Nakon što je rekonstruirana gradska uprava te nakon što je dubrovački gradonačelnik Mato Franković tako oko sebe okupio tim ljudi kojima vjeruje, počelo se i s obnovom zgrade. Ove radove Franković je još najavio sredinom studenoga na sjednici Gradskog vijeća.

Tada je kazao kako će se iznos od 950 tisuća kuna utrošiti u preuređenje službenog salona, kao i u kupnju novog namještaja. Između ostalog, kazao je kako prozori propuštaju vodu, dodajući da su "prilikom svake velike kiše naši inventari šugamani i broke", ali i kako s fasada otpada kamen.

- Zgrada se nalazi u lošem stanju i potrebna su značajna financijska sredstva da ovo sve skupa uredimo na način da udovoljava svrsi i ne propušta vlagu, ništa više od toga, nema luksuza. - rekao je Franković na Gradskom vijeću.

Svi ti radovi koje je najavio u studenome sad su i započeli te je za očekivati kako broke i šugamani u skoroj budućnosti neće biti dio inventara u uredima zgrade gradske uprave.

V.Salvia

Ima već nekoliko kako je zgrada gradske uprave, kao i zgrade upravnih odjela Grada Dubrovnika, pod videonadzorom. Stoga, zanimljivo je pročitati Odluku o korištenju sustava videonadzora na svim ulazima i izlazima iz objekata gradske uprave Grada Dubrovnika, koju je donio dubrovački gradonačelnik Mato Franković, a koja se može pročitati u Službenom glasniku Grada Dubrovnika.

"Sustav videonadzora koristi se zbog zaštite sigurnosti zaposlenika i svih drugih osoba koje se nađu u prostoru predviđenih za ulazak i izlazak iz svih objekata gradske uprave Grada Dubrovnika." - naveo je Franković.

Objasnio je kako se sustav videonadzora koristi i za sprječavanje protupravnih radnji usmjerenih prema imovini Grada Dubrovnika od krađe, razbojstva, provala, nasilja, oštećenja i uništenja.

Budući da razbojstva koja se spominju i nisu učestala u Dubrovniku pa ih je stoga još teže i očekivati u zgradi gradske uprave, gdje uostalom postoji i zaštitar, bit će ipak prije da Franković ovako želi spriječiti neodgovorno ponašanje zaposlenika u gradskoj upravi. Tako i navodi kako se videonadzor postavlja i "radi kontrole ulazaka i izlazaka zaposlenika i posjetitelja iz radnih prostorija i prostora u vlasnosti Grada".

Šuška se inače kako je Franković poprilično nezadovoljan kad pojedini zaposlenici dolaze na posao, odnosno kad idu na marendu te koliko na njoj ostaju. Videonadzorom očito želi doprinijeti eto i boljoj radnoj efikasnosti svojih zaposlenika.

V.Salvia

Iza dubrovačkog HNS-a turbulentna je godina. Nakon što je stranka na državnoj razini koalirala s HDZ-om, iz gradske podružnice izašao je znatan broj članova, na čelu s dotadašnjim predsjednikom Androm Vlahušićem.  O načinima na koje je stranka konsolidirana, ali i planovima u novoj 2018. godini, više je za portal Dubrovnikpress.hr rekao novi predsjednik dubrovačkog HNS-a Miho Obradović.

- Mnogi su mislili da stranke više neće biti, mi smo i na izbornoj skupštini pokazali da HNS još uvijek postoji. Plan je nastaviti okupljati ljude, posebno mlade ljude, pune elana. I, pomalo vidjeti i nastaviti pregovore s dva nezavisna vijećnika, oko mogućnosti vraćanja jednog ili možda oba mandata kako bi HNS samostalno formirao svoj Klub. - rekao je Obradović.

- Na izbornoj skupštini je bilo preko 150 članova, pokazali smo da je HNS u Dubrovniku i dalje jak, a uostalom i birači su nam dali potporu na izborima, na račun čega smo osvojili tri mandata u Gradskom vijeću. Tako da je HNS stabiliziran i nastavljamo dalje. - dodao je Obradović.

