Iako je na prošlo sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika bilo govora o tome da će se iduća održati u veljači, to ipak neće biti slučaj. Tako će vijećnici u klupe ponovo u ožujku, potvrdio je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica.

- Sjednica će biti početkom ožujka, kako smo se sad dogovorili. o samim točkama ću više znati kad ih dobijemo, ali ono što je sigurno bit će raspored viška prihoda iz 2017. godine, svojevrsni novi rebalans proračuna. - rekao je Potrebica.

- Imali smo sjednicu Gradskog vijeća u siječnju, jednu u veljači (svečana sjednica uz Dan Grada, op.a.), sad ćemo odmah početkom ožujka i sve u tom smislu ide svojim tijekom. - zaključio je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica.

V.Salvia

Na dubrovačkom sudu jutros je započelo suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Društva prijatelja dubrovačke starine Denisa Orlića i DPDS-a protiv bivšeg gradonačelnika Dubrovnika Andra Vlahušića o čemu možete čitati OVDJE, te iskaz aktualnog predsjednika DPDS-a i bivšeg tajnika Nika Kapetanića o brojanju novca od ulaznica OVDJE, dok je u nastavku suđenja kao svjedok obrane svoj iskaz dao i bivši gradonačelnik Dubrovnika Vido Bogdanović koji je i potpisao ugovor s DPDS-om kasnije nadograđivan dodacima.

- Potpisivanje ugovora bilo je temeljem odluke Poglavarstva, a na prijedlog DPDS-a. Negdje 1998. godine smo započeli razgovore, dogovorili uvjete i ja sam taj ugovor potpisao temeljem odluke Poglavarstva. Mislim da je i ugovor iz šezdesetih bio na neodređeno vrijeme. Mislim da se to dogodilo po inerciji. U to doba prihodi od zidina nisu bili ni približni kasnijim brojkama. Karta je bila 12 kuna i mi smo bili zadovoljni tim odnosom. Može se postaviti pitanje je li to bilo pametno i vizionarski. - rekao je uvodno Vido Bogdanović dodavši kako nije bilo poteškoća ni pritužbi na način upravljanja zidinama te da Grad u zidine nije ništa ulagao.

- Većinu saznanja o današnjim odnosima DPDS-a i Grada imam iz medija. Čak sam se ponudio za posrednika da se razna viđenja te suradnje riješe dogovorom. - rekao je Bogdanović, a na pitanje kakva su nesuglasja DPDS-a i Grada kazao je kako su Vlahušić i dio vlasti smatrali da treba na određeni način oduzet zidine DPDS-u jer je Grad vlasnik te da treba na drugi način organizirati upravljanje zidinama.

- Ja smatram da se s punim povjerenjem i ubuduće može Društvu ponuditi upravljanje zidinama. Teško je zamisliti neko poduzeće ili javno tijelo koje bi približno upravljalo zidinama, a upravljanje financijama bi trebalo drukčije riješiti. - kazao je Vido Bogdanović.

Suđenje je za danas zaključeno svjedočenjem Vida Bogdanovića, a nastavit će se svjedočenjem bivše gradonačelnice Dubravke Šuice i aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića.

Redakcijsko izvješće

Parking mjesto na predjelu Kapelice, o kojemu je na svom Facebook profilu pisao predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač, o čemu više možete pročitati OVDJE, rezervirano je za časne sestre, odgovorili su iz Grada Dubrovnika na upit portala Dubrovnikpress.hr.

"Korištenje parkirališnog mjesta na Kapelici odobreno je Rješenjem Upravnog odjela za promet Grada Dubrovnika od 29. siječnja 2018. godine. Predmetnim rješenjem je Samostanu Milosrdne sestre sv. Vinka Paulskog, Za Kapelicom 3, odobrena uporaba jednog rezerviranog parkirališnog mjesta na uličnom parkiralištu Zagrebačke ulice".

"Rješenjem je propisano i da se parkirano mjesto označi odgovarajućom prometnom signalizacijom, a isto je označeno od strane djelatnika Društva SANITAT DUBROVNIK d.o.o." - stoji u odgovoru Grada Dubrovnika.

