Tradicionalni Božićni koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra, dubrovačkih zborova, klapa i solista, koji se neprekidno održava još od 1991. godine i ove ćemo godine imati priliku poslušati na istom mjestu i u isto vrijeme kao i svih prethodnih godina – 27. prosinca u crkvi Male braće, s početkom u 20 sati.

Na koncertu pod nazivom „Adeste fideles“ sudjeluju Dubrovački simfonijski orkestar, Mješoviti zbor Libertas, Dubrovački komorni zbor, Katedralni madrigalisti, ženski zbor Divona klapa Atlant, klapa Kaše te solisti: sopranistice Paulina Đapo i Laura Hladilo te tenor Stijepo Gleđ Markos. Izvedbama tradicionalnih božićnih pjesama i napjeva poput Ave Maria, Radujte se narodi, U sve vrijeme godišta, Veselje ti navješćujem, Narodi nam se, Panis Angelicus, Spavaj djetiću, Svim na zemlji, Radujte se narodi, Tiha noć i drugima, ravnaju Margit Cetinić, Maja Marušić, Frano Krasovac i Viktor Lenert.

Ovaj koncert poklon je orkestra, zborova, klapa i solista građanima Božić te je ulaz na koncert besplatan.
DSO

Draga braćo i sestre!

Slaveći Božić, slavimo otajstvo u kojem je Bog postao čovjek, rodivši se u konkretnoj ljudskoj obitelji. Ovim otajstvom Bog je svoju obitelj stavio za uzor svakoj ljudskoj obitelji, ali i svaku drugu ljudsku obitelj učinio svojim osobitim boravištem. Zato je Božić na poseban način i blagdan obitelji.Božić je i poziv da još gorljivije poradimo na istinskom zajedništvu, kako bi naš zajednički hod kroz životne radosti i žalosti bio obogaćen nadom, a lišen tjeskobe. Uza sve vanjske i unutarnje izazove s kojima se u obiteljskom životu suočavamo, svjesni smo da to nije jednostavno i lagano. I zato nam Bog trajno pred oči stavlja Svetu obitelj, kako bismo u njoj pronašli put do istinske obiteljske sreće.

Sveta nazaretska obitelj Isusa, Marije i Josipa, koju sebi predočavamo božićnim jaslicama napravljenimu našim crkvama i domovima, potiče nas na molitvu i poziva na zajedništvo u liturgijskim slavljima, ali nas poziva i da konkretnije promišljamo o njoj, o izazovima koji su bili stavljeni pred nju i načinima na koji su se oni nosili s istima. Kroz došašće smo pratili Mariju i Josipa u trenutcima otkivanja njihovog vlastitog životnog poziva i donošenja važnih životnih odluka koje su omogućile da se Bog rodi.

U božićnim danima pratimo ih u trenutcima njihovog obiteljskog zajedništva, koje je svoj vrhunac imalo u trenutku Isusovog rođenja u betlehemskoj štali. Uslijedit će proslave i susreti vezani uz Djetetov život, prvi navještaji osporavanja i boli, prijetnje, izbjeglištvo, život u Nazaretu, Josipova smrt… Sve nam to pokazuje kako se Sveta obitelj, poput drugih, naših obitelji, suočavala sa svim životnim izazovima, nerijetko i poteškoćama, u dobru i zlu, u zdravlju i bolesti. Zato smo pozvani, upravo u ovom božićnom vremenu, svoj pogled usmjeriti prema Svetoj obitelji, te od nje učiti kako biti muževi i žene, majke i očevi, kako biti sinovi i kćeri, kako biti obitelj.

Želimo, u prvom redu našim mladima, ali i svim bračnim drugovima, osobito onima koji prolaze teške i krizne trenutke,poslatiistinitu sliku o braku i obitelji, da nije uvijek jednostavno i lagano, da smo pozvani na mnogo kompromisa i odricanja od vlastite sebičnosti, ali da je upravo taj put služenja put po kojem postajemo ispunjeni i cjeloviti ljudi. Zato bih u sljedećoj godini u središte naših pastoralnih nastojanja htio staviti upravo stvarnosti braka i obitelji, odnosno glavne aktere braka, muža i ženu.