Najavio je sjednicu Predsjedništva stranke.
- U 2018. bit će tu naše standardne akcije s kojima obilježavamo određene datume, ubrzo ide prvi sastanak Predsjedništva, gdje ćemo do kraja definirati plan djelovanja u 2018. i vidjeti najvažnije detalje. - izjavio je Obradović.

Nakon što je formirano Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, počela se provlačiti teza kako je oporba, uz čast pojedinim izuzecima, zapravo nepostojeća.

- Kad se donosio rebalans, samo sam ja bio protiv. Već sad, kad se donosio proračun za 2018., isti nije podržalo šest, sedam vijećnika. Isto kao što osam, devet vijećnika nije podržalo dodatak ugovora za zidine. Dakle, oporba se budi. HNS je šest mjeseci bio jedina oporba a sad vidimo da se budi SDP, Vido Bogdanović i Ljubo Nikolić, nezavisni vijećnici pomalo. Nadamo se da će to dovesti da HDZ počne raditi onako kako treba, a ne po svome. A mi ćemo za sve dobro glasati, nebitno tko je to predložio. Prvi nemam problem reći ako je nešto dobro da je dobro. Za bilo koji vrtić ili školu. Jedini cilj je boljitak naših građana. - zaključio je predsjednik dubrovačkog HNS-a Miho Obradović.

Policijska akcija "Izbacite uljeza: Manje oružja, manje tragedija" održana je danas na Pilama. U sklopu akcije pozivaju se građani da se riješe oružja bez sankcija i svoj život učine sigurnijim.

U sklopu dosadašnjih akcija građani su predali su veliki broj oružja, streljiva i minsko eksplozivnih sredstava.

"Svi oni koji se u ovoj akciji odluče riješiti nelegalnog oružja, streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava trebaju to samo prijaviti na broj 192 ili u najbližoj policijskoj postaji. Policijski službenici u civilnoj odjeći i s vozilom bez policijskih oznaka doći će na vašu adresu, preuzeti navedena sredstva te ih odnijeti na unaprijed određena mjesta za prikupljanje i pohranu." - objasnili su iz PU dubrovačko-neretvanske.

"Napominjemo da je ova akcija preventivnog karaktera i da se protiv osoba koje se u sklopu ove akcije odluče na dragovoljnu predaju ilegalnog oružja, sukladno odredbama Zakona o oružju neće pokretati kazneni ili prekršajni postupak." - objasnili su iz PU DNŽ.

DPP

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković imenovao je članove Muzejskog vijeća Umjetničke galerije Dubrovnik, kao i Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja, Dubrovačkih knjižnica, ali i Upravnog vijeća Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada.

Za predsjednicu Muzejskog vijeća Umjetničke galerije Dubrovnik imenovana je Katja Bakija, a za članice Muzejskog vijeća Ivana Jovanović Trostman i Maris Arbanasin. Pak, iz Muzejskog vijeća UGD razriješeni su Suzana Čagalj, Ivana Stanić i Ana Greget.

Predsjednikom Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja imenovan je Tonči Daničić, inače i dosadašnji član, a za članice su još imenovane Martina Velić i Katija Milković. Dužnosti su razriješeni Mihaela Mikulandra i Vlaho Margaretić.

Predsjednicom Upravnog vijeća Dubrovačkih knjižnica imenovana je Silvija Jukić, a članom Tomislav Bjelopera. Pak, razriješeni su Ivana Lazarević i Antonela Đurđević Bujak.

Također, Franković je u Upravno vijeće Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Dubrovnika imenovao Silviju Petrlić Saltarić, a iz Upravnog vijeća Agencije opozvan je Dubravko Pasqualicchio.

Podsjetimo, na prošloj sjednici Gradskog vijeća, vijećnička većina imenovala je svoje ljude u upravna vijeća ostalih javnih ustanova u kulturi kao i u Upravno vijeće Javne ustanove Sportski objekti Dubrovnik, a o čemu više možete pročitati OVDJE.