Pak, na pitanje je li onaj za koga je parking mjesto na Kapelici rezervirano isto plaća i ako plaća po kolikoj cijeni ga plaća, u odgovoru Grada Dubrovnika stoji:

"Temeljem navedenog Rješenja Sanitat Dubrovnik d.o.o. je Samostanom Milosrdne sestre sv. Vinka Paulskog sklopio Ugovor o zakupu parkirališnog mjesta na rok od godine dana bez plaćanja naknade za rezervaciju parkirališnih mjesta. Ističemo da je za potrebe Samostana već prethodno bilo odobreno korištenje jednog mjesta." - napisali su u odgovoru iz Grada Dubrovnika.

Dakle, koliko god to zvučalo paradoksalno, u Ugovoru o zakupu parkirališnog mjesta, stoji da se naknada ne treba plaćati pa časne sestre ovo parking mjesto koriste mukte. Pitanje je zašto? Samo zato jer je riječ o dumnama?! Naime, ovdje nije riječ o vjerskom objektu već samostanu koji je stambeni objekt i nema drugih aktivnosti pa je potpuno nejasno zbog čega bi nekoliko dumana bilo privilegirano na osnovu svog zanimanja valjda. Mogu li sutra povlašteni položaj tražiti, npr. vodoinstalateri, frizeri, maranguni, konobari… Što su oni svi manje vrijedni od dumana?

Kako je i Barač pisao u svojoj Facebook objavi, prema Odluci o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkiranja u Gradu Dubrovniku, rezervirana parkirališna mjesta mogu se odobriti
državnim tijelima, pravnim osobama od značaja za Republiku Hrvatsku i Grad Dubrovnik, kao i ostalim pravnim osobama sa sjedištem u Dubrovniku ispred ili u neposrednoj blizini poslovnog prostora.

Samostan Milosrdne sestre sv. Vinka Paulskog niti je državno tijelo, a niti pravna osoba, pogotovo ona od značaja za Republiku Hrvatsku i Grad Dubrovnik. No, valjda zato jer se tu radi o časnim sestrama, one imaju veća prava od običnih građana. Na osnovu čega su časne sestre toliko značajne da im Grad izlazi ususret omogućivši im parking mjesto pa uz to i besplatno? Kakav bi odgovor građanin Grada Dubrovnika dobio da poželi mukte parking mjesto? Radi se tu naravno o retoričkom pitanju uz koje logika prema parametrima Grada Dubrovnika ne stanuje.

Jasno je kako časne sestre muku muče s parkiranjem na ovom predjelu i kako im se na osnovu toga izašlo ususret. No, muku muče i ostali Dubrovčani pa nikome ne pada napamet besplatno im ustupati rezervirano parking mjesto. A očito, ovdje je zažmirila i prometna policija jer sukladno nadležnim zakonima, pored ovog prometnog znaka bi trebalo stajati na što se isti odnosi pa da svi i bez novinarski pitanja znaju tko je privilegiran.

Inače, iz Grada Dubrovnika su napisali i da je prethodno na ovom mjestu bilo odobreno korištenje jednog mjesta za parkiranje. Istina, no to mjesto nije ukinuto slučajno. Ukinuto je iz razloga jer je protivno spomenutoj Odluci. Ovako, očito bi najpoštenije bilo za očekivati da se Odluka na nekoj od idućih sjednica Gradskog vijeća prilagodi i da se uvrsti stavka kako je svugdje za osobe povezane s Crkvom parkiranje jednostavno besplatno i rezervirano.

Tada bi se barem znali kriteriji te bi i sami Dubrovčani shodno tome znali tko je u Dubrovniku građanin prvog, a tko drugog reda.

Dvosmjenski rad, kao i rad vikendom mogao bi uskoro postati realnost u Vrtićima Dubrovnik, potvrdila je to za portal Dubrovnikpress.hr ravnateljica Dječjih vrtića Dubrovnik Boja Milan Mustać.

