Organizacijski odbor 4. Međunarodnog kongresa ruralnog turizma koji se održava u svibnju sljedeće godine održan je danas u OPG Glavinja u Čilipima.

Osim tema vezanih za organizaciju kongresa sudionici su raspravljali o mogućnostima razvoja ruralnog turizma i zakonskom okviru koji regulira ovo područje. Predstavnici Agroturizma Konavle prezentirali su model razvoja agroturizama u Konavlima koji je proveden o proteklom desetogodišnjem razvoju te je najavljen nastup na kongresu sljedeće godine. 
Program Mirisa Božića u Konavlima nastavlja se večeras na Grudi u Domu kulture na rođendanskoj proslavi „Deset nam je godina tek“ kojom će se uz tortu proslaviti 10. Mirisi Božića.

DPP

Britanski „Sun“, koji ima oko 30 milijuna čitatelja, donio je nedavno naslov kako Dubrovčani ne žele da ih turisti posjećuju. Točnije „Sun“ je objavio napis s naslovom: „Dubrovnik je lokacija gdje su snimani Ratovi zvijezda: Posljednji Jedi i Igra prijestolja, ali lokalci zapravo ne žele da ih posjetite“. To je samo jedan u nizu od sličnih napisa o Dubrovniku koji se pojavljuju u vezi ove tematike u stranim medijima.

U članku „Suna“ tako se spominju lokacije snimanja Ratova zvijezda i Igre prijestolja, spominje se i snimanje Jamesa Bonda, a onda „Sun“ piše: „Uspjeh novih "Ratova zvijezda" donijet će Dubrovniku novu popularnost, što vjerojatno neće naići na dobrodošlicu većine stanovnika. Samo u jednom danu, 2016. godine, 10,388 turista kupilo je karte da prošeće gradskim zidinama. UNESCO je upozorio Grad da bi mogao izgubiti status Svjetske kulturne baštine zbog pretrpanosti koju čine turisti. Slijedom toga, gradonačelnik je rekao da će ograničiti broj dnevnih turista na samo četiri tisuće u 2018.“

Pisanje „Suna“ kako Dubrovčani ne žele da ih turisti posjećuju ne treba nimalo čuditi jer u medijima su sve češći napisi koji Dubrovnik karakteriziraju kao turističku destinacija u koju se ne isplati ići zbog gužvi. No, žalosno je da se takve informacije često plasiraju upravo od strane dežurnih gradskih tužibaba kojima smeta gotovo sve što se tiče turista, pa čak i od strane turističkih djelatnika, onih koji misle kako „tuđi“ gosti stvaraju gužvu dok su „njihovi“ valjda lebde po zraku i ne zauzimaju ni centimetar kvadratni prostora.

Takvim tužibabama poklekla je i aktualna gradska vlast, najavljuju se mjere smanjivanja broja kruzera, a koliko god namjere bile dobre, nažalost izjave gradonačelnika Mata Frankovića u vezi toga, tj. kako će se poraditi na tome da u istom trenutku u Dubrovniku ne bude više od četiri tisuće gostiju s kruzera, u stranim medijima, ali i u dobrom dijelu domaćih medija potpuno se krivo tumače i prenose, pa ispada da Dubrovnik turiste ne želi nikako.

Tužibabe inače kao da nikad nisu bile dalje od Kantafiga, a možda uistinu i nisu pa ni ne znaju za gužve u svim vodećim svjetskim turističkim destinacijama ni za redove u kojima treba čekati i po nekoliko sati kako bi se vidjele neke od svjetskih znamenitosti. I da, većini turista to je – normalno. Nije eto jedino normalno dežurnim gradskim zanovijetalima, njima nije ništa normalno, njima bi valjda bilo normalno da se Dubrovnik vrati na poslijeratne godine kada se turiste u Gradu svijećom tražilo, onda su oni bili sretniji, draže im je bilo gledati masu nezaposlenih na Zavodu nego da Dubrovnik bude Grad s jednom od najmanjih stopa nezaposlenosti.

Napisi poput ovog u „Sunu“ štete Dubrovniku, jer kad se napiše da Dubrovčani ne žele da ih posjetite na prosječnog čitatelja to ostavlja dojam kako u Dubrovniku žive neki ljudi, grintavi ljudi, namrgođeni i spremni turistu dat nogu u guzicu. Nije bitno što je „Sun“ tabloid, koji je objavio iznimno površan i u krajnjem slučaju netočan tekst, bitno je da ga čita 30 milijuna Britanaca i da takvi naslovi uistinu štete, a teze koje je pokupio „Sun“ se plasiraju se od samih Dubrovčana.