Grad Dubrovnik i ove godine organizirat će Festival turizma, radi se o bijenalnom događanju koje se održava, dakle, svako dvije godine u Gradu, a za što će biti potrebno izdvojiti pola milijuna kuna, isto kao što je to bio slučaj i 2016. godine kad se Festival prvi put održao.

Radi se o događanju koje je prvi put u Dubrovniku održano 2016. godine, a koje se u neparnim godinama održava u Reuil Malmaisonu. Sama spomen riječi "festival" tu imputira na događaj koji je okrenut građanima, nekakva događanja koja su tu da možda i zabave, no u kontekstu ovoga festivala tu se zapravo radi o kongresu. Odnosno, prezentacijama i panelima, strateškim promišljanjima. Bio je tu i 2016. godine natjecateljski dio priče uz koji je 17 gradova sudjelovalo s unaprijed prijavljenim projektima, a pobjednici su bili proglašeni na svečanoj večeri u Revelinu.

Na stranu koliko je potreban ili nepotreban Festival turizma, odnosno cijeli niz strateških promišljanja i raznoraznih valorizacija, čini se kako je pola milijuna kuna na nešto što je okrenuto samome sebi, a na građane utječe tek indirektno, odnosno temeljem donesenih zaključaka, nepotrebno potrošen novac.

Gradonačelnik Mato Franković predstavljajući proračun za 2018. godinu, rekao je kako će se Festival održati, kako će koštati 500 tisuća kuna, napomenuvši tek kako će biti okrenut ka kruzing turizmu, očito svojoj inspiraciji.

No, na upit portala Dubrovnikpress.hr, koji datira još od 30. studenoga, o tome kad će se Festival održati i koji je njegov cilj, ali i da navede specifikaciju troškova, gradonačelnik Franković do zaključenja ovog napisa nije odgovorio.

Tako da ostaje samo poznato kako će Grad Dubrovnik utrošiti pola milijuna kuna na strateška promišljanja o kruzing turizmu, rasprave koje su već redundantne i prekomjerne.

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, u nazočnosti vršiteljice dužnosti pročelnice UO za obrazovanje, kulturu, znanost i sport Ane Čeović, potpisao je ugovore za dodjelu stipendija darovitim učenicima i studentima, ali i učenicima i studentima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja.

U proračunu za stipendiranje izdvojeno je 750 tisuća kuna.
- Čestitam svim učenicima i studentima na uspjehu jer su zapravo osvojili ovu stipendiju Dubrovačko-neretvanske županije. To ste mogli samo odličnim rezultatima, a iza odličnih rezultata uvijek stoji puno rada, kao naravno i nadarenosti. Čestitam vama, ali i vašim roditeljima i nastavnicima. - rekao je župan Dobroslavić.

Pozvao je učenike da ostanu u Hrvatskoj.
- Neki se bave crnim prognozama. Naravno da naše društvo i nacija ima problema s nezaposlenošću i iseljavanjem. No, mislim da moramo imati snage to nadvladati i da ćemo u tome uspjeti. Nema mjesta crnilu, moramo biti optimistični, kao što ste i vi ovakvim rezultatima pokazali da imate ambiciju i optimizam. Svi moramo tako nastaviti. - objasnio je župan Dobroslavić.

- Izgradit ćemo mi ovu državu. Ona će opstati, ali će lakše opstati ako budemo optimističniji. Ne govorim to vama, vjerujem da ste vi svi kroz ovo što ste pokazali dovoljno optimistični, ali u društvu imamo one koji nas opterećuju nepotrebnim pesimizmom. Problema imamo dovoljno, ali sve ih možemo prevladati boreći se s njima, a ne podležući malodušnosti. - zaključio je župan Nikola Dobroslavić.
[youtube url="https://youtu.be/CqwKazG16Os"]
Stipendije za deficitarna zanimanja dobila je učenica Medicinske škole Katarina Jerković te studenti Matea Vukić, Ivan Kola, Karla Mikulić, Maja Bubica i Antonela Vukanović.

Stipendije za darovite učenike dobili su učenici: Antonio Lujo, Lorena Marević, Ana Vidojević, Roko Volarević, Matija Lučić, Katarina Marević i Ante Šprlje.