Naime, tri nadležna ministarstva, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, zajedno rade na ovom projektu.
- Do kraja sljedećeg tjedna Dječji vrtići Dubrovnik provest će anketu s roditeljima i ispitati njihove potrebe. Dakle, nadam se da će do kraja mjeseca rezultati ankete biti obrađeni. Tada ćemo vidjeti ono što roditelji traže od nas. - rekla je Boja Milan Mustać.

- Ispitat ćemo potrebu za produženim boravkom, smjenskim radom, ali i potrebe za rad preko vikenda. EU je spremna dati sredstva za taj projekt. Naravno, on košta, a Grad Dubrovnik će se natjecati na sredstva Europske unije. Vidjet ćemo kuda će nas to odvesti, ali ono što mogu potvrditi je da su Dječji vrtići Dubrovnik spremni odgovoriti na potrebe roditelja. - zaključila je ravnateljica Vrtića Dubrovnik Boja Milan Mustać.

Što se tiče natječaja Europske unije, on bi se trebao otvoriti u ožujku, a moći će se prijaviti općine i gradovi u partnerstvu s vrtićima u kojima postoji potreba za dodatnim radom. Ukupna vrijednost natječaja je 300 milijuna kuna, a očekuje se da bi tako dvosmjenski rad u vrtićima, tamo gdje za tim bude potrebe, mogao zaživjeti na jesen.

Podsjetimo, o ovoj temi bilo je i riječi na prošloj sjednici Gradskog vijeća, kad je predsjednik Marko Potrebica upravo govorio o ovoj mogućnosti.

Jasno, radi se o vrlo dobroj ideji, budući da ne rade svi roditelji samo ujutro, odnosno zato što mnogi od njih rade i vikendom. Za nadati se kako će ideja i u praksi zaživjeti.

Na dubrovačkom sudu jutros je započelo suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Društva prijatelja dubrovačke starine Denisa Orlića i DPDS-a protiv bivšeg gradonačelnika Dubrovnika Andra Vlahušića o čemu možete više čitati OVDJE, a u nastavku suđenja svjedočio je aktualni predsjednik DPDS-a i bivši tajnik Niko Kapetanić. On je kazao kako su pojedine izjave Andra Vlahušića imale za cilj sotonizirati DPDS te da nisu odgovarale istini.

- Nama je kao poštenim volonterima bilo neugodno slušati izjave o brojanju novca u vrećama. Naše je poslovanje bilo predmetom brojnih nadzora i nisu utvrđene nepravilnosti i sumnje u financijske malverzacije. Prije 12 godina radi rasta prometa uveli smo informatički sustav naplate i može se pratiti kupnja svake ulaznice. - rekao je Kapetanić.

- Još je jedan predrasuda da se novci koje uprihodujemo troše nenamjenski. Vlahušić je rekao da smo privatna udruga što je proturječno jer mi radimo po zakonu o udrugama. Odnos Grada i DPDS-a traje 65 godina. Grad je odlučio da se prihod Društva troši na obnovu spomenika. Na Vlahušićev je prijedlog sklopljen ugovor koji 50 posto prihoda od zidina nakon plaćanja PDV-a ide u proračun Grada, a drugu polovicu u ime Grada smo koristili za obnavljanje spomenika. Nova vlast sklopila je novi ugovor u omjeru 60:40 posto u korist Grada s tim da od tih 40 posto mi 30 koristimo na baštinu, a ostalih 10 na troškove poslovanja i plaća zaposlenicima. Mi ne podliježemo javnoj nabavi, ali prilikom svakog posla tražimo tri do pet ponuđača pa cijena rada ispadne jeftinija nego po sustavu javne nabave. Prije smo trošili oko 15 milijuna kuna godišnje, a ove 30, potrošili bi i više, ali smo ogrnaičeni nedostatkom stručnog kadra. - ispričao je Kapetanić.