Ovim nastojanjima želimo se pridružitiopćoj Crkvi koja će u kolovozu u Irskoj održati Devetisvjetski susret obitelji s temom Evanđeljeobitelji - Radostzasvijet,kao i Crkvi u Hrvatskoj, koja će 15. i 16. rujna u hrvatskom marijanskom prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu proslaviti svoj Treći obiteljski dan s temom Očinstvo i majčinstvo – dva lica obiteljskog poslanja.

Osobito ističemtjedan braka i obitelji Dubrovačke biskupije koji će se, u organizaciji Vijeća za život i obitelj, održati od 5. do 11. veljače. Bit će nam to izvrsna prigoda za osnaživanje obiteljskih zajednica, kako na razini župa, tako i na razini dekanata. Ovaj tjedan započet ćemo u ponedjeljak, 5. veljače,susretom obitelji Korčulanskog dekanata, a sljedeće dane nastaviti u drugim dekanatima. U nedjelju, 11. veljače, proslavit ćemo Dan života i obitelji u svim našim župnim zajednicama, te na taj način zaključiti ovaj tjedan posvećen braku i obitelji.

Svjedoci smo kako se uz brak i obitelj posljednjih godina često veže pojam kriza. Iz godine u godinu, u društvu u kojem živimo, svjedočimo porastu razvoda braka. Ne zaboravimo da se iza toga uvijek kriju ljudi, sa svojim često teškim životnim pričama, kojima smo pozvani pristupiti i poviti im rane (usp. Lk 10, 34). Uz njih pokušajmo pronaći više mjesta i za svu našu braću i sestre koji, zbog različitih razloga, nisu mogli ili ne mogu sklopiti brak. Svi zajedno posvetimo više pažnje svima koji su nakon bračnog loma i razvoda ostali sami, kao i onima koji su u međuvremenu sklopili novi civilni brak ili žive u izvanbračnoj zajednici. Pozvani smo pokazatiim da im je Gospodin blizu, te da ih zajednica Crkve prihvaća imajući razumijevanja za njih i njihovu životnu situaciju.

Stavljajući naglasak ovog Božića na stvarnosti braka i obitelji želimo, nadahnuti primjerom Nazaretske obitelji, iznova otkrivati bračni i obiteljski životkao prostor u kojem se supružnici kroz autentične međusobne odnose mogu ostvariti u svom životnom pozivu i poslanju. Samo tako brak postaje izvor zadovoljstva i radosti, te prestaje biti promatran kao teret, a sve više postaje poželjan izazov i prilika za međusobnirast u ljubavi.

S nadom da ćemo to i sami otkriti i početi živjeti, kao i molitvom da u ovom našem svijetu i vremenu bude što višesretnih obitelji, nalik Nazaretskoj obitelji Isusa, Marije i Josipa, svim ljudima dobre volje i svoj stvorenoj stvarnosti, osobito svim našim dragim obiteljima, želim sretan Božić te blagoslovljenu i obiteljskom srećom ispunjenu novu 2018. godinu!

Mate Uzinić, dubrovački biskup

Ako se pojedinima za vrijeme koncerata održanih prethodnih tjedana doimalo da su vremenske okolnosti utjecale na činjenicu da je Grad za vrijeme njihovog održavanja više pust nego pun, nakon sinoćnjeg koncerta Marka Tolje nema nikakve dvojbe. Dubrovački zimski festival je mrtav. Pokoj njegovoj duši.

Kad je bio Jacques padala je kiša, isto i za vrijeme nastupa Massima, pak na Pavelu je bilo zima, sve to moglo je poslužiti za opravdanje užasnoj posjećenosti adventskog programa u Dubrovniku. Slaba su to opravdanja jer je i lani padala kiša i bila je zima pa bi Grad bio pun. No, ajde, te okolnosti skrivale su golu istinu, koja je sinoć bila potpuno jasna. Četvrti Dubrovački zimski festival doživio je potpuni neuspjeh. Fijasko.

Sinoć je vrijeme za ovo doba godine idealno. Ne puše bura, nema niti južine, datum je bio 23. prosinca kad bi sve trebalo biti u blagdanskom ruhu, kad bi se u zraku trebalo osjećati to božićno veselje, proslaviti. Povrh svega toga, subota je tradicionalno dan kad se izlazi. Ali, unatoč svemu navedenom, zabava je izostala, iako, oni koji su bili, malobrojni, lijepo su se zabavili i rasplesali.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=evsxXADZ4do"]
No, sam Grad ponovo je bio pust. Dakle, ne u dva ujutro ili u 19 sati, već u samo „špici“, između 21 i 22 sata. Prostor oko pozornice bio je nekako prazan, a šetajući se i između kućica moglo se vidjeti da baš i nema ljudi. Odnosno, bilo ih je nedovoljno za 23. prosinca, kad bi, dakle, sve trebalo prštati od živosti. Da ne govorimo kako je bilo kad bi se prošao prostor gdje su smještene kućice... Od kućica nadalje – pustinjski elementi, nakon Igre prijestolja, Robin Hooda i Ratova zvijezda može se tu snimiti novi nastavak Dina.

