaru u Dubrovniku.
Majstorski seminar završit će koncertom 24. veljače u Revelinu, kada će svi polaznici seminara prikazati usvojena znanja i vještine ravnajući Dubrovačkim simfonijskim orkestrom pred publikom. Početak koncerta je u 20 sati, a ulaz na koncert je slobodan.

R.R.

Dubrovačka turistička ponuda dodatno bi se trebala osnažiti izgradnjom novog Hotela Belvedere. Rušenje postojećeg zdanja očekuje se krajem godine, a završetak izgradnje novog Belvedera očekuje se 2020. godine. Taj novi Belvedere, čiji je investitor Vila Larus, vlasnika Viktora Vekselberga, a projektant arhitekt Marko Dabrović iz 3LHD studija, trebalo bi krasiti značajno manji broj smještajnih jedinica te suvremena i prostorno nenametljiva arhitektura.

Pišu: Nikolina Metković i Vedran Salvia

Jasno, novi Belvedere smješten na rtu Sv. Jakova značajno mijenja dubrovačku turističku sliku, odnosno stvara novu turističku vrijednost. Tog mišljenja je i predsjednica HGK Županijske komore Dubrovnik i gradska vijećnica Terezina Orlić, koja smatra "kako projekt koji je predstavljen javnosti zadovoljava sve kriterije, pogotovo s pristupom koji je naknadno učinjen prema građanima".

TEREZINA ORLIĆ: TURIZAM MORA POČIVATI NA KVALITETNOM HOTELSKOM SMJEŠTAJU KAKAV BELVEDERE JEST

- Nama treba to povećanje hotelskih kapaciteta. Imamo hotel koji je devastiran za vrijeme Domovinskog rata, a on i dalje tamo stoji. Sad je 2018. godina, a mi čekamo, čekamo i čekamo. Pritom nam nedostaje hotelskih kapaciteta! Taj kvalitetni turizam je nešto što mi želimo. On mora počivati i na kvalitetnom hotelskom smještaju kakav Belvedere jest. - mišljenje je Terezine Orlić.
- Upravo takvi smještaji poput Belvedera nam trebaju. To je usmjerenje prema kojem mi moramo ići. Bilo je tu pitanje oko imovinsko-pravnih, ali zato postoji zakonska procedura da utvrdi jesu li oni riješeni. Što se tiče građana, dopuna projekta je sve nejasnoće riješila. Stoga, moj stav apsolutno je pozitivan. - objasnila je Orlić svoje mišljenje o projektu Hotela Belvedere.

DUBRAVKA BAKOVIĆ KRŽIĆ: NOVI BELVEDERE "LJUBI" TEREN

Glavna hotelska zgrada hotela objekt je sa 75 soba i "suitova", od kojih svaka ima vanjsku, djelomično natkrivenu terasu i pripadajući vrt. Smještene su na padini u gornjem dijelu obuhvata, vile, s dnevnim sadržajima u prizemlju i spavaćim sobama na katu te su potpuno okružene vrtovima s bazenom i bujnim zelenilom. Upravo taj izgled spominje se kao glavni "forte" ovoga novog Belvedera. Upravo više o arhitektonskom gledištu rekla je arhitektica Dubravka Baković Kržić, inače iz tvrtke Arhitekt projekt.
- Mislim da je projekt dobar, dobro je usklađen prema okolišu i trebalo bi ga prihvatiti. Recimo, u blizini je Vila Dubrovnik, čiji su arhitekti istu potpuno obnovili, a ona je sad potpuno uklopljena u prirodu. Pak, tu Belvedere ima još bolji položaj na terenu, objekt je to koji je istaknut, u jednom obliku "ljubi" teren, tako da mogu reći da se radi o izvrsnom projektu. Puno sam čitala o projektu, iznenađuje me kako netko može imati negativna mišljenja, posebno oni koji nisu puno gradili u svojoj karijeri. - riječi su Baković Kržić.
Konstatirala je kako su se 3LHD studio i arhitekt Marko Dabrović dokazali svojim radovima.

- Dugo godina sam radila s njegovim ocem , koji je inženjer građevine, ali uvijek je imao osjećaj za prostor. Marko je to naslijedio od oca, ali i majke, koja je isto kreativna, kao i sestra. Marko Dabrović osjeća prostor, a to je najvažnije kod arhitekta, da ono što je projektirao vidi unaprijed. Jako je lijepo uklopio projekt, Dabrovićeva arhitektura je moderna, suvremenih materijala. Tko god ima talent, on će se pokazati, njemu ne trebaju veze i politika, tako je u svijetu, a tako je i u nas. Dabrović ima talent. - dodala je Baković Kržić.
- Da bi objekt počeo živjeti, arhitekt treba znati sve. Arhitekti su i u povijesti prvenstveno bili meštri, ali su trebali znati sve. Morali su znati o medicini, prirodnim pojavama, o svemu. Tako i danas jedan arhitekt mora znati sve o tom objektu na kojemu radi, on kad postavlja objekt, mora vidjeti sve ostalo što ga prati. Od instalacija, prilaza, ugođaja gosta... Jer, čovjek se u prostoru mora osjećati ugodno. Danas sve više ljudi vole prirodni ugođaj, ljudi su zasićeni velikih gradova gdje ste vi samo broj. U ovakvom objektu vi se morate osjećati dobro jer ste se sljubili s prirodom. U novom Belvederu vi ćete biti sljubljeni s prirodom.- istaknula je Baković Kržić.