Kapetanić je kazao i kako je DPDS zabranio devizno plaćanje te da je zbog toga pao promet te je uvedeno kartično plaćanje.
- Ostalo je gotovina gdje naš djelatnik na traženje kupca tiska i naplaćuje kartu. Čim je tiskana karta se evidentira u računovodstvu. Na kraju radnog dana biljeteri broje novac, pakiraju ga i voze u banku. Sav zarađeni novac je evidentiran putem sustava. Na svaku kartu plaćamo PDV i ostale poreze. Ulaznice tiskamo u našem uređaju, a papir za ulaznice kupujemo od tiskare Alfa 2. - rekao je Kapetanić.

Na pitanje Tomislava Grahovca, odvjetnika Andra Vlahušića, tko vrši kontrolu prihoda Kapetanić je kazao da podliježu svim kontrolama.
- Nismo mi izvan sustava, imali smo i revizije, a iznutra vi ne brinite, kontroliramo mi koji smo tamo zaposleni, nećete valjda vi. Lukša Hamza i Perica Milković vrše kontrolu prihoda, brinu o evidentiranju ulaza i izlaza novca. Rade sve kao u svakoj drugoj tvrtki. - odgovorio je Kapetanić.

Andro Vlahušić pitao je Kapetanića koliki je prihod bio prošle godine na što je on odgovorio kako je riječ o 150 milijuna kuna te je Vlahušića zanimalo koliko je od toga gotovina, a kolio kartično plaćanje.
- Trideset posto odnosi se na kartice, a deset posto na Dubrovačku karticu.

- Možemo li se složiti da je pola gotovina? - pitao je Vlahušić, a Kapetanić je odgovorio da ne vidi razliku između gotovine i kartica dok je Denis Orlić napomenuo kako Kapetanić ne zna što je fiskalizacija te da DPDS nije obveznik fiskalizacije.

Svjedočenje bivšeg gradonačelnika Vida Bogdanovića koje je uslijedilo u nastavku možete pročitati OVDJE.

Redakcijsko izvješće

Predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić sa suradnicima obišao je danas radove na izgradnji vodoopskrbnog cjevovoda Štikovica-Vrbica-Lozica-Mokošica te radove na izgradnji sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda naselja Lozica. Radovi su započeti još 2013. godine, kazao je Matušić, i nisu tekli baš glatko.

- Izgradnja kanalizacijskog i vodoopskrbnog sustava Štikovica-Vrbica-Lozica započela je još 2013. godine i imala je svojih uspona i padova. Nova uprava je preuzela ovu investiciju na kojoj je bilo puno problema s izvođačem i podizvođačem radova. Bilo je problema i od strane Hrvatskih voda jer je prijetio raskid ugovora i nitko se više nije želio baviti s ovim projektom. Glavni izvođač u investiciji nije nalazio smisla, nije vidio isplativost i mi smo se uhvatili privesti ove radove kraju jer nema smisla raditi Staru Mokošicu i područje Glavice ako se ovi radovi ne završe jer u tom slučaju ne bismo imali povezan sustav. Lozica bi ostala kao otok jer je crpna stanica smještena u Mokošici ispod magistrale. - kazao je Matušić, najavivši skori nastavak radova u Staroj Mokošici.
- Nakon ovih radova koji bi trebali biti okončani krajem veljače planiramo raspisati novi natječaj za Staru Mokošicu, vodoopskrbu i odvodnju jer za taj projekt imamo građevinsku dozvolu i riješene imovinsko-pravne odnose. Moram reći da mi je žao što su se radovi malo odužili jer izvođač zaista imao objektivnih problema. Naime ovdje je dubina mora tri metra, bili smo svjesni da će doći do prodora mora, ali nismo očekivali da će to biti u ovolikom obimu. Čeka nas još montiranje crpne stanice Lozica i još neki elektroinstalaterski radovi. Kad to okončamo krenut ćemo s asfaltiranjem. - rekao je Matušić.
Inače, tijekom realizacije ovog projekta izgrađeno je ukupno 3192,00 metara vodoopskrbnog cjevovoda na potezu Štikovica – Vrbica – Lozica – Mokošica, 3177,00 metara kanalizacijskog cjevovoda, 630 metara tlačnog kanalizacijskog cjevovoda i kanalizacijska crpna stanica Lozica.