Prštat će Grad od blagdanske atmosfere na badnji dan ujutro, na dan kojim bi, i da se ništa i ne organizira, Dubrovčani pohrlili na Stradun. Bit će Stradun pun i za doček Nove, ali općenito Dubrovnik ne pršti od blagdanske atmosfere. Razlozi? Bez ikakvog uvijanja treba reći da se izmišljala topla voda dok za to nije bilo potrebe. Bivša gradska uprava udarila je dobre temelje Zimskom festivalu. Atmosfera se stvarala i po mjesec-dva prije, uostalom i počeo je petnaestak dana ranije nego ove godine, trajao je duže nego što će sad trajati. A recept je bio jednostavan, građanima se ponudila zabava i mnoštvo kućica, kičastih ukrasa, jer ma koliko se šutalo o tome, ukrašavanje u vrijme Božića jest kič, onaj pozitivni kič. No, za puritance sve je to bilo očito previše, iako je to recept koji pali diljem Europe. Pa neće se adventski programi stvarati za odabrane ili one koje oči bole zbog kućica i kobasica! Adventski program se osmišlja s ciljem da okupi ljude.

A to je ono u čemu je promašeno. Stvari su se odradile eto da se odrade. Kućice raspoređene po modelu "na parove razbroj se" nisu stvorile blagdanski dojam, a izostao je i umjetni snijeg, kao i neki konkretniji program, atraktivniji izvođači, atraktivni ukrasi i figure za djecu. Potpuni neuspjehom je i program u parku u Pilama, kao uostalom i događanja u Uvali Lapad.

Stoga, sinoćnji koncert je pokazao svu tugu i jad Dubrovačkog zimskog festivala. Bilo je lijepo, nakon godina i godina pustog zimskog Dubrovnika, u kojem se, čini se, godišnja doba najviše preslikavaju na samog čovjeka, biti u Gradu. Sad je opet gotovo sve kako je bilo prije pet ili deset godina. Mrtvo.

Provincijalni vikar samostana Male braće fra Stipe Nosić, autor knjige "Ljekarna Male braće", u svojoj propovijedi na Božić dotaknuo se 700. obljetnice ljekarne, ali govorio i o značenju Božića. Njegovu propovijed možete pročitati u nastavku.

"U prigodi slavlja 700. obljetnice ljekarne Male braće, ljekarne koju su Mala braće osnovala kad su se naselila u Dubrovnik, prisjećamo se njihovog ljekarničkog posla koji su radili stoljećima i s tim povezane socijalne uloge koju su imali.

Franjevci su uistinu ljekarnu držali zbog liječenja bolesne braće, ali i zbog zarade od prodaje lijekova, kako bi u samostanu mogli živjeti ekonomski relativno neovisno. Taj pogon, međutim, čvrsto ih je povezivao s ljudima, i pružao im mogućnost da s njima dijele križ bolesti. Lijekove su često davali na dug, a onima koji ih nisu mogli kupiti davali su besplatno, pa se zasigurno može reći da je ljekarna djelovala i kao socijalna ustanova. U djelovanju franjevaca i u njihovu propovijedanju bila je veza između duhovnog i tjelesnog. Bavili su se ljekarništvom i liječili ljudska tijela od bolesti, a u isto vrijeme naviještali su Božju Riječ i liječili duše. U njihovu poslu i propovijedanju bila je očita poruka da je Bog liječnik koji liječi svojom Riječju. Te činjenice treba se sjetiti na blagdan Božića.