Stipendije za darovite studente dobili su: Josip Šetka, Gloria Odak, Ivan Roško, Matea Popović, Pero Pasković, Luka Baule, Anamaria Ivanović, Jelena Baule, Katarina Gnječ, Anita Pitarević, Monika Žuvela, Karmen Bilić, Mihaela Blitvić, Katarina Baule, Ana Vojvoda, Lucija Stahor, Karmen Mišković, Marin Begović i Marta Đurović.

Verbum publicum d.o.o.

NATJEČAJ ZA RADNO MJESTO VODITELJA MARKETINGA

Mjesto rada: Dubrovnik i okolica.

Uvjeti prijave: Bez posebnih uvjeta i ograničenja, ne tražimo vlasnike diploma nego tražimo sposobne i komunikativne osobe neovisno o spolu, životnoj dobi, izgledu i nacionalnosti.

Kandidate koji traže posao, a mole Boga da ga ne nađu i nisu spremni zaraditi svoju plaću molimo da ne gube svoje i naše vrijeme.

Radno vrijeme, uvjeti rada i plaća: Radno vrijeme je fleksibilno, ne zanima nas kad ćete obaviti posao, nego da ga obavite. Ostali uvjeti bit će predstavljeni kandidatima koji budu pozvani na razgovor.

Stranačka iskaznica: Nije potrebna.

Prijave slati isključivo na e-mail, s naslovom ZA NATJEČAJ.

Adresa: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Natječaj je otvoren do popunjena radnog mjesta.

direktor Verbum publicum d.o.o.

Davor Mladošić

Dubrovnik, 3. siječnja 2018.

Iako mu ime direktno ne izgovaraju, u 2018. jednako kao i u 2017. još će se puno puta akteri na vlasti u Dubrovniku doticati i osvrtati na bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića. Ako zbog ničega onda zbog njegovih projekata koje su nastavili. Naravno, spomenut će ga pokoji put i kad ih političke okolnosti i svakodnevica na to natjeraju, ali rijetko direktno imenom, već će ga osloviti s bivši ili kako to popularno u posljednje vrijeme čine, posprdno će ga nazvati blogerom. No, vladajući akteri baš se i nemaju razloga previše sprdati jer što je veći predmet sprdnje ako ne način na koji su se domogli vlasti u Gradu Dubrovniku.

Javnost još pamti političku pogodbu između Mosta i HDZ-a upakiranu u izmjene Zakona o lokalnim izborima kojima su političarima s presudama onemogućene kandidature na izborima do isteka probacijskog roka. Novinarima nije puno trebalo da procjene koga se tom političkom pogodbom želi eliminirati iz izborne utrke pa je taj zakon ubrzo i svim medijima nazvan Lex Vlahušić.

Iz Mosta i HDZ-a, posebice Mosta, usvajanje tog Zakona pravdalo se željom da iz politike eliminiraju one koji su se ogriješili. Naravno, eliminiran je samo Andro Vlahušić jer samo se Andra Vlahušića na tim lokalnim izborima 2017. nije moglo dobiti regularnom utrkom.

DA NIJE DIRAO ZIDINE JOŠ BI BIO GRADONAČELNIK?

Sam Vlahušić u brojnim će svojim osvrtima na razdoblje koje ostaje iza njega reći kako mu je sva ta igra podmuklo namještena zbog zidina. Da nije dirao zidine i način raspodjele novca od karata za zidine vjerojatno bi još uvijek bio gradonačelnik.

Što se to krije u zidinama i načinu raspodjele novca utrženog od prodaje karata za zidine ostat će nepoznanica ili dok DORH ne odluči drukčiji ili barem sljedećih 15 godina jer nije li aktualni gradonačelnik Mato Franković, bjanko potpisom na dodatak ugovoru s DPDS-om koji mu je potom amenovala većina u Gradskom vijeću, zidine na daljnje upravljanje prepustio DPDS-u baš na sljedećih 15 godina. Zašto mu se toliko žurilo?

Kao da se nešto krije u tim zidinama kad nitko ne smije njima upravljati osim DPDS-a. Čak je i bivši gradonačelnik Vido Bogdanović, koji je zidine dao DPDS-u, kao gradski vijećnik na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Gradskog vijeća upozoravao kako se ne može vjerovati ljudima koji su sebi dali za pravo uknjižiti plodouživanje na zidinama, ali gradonačelnika Frankovića njegova upozorenja nisu uopće zanimala.

Upozoravala je i ostala oporba, ali zaludu jer se ni vijećnici stranaka s regionalnim predznakom nisu previše osvrtali na činjenicu da se najvrjednije dubrovačko dobro povjerava jednoj udruzi za koju su i sami stručnjaci iz UNESCO-a utvrdili da zidine ne obnavljaju na baš najbolji i propisan način, ali eto, ispalo je da je netko platio stručnjacima iz UNESCO-a da napišu takvo mišljenje. Mora bit da su i svi koji misle da dubrovačke zidine treba vratiti na upravljanje i skrb Gradu plaćeni da tako misle.

Bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić još je od početka svog prvog mandata zastupao tezu da zidine treba vratiti Gradu. Istog je stava i danas pa je nakon posljednje prošlogodišnje sjednice Gradskog vijeća najavio kako će protiv Frankovića podnijeti kaznenu prijavu. No, hoće li se nakon što je zaprime istražni organi ove zemlje njome pozabaviti? Prije će bit da će završiti na dnu neke ladice, daleko od očiju onih koji bi pokazali i najmanju znatiželju pozabavit se takvom prijavom, zagrebati malo ispod površine.

UŠUTKALI GOTVO SVE MEDIJE, VLAHUŠIĆA NE MOGU

Aktualna vlast, još uvijek opijena svojom izbornom pobjedom, možda je na neko vrijeme ušutkala oporbu. Možda je, kupujući ih novcem, koji će im uskoro podijeliti pod krinkom nekakva natječaja za poticanje pluralizma, ušutkala gotovo sve lokalne medije koji se uporno posljednjih šest mjeseci gotovo pa između sebe natječu tko će prikazati idealniju sliku Dubrovnika.

Ipak, najveći im problem ostaje što ne mogu ušutkati Andra Vlahušića. A to bi najviše željeli. Zato ga uporno pokušavaju smjestiti na političku marginu. No, teško je marginalizirati svoga političkog prethodnika, posebice ako je riječ o osobi koja je iza sebe ostavila konkretne rezultate.

Upravo kad ostvariš konkretne rezultate imaš pravo upozoravati i na konkretne probleme. Andro Vlahušić ne prestaje to činiti. Kao čovjek bez stranke, jer HNS je napustio onog trenutka kad je ta stranka ušla u koaliciju s HDZ-om, Vlahušić i dalje diktira tempo u ovoj učmaloj i falsoj političkoj svakodnevici, i što je najvažnije, govori i o onoj stvarnoj slici Dubrovnika, čini se i prvi put potpuno slobodno govori ono što želi, neopterećen strankom, izborima, glasovima… Zadatak je to kojim bi se trebala baviti oporba. Andro Vlahušić, čak i kao solo igrač, u Dubrovniku je HDZ-u jedina stvarna oporba i jedina osoba na političkoj sceni koje se zaista boje.

Dubrovačkoj bolnici zbog njezinog geografskog položaja gravitiraju pacijenti iz susjedne BiH, onima s dvostrukim državljanstvom omogućeno je besplatno liječenje, a ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr.Marijo Bekić na upit portala Dubrovnikpress.hr odgovorio je na pitanje koliko se pacijenata na godišnjoj razini iz Bosne i Hercegovine liječi u Općoj bolnici Dubrovnik.

"U 2016.g u OB Dubrovnik se liječilo na odjelima oko 60 pacijenata (trošak je oko 300.000 kn), dok se u poliklinici liječilo oko 340 pacijenata (trošak je oko 100.000 Kn), dok je HZZO platio OB Dubrovnik samo dio troška tih liječenja oko 3.600 Kn mjesečno ili 36.000 Kn za prvih deset mjeseci 2017.g." - stoji u odgovoru ravnatelja dr. Bekića.

HZZO tako nedostatno pokriva liječenja hrvatskih državljana iz BiH, odnosno sudjeluje s oko deset posto te je teret na OB Dubrovnik, odnosno njezinu osnivaču Županiji dubrovačko-neretvanskoj.

Dr. Bekić je odgovorio i na pitanje kakav je stav OB Dubrovnik po pitanju besplatnog liječenja pacijenata iz BiH, onih koji imaju dvojno državljanstvo, odnosno smatra li da je to nešto što bi se drugačije trebalo regulirati, kako bi se ukupni trošak OB Dubrovnik tako eventualno smanjio?

"OB Dubrovnik podržava liječenje pacijenata iz BIH koji imaju dvojno državljanstvo, samo bi trebao HZZO povećati iznos kojim se plaća liječenje tih pacijenata do stvarnog troška, a ne kao do sada oko 3.600 Kn mjesečno." - stoji u odgovoru ravnatelja OB Dubrovnik dr. Marija Bekića.

Što se tiče ostalih državljana zemalja Europske unije, koji imaju EU zdravstvenu iskaznicu, oni se liječe po istoj cijeni kao i hrvatski državljani.

"OB Dubrovnik trošak liječenja državljana EU koji imaju zdravstvenu EU iskaznicu fakturira HZZO-u koji iznos troška plati OB Dubrovnik, dok HZZO s osiguravajućim fondom zemlje EU prema postignutom sporazumu namiri trošak". - odgovorio je ravnatelj Bekić.

Inače, strani pacijenti liječe se kroz Polikliniku za pomorsku medicinu i vanjske bolesnike, koja je otvorena 2009. godine, prvenstveno za potrebe gostiju i posade brojnih kruzera koji uplovljavaju u Dubrovnik.

Na zamolbu da se portalu Dubrovnikpress.hr predoči cjenik usluga, ali i na pitanje koliko OB Dubrovnik utrži kroz rad navedene Poliklinike na godišnjoj razini, ravnatelj Bekić je odgovorio "kako je to poslovna tajna".

No, dr. Bekić nije na čelu praonice rublja, rent-a-car agencije ili privatne poliklinike nego Opće bolnice Dubrovnik. Stoga nejasno je po kojoj logici je poslovanje ustanove kojoj je osnivač Županija dubrovačko - neretvanska poslovna tajna.

Kad se osvrnem na 2017. godinu, rekao bih kako je za Ustanovu u kulturi Grada Dubrovnika Dom Marina Držića protekla iznimno uspješno, rekao je za portal Dubrovnikpress.hr ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić. Iza DMD-a je obljetnička, u sklopu koje je obilježeno 450 godina od Držićeve smrti, a Matić se za portal Dubrovnikpress.hr osvrnuo na protekla događanja, najavivši i 2018. godinu u ovoj ustanovi u kulturi.

- U 2017. godini Dom Marina Držića je nizom raznovrsnih programa obilježio 450 godina smrti našeg najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića čime smo željeli ukazati na činjenicu kako je to jedinstvena prilika kako bi se u potpunosti ispunila vizija i misija ove ustanove u kulturi Grada Dubrovnika te omogućiti svakom posjetitelju što bolji uvid u živopisnu biografiju hrvatskog književnika Marina Držića i predočiti život renesansnog Dubrovnika. - rekao je Matić.

IZLOŽBE, PREDAVANJA, GRAFIČKE MAPE...

Objasnio je kako je obljetnička godina otpočela otvorenjem izložbe „U traganju za renesansom - staklo iz arheoloških istraživanja na dubrovačkom području“ u Noći muzeja 2017., a koja predstavlja predmete od stakla koji su pronađeni tijekom arheoloških iskapanja na različitim lokalitetima u povijesnoj jezgri Dubrovnika i dubrovačkog područja.

- Poseban naglasak stavljen je na predmete iz razdoblja renesanse (15. i 16. stoljeće) što je vrijeme tzv. "zlatnog doba Dubrovnika" i ekonomskog, trgovačkog, znanstvenog, umjetničkog i svakog drugog procvata. To je ujedno doba Marina Držića koje je Domu Marina Držića najzanimljivije. - rekao je Matić.

- Dom Marina Držića u 2017. godini nastavio je s nizom zanimljivih predavanja književnih povjesničara, držićologa, jezikoslovaca i teatrologa o životu i djelu Marina Držića kao nepresušnim vrelom istraživanja najvećeg hrvatskog komediografa, a u sve u svrhu misije Doma Marina Držića koja teži postati znanstveno istraživački centar za proučavanje lika i djela Marina Držića, mjesto svojevrsnog spomenika najvećem hrvatskom komediografu, kao i mjesto u kojem će se svaki posjetitelj Doma Marina Držića vremenski vratiti u renesansu i osjetiti život tadašnjeg Dubrovnika. U travnju smo otvorili izložbu crteža i skulptura dubrovačkih slikara Josipa Škerlja i Vedrana Grabovca, a potom priveli kraju vrlo uspješnu suradnju s Gimnazijom Dubrovnik kroz projekt „Držić u očima gimnazijalaca. Uslijedilo je otvorenje samostalne izložba Antona Vrlića "Ostakljeni Držić", u kojoj smo prezentirali novi ciklus radova eminentnog hrvatskog umjetnika Antona Vrlića, nastalih u sinergiji medija optičkog stakla i faksimila rukopisa autorskog djela Marina Držića. - objasnio je Matić.
Također, Dom Marina Držića producirao je grafičko-pjesničku mapu akademskog grafičara Lukše Peka, jednog od uglednijih hrvatskih umjetnika. Tema grafičke mape je djelo Marina Držića, a sastoji se od dvanaest listova otisnutih grafika u tehnici bakropisa i suhe igle. U izdavačkoj djelatnosti Doma Marina Držića objavili smo knjigu Pjesni ljuvene – Ljubavne pjesme Marina Držića koje je akademik Luko Paljetak priredio i prenio na suvremeni hrvatski jezik.
Također, kao hommage Marinu Držiću predstavljena je u studenom još jedna grafička mapa, ona tri istaknute hrvatske suvremene grafičarke, Nevenke Arbanas, Maje S. Franković i Zdenke Pozaić „Vile od grafike – hommage Marinu Držiću“, koje tvore neformalnu grafičku grupu s obzirom na dugogodišnju suradnju na zajedničkim grafičko-književnim projektima. 

- Posebno je zadovoljstvo što smo grafičku mapu predstavili i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. U prosincu smo predstavili knjigu Nesan Marina Marinova (Držića) autora Davora Mojaša, zbir od stotinjak kratkih proza, pjesama, citata, dramskih skica, rekonstrukcija i raznih drugih svjedočanja i autorskih prinosa.

- Za naše najmlađe i sve stripoljupce izdali smo strip u boji „Novela od Stanca“ autora Dubravka Kastrapelija. „Novela od Stanca“, najkraće djelo Marina Držića, pisano dvostruko rimovanim dvanaestercem u sedam prizora (316 stihova) i „stilski najčistije i možda najsavršenije djelo dubrovačkog komediografa“ (F.Čale) zaslužuje našu posebnu pažnju, ali i poseban napor da ga se približi što većem broju čitatelja svih uzrasta, a posebice mladih kako bismo već od tinejdžerskih godina odgajali i stvarali što brojniju publilku poznavatelja Držićevog djela. - objasnio je.

RADIONICE S DJECOM

Dodao je kako DMD "već tradicionalno održava višemjesečne edukativne radionice s djecom, i to likovne, glazbene, dramske i filmske."
- Ustanova posebnu pažnju posvećuje pedagoškoj djelatnosti i važnosti edukacije kroz iskustveno doživljajno učenje. Prvenstveni cilj radionica je da se u svrhu poticanja kreativnosti kod mladih ljudi te znatiželje i potrebe za stjecanjem novih znanja dočara život renesansnog Dubrovnika, a posebice da ih zainteresira za život i djelo najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića. Kroz besplatne radionice Doma Marina Držića u četiri godine prošlo je preko 500 učenika osnovnih i srednjih škola. - govori Matić.

ZNAČAJNA MEĐUNARODNA SURADNJA

Poseban aspekt u Domu su i međunarodne suradnje. DMD je tako dogovorio posudbu tri raritetna izdanja Držićevih djela iz čuvene milanske Biblioteca Nazionale Braidense koje su u srpnju predstavljene javnosti u Domu Marina Držića. Radi se o prvotiscima (editio principe), iz 1551. Godine, Tireni, drami u pet činova, pisanoj dvostruko rimovanim dvanaestercima (1690 stihova). Prvi je put objavljena 1551. u Veneciji: Tirena, komedija Marina Držića, prikazana u Dubrovniku godišta MDXLIII, u kojoj ulazi boj na način od moreške i tanac na način pastirski, u tiskari Andree Arrivabenea kao i PIESNI MARINA, | DARXICHIA VIEDNO | STAVGLIENE | SMNOSIM | DRVSIM LIEPIM | STVARMI | M. D. L I). Izišla je u Veneciji u tiskari Niccolòa Bascarinija, također 1551 godine. Treća knjiga također Tirena, komedija Marina Držića, tiskana je u venecijanskoj tiskari Marca Ginammija, iz 1630. godine.

- U 2016. godini Dom Marina Držića ostvario je značajnu suradnju s Midsummer Scene ljetnim festivalom koji je pokrenut 2014. godine, kao platforma za međunarodne umjetničke koncepte i suradnje. Midsummer Scene je projekt Grada Dubrovnika i TZ Grada Dubrovnika, a u produkciji i organizaciji Brilliant Events Dubrovnik i Honey-Tongued Theatre Productions London. Kroz glazbeno-scenski program 2016. Shakespeare meets Držić, dio ansambla Hamleta kostimiran u renesansne kostime čitao je i glumio ulomke iz Držićevog Dunda Maroja na engleskom jeziku te uz renesansnu glazbu ansambla Plazarius najavio veliku obljetnicu 450 godina smrti Marina Držića (1567.-2017.). U 2017. godini zajedničkom suradnjom Doma Marina Držića, Midsummer Scene festivala i kroz partnerstvo s Društvom prijatelja dubrovačke starine smo kroz prigodni program radnog naslova Držić meets Shakespeare čitali i glumiti ulomke iz Držićevog Dunda Maroja i Skupa na engleskom jeziku. - dodao je.

A U SIJEČNJU I VELJAČI...

Što se tiče 2018. godine, Matić je najavio događanja za siječanj i veljaču.

- U suradnji s Turističkom zajednicom Grada Dubrovnika a u izdavačkoj djelatnosti Doma Marina Držića upravo završavamo projekt prijevoda najpoznatijeg Držićevog djela „Dunda Maroja“ na engleski jezik, knjiga je u tisku, prevoditelja Filipa Krenusa i Luka Paljetka kao autora predgovora knjizi, a izdavanje ovog prijevoda uputilo bi strane posjetitelje na vrijednost djela našeg najvećeg komediografa. Prijevod je adaptiran kako bi hrvatski izvornik s engleskim jezikom bio potpuno usklađen te tako što više približio pitku izvornu živost Marina Držića čitatelju engleskog govornog područja. - rekao je Matić.

Za Noć muzeja koja je 26. siječnja, najavio je otvaranje samostalne izložbe umjetnika Duška Šibla.

Također, održat će se i predstavljanje knjige autorica Vesne Muhoberac i Mire Muhoberac "Ali spiš ali bdiš? : režije Držićevih tekstova u Domu Marina Držića : Anno domini 2015, 2016., 2017., 2018.", povodom obilježavanja 450. godina smrti i 510. godine rođenja.

U prosincu 2017. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 24.741 dolazak, što je 12% više od prosinca 2016. godine i 62.510 noćenja, što je 6% više nego u prosincu 2016. godine.

U 2017. godini u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 1.915.890 dolazaka s ostvarenih 8.328.181 noćenja. U usporedbi s 2016. godinom dolasci su u porastu za 15%, a noćenja su u porastu za 12%.

Od početka godine najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Hrvatske, Francuske, Bosne i Hercegovine, te Sjedinjenih Američkih Država.

TZ DNŽ