Izgradnjom vodoopskrbnog cjevovoda stvaraju se preduvjeti povezivanja vodoopskrbnih sustava Ombla i Palata, čime će se značajno povećavati sigurnost vodoopskrbe naselja Zatona, Orašca, Gornjih sela i Elafita, a rješava se i pitanje vodoopskrbe objekata na potezu od Termoterapije do Lozice.

Izgradnjom kanalizacijskog sustava u Lozici, te planiranom izgradnjom kanalizacijskog sustava u Mokošici, omogućiti će se priključenje svih objekata na sustav odvodnje otpadnih voda grada Dubrovnika.

Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosit će 9,5 milijuna kuna. Financijska sredstva osigurana su sufinanciranjem Grada Dubrovnika i Hrvatskih voda iz EIB – CEB programa.

Inače, gradonačelnik Mato Franković dobrano je kasnio na obilazak radova.

Umjetnička galerija Dubrovnik dodijelit će nagrade istaknutim pojedincima i pravnim osobama za osobite doprinose ostvarenju njezinog poslanja. Dodjela nagrada održat će se u četvrtak, u 19 sati.

Povelju za izniman doprinos obogaćivanju Zbirke moderne i suvremene umjetnosti Umjetničke galerije Dubrovnik dobit će Ahmet Ertuğ.

Priznanja za doprinos obogaćivanju Zbirke moderne i suvremene umjetnosti Umjetničke galerije Dubrovnik idu: dr. sc. Antunu Karamanu, Vedranu Grabovcu, Josipu Škerlju, Anabel Zanze, Antonu Cetinu i Dubravku Mokroviću

Zahvalnicu za doprinos razvoju i realizaciji izložbenog projekta „Ahmet Ertuğ: Točka iščeznuća“ dobit će Hotel Rixos Libertas Dubrovnik, Turkish Airlines i Turski kulturni centar Yunus Emre

"Veliko nam je zadovoljstvo istaknuti da će ovom prigodom Margariti Pavlić, učenici 4. razreda osnovne škole biti uručena nagrada koju je osvojila za 1. mjesto na međunarodnom likovnom natjecanju „Youth Artistic Expression“ koju organizira Udruga svjetskih povijesnih gradova (OWHC) koju čini 300 gradova koji se nalaze pod zaštitom UNESCO-a." - pišu iz UGD.

Margarita je bila jedna od 75 polaznika Likovne radionice koja je prošle godine organizirana u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. To je najbolji pokazatelj uspješnosti i kvalitete projekta koji je imao ogroman odaziv pa je radionica organizirana i ove godine. Radionica će trajati od 19. veljače do 26. svibnja. Upisi su u tijeku do 16. veljače 2018. godine. Od 3 grupe, popunjena je grupa utorkom i petkom od 17.30 do 19 sati, dok još ima mjesta u grupi ponedjeljkom i četvrtkom od 17.30 do 19 sati i u grupi koja se održava srijedom od 17.30 do 19 sati i subotom od 10 do 11.30 sati. Svi zainteresirani roditelji mogu prijaviti svoju djecu emailom na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili telefonom na broj 638 234.

DPP

U okviru plana radova na izgradnji mreže javne rasvjete za 2018. godinu Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika postavljena je nova rasvjeta u Zatonu Velikom, na predjelu Pinji.
Novopostavljenom rasvjetom koja se sastoji od 17 novih rasvjetnih tijela s LED tehnologijom, pokrivena je dionica od 500 metara kroz dio naselja uz državnu cestu D-8.

Pri izradi rasvjete primijenjene su mjere energetske učinkovitosti i smanjenja svjetlosnog onečišćenja te se u pogledu potrošnje električne energije uštede iznose oko 12.000,00 kuna na godišnjoj razini u odnosu na rasvjetu sa svjetiljkama s klasičnim tehnologijama, a troškovi održavanja su minimizirani.