Jer, ako je grijeh, kojeg je čovjek počinio i čini, bolest, onda je ono što je Bog učinio i čini za čovjeka, liječenje. Bog je liječnik koji je zbog grijeha čovjeka na zemlju poslao svoga Sina, da uništi grijeh i oslobodi čovjeka od zla. Božji sin rodio se za grešnike i veseli se kad grešnici napuste zao put i obrate se. On se rodio zato da izliječi naša tijela i naše duše i povrati nam zdravlje. Za zemaljskog života Isus je svojom riječju liječio ljude od tjelesnih bolesti. Moć liječenja tijela, povezivao je često s liječenjem duša i opraštao ljudima grijehe. Toliko puta liječio je bolesnike, uz uputu: „Idi i ne griješi više“! Govorio je jasno i otvoreno da nije došao pravednicima nego grješnicima. Evanđelist Marko, koji vrijedi za čovjeka koji je prvi napisao Evanđelje, dokumentirao je te njegove riječi: »Ne treba zdravima liječnika, nego bolesnima! Ne dođoh zvati pravednike, nego grešnike« (Mk 2,17). Bog se dakle rodio ne zbog zdravih, nego zbog bolesnih. U određenom povijesnom trenutku došao je na svijet u ljudskom tijelu radi ljudi koji griješe. Taj razlog vrijedi još uvijek i vrijedit će za sva vremena. Bog se za grješne ljude stalno rađa. Naše grijehe rađanjem oprašta, naše grijehe Božićem liječi.

Braćo i sestre, Isus Krist je najavio pobjedu nad grijehom i smrću svojom mukom i Uskrsnućem. On je svu težinu naših grijeha na križu na sebe uzeo i svojim Uskrsnućem oslobodio nas zla. On je izliječio naša tijela svojim ljudskim tijelom u kojem se za nas rodio, i koje je za nas predao. Tu se i skriva tajna Božića, u činjenici da se Bog rodio kao čovjek, da bi se kao takav žrtvovao na križu za palog čovjeka. Božić je dakle izraz Božje neizmjerne ljubavi prema čovjeku, gesta kojom on liječi i spašava ljude. Zato u razmišljanju o Božiću nije dovoljno zadržati se samo na jaslicama, pobožnom običaju koji nas svake godine ponovo emocijama vraća Božićima djetinjstva. Jaslice, bez obzira kako nam danas romantično izgledale, u sebi uključuju siromaštvo, patnju i odricanje. Običaj je to koji vuče porijeklo još od pjesničke ideje sv. Franje Asiškog, koji je u brdima u Grecciu u božićnoj noći 1223. s volom i magarcem, sa subraćom i uzvanicima prvi put slavio polnoćku. Pjevajući tada Evanđelje i propovijedajući o rođenju Isusovu u Betlehemu, Franjo je htio naglasiti skromnost i spremnost na žrtvu siromašnoga Kralja.

O Božiću zato treba misliti na muku i smrt Kristovu. O Božiću treba misliti na njegovo Uskrsnuće, jer muka, smrt i Uskrsnuće Isusovo dio su Božića. Sve to na božićnoj svetoj misi, i na svakoj svetoj misi, slavimo. Isus nam je zato i ostavio svoje tijelo u znaku kruha i vina, u euharistiji. U euharistijskom kruhu i vinu prisutno je njegovo Tijelo i Krv s dušom i božanstvom (KKC 1374). Preko euharistije iscjeljuje on naše tijelo i jača naš duh.

Možemo zato reći da njegove jaslice nisu uz nas samo u božićnom vremenu. Jaslice, s pravim Isusom, rođenim Bogom u ljudskom tijelu, s nama su stalno.
Braćo i sestre! Isusovo tijelo možemo imati uza se kad god želimo. S njim možemo liječiti svoja tijela i svoje duše. Uskrsli Krist dao je svojim učenicima moć da i oni liječe. Pozvao je k sebi Dvanaestoricu i dao im moć i vlast nad zlim duhovima, i da liječe bolesne. Zatim ih je poslao navješćivati kraljevstvo Božje i ozdravljati bolesnike (Lk 9,1-2). Isusovi sljedbenici – njegova Crkva - nastavlja dakle Isusovo djelo naviještanja i iscjeljivanja (Mk 16,17-18). Čini to sredstvima koje im je on sam ostavio: sakramentima, Riječju, molitvom, dobrim djelima. Bolesti svoje, grijehe svoje, i svojih bližnjih možemo dakle i mi liječiti tim Božjim sredstvima.