KRISTIJAN PAVIĆ: BILO JE VRIJEME DA SE ONO RUGLO KONAČNO UKLONI

Portal Dubrovnikpress.hr po pitanju ovoga projekta kontaktirao je i predsjednika Uprave ACI-a Kristijana Pavića.

- S pozicije nekog tko trenutno nije u Gradu, ne mogu puno govoriti o projektu osim u onom dijelu s kojim sam mogao biti upoznat preko medija. Prema nacrtima i ilustracijama, odnosno simulacijama projekta, mogu zaključiti kako se radi o objektu koji se za razliku od nekadašnjeg Hotela Belvedere odlično uklapa u prostor. - pojasnio je Pavić.
- Upravo to uklapanje u prostor s obzirom na njegovu poziciju jako je bitno za područje na kojem se hotel nalazi, ali i Grad u cjelini. Uz to sto je bilo vrijeme da se ono ruglo, koje uostalom prilazeći Dubrovniku prvi vide i nautičari, konačno i ukloni, ovdje govorimo i o hotelu najviše kategorije koji će zasigurno pridonijeti turističkoj ponudi Grada na najbolji mogući način. U ACI-u su nam dobro poznati i zahtjevi gostiju visoke platežne moći i jedan ovakav objekt u Dubrovniku samo je dobrodošao. - rekao je predsjednik Uprave ACI-a Kristijan Pavić.

DANIEL MARUŠIĆ: BELVEDERE MOŽE DOPRINIJETI ODRŽIVOM RASTU DUBROVAČKOG TURIZMA

Od ambicioznih projekata, kakav Hotel Belvedere jest, jasno korist bi trebala imati i cijela turistička privreda. Turistički djelatnik Daniel Marušić iz tvrtke Dubrovnik Travel nije krio svoje oduševljenje novim Belvederom.

- Mi, kao dubrovačka izvorna agencija nekog novog doba, poslijeratnog turizma, definitivno smo oduševljeni svakim novim projektom koji doprinosi rastu kvalitete turizma u Dubrovniku. Svakako nas veseli što će Belveder biti obnovljen, posebno jer se radi o jednom hotelu koji gravitira ka povijesnoj jezgri te shodno tome zaslužuje najveću kategoriju. Kao takav, Belvedere može doprinijeti jednom održivom rastu dubrovačkog turizma. - precizirao je Marušić, osvrnuvši se i na obnovu ostalih hotela nakon rata.
- Što se ostalih hotela tiče, napravljen je dobar posao nakon Domovinskog rata, ali treba reći da su se neke stvari mogle puno bolje i ljepše razvijati. Baš zato mislimo da je projekt hotela Belvedere ono što bi trebao biti kako se trebalo raditi poslije rata. Dakle, uz ovaj projekt poštuje okoliš, izgled, kategorija, usluga... Ne ide se čisto za kapacitetom, nego se ide za kvalitetom, a kako bi se budući hotel uskladio u postojeći ambijent Grada i prirode. - riječi su Daniela Marušića.

MILJENKO ČAVELIŠ: SRAMOTA JE DA SE JAVLJAJU POJEDINI BUKAČI

Svakako, zanimljivo je čuti i mišljenje nekadašnjeg zamjenika direktora Hotela Belvedere Miljenka Čaveliša.

- Čujte, ja sam vam i kao građanin i kao bivši zaposlenik hotela Belvedere oduševljen s projektom novog hotela. Moram reći da je to najbolji projekt kojega sam vidio i to upravo zahvaljujući arhitektu Marku Dabroviću, koji je kao čeljade iz Grada, koji osjeća bilo ovoga Grada zaista pazio na svaki detalj novog Belvedera. - naglasio je Čaveliš.
- Koliko je dobar arhitekt govori i činjenica da je njegov projekt pobijedio na međunarodnom natječaju na kojeg su se prijavili vrsni arhitekti. Sramota je da se javljaju pojedini bukači ne bi li poremetili tijek ovog projekta, a nisu u pravu jer hotel treba obnoviti i treba zaposliti ljude. Sto posto podržavam projekt izgradnje novog hotela Belvedere. - naveo je nekadašnji zamjenik direktora Hotela Belvedere Miljenko Čaveliš.