Garancija na ugrađene svjetiljke je pet godina, a predviđeni rok trajanja svjetiljki uz zadovoljavajuće karakteristike rasvjete je 100.000 sati. Ugrađene svjetiljke moguće je po potrebi koristiti u sustavima pametne rasvjete odnosno projektima iz programa Smart City.

DPP

Umjetnička galerija Dubrovnik u periodu od 19. veljače do 26. svibnja organizira besplatne likovne radionice za djecu, te stoga poziva roditelje da upišu svoju djecu od 1. do 8. razreda osnovne škole. Radionice će se održavati u tri termina u prostorima Umjetničke galerije Dubrovnik i to: 

1. grupa: ponedjeljak 17:30-19:00

četvrtak 17:30-19:00

2. grupa: utorak 17:30-19:00

petak 17:30-19:00

3. grupa: srijeda 17:30-19:00

subota 10:00-11:30

Voditelji radionica su profesionalni likovni pedagozi s višegodišnim iskustvom u radu s djecom. Informacije i upisi na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i 020 638 234.
Crtanje i slikanje potiču razvoj motorike i inteligencije kod djece, potiču kreativnost, pomažu djeci da se lakše nose s problemima odrastanja i razvijaju vizualnu pismenost.

UGD

Nakon suđenja koje je jutros započelo na Općinskom sudu u Dubrovniku, a u kojem Denis Orlić i DPDS tuže bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića za klevetu, odnosno niz izjava u medijima, između ostalih i onu uz kojoj Vlahušić proziva Orlića da je lažno svjedočio tijekom postupka u „aferi Šipan”, o čemu možete čitati OVDJE, kao i iskaze svjedoka OVDJE i OVDJE, danas je također započet odvojeni postupak po tužbi Denisa Orlića isključivo zbog Vlahušićevih izjava da je lažno svjedočio.

Na početku je usvojen i prenesen dio zapisnika s ročišta koje je po gotovo istovjetnoj tužbi održano ujutro, a u nastavku je Denis Orlić kazao kako s Vlahušićem nije niti je ikad bio u osobnom sukobu, već je štitio interese DPDS-a.

Andro Vlahušić pročitao je iskaze Denisa Orlića koje je dao USKOK-u, sutkinji Županijskog suda u Splitu tijekom procesa za „aferu Šipan” te današnji iskaz Orlića s prvog suđenja. Vlahušić je zaključio da se te Orlićeve izjave ne podudaraju.

Vlahušić je tako citirao iskaz Denisa Orlića pred Uskokom i naveo je kako je Orlić tada kazao:
„Na kraju mogu izjaviti da mi stvarno nije Andro Vlahušić dao direktni nalog da platim onih milijun kuna Dubrovačkom primorju, a niti sam ga ja obavijestio da jer Društvo izvršilo uplatu. Međutim, iz svih mojih razgovora s Androm Vlahušićem u kojima se spominjala zgrada na Šipanu, ja znam da je Andro Vlahušić sve znao, da je ako gradonačelnik bio sa svime upoznat i da je stao iza isplate Društva u ime Grada od milijun kuna Dubrovačkom primorju. Još jednom ističem da je Andro Vlahušić znao za iznos od milijun kuna koje je Društvo isplatilo Dubrovačkom primorju i da ih je odobravao.”

- No, danas na raspravi Orlić kao svjedok navodi da on sa mnom nije o tome razgovarao te da je svoje zaključke temeljio na kontaktima s Olgom Muratti, Perom Vićanom i Joškom Mikulićem. Napominjem da iskaz Orlića pred Uskokom nije točan već je točan njegov iskaz koji je dao danas u svojstvu svjedoka pred ovim sudom, a on je da se nismo sastajali prije uplate vezanu za kupnju zgrade na Šipanu. - kazao je Vlahušić.