Na ovaj napis reagirao je i bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić. On je na svojoj Facebook stranici napisao:
„Pročitam članak u The Sun, najčitanijoj britanskoj novini, čije tiskano, Internet i mobilno izdanje mjesečno prati 29.5 milijuna odraslih čitatelja, ima 3 milijuna FB, te 1.4 milijuna Twitter pratitelja. Daleko najutjecajniji britanski medij, za „obične“ ljude, naše najbrojnije turiste. Ove godine svaki četvrti turist, nešto manje od 25 % ostvarenih noćenja u Dubrovniku, došao je s britanskog tržišta, podjednako u hotele i privatni smještaj.

A mi? Umjesto da iskoristimo utjecaj Star Warsa 8, odnosno Disneya kao najveće svjetske kompanije zabave i najutjecajnijeg britanskog medija, a time i značajnog turističkog promotora, trenutna gradska uprava čini sve da ne ponovi uspješni model sa Zimskom festivalom i Dubrovčanima. Protjerali smo domaće ljude sa Straduna, a isto ćemo napraviti i s turistima. Maksimalno 4 tisuće turista u jednome danu u povijesnoj jezgri, kao što piše utjecajni The Sun, a nitko ga ne demantira.“ - napisao je između ostalog Vlahušić.

Vlahušić se u toj svojoj posljednjoj rečenici dotakao jednog od problema razvoja Dubrovnika. Uistinu, aktualna gradska vlast ne trudi se baš demantirati ovakve sulude napise, a i inače u Gradu Dubrovniku zavladala je jedna antipoduzetnička i antituristička klima, kao da svi živimo od zraka, a ne od solada koje u ovaj grad donose isključivo turisti i nitko više, jer svega drugog odavno smo se odrekli, sve drugo ili je nekima smetalo ili je popljačkano. Sad eto smeta i turizam, a napisi poput ovog u „Sunu“ bit će sve učestaliji dok svi Dubrovčani ne shvate od čega žive, pa i oni koji misle da od turizma ne žive jer u njega nisu direktno involvirani.

Zadnjih dana ove godine Društvo dubrovačkih pisaca objavilo je veselu i zanimljivu knjigu sjećanja i zapisa nekadašnjeg poštara iz Grada, Miha Mihe Đanovića „Zapisi postijera iz Grada“, njegove kratke priče o zgodama čeljadi od Grada i puno toga što je proživio dok je ulicama Grada dijelio poštu. Po najavama, predstavljanje ove zanimljive knjige trebalo bi se dogoditi sredinom siječnja godine koja nam dolazi.

Miho Miha Đanović, čeljadi je znani postijer od Grada, pa i nešto šire po Dubrovniku. S kućnim brojem u Medovićevoj ulici, onoj prvoj od Pila kad se siđe na Stradun, uz dugi i visoki zid Male braće, u ulici koja vodi sve do gore prijeko Prijekog, uza skale do Pelina i podno Minčete. Tu živi s obitelji, kao što živi u cijelom Gradu, u svakoj mu ulici, svakom kantunu, placeti… u svom điru sve te godine koje je proveo kao postijer, raznoseći u svojoj bursi od pošte razne čestitke, kartoline, pisma, račune i mirovine, tužne i radosne vijesti, pa i foje kao nekad Mato Novinar.

Ulazeći u domove čeljadi Grada, noseći im i radost i tugu, sve ih je zno, sve ih je upoznao. Postao je dio njihovih domova. I navika, običaja, priča, kundurarija, noseći sa sobom svoju bursu od pošte postao je neizostavni dio života Grada. Onaj kojeg se čeka svako jutro, što zbog neke važne vijesti, nekog tajnovita pisma, možda i zbog po koje riječi s njim, onako uz put, ili mirovine od koje se živi. Onda je i on pošao u mirovinu i počeo se sjećati, pomalo počeo i zapisivati sve to što je doživio i proživio kao postijer u Gradu. I malo šire. I evo, ukoričeni su njegovi zapisi o tome što se sve zbilo ili što se trebalo zbiti, u godinama dok je bio postijer u Gradu. Za ugodno čitanje i lagano sjećanje…

B.Nj.

Godina na izmaku za DUSTRA-u, relativno mladu stranku na dubrovačkom području, bila je itekako uspješna. Predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž 2017. godinu za stranku kojoj je na čelu coijenio je - odličnom.

- Za DUSTRA-u je 2017.godina bila odlična, iznimno uspješna. Mlada smo stranka, tek su nam dvije i pol godine, a rezultat nedavnih lokalnih izbora pokazao je kako smo druga stranka u Gradu. Sjećam se kad sam prije lokalnih izbora predložio mojima u stranci da na te izbore idemo samostalno, tada su svi govorili da nisam normalan jer će nas samostalan izlazak na izbore stajati nestanka s političke scene, no pokazalo se da sam bio u pravu. Najvažnije je da DUSTRA i dalje raste, dakle raste broj naših članova i za razliku od drugih stranaka čije je članstvo na izmaku nekih životnih snaga, u DUSTRA-u se učlanjuju mladi obrazovani ljudi koji tek trebaju pokazati svoje ideje, vještine i znanja. Dakle, pred DUSTRA-om je daljnje osnaživanje. - kazao je Raguž, istaknuvši kako bi u 2018. DUSTRA trebala osnovati i nekoliko novih stranačkih ogranaka.