Novorođeni Bog liječnik je koji se poistovjećuje s bolesnima. On ide tamo gdje su bolesnici, dotiče ih i ozdravlja. I mi smo zasigurno među njima, te i k nama Božić dolazi. On naše boli na se uzima (Mt 8,17). Takvog liječnika trebamo. Molimo ga da nas Božićem dotakne, i izliječi naše boli i naše grijehe. Amen." -  rekao je vjernicima fra Stipe Nosić.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić uputio je božićnu čestitku svim žiteljima Dubrovačko-neretvanske županije. Tekst čestitke donosimo u cijelosti:

Dragi sugrađani,

Božić je vrijeme ljubavi, mira, dostojanstva, poniznosti i darivanja. Iako se lako izgubiti u njegovu materijalnom aspektu, veseli me vidjeti svake godine iznova, da naši građani znaju prepoznati istinsko značenje tog najljepšeg kršćanskog blagdana.

Želim vam ispunjena srca i da se i ove godine za blagdane prisjetite ne samo vaših bližnjih nego i onih najpotrebitijih, a posebice naših starijih.

U ime Dubrovačko-neretvanske županije i svoje osobno želim vam svima sretan Božić i uspješnu novu 2018. godinu. Želim vam ispunjenje ciljeva kako na privatnom tako i poslovnom planu, no prvenstveno zdravlja i veselja.

Župan
Nikola Dobroslavić

Ako je zdravstvo sasvim jasna preslika općeg stanja u pokradenoj državi u kojoj je opći interes u podređenoj ulozi na onaj privatni, onda je i Opća bolnica Dubrovnik preslika dubrovačkog društva, gdje je važno da se nasmijana lica pokazuju prema vanka, dok unutra puno, puno toga ne funkcionira. Govori o tome i koncert koji, kao i mnoštvo događanja ovih dana nosi sa sobom prefiks božićni.

Održao se koncert u predvorju OB Dubrovnik, uz prigodni domjenak. Nastupili su tenor Stijepo Gleđ Markos uz klavirsku pratnje Jelene Đuraš Gleđ, kao i Naira Asatryan na klaviru te kvartet Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Oni koji su koncert slušali bili su uglavnom djelatnici bolnice, kao i mnoštvo podobnih sistemu, odnosno „jaki“ dubrovački HDZ-ov kadar. Pozvani su, uostalom, bili i podobni mediji. I sve je tu bilo kao po špagu. Red uvodne riječi ravnatelja dr. Marija Bekića, nazočnima se obratio i biskup Mate Uzinić, onda malo muzike pa nešto bakalara i prikala. Idealna slika demokršćanskog Dubrovnika.

Ali, kako svemu postoji mjesto i vrijeme, tako postoji i koncertima, kojima mjesto nije u bolnici. Bolnice su namijenjene za bolesnike, koji tamo muče svoju muku, osobito u krutim okolnostima liječenja u Hrvatskoj pa je za pretpostaviti da im nije do zabave. Kad čovjeka boli zub, ne zna za sebe, a kamoli će mu biti do veselja dok leži na bolničkoj postelji. Dapače, ovakve okolnosti im mogu nanijeti još više štete, u onom drugom smislu, nego koristi, a to bi čelni medicinski dužnosnik dr. Bekić morao znati. Ako u to ne vjeruje, neka zatraži mišljenje struke iz oblasti psihologije, pa će se lako uvjeriti u činjenicu da je ta lakrdija za bolesnike samo golemi promašaj i ništa više od toga.

Međutim, nije vrag tako crn kako izgleda, jer okupi se tu lijepi broj odabranih za feste i sprovode, zagrize se štogod, a ni fotografiranja ne manjka. I sve vrca u sjaju općeg zadovoljstva društva, samog sebi dovoljno, valjda i nesvjesnom u kolikom je zaostatku za suvremenim svijetom. No, to je samo aspekt priče koji kazuje o, za Dubrovnik, tipičnoj atmosferi društvene palanke, raznoraznih dubrovačkih pijavica kojima je bitno valjda samo se pokazati, kasnije nije zgorega i pohvaliti se na Facebooku. Makar nazočnošću na bolničkom koncertu.

No, pravi problem je u onom praktičnom dijelu priče, koja se zasniva na potrebitosti koncerata dok bolnica doslovno grca u dugovima. Dug Opće bolnice Dubrovnik mjeri se u iznosu od 124 milijuna kuna, a spada u četiri bolnice koje su veledrogerijama dužne više od tisuću dana. Neće neodržavanje koncerta i prigodnog zalogaja spasiti OB Dubrovnik, ali kad se duguje koliko se duguje, raditi feste ne spada pod domenu odgovornog poslovanja. A sve i da je iznos koji se utrošio za koncert bio cijelih nula kuna, uključujući i prigodni zalogaj, poruka koja se šalje je pogrešna. Evo, recimo Facebook grupa Mame iz Dubrovnika i okolice skuplja novce za defibrilator za djecu, u iznosu od 77 tisuća kuna što i ne zvuči toliko puno novca da ga bolnica ne može osigurati. Ali, valjda se zabave mogu raditi dok građani skupljaju novce za aparate i humanitarne akcije.

Pritom, dubrovački bolesnici ostaju uskraćeni za mir. Zasigurno bi pacijenti članovima Uprave OB Dubrovnik na čelu s dr. Bekićem bili zahvalniji na spokoju, nego na koncertu usred bolničkog hodnika. Ali, mir, što uključuje i adekvatno liječenje, osigurava se u tišini. A onda nema aplauza, nema slikavanja i najčešće izostaju tapšanja po ramenu.

Za takvo što razumjeti trebalo bi najprije ozdraviti zdravstvo, ali tu ne ide glazba i tu nema lažnih i licemjernih osmijeha.

Na ponoćki u Katedrali uobičajena slika. Ne, ne radi se tu o tome da je bilo, recimo, uobičajeno puno vjernika, ili o tome da je galama iz vanka dopirala u Crkvu, ili o tome da je ponovo dostojanstveno dočekano rođenje Isusa Krista... Radi se o tome da je misa u samoj Katedrali ponovo bila pod filterom odabranosti. U načelu, radi se o rezerviranim mjestima za gradske dužnosnike, kao i ovoga puta predstavnike Srpske pravoslavne crkve.

Uz predstavnike Srpske pravoslavne crkve, bili su tu tako gradonačelnik Mato Franković, njegova zamjenica Jelka Tepšić sa suprugom, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, kao i gradska pročelnica Zrinka Raguž. Za sve njih mjesto je bilo rezervirano u prvom redu.

I, svaki vjernik koji bi možda eto sjeo u prvi red, dok dotični nisu došli, to nije mogao, nego je stajao sa strane. Dojam je upotpunio i biskup Uzinić koji je na početku propovijedi, taman prije nego je spomenuo da nas sve Bog jednako ljubi, poimence pozdravio spomenute! Dakle, kao da je riječ o otvaranju novog asortimana obuće na drugom katu Robne kuće Srđ, a ne o misi, k tome misi koja slavi rođenje Krista, na kojoj bi apsolutno svi trebali biti jednaki.
Uopće, čemu rezervacije na misama? Nije ponoćka izdvojeni slučaj. Isti scenarij bude i na misi ispred Katedrale na Veliku Gospu, kao što je sličan slučaj bio na otvaranju Feste svetoga Vlaha kad je ograda puk odijelila od svećenstva i političara, odnosno tobožnjih visokih gostiju.

Posebno zabrinjavanja što se ovdje nije povodilo niti za onim da je eto Božić pa da nema potrebe izvoditi monade oko mjesta. Ono, iako živimo tako da su neki jednakiji od drugih, ajde barem da reda radi na Božić bude sve kako bi trebalo biti. Ne, nije bilo niti toga. I na Božić se nije zaboravilo pokazati kako se ne brine, ako već ne o osjećajima, onda o guzicama, svih jednako. I za Božić je dato do znanja da u društvu postoje neke svete krave koje treba maziti i paziti, eto da se ne osjećaju zakinutima.

Ne treba se čovjek razumjeti u religijski nauk da bi znao da je misa osnovni crkveni događaj spasenja, čija je svrha jedino i isključivo u zajedništvu oko oltara. Prema tome, biranje crkvenih veledostojnika tko će gdje sjesti, jer netko eto čini svjetovnu vlast, a drugi istu ne čini, nije prilično. Uostalom, gradski dužnosnici nisu štićene osobe koje bi trebale sjesti u prvi red da se bolje na njih može paziti u slučaju nekog incidenta.

Radi se o građanima koji su tek na izborima izabrani od strane drugih građana, pa čak ni o njima, jer kad se vidi da se gradskoj pročelnici, inače izabranoj na namještenom natječaju za posao, rezervira mjesto na misi, uistinu je nejasno čemu njihovo izdvajanje. Zamislimo samo tu važnu personu Zrinku Raguž da se za nju rezervira mjesto u prvom redu Katedrale. Podsjeća sve ovo s ponoćkom na Jugove utakmice s ložom gdje sjede odabrani ili na predstavu Dubrovačkih ljetnih igara, gdje se također u prve redove smješta ta famozna elita. Samo što Uprava Juga ili Igre, ma koliko god bilo pogrešno, imaju pravo oformiti nekakav oblik lože... Odnosno, o tome se onda može raspravljati. Ali, na misi imati ekskluzivitet prvog reda, kako bi se valjda bolje primile svete tajne ili bilo koji drugi Božji darovi, to se u nijednom slučaju ne bi smjelo događati, možda tek kad je riječ o štićenim osobama.

Očito od Crkve ne možemo bolje očekivati, jer prema njoj s oltara svi smo manje-više dežurni grešnici, dok je ona uvijek svetija od sebe same, no gdje je političarima draž u tako povlaštenom položaju?

Zar ne bi bilo normalnije, logičnije da odbiju sjedati u prvom redu. Odnosno, da ako im se već sjedi bliže oltaru, da dođu na vrijeme pa ako su uhvatili slobodno mjesto, uhvatili su ga. Zar ne bi bilo ljepše živjeti u društvu gdje se Frankovića ili Potrebicu može vidjeti u trećem redu od kraja? Jasno, ne vrijedi to samo za sadašnju garnituru na vlasti, nego vrijedi za sve prijašnje dubrovačke gradonačelnike i njihove ekipe, a zasigurno niti Dubrovnik tu nije iznimka.

Naravno da bi bilo ljepše i ljudski toplije, ali to onda ne ulazi u paket uz koji se iskorištavaju sve moguće usluge onoga što visoka pozicija nosi sa sobom. A što uključuje i prodavanje za malu cijenu sjedenja u prvom redu na ponoćki. No, Crkva takve očito ljubi više od drugih.

Povodom nadolazećih blagdana načelnik Općine Konavle Božo Lasić uputio je božićnu čestitku svim žiteljima Konavala. Tekst čestitke donosimo u cijelosti.:

Drage Konavoke i Konavljani, svi stanovnici Konavala

Božić je vrijeme odricanja, preispitivanja, traženja duhovnosti u nama samima i našim djelima. Božić je i vrijeme darivanja, no u prvom redu ne onog materijalnog, već davanja onoga što nam je najvažnije – naše volje, naše snage, naše dobrote prema drugima.

Kada je godina na izmaku normalno je da se svi više prisjećamo i razmišljamo o najmilijima, o ostvarenim ciljevima i propuštenim prilikama. O onome što nismo, onome što jesmo učinili i onome što tek imamo napraviti za bolje sutra. Za bolje Konavle.

U ime Općine Konavle i svoje osobno, želim Vam svima sretan Božić i uspješnu 2018. godinu.

Načelnik
Božo Lasić

Otvoreni su deseti Mirisi Božića u Konavlima. U prepunom Zavičajnom muzeju Konavala manifestaciju je otvorio načelnik Općine Konavle Božo Lasić. Program je započeo unošenjem i pristavljanjem badnjaka, te zajedničkim kićenjem stabla lovorike, kao što je to bio običaj u Konavlima prije više od stotinu i pedeset godina.

U programu su nastupili klapa Subrenum i mladi tamburaški sastav KUD-a Čilipi. Uz načelnika Lasića koji je istaknuo kako se u posljednjim mjesecima u Konavlima osjeća promjena društvene klime, te obećao punu potporu radu udruge Agroturizam Konavle, potporu radu udruge izrazili su i župan Nikola Dobroslavić, kao i državni tajnik Frano Matušić.

Župan Dobroslavić je čestitao deseti rođendan Mirisima Božića te istaknuo da su Konavle primjer razvoja ruralnog turizma u županiji, kao i jedna od vodećih destinacija u Hrvatskoj.

Predsjednik udruge Agoroturizam Konavle Ivica Vodopić povukao je paralelu između Konavala prije deset godina, kada je udruga započela projekt razvoja ruralnog turizma, te današnje agroturističke ponude Konavala, i zaključio: „Konavljani su uspjeli!“

Mirisi Božića nastavljaju se u utorak programom „Mladi Konavljani istražuju“, koji će se održati na Grudi u Etno zbirci Bokarica, gdje će se u 17 sati održati prezentacija istraživanja „Zrakoplovi – zaboravljena povijest Konavala“, te potom u kući Matice hrvatske Konavle, u 19 sati gdje će se održati prezentacija istraživanja „Međe koje nas povezuju – konavoska suhozidna baština“.

DPP

Dubrovačke crkve večeras su bile pune vjernika koji su ponoćnim misnim slavljem dočekali rođenje Isusa Krista. U dubrovačkoj katedrali Gospe Velike, misu ponoćku je predvodio dubrovački biskup Mate Uzinić.

- Bog nije došao u kraljevsku palaču, među moćnima da ga se bojimo. Bog je došao kao dijete da ga ljubimo jer nas ljubi. Upravo je ovo "jer nas ljubi" najvažnija poruka Božića. Najvažnija poruka cijele Biblije. Bog nas ljubi! Bog nas uvijek ljubi prvi. On koji je sve stvorio. - rekao je biskup Uzinić.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=JFfW5ElvzBI"]

Inače, na Božić, dubrovački biskup Mate Uzinić u jutarnjim satima pohodit će zatvor u Dubrovniku gdje će sa zatvorenicima i osobljem u 8 sati slaviti misu. Svečano euharistijsko slavlje u dubrovačkoj katedrali biskup Uzinić predvodit će u 10 sati.

V.S.

Sretan Božić želi Vam portal Dubrovnikpress.hr

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković održao je tradicionalni govor na Badnji dan ispred zgrade gradske uprave. Tom prilikom građanima je čestitao Badnji dan.

- Nazdravlje vam Badnji dan. U iščekivanju Kristovog rođenja, tog najznačnijeg povijesnog događaja, prisjetimo se i pomozimo potrebitima. Otvorimo svoja srca i svoja vrata onima koji su i u ove dane sami. Dubrovnik je preteča u mnogo čemu, ali s čvrstim korijenima Kršćanstva ostao je vjeran svojoj tradiciji, slaveći Badnji dan. Nazdravljajući ga na jednaki način kao i Božić. I, s tim dajući iznimnu važnost iščekivanju Kristovog rođenja. - rekao je gradonačelnik Franković.

- Nikad kao u ovim danima čovjek nije tako blizak čovjeku. Stoga, neka upravo taj osjećaj bude što dulje prisutan. Vama, i vašim obiteljima želim čestit i blagoslovljen Božić. - poručio je gradonačelnik Mato Franković.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=8fLmtw_vewo&t=3s"]

V.S.

U Konavlima u sklopu adventskog programa gotovo svakodnevno se održavaju razne manifestacije. Načelnik Općine Konavle Božo Lasić za portal Dubrovnikpress.hr rekao kako je povratna informacija od Konavljana odlična, ali je najavio i doček Nove godine.

- To je zapravo vrlo zanimljivo. Ove godine organiziran je „Advent u Cavtatu“, ali nismo išli u pretjerani glamur. Nekako spontano, naši ljudi su se u to uključili. Dakle, ne samo Općina, nego i Turistička zajednica, naša udruga Mame iz Cavtata, Agroturizam Konavle... Ne radimo mi to ništa komercijalno, više iz srca... I svi ljudi su se dragovoljno uključili. Ne možete sve platiti novce, nešto je u dobrovoljnom radu. - rekao je Lasić.

- Evo nekidan je bila prekrasna večer s cavtatskom glazbom, tu je bila i naša rock grupa Bjelouške, koja gaji zvuk starog rock i baš je to bilo super. Dosta je događanja u Čilipima, a i na Grudi, ne samo u Cavtatu. Napravljena je jedna zajednička sinergija u ozračju mira, kako smo i promicali kroz predizbornu godinu, to se ostvaruje. Uhvatili smo se za isti štap i radimo za dobrobit Konavala. - riječi su Boža Lasića.

Što se tiče dočeka Nove godine, Lasić kaže da je to prvi nakon Domovinskog rata. Nastupit će Art Band i DJ Bačvar, bit će vatromet, lutrija s bogatim nagrada, jelo i piće lokalnih ugostitelja...

- Sve će to biti u šatoru. Bit će to lijepo i zabavno druženje. Sigurno će biti jako puno ljudi tako da ćemo se zabaviti svi mi Konavljani i naši gosti te zajedno dočekati novu godinu. Nisu to nekakva čuda niti Hollywood nego naše Konavle na prvom mjestu, a onda sve ostalo. - zaključio je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.