Na dubrovačkom sudu jutros je započelo suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Društva prijatelja dubrovačke starine Denisa Orlića i DPDS-a protiv bivšeg gradonačelnika Dubrovnika Andra Vlahušića. Orlić je Vlahušića tužio za niz kleveta zbog izjava u medijima među kojima je i ona da je lažno svjedočio tijekom sudskog procesa u „aferi Šipan“ zbog koje su Vlahušić i Pero Vićan osuđeni na uvjetne kazne dok je od strane DPDS-a tužen za niz navodnih kleveta također iznesenih u medijima. Riječ je o famoznoj pozajmici od milijun kuna Dubrovačkom primorju za koje Vlahušić govori kako je Vićanu taj novac posudio DPDS, a ne Grad Dubrovnik. U sudnici će se naći još jedan bivši gradonačelnik Dubrovnika, Vido Bogdanović, u ulozi svjedoka na poziv obrane Andra Vlahušića, a svjedočit će i aktualni predsjednik DPDS-a Niko Kapetanić.

Vlahušić je na početku suđenja kazao kako se ne osjeća krivim, a Denis Orlić kazao je kako je Vlahušić više puta u medijima navodio kako je osuđen na temelju njegova lažnog svjedočenja te da su, s obzirom na njegov status i profesiju, Vlahušićeve izjave imale za njega negativne posljedice.

- Nisam, lažno svjedočio niti sam imao tu namjeru. Ako netko smatra da jesam trebao me prijaviti DORH-u jer je to kazneno djelo. – kazao je Orlić.

Na pitanje obrane koliko se susretao s Vlahušićem Orlić je naveo da to nije bilo svakodnevno, ali da su se redovno sastajali, a na pitanje jesu li bili sami, Orlić je odgovorio kako je jednom na sastanku bio direktor Baštine, te po jednom Niko Šalja i Rikard Rossetti, a da su ponekad bili sami te da su se sastanci održavali u uredu gradonačelnika.
Na pitanje odvjetnika obrane Tomislava Grahovca otkud mu informacija da je Grad zainteresiran za kupnju zgrade na Šipanu, Orlićev odvjetnik Dino Hadžiomerović je uložio prigovor kazavši kako se ne revidira uskočki spis, no sudac je Grahovcu dopustio pitanje. Orlić je odgovorio kako se u OTP banci slučajno sreo s Perom Vićanom koji ga je pitao bi li kupili zgradu.

- Ja sam rekao da ne bi, da nama to ne treba. – kazao je Orlić napomenuvši da s Vlahušićem prije sporne uplate nije pričao o kupnji kuće na Šipanu.

- Razgovarali smo nakon uplate i to u prostorijama DPDS-a kad sam ga pozvao na sastanak jer je vratio nepotpisani dodatak ugovora. Nitko nije bio nazočan tom sastanku. – kazao je između ostalog Orlić.

Na pitanje je li se Grad ikad obratio DPDS-u za kupnju zgrade na Šipanu, Orlić je odgovorio da jest.

- Ako Vam sad predočim Vaš iskaz u kojem kažete da se Grad nikad nije obratio DPDS-u za kupnju hoćete li mene tužiti za klevetu? – pitao je odvjetnik Grahovac Denisa Orlića.
Denis Orlić je kazao kako mu Vlahušić nikad nije dao direktan nalog za isplatu milijun kuna Dubrovačkom primorju radi kupnje zgrade na Šipanu.

- Ne mogu se sjetiti je li se Vlahušić nakon uplate obratio da ga izvjestim. Naknadno mi je izrijekom zabranio isplatu preostalih dva ili dva i pol milijuna kuna što je bilo suprotno njegovom prethodnom pismenom nalogu. – kazao je Orlić.

Je li Vlahušić znao za uplatu, Orlić je kazao:
- Pretpostavljam da jest jer se tijek novca može pratiti, a od milijun kuna 750 tisuća je otišlo za Viam. To tada nisam znao. Siguran sam danas da je imao saznanja jer su Vićan, Olga Muratti i Joško Mikulić sve znali. Oni su tada bili njegovi najbliži suradnici i sve su znali oko postupka kupoprodaje zgrade pa pretpostavljam da je znao i Vlahušić. Muratti i Mikulić su smatrali da je cijena visoka pa su tražili drugu procjenu na koju se Vlahušić referirao u nalogu za plaćanje. – rekao je Orlić.