- Javljaju nam se ljudi iz naši susjednih općina, voljni osnovati DUSTRA-ine ogranke i po tom pitanju nas čeka iznimno ozbiljan rad jer nećemo osnivati ogranke u mjestima u kojima procjenimo da ne možemo osvojiti minimalno jedan vijećnički mandat jer naš cilj je pokazati snagu. Inače, kad je u pitanju daljnji razvoj DUSTRA-e moram reći da kontaktiramo s vodstvom IDS-a. Ta stranka je naš uzor i naša nit vodilja je razviti se kao što se razvio IDS-a koji je zapravo od svog osnutka parlementarna stranka koja je imala prilike sudjelovati u vladama i na taj način boriti se za interese stanovnika istarskog područja. Baš su stanovnici Istre najzadovoljniji stanovnici Hrvatske, što su pokazala i brojna istraživanja. Naš je cilj da dubrovačko područje bude jednako jako kao što je jaka i Istra. - kazao je Raguž.

Inače, na lokalnim izborima DUSTRA je u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika osvojila tri vijećnička mandata, koja su toj stranci otvorila put ka suradnji s HDZ-om, strankom koju je baš Raguž, još kao predsjednik dubrovačkog HSS-a dobrano zeznuo na prijevremenim lokalnim izborima. Ipak, Raguž je dosadašnjom suradnjom s HDZ-om zadovoljan.

- Moram reći da smo suradnjom s HDZ-om zadovoljni. Inače, svojevremno sam znao reći da nisam u koaliciji s HNS-om već s tadašnjim gradonačelnikom Androm Vlahušićem. Tako i danas mogu reći da sam prvenstveno u koaliciji s gradonačelnikom Matom Frankovićem. Inače, nas dvojica smo i školske kolege, dijelili smo školsku klupu pa je i time naša suradnja lakša jer se dobro poznajemo i razumijemo. Da njega nema ta bi suradnja bila puno teža.- rekao je Raguž.

Kad su u pitanju programske smjernice DUSTRA-e za 2018. godinu DUSTRA-e će i dalje, istaknuo je Raguž, razvijati programe od vitalnog interesa za građane.

- DUSTRA je stranka koja nije ni lijevo ni desno orijentirana i time nam je lakše približiti se ljudima i u konačnici boriti za projekte važne za zajednicu. U proteklih šest mjeseci radilo se na realizaciji projekata koje je DUSTRA itekako isticala tijekom izborne kampanje, poput nadogradnje vrtića Palčica i izgradnje osnovne škole na Montovjerni. Moram naglasiti kako se DUSTRA itekako zalagala za kupnju Vile Čingrija. Ta je odluka prošla na Gradskom vijeću i Grad će kupiti vilu za 17 milijuna kuna u kojoj će u konačnici zaživjeti javni sadržaji. Bio je to naš projek od početka. - rekao je Raguž.

Budući da je postao otac treće kćeri Mile, Raguž je istaknuo kako je ipak nešto lakše voditi političku stranku.

- To je puno teže, ali moja supruga itekako razumije posao kojim se bavim i u svemu me podupire. Inače, ja sam od onih muškaraca koji se ne srami reći da pomaže svojoj supruzi u kućanskim poslovima. Nije meni problem ni usisati ni očistiti. Zaista sam ponosan što sam otac triju kćeri i evo ja sam najbolji primjer kako treba poticati natalitet u Hrvatskoj i idemo dalje, nećemo stati na troje djece. - kazao je Raguž.

Tradicionalni Božićni koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra, dubrovačkih zborova, klapa i solista, održan je večeras u crkvi Male braće.

Na koncertu pod nazivom „Adeste fideles“ sudjelovali su Dubrovački simfonijski orkestar, Mješoviti zbor Libertas, Dubrovački komorni zbor, Katedralni madrigalisti, ženski zbor Divona klapa Atlant, klapa Kaše te solisti: sopranistice Paulina Đapo i Laura Hladilo te tenor Stijepo Gleđ Markos.

Izvedbama tradicionalnih božićnih pjesama i napjeva poput Ave Maria, Radujte se narodi, U sve vrijeme godišta, Veselje ti navješćujem, Narodi nam se, Panis Angelicus, Spavaj djetiću, Svim na zemlji, Radujte se narodi, Tiha noć i drugima, ravnali su Margit Cetinić, Maja Marušić, Frano Krasovac i Viktor Lenert.

Radi se o koncertu koji se neprekidno održava još od 1991. godine.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=MQygCBwP_lc"]

DPP

Dva iznimno zanimljiva predavanja obilježilo je jučerašnji, drugi drugi dan u programu manifestacije Mirisi Božića u Konavlima. Pod zajedničkim nazivom Mladi konavljani istražuju, održane su prezentacije istraživanja koja je, o zrakoplovnim nesrećama za vrijeme Drugog svjetskog rata, proveo Antun Bruđelez, te istraživanja na temu konavoske suhozidne baštine, koje su proveli Anita Trojanović, Petra Sturica i Pavo Đukan.

U Etno zbirci Bokarica Antun Bruđelez okupljene je vratio u vrijeme prije sedamdeset godine te ispričao niz iznimno zanimljivih sudbina stranih vojnika koji su stradali ili preživjeli zrakoplovne nesreće i Konavaljana koji su pomagali unesrećenima.

U prostoru Matice Hrvatske mladi konavoski krajobrazni arhitekti Anita Trojanović, Petra Sturica i Pavo Đukan, prikazali su bogatstvo konavoske suhozidne baštine, njene potencijale, te turističke valorizacije.

Uz predavanja, koja su bila popraćena velikim brojem posjetitelja, prezentirali su se konavoski uljari i medari.

Mirisi Božića u Konavlima nastavljaju se dana programom Naše matere – u konavoskom robi, koji će se održati u Samostanu Svetog Vlaha u Pridvorju u 17:00 sati, a okupit će Konavoke koje svakodnevno ili u svečanijim prilikama još uvijek nose konavosku robu.

DPP

Veliki je posao pred novim predsjednikom dubrovačkog SDP-a Jadranom Baračem, pred kojim je sad zadatak konsolidirati stranku i vratiti povjerenje kod građana. Za portal Dubrovnikpress.hr on je pojasnio kako to namjerava u narednom periodu, preciziravši kako je glavni cilj jačati stranku kroz rad svih tijela SDP-a.

- Cilj je jačati Forum žena, Forum mladih, Forum seniora... Potrebno je konsolidirati članstvo i privući stručne kadrove. Pratit ćemo dio našeg predizbornog programa, a uglavnom s naglaskom na društvenu i komunalnu infrastrukturu. Na društvenu infrastrukturu mislim na sve dijelove socijalnog aspekta, a što se tiče komunalne infrastrukture, dosta smo govorili o tome u kampanji, a uglavnom svi znamo koji su najveći komunalni gradski problemi. Više ćemo se izjašnjavati oko važnih tema, istupati u javnost i upoznati Dubrovčane s našim stavovima oko najvećih problema. - rekao je Barač.

- Stranka ponovo može biti jaka, ona to hoće i može! - kazao je Barač.

- Najvažnije je da se mi organiziramo međusobno, preuzmemo obaveze za stranačka tijela, bazirati naše aktivnosti. Činjenica jest da i nije bilo tako u prethodnom periodu, bilo je problema, ali sada idu bolji dani, oni dani kad će se raditi produktivno bez internih sukoba. To je jedan od mojih ciljeva. - objasnio je Barač.

Prokomentirao je rad gradske uprave, odnosno gradonačelnika Mata Frankovića.

- Moram reći da sam zabrinut za smjer Grada Dubrovnika s obzirom na neke odluke koje su donesene. Baš i nisam siguran da gradska uprava ide u dobrom smjeru za građane. Bojim se da ne ide u smjer transparentnosti, a poneke odluke nisu niti racionalne. Prvenstveno tu mislim na dodatak ugovora za zidine, vezano za Društvo prijatelja dubrovačke starine. - rekao je Barač, koji je odgovorio i na pitanje postoji li šansa da ga se vidi u Gradskom vijeću, odnosno hoće li mu mandat prepustiti Tatjana Šimac Bonačić ili Mladen Gojun.

- Sve je stvar dogovora između nas. Ti mandati pripadaju Šimac Bonačić i Gojunu, to je jasno, samim izbornim zakonom. Neću ništa nametati, sve će biti stvar dogovora. - zaključio je novi predsjednik GO SDP-a Dubrovnik Jadran Barač.

Od ukupno devet amandmana koje je predložio Miho Obradović ispred Kluba HNS- nezavisni vijećnici, gradonačelnik Mato Franković na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća nije usvojio niti jednoga, uz obrazloženje kako su nelegalni. Obradović je za portal Dubrovnikpress.hr obrazložio neke od tih amandmana, podvukavši kako su se mogli realizirati.

Podsjetimo, između ostaloga, Kluba HNS-nezavisni vijećnici predložio je povećanje subvencija za zrakoplovne karte i cestarinu te podstanarstvo mladim obiteljima, besplatan vrtić za svako drugo dijete, rekonstrukciju Lapadske obale. Predložili su i da dobit Lokruma ide u proračun za 2018., kao i dugovanje Excelsa nekretnina za žičaru.

- Predlagali smo devet amandmana. Oni su se uhvatili subvencija avionskih karata, napominjući kako bi isto naštetilo Zračnoj luci Dubrovnik, iako postoji mogućnost da se dobit iskoristi za subvencije. Ali, nisu se uhvatili dobiti Lokruma, što smo predlagali da ide u proračun. Ona će dogodine biti 12 milijuna, a ako su dobit od žičare stavili u proračun, mogli su i Lokrum. - rekao je Obradović.

- Ove godine je dobit iznosila devet milijuna kuna, a na prijedlog tadašnjeg ravnatelja Marija Tevšića ulaznica je povećana 25 posto. Po nekom normalnom izračunu je to između 12 i 13 milijuna kuna, a Lokrum već sad ima između 12 i 13 milijuna kuna na računu. Iz tog novca bi se mogao realizirati dio amandmana. - objasnio je Obradović.

- Nadalje, ako uđete u financijsko izvješće Excelsa nekretnina, vidjet ćete da imaju rezervirana sredstva u iznosu od 9,8 milijuna kuna za 2015. i 2016., a da bi isplatili dugovanje prema Gradu Dubrovniku. Oni računaju na to, ali evo ne postoji način da se to naplati. Moglo je i to biti dio novog ugovora. Moglo se naći načina da ti novci budu dio proračuna. Mi smo htjeli da se taj novac uplatiti u proračun, ali gradonačelnik se uhvatio samo subvencija i Zračne luke. - dodao je Obradović.

Također, gradonačelnik Franković odgovarajući o amandmanima razračunavao se s bivšim gradonačelnikom Androm Vlahušićem. Naime, jasno je rekao da "onaj tko vam je pomagao pisati amandmane ih je znati napisati jer je osam godina predlagao proračun".

- Jasno, mislio je na bivšeg gradonačelnika, ali to je ono što je HNS nosio u svom programu. Nije to ništa novo, nije to naša naknadna pamet. HNS i nezavisni vijećnici jedini nisu pozvani na raspravu o proračunu, očito nas nisu imali potrebu kontaktirati. Stoga, nije bilo niti očekivati da će podržati naše amandmane niti je bilo prostora da se za isto dogovorimo. - zaključio je Obradović.

I dok je dubrovački SDP dobio svog novog stranačkog šefa Jadrana Barača, a što bi trebalo označiti novi smjer stranke, odnosno okretanje k mlađim snagama, u županijskoj organizaciji SDP-a Dubrovačko-neretvanske županije, izbori se tek trebaju provesti.

Sadašnji predsjednik županijskog SDP-a Davor Penić kazao je kad će biti izbori, ali također naglasio kako je vrijeme za mlađe.

- Izbori će biti u veljači, to je ono što mogu potvrditi. I sad definitivno mogu najaviti kako se neću kandidirati. Vrijeme je za mlađe da pokažu što mogu i što znaju. - rekao je Penić.

Na pitanje je li postoje favoriti za predsjednika, odgovorio je kako on zna samo za jednu osobu, ali da neće reći njezino ime jer se nije službeno kandidirala.

V.Salvia

U sklopu organizacije dočeka Nove godine dana 31. prosinca 2017. godine vrijedit će zabrana prometovanja u zoni oko povijesne jezgre u vremenu od 20:00 sati na dan 31. prosinca 2017. do 5:00 sati na dan 1. siječnja 2018. godine.

Zabrana prometovanja i ulaska vozila odnosi se na sljedeće ulice:

- Zagrebačku (od Javne garaže do Vatrogasaca, dok se u slučaju popunjavanja javne garaže zabrana odnosi od križanja na Ilijinoj glavici),
- Petra Krešimira IV. (od križanja kod Vatrogasaca do križanja s Ulicom Frana Supila),
- Frana Supila (od križanja s Ulicom Petra Krešimira IV. do Ploča),
- Iza Grada (od Ploča do Pila),
- Branitelja Dubrovnika (od Pila do križanja kod Doma zdravlja).

Od zabrane se izuzimaju vozila javnog gradskog prijevoza (autobusi i autotaksi vozila), autobusi turističkih agencija, interventna vozila i vozila s posebnom dozvolom.

Za izlazak iz zone zabrane prometa vozila mogu bez ograničenja prometovati ulicama u smjeru Državne ceste br.8, odnosno preko Pila prema Boninovu.

Dozvole za prometovanje u izuzetnim slučajevima izdavati će Upravni odjel za promet Grada Dubrovnika. Zahtjevi za izdavanje dozvola za prometovanje zaprimaju se u Upravnom odjelu za promet Grada Dubrovnika, na adresi Ćira Carića 3, zaključno sa danom 30. prosinca (petak) u 12:00 sati.

Također se obavještavaju svi sugrađani koji će se na proslavu dočeka Nove godine uputiti vlastitim vozilima da će parking Luke Dubrovnik biti besplatan u vremenu od 19:00 sati na dan 31. prosinca do 7:00 sati na dan 1. siječnja.

Grad Dubrovnik

Stvarno mislim da moj idući posao ne treba biti predmet javnog interesa, rekao je donedavni ravnatelj JU Rezervata Lokrum Mario Tevšić na pitanje portala Dubrovnikpress.hr u kojem smjeru želi da se razvija njegova daljnja karijera.

Podsjetimo, na svom Facebook profilu Tevšić je napisao "kako svojoj osobnosti, svojoj pameti i svojim živcima postavio neke nove ciljeve i izazove i sretno mi bilo u tome".

- U svakom slučaju ne nastavljam u javnom sektoru i samim tim javni interes za mojim profesionalnim odlukama u ovom trenutku ne treba biti bitan. - dodao je Tevšić.

Podsjetimo, do razrješenja ugovora na radnom mjestu ravnatelja Rezervata Lokrum došlo je sporazumno krajem studenoga, a Tevšić je dodao kako nema više želju voditi Lokrum. Pak, danas se Tevšić osvrnuo na prethodno razdoblje koje je proveo na čelu ove ustanove.

- Generalno sam zadovoljan. Većinu ciljeva koju smo si zadali smo i ispunili. U smislu da smo ojačali ustanovu. Kadrovski smo je ponovo učinili ustanovom za zaštitu prirode, financijski smo je ojačali. I Lokrum smo približili Dubrovčanima. To su tri glavna cilja koja smo ostvarili. Mislim da to nitko ne može osporiti. - kazao je Tevšić.

Otkrio je što mu je bio najveći izazov.
- Kad sam imenovan, u JU Rezervat Lokrum sam bio najmlađa osoba u ustanovi. To mi je predstavljalo profesionalan izazov s obzirom na činjenicu da su svi od mene stariji. Na kraju smo uspostavili dobru komunikaciju i relativno pristojnu organizaciju. Dobro smo odradili posao i ja sam s učinjenim zadovoljan. Sigurno da ima stvari koje su se mogle dovršiti, a nisu. Sigurno da ima nešto što se moglo napraviti bolje, a napravilo se možda prosječnije. Ali, nema savršenih stvari. Zadovoljan sam, a mislim i da je osnivač zadovoljan. Nisam primijetio neko nezadovoljstvo, negativnu reakciju. Može biti izdvojenih mišljenja, svatko svoje mišljenje može izgraditi na temelju svojih saznanja, ali mislim da objektivan promatrač ipak više vidi pozitivnih nego negativnih stvari. - zaključio je Mario Tevšić.

Ima u životu stvari koje se poslože u nekom zadanom skladu, u tolikoj mjeri da izgleda kako je i stvarnost bajka. Primjer toga je dubrovački slikar Ivo Mladošić, kojemu se opet ništa nije posložilo, onako, samo po sebi, već je u svemu trebalo odricanja. Jer, tko bi se, naizgled tek tako, u svojoj skoro pa pedesetoj uputio na splitski odsjek Akademije Assenza Mallschule Muenchestein Basel, diplomirao u roku, kako bi uhvatio jedan od svojih životnih ciljeva?

Očito, taj je bio Mladošić, kojemu u onom profesionalnom smislu akademija i nije toliko trebala jer i puno prije nje on bio etablirani dubrovački slikar. No, unatoč tome što je talent uvijek pouzdana činjenica, Mladošić je znao da samo težnja ka boljemu biva sudbinski važnom odrednicom, koja bi se mogla svesti i na onoga u narodu poznatog kovača svoje sreće...
U razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr slikar Ivo Mladošić rekao je više o svojoj karijeri, nedavno otvorenoj izložbi u Galeriji Dulčić Masle Pulitika i Atelieru Pulitika Imaginarij svakodnevnog“ koja se može pogledati do 14. siječnja kao, kako je kazala Delić Gozze, retrospektiva u malom, ali iznio i neka ostala životna, ali i slikarska razmišljanja.

SLIKAR OD ROĐENJA

Počnimo, dakle, s izložbom, na kojoj je njena kustosica, cijenjena povjesničarka umjetnosti Vesna Delić Gozze kazala "kako je Mladošić jedan od vodećih suvremenih likovnih autora ovoga Grada".

- Moram biti zadovoljan njezinim riječima. Ako misli da sam takav... Iskreno o tome nisam razmišljao. Koliko sam velik ili ne, to je zaista ono što ne znam, ali lijepo je čuti. Rekla je da joj se sviđa moj apstraktni ekspresionizam. Svakako, njene riječi su i obvezujuće. Što ću sad, moram još bolje raditi. - govori kroz smijeh Mladošić.

- No, osim tih riječi, jako sam zadovoljan s izložbom. Prije svega s izborom slika, postavom... Jedino što je razmještena u dva prostora, naizgled je to hendikep, ali i to zna imati draž kad se ide preko zidina u Atelier Pulitika. - govori Mladošić.
Za Mladošića je sve počelo od malih nogu. Govori kako je "slikar od rođenja".

- Kao dijete sam u dječjem vrtiću pokazivao interes za slikanje, da bi kroz svoj odgoj to nadopunio. Prvu izložbu sam imao na Pilama gdje sam tada živio. Koliko sam imao? Nekih 12, 13 godina. Sjećam se da bih onda precrtavao Vincenta Van Gogha, njegov most preko rijeke, slikao sam portret sestre. Uvijek sam puno radio s bojama. Kasnije, kako sam odrastao, razmišljao sam i o nekakvim školama. Godine 1968. pokušao sam na školi Primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, ali nisam prošao. Onda me Josip Škerlj odveo kod Koste Strajnića i tu sam radio, nosio mu mapu. Puno smo razgovarali, učio me radu na ikonama. Kasnije mi je mentor bio i Josip Trostmann. - objasnio je Mladošić.

- Bili su tu još neki prijemni, neka razočarenja 1972. godine, ali ispalo je tako da sam prestao ozbiljno pokušavati. Oženio sam se, dobio familiju, trebalo je živjeti. Iako iz tog razdoblja moram izdvojiti izložbu na Dubrovačkom salonu 1979. godine. - rekao je.

NIKAD NIJE PRESTAO SLIKARSKI RAZMIŠLJATI

Nakon nekog razdoblja Mladošić se zaposlio u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik kao kućni meštar i tehničar, gdje je radio punih 28 godina, sve do 2013.

- Upoznao sam tu puno slikara, ljudi uz čija sam razmišljanja sebe educirao. Uostalom, imao sam i mogućnost korištenja biblioteke, puno sam čitao... Dala mi je UGD jednu priliku da bih uznapredovao. - dodaje Mladošić.
Foto: Miho Skvrce

Inače, izložba koju ističe iz 1979. godine, nije njegova prva izložba. Prva je bila izložba u dubrovačkom Domu sindikata 1972. godine, a sudjelovao je i na skupnoj izložbi "Hrvatski umjetnici Cetinju" iste godine. Ipak, od sudjelovanja na Dubrovačkom salonu 1979. do grupne izložbe uz Festu svetoga Vlaha prošlo je 13 godina, a zatim još čertiri do sljedeće samostalne izložbe U Sebastianu,

- Sve to vrijeme ja nisam prestao biti slikar. Nikad nisam prestao slikarski razmišljati. Slikarstvo je uvijek bilo u meni, išao bih putem i gledao svijet slikarskim očima. - govori Mladošić.

DUGA PAUZA U IZLAGANJU, PA ZATIM NIZ IZLOŽBI I PARIZ

Devedesetih je tako uslijedio veći broj izložbi. Što se tiče onih samostalnih, tako je 1996. uz već spomenuti Sebastian izlagao i u Klovićevim dvorima, odnosno galeriji Fortezza kao u i Zelenom salonu hotela Argentina. Pak, 1997. otvorena je izložba "Dubrovačke nostalgije", u Galeriji Ars longa vita brevis, a godinu nakon izložba u Galeriji Fotokluba Marin Getaldić. Izložba "Boja ptice sreće" je otvorena 2000. u Sponzi, a "Kameno podne" 2006. u Sebastianu. Pak, 2016. otvorena je izložba u Matici hrvatskih iseljenika Dubrovnik.
Brojne su i skupne izložbe na kojima je izlagao Mladošić. Nakon već spomenute otvorene uz Festu svetoga Vlaha, uslijedila je 1994. "Izložba u izlozima Place", realizirana u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara. Pak. 1995. Mladošić je izlagao u Međugorju, 1999. u Osijeku, a 1999. u Parizu. Radi se o izložbi "Le salon grands et jeunes d'aujourd'hui, u Galerie Espace Eiffel-Branly. Odgovorio je na pitanje kakav je zapravo osjećaj izlagati u Parizu. Dojam je kako se s tim malo što može mjeriti.

- To je izložba "Stari i mladi, poznati i nepoznati". Organizator izložbe je bio u Gradu, u biti išao po ateljeima vidjeti tko bi izlagao, ali nije našao ono što je želio. Svratio je onda u moj atelje, koji je onda bio u Galeriji. Vidio je slike i rekao: "Evo čovjeka čija slika mora ići u Pariz". To je bilo jedno sjajno iskustvo, znati da vas je prepoznao kustos iz Pariza. - kazao je Mladošić.

Kasnije su uslijedile grupne izložbe "Obala i more" u Sponzi 2000. godine, Dubrovački mostovi u Ranjini 2002. godine, Dubrovački likovni trenutak 2004. godine. Sudjelovao je na "Izložbi recentnih radova članova HDLU-a" u Zagrebu 2004., 2006., 2008. i 2009 godine. Na Dubrovačkom likovnom trenutku ponovo je izlagao 2008. godine. Na Salonu sakralne likovnosti izlagao je 2009. godine u Splitu. Svoj rad predstavljao je još u Splitu, Zagrebu, Solinu, a bio je tu i još jedan Dubrovački likovni trenutak, otvoren ove godine.

KROZ ASSENZU SE NIŠTA NIJE PROMIJENILO OSIM MENE

Rekao je više o odlasku na splitski odsjek Akademije Assenza Mallschule Muenchestein Basel.

- Uglavnom se u Splitu održavala nastava. U Baselu sam bio nekoliko puta. Odnosno, nakon svake završene godine. Upisalo nas je 12 u generaciji, završilo nas osam. Drugačije je to tamo. To je jedna napuštena tvornica pretvorena u pravo umjetničko carstvo, što je meni bilo potpuno novo. Tamo su i sobe za studente. Upisao sam to skroz slučajno, Antun Karaman mi je rekao da je vidio napis u novinama o tom odsjeku. A eto, bio sam uporan i isplatilo se. Ali, da pravo kažem, ništa se nije promijenilo. Promijenio sam se ja u svom tom procesu, ali uvjeti slikanja su ostali isti, naravno da sam nešto više toga znao, ali rad kao rad nije se bitno promijenio. - istaknuo je Mladošić.
Za Mladošića, oni koji znaju, kažu da je vrstan kolorist.

- Ljudi kažu da su se rodili za ovo ili za ono... A ja mislim da sam rođen za slikarstvo. Ne znam, valjda imam taj osjećaj za boju. Kad slikam, ne crtam olovkom pa poslije dodavam boju. Ne. Boju uzimam kao osnovu svega, počnem crvenom, završim na potezu plave... U svemu tome tražim svoj vidljivi znak. Od toga stvaram sliku. - objasnio je.

MNOGI SLIKAJU DUBROVNIK DA BI PRODAVALI SLIKE, JA NE ŽELIM

Dojam je kako za razliku od većine dubrovačkih slikara, Mladošiću Dubrovnik nije neki učestali motiv.

- Ne slikam Dubrovnik zato što ga svi slikaju, svi ga prodavaju i mnogi slikaju samo da bi prodavali, a ja ne želim slikati Dubrovnik. Neka to drugi rade, ne smeta mi, neka i zarade na Dubrovniku. No, ja nemam te aspiracije. A i ima ga previše. Imam neke skrivene motive, neke neobičnosti koje vidim u Gradu. Ali, u mene se ne može vidjeti onaj klasični Dubrovnik, poput svetoga Ivana i takvih motiva. - precizirao je.

- Ne radim slike za prodaju i ne biram tako motive. To je ono što ne želim. Moje slike treba voljeti! Ne radim s tom mišlju da bih prodao sliku. Volim regalat sliku više nego prodati onima za koje vidim da ih vole. - rekao je Mladošić.

ŽIVIM UMJETNIČKI ŽIVOT, NEMAM DRUGIH ZANIMACIJA

Već je četiri godine u mirovini, danas ga se može vidjeti u društvu slikara Josipa Škerlja i Miša Baričevića, kaže zajedno idu na likovne kolonije, puno razgovaraju o umjetnosti...

- Recimo, da sam diplomirao 1972. kad sam prvi put išao na Akademiju i bio slikar, moj život bi bio drugačiji nego danas. A danas zapravo otkako sam u mirovini zaista živim umjetnički život. Nemam drugih zanimacija nego se bavim umjetnošću. Nikad nisam više i slikarski promišljao nego danas. - naglasio je.
Odgovorio je na pitanje što bi te 1972. godine kad je, kako kaže, "doživio razočarenje", rekao da mu je netko spomenuo kako će se za njega jednog dana govoriti kao o jednom od značajnijih suvremenih dubrovačkih autora.

- Ne bih mu vjerovao. Svatko tko radi i slika, ima o sebi neko mišljenje, to je jasno. Ali, da će tako sad netko govoriti za mene, ne bih mu povjerovao. Sve je to obaveza za buduće. Moram to opravdati. Ako bude mogućnosti, prilike koje se budu pružale, iskoristit ću. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr Ivo Mladošić, dubrovački slikar za kojeg je i očekivati kako će mu se rad još više rasplamsati, kako to obično i bude u spletu želja i očiglednih mogućnosti.