- Kad me pitate za odnose Andra Vlahušića i Pera Vićana mogu reći da su mi djelovali kao koalicijski partneri s tim da je to kod političara teško procijeniti. Za moj odnos s Vlahušićem do sredine svibnja 2010. godine mogu reći da smo bili u korektnim odnosima. – ispričao je Orlić.
Na pitanje sjeća li se datuma sklapanja ugovora o isplati milijun kuna i zašto su umjesto na 27. datiran na 13. travnja 2010. Orlić je kazao da je to zbog klauzule prijeboja te da su ugovori bili isti, ali je istaknuo da se ne sjeća točnog vremena te s obzirom da se primjerak ranijeg ugovora zagubio kako su zaključili da je lakše napraviti novi.

Na pitanje zna li kad je Malo vijeće DPDS-a donijelo odluku o isplati Dubrovačkom primorju Orlić je kazao kako ne zna, a na pitanje temeljem čega je donio odluku o isplati ako se nije sastajao po tom pitanju prije uplate s Androm Vlahušićem, rekao je da je donio na temelju razgovora s Perom Vićanom, Olgom Muratti i Joškom Mikulićem jer je mislio da Vlahušić sve zna budući su oni sve znali, a bili su mu najbliži suradnici.

Andro Vlahušić pitao je Denisa Orlića tada predstavljaju li Grad Muratti i Mikulić ili ga predstavlja gradonačelnik, a Orlić je dogovorio da gradonačelnik predstavlja Grad, a ne te osobe te je kazao kako je Vlahušić naknadno dopisom konvalidirao uplatu što, rekao je Orlić, upućuje na zaključak da je sve znao.

- Nikad nisam rekao da je Vlahušić odgovoran za bilo što niti sam se bilo kad očitovao o odgovornosti Vlahušića, jer to moj posao nije. – kazao je Orlić potvrdivši kako pod tim misli da Vlahušić nije odgovoran za isplatu milijun kuna.

Svjedočenje Nika Kapetanića u kojem se u nastavku suđenja govori o brojanju novca od ulaznica  možete pročitati OVDJE. Svjedočenje bivšeg gradonačelnika Dubrovnika Vida Bogdanovića možete pročitati OVDJE.

Redakcijsko izvješće

Svi Gružani koji bi nedjeljom ili blagdanom trebali poći u Lapad ili u bolnicu, a ne voze automobil, nemaju novca za taksi ili nekoga tko ih može prebaciti, osuđeni su na noge. Tako očito smatraju u Libertasu, budući da nedjeljom linija Kantafig-Babin kuk, koja obuhvaća i bolnicu, ne prometuje u popodnevnim satima.

Radi se o autobusu broj 7, koji tako nedjeljom s Autobusnog kolodvora posljednji put kreće u 14.40 sati. Inače, drugim danima, ovaj autobus ide do 19.40 sati. Tako su stanovnici Gruža, koji bi trebali do bolnice, osuđeni na devetku, koja je praktički svako sat vremena te koja staje kod Tommya.

Vjerojatno je Libertasu ekonomski neisplativo nedjeljom na ovoj liniji voziti cijeli dan, što je tek nelogično jer ovaj javni gradski prijevoznik ne bi trebao biti tu da uštedi na nečemu toliko normalnome, kao što je vožnja nedjeljom, pa tako osnaži svoju ekonomsku bilancu, nego da bude na usluzi građanima.

Rjeđe Libertas vozi i na nekim drugim linijama ovim danom, slučaj je to na liniji Nuncijata-Pile, kao i Viktorija-Gruž. Uopće, nejasna je sama intencija da se nedjeljom na određenim relacijama ne vozi. Kao da nedjeljom eto svi stoje u kućama, bez potrebe da izađu vanka ili obave nešto. No, kad se radi o "sedmici", koja dakle podrazumijeva bolnicu, inzistiranje Libertasa na niti jednom polasku autobusa nakon 14.40 sati, već spada pod neobavljanje osnovne dužnosti javnog gradskog prijevoznika. A to je stati na usluzi građanima, pa makar eto i nedjeljom popodne.

V.